EUROPA I TURIZAM

2. Suvremeni europski turizam

2. Suvremeni europski turizam

‡ Me unarodni turizam u Europi javlja se u dva oblika: oblika:  ´longîhaulµ dolasci sa drugih kontinenata te  intraîeuropski turizam ² putovanja Europljana u razne zemlje na ovom kontinentu. kontinentu.

turizma. prirodne katastrofe. . ‡ Tijekom 1990îtih turizam se razvijao u kontekstu ekonomskih 1990îtih fluktuacija i trajne.2. Suvremeni europski turizam ‡ Prije samog fokusiranja na Europu kao destinaciju. inozemstvu. nu no ju je smjestiti u globalni kontekst razvoja me unarodnog turizma. zemljama. ‡ No. relativno visoke stope nezaposlenosti u ve im industrijaliziranim zemljama. kao ni ekonomski i politi ki problemi kod ku e i u inozemstvu. usprkos povremeno recesivnom ekonomskom okru enju u Europi i na nekim od glavnih europskih tr i ta na drugim kontinentima. ‡ Danas sve vi e i vi e ljudi putuje ne dopu taju i da ih sprije i terorizam. potro nja u sferi putovanja i turizma je na globalnoj razini ostala izuzetno elasti na. na.

iako je inozemni turizam u Europi nastavljao rasti i u kvantiteti i u kvaliteti. europski udio u ukupnom inozemnom turizmu u padu je posljednjih nekoliko desetlje a tijekom kojih je op enito do lo do velike ekspanzije u svjetskom turizmu . Suvremeni europski turizam ‡ Europa je zadr ala svoju vode u poziciju u inozemnom turizmu. dolazaka. ‡ No. obuhva aju i oko 60% me unarodnih 60% turisti kih dolazaka.2.

mo da i do udjela od 50% u 50% svim inozemnim dolascima do 2010.2. ‡ tovi e. . u pogledu udjela u ukupnim inozemnim dolascima i ukupnim inozemnim prihodima.god. Svjetska turisti ka organizacija (WTO) je 1990-ih predvidjela da e Europa nastaviti 1990gubiti tr i ni udio.god. 2010. Suvremeni europski turizam ‡ Europski tr i ni udio je o igledno podvrgnut procesu postupne erozije.

te. . Suvremeni europski turizam ‡ Koji su glavni razlozi ovog opadaju eg trenda? ‡ Europa i Sjeverna Amerika vi e nemaju monopol koji su imali u 1960îtim 1960îtim godinama. razini. Europi. kada je me unarodni turizam postao masovno tr i te. ‡ U proteklih nekoliko desetlje a. posebice u Aziji i na Karibima. ‡ Dolazak novih destinacija. ove su regije imale daleko ve e stope rasta inozemnog turizma od onih u Europi. prouzro io je op u diversifikaciju svjetskog turizma i jasnu regionalnu redistribuciju turisti kih tokova na svjetskoj razini.2.

2006.2. Suvremeni europski turizam ‡ Tablica 1: Regionalni rast tr i ta. 2005. 2003. 2003.î2006. 2004. Udio u % 113 126 134 136 16 396 415 432 448 53 120 153 165 177 21 Amerika Europa Azija i Pacifik .

Malezije. Suvremeni europski turizam ‡ Tr i ni udio Isto ne Azije i Pacifika porastao je u broju inozemnih turisti kih dolazaka i svjetskih prihoda ‡ Izvrsni rezultati zabilje eni u ve ini jugoisto nih azijskih zemalja. i u otprije afirmiranim odmori nim destinacijama poput Indonezije. i u novootkrivenim destinacijama poput Kambod e i Vijetnama. Vijetnama. Filipina i Tajlanda. .2.

koja poti e poslovna putovanja. uspje nu promociju putem zrakoplovnih i turisti kih odbora. visoku razinu zadovoljstva klijenata te umjerenih cijena zrakoplovnog prijevozaµ .2. Suvremeni europski turizam ‡ WTO sumira razloge spektakularnog uspjeha europskih konkurenata na sljede i na in: in: ´Ovaj uspjeh proizlazi op enito iz ekonomske va nosti azijske/pacifi ke regije. kvalitetne i raznovrsne proizvode.

tlu. obuhva aju i vi e od polovine svjetskog me unarodnog turizma koji se odvija na njenom tlu.2. Europa jo uvijek zauzima vode u poziciju u me unarodnom turizmu. Suvremeni europski turizam ‡ Unato spomenutom. ‡ Kako su inozemni dolasci distribuirani unutar same Europe? .

panjolska. ‡ Me utim. Italija. dolazaka. ali su i Poljska. godina. Europi.2.godini prvih je pet destinacija ² Francuska. Suvremeni europski turizam ‡ Klasifikacijom zemalja prema njihovom udjelu turisti kih dolazaka i prihoda od turizma. Republika e ka te Ma arska tako er napravile va an skok prvenstveno u broju dolazaka. ‡ U 2008. . tijekom tog desetlje a isti e se trend zna ajnog pomaka nekih zemalja Srednje i Isto ne Europe me u 10 top destinacija î najve i je napredak napravila Poljska. 2008. Velika Britanija i Njema ka ² obuhva alo vi e od polovine inozemnih turisti kih dolazaka u Europu. i to je stanje gotovo nepromijenjeno tijekom prethodnih 10 godina. dolazi se do sna ne geografske koncentracije turisti kih tokova u Europi.

bila 2008. Suvremeni europski turizam ‡ Grupirane prema prihodima od turizma.prihodi su geografski koncentrirani jo vi e nego dolasci u prvih pet destinacija. ‡ Godine 2008.  rastu a uloga Francuske kao ´kratkotrajneµ destinacije.2. to sna no stimulira broj posjetitelja. na prvom je mjestu. 51% prihoda. ali ne i prosje nu potro nju . panjolska ² dva razloga donekle tuma e za to francuski inozemni gosti imaju relativno nisku prosje nu potro nju: nju:  injenica da francuska statistika u goste ubraja i velik broj turista koji su samo na proputovanju kroz zemlju na svom putu za panjolsku i Italiju iz sjevernih europskih zemalja. obuhva aju i oko 51% ukupnih prihoda. europske zemlje pokazuju pone to druga iji redoslijed . ispred Francuske. zemalja.

Suvremeni europski turizam WTO Europu dijeli na pet podregija: .2.

kako ju definira WTO. najposje enija podregija s gotovo 40% ukupnih 40% inozemnih turisti kih dolazaka u Europi i preko 37% 37% prihoda. Suvremeni europski turizam ‡ Zapadna je Europa.2. pri emu je gotovo polovina ovih dolazaka rezultat kretanja izme u zemalja ove podregije .

2. turizam.2. 3. predstavljaju glavno turisti ko emitivno tr i te za Europu. istoka. . nje. Suvremeni europski turizam ‡ ‡ 1. Europu. a zatim Afrike i Bliskog istoka. Preostali tok je sastavljen prvenstveno od dolazaka iz Azije. WTO predvi a da e u narednom razdoblju dolasci iz Sjeverne Amerike prosje no rasti ne to vi e od 3% godi nje. Drugi veliki turisti ki tok u Europi sastavljen je od kretanja iz ameri kih u europske zemlje. Sjeverna i Ju na Amerika zemlje. Postavlja se pitanje tko su zapravo inozemni posjetitelji Europe? Postoje tri glavna inozemna turisti ka toka u Europi: Europi: Najve i obuhva a putovanja stanovnika europskih zemalja prema drugim zemljama na kontinentu ² intraregionalni turizam.

u kombinaciji s liberalizacijom putovanja iz Kine.2. kao i ona koja tek nastaju. . turizmu. regije. posjetitelja. Suvremeni europski turizam ‡ Niz tr i ta te regije koja su u ekspanziji. ‡ Kina je tako er sposobna da odigra va nu ulogu u me unarodnom turizmu. va na su uslijed velikog broja potencijalnih posjetitelja. poput Indonezije i Tajlanda. ‡ Sna an rast bruto dru tvenog proizvoda i osobne potro nje koju Kina do ivljava posljednjih godina. mogli bi postati dominantnim imbenikom putovanja i turizma te regije. poput Tajvana i Ju ne Koreje.

2. zemalja. postoje izrazite razlike u stopama sudjelovanja u odmoru. Suvremeni europski turizam . ‡ Me utim. . koli ini odmora te omjera izme u doma ih i inozemnih putovanja koje poduzimaju stanovnici tih zemalja. 55% 60% EU. definirano kao proporcija populacije koja godi nje ima bar jedan odmor u trajanju od minimalno 4 no enja.Europljani kao turisti ‡ Nacionalne turisti ke ankete pokazuju da sudjelovanje u odmoru. u prosjeku iznosi izme u 55% i 60% za zemlje EU.

Suvremeni europski turizam .) panjolska (1 992.) Danska (1 992.) Irska (1990.) Gr ka 1985.) Njema ka (1 992.) Ita lija (1 991.10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Belgija (1 991.) Nizoze mska (1 992.) Velika Britanija ‡ Grafikon 1: Sudjelovanje u odmoru u zemljama EU 0% 2.) Lu ksemburg (1 990.) Francuska (1 991.) Poljska (1 985.

ve i time koliko puta godi nje isti gra ani idu na odmor. ‡ Najni i su omjeri u Portugalu (0.3) i Gr koj (0.45).8 do 1. ‡ Uzimaju i ovaj imbenik u obzir. 45) ‡ Ostale europske zemlje nalaze se u rasponu od 0. . Suvremeni europski turizam ‡ Broj odlazaka na odmor bilo koje zemlje odre en je ne samo proporcijom njenih gra ana koji idu na odmor. samo u Nizozemskoj i Francuskoj broj odmora po stanovniku tijekom jedne godine prema uje 1. odmor.2.

‡ Ekolo ki je svjestan i tra i o uvane resurse.2. sigurnost. uzbudljivo. a tijekom putovanja eli do ivjeti ne to novo. ‡ Vi e je zainteresiran za kvalitetu nego za cijenu proizvoda koji kupuje. koji na putovanje odlazi uglavnom vlastitim prijevoznim sredstvom te sudjeluje u njegovoj organizaciji. organizaciji. ‡ Posebno tra i osobnu sigurnost. a motive putovanja nalazi u zdravlju i obrazovanju. uzbudljivo. . obrazovanju. Suvremeni europski turizam ‡ Mo e se zaklju iti re i da je europski turist aktivni sudionik turisti kih putovanja.

KRAJ!!! .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful