You are on page 1of 37

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA RH ( ELJEZNI KI PROMET

)
Aleksandar Horvat

SADR AJ

1. UVOD 2. STUDIJE I PROJEKTI RESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE 3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIH ELJEZNICA 4. ELJEZNI KA INFRASTRUKTURA 5. POSTOJE A ELJEZNI KA MRE A 6. PRIJEVOZNI KAPACITETI I KOMBINIRANI PROMET 7.RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ELJEZNICA 8. ZAKLJU AK
2

1. UVOD

± Prometovanje eljeznicom u Hrvatskoj zapo elo je 24. travnja 1860.(u vrijeme Austro-Ugarske) kroz hrvatska podru ja, i to kroz Me imurje, na dijelu izme u stajali ta Macinec na dana njoj hrvatsko-slovenskoj granici, akovca i kolodvora Kotoriba ± prvosagra ena pruga u Hrvatskoj bila je duga ka 42 kilometra i bila je dionica pruge Pragersko - akovec - Kotoriba ± Nagykanizsa,a time su bile izravno spojene dvije carske metropole: Budimpe ta i Be

3

H Putni ki prijevoz i H Vu a vlakova 4 . lipnja 1992. H Cargo.a H postala aktivnom lanicom Me unarodne eljezni ke unije (UIC) (10. H Infrastruktura. listopada 1991. a sastoji se od nekoliko tvrtki k eri H Holding.± Hrvatske eljeznice su od 8.) ostvareni su svi pravni uvjeti za uklju enje u europski i me unarodni eljezni ki sustav ± H se nalazi u vlasni tvu RH. samostalna eljezni ka uprava ± nakon pristupanja Vlade RH COTIF-u.

Institut prometa i veza. 1997. ± Strategija razvoja eljezni kog prometnog sustava Republike Hrvatske. 1993. Zagreb. ± Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica.2. 1998. Canac. ± Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica. 1997. 5 . Swedrail. STUDIJE I PROJEKTI RESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE ± Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica.

465 milijuna kuna. financirana u najve em dijelu kreditnim sredstvima 6 . godine ostvarena su ulaganja od 1.± saniranje infrastrukture o te ene u ratu ± obnova najnu nijeg dijela prijevoznog parka i ponovno uspostavljanje prometa na pravcima i dijelovima mre e koji su zbog okupacije bili izvan prometa ± u razdoblju od 1994. do 1997.

uklju uju i obnovu (506 mln kuna) 7 .9 posto BDP-a ± investicije u eljeznicu predvi aju se u ukupnom iznosu od oko 3 milijarde kuna za cijelo petogodi nje razdoblje (1997.± projekt H -a u suradnji s IBRD-om i EBRD-om: ± pove anje proizvodnosti rada 8.5 posto godi nje i smanjenje broja zaposlenika ± smanjenje tro kova poslovanja rje avanjem nerentabilnih pruga i vlakova u putni kom prometu ± svo enje transfera za poslovanje H -a iz dr avnog prora una na razinu od 0.).-2002.

strategiji prostornog razvitka Hrvatske i opredjeljenju o uklju ivanju u europske integracije ± Plan razvitka eljezni ke mre e proizlazi iz strategije razvitka eljezni kog prometa i on odre uje konkretne mjere za provedbu strategije prometa ± Europska unija posve uje mnogo pozornosti izgradnji kvalitetne prometne mre e unutar Unije. jadranskoj orijentaciji Hrvatske. kao va nom elementu ujedinjenja.3. a tako er je vrlo zainteresirana za kvalitetno povezivanje cijelog europskog prostora sa susjednim regijama i kontinentima 8 . PLAN RAZVITKA HRVATSKIH ELJEZNICA ± Strategija razvitka eljezni kog prometa temelji se na potrebi zadovoljenja prometnih zahtjeva.

sigurnost i sl. a osobito u odnosu na sve ja i cestovni prijevoz ± ± ± ± ± Prednosti eljezni kog u odnosu na cestovni prijevoz: veliki kapacitet (prijevozna sposobnost) manji utro ak energije malo zauzimanje prostora za tita okoli a. 9 .± Glavni cilj: ± osposobljavanje eljeznice za konkurentnost na transportnom tr i tu.

± Da bi se planske odrednice razvitka Hrvatskih eljeznica ostvarile. potrebno je dosegnuti ove ciljeve: ± sinkronizacija s europskom eljezni kom mre om ± pove anje kvalitete usluga ± razvijanje mre e sukladno potrebama i mogu nostima ± usugla avanje s pravnom regulativom EU na podru ju eljezni kog prometa 10 .

4. i X. ELJEZNI KA INFRASTRUKTURA ± na podru ju infrastrukture potrebno je eljezni ke pruge u Hrvatskoj promatrati u dvije razine: ± 1) dr avne pruge-trebaju biti pruge koje su uklju ene u me unarodnu mre u magistralnih pruga (koridor V.) ± 2) ostale pruge 11 .

(Murakeresztur) ± pruge koridora V.Ðakovo .Kotoriba .± pruge koridora X.Rijeka ± Zagreb .(Maribor) i Krapina Golubovec .Murakeresztur) .Strizivojna / Vrpolje .O tarije .Istra .Knin .Krapina .Split ± Rijeka .Vara din .Zagreb .Tovarnik ± Zapre i .granica sa Slovenijom .(Budimpe ta) ± (Budimpe ta .akovec .Zagreb .granica sa Slovenijom .(Mostar .granica s Ma arskom .Osijek Beli Manastir .O tarije .: ± Savski Marof .: ± Botovo .(Trst) 12 .granica sa Slovenijom .Sarajevo) .(Trst) ± Plo e .Koprivnica .

mora u kona nici biti prema preporukama AGC sporazuma. to podrazumijeva pruge s velikom u inkovito u. uglavnom dvokolosije ne i mogu ih brzina od 160 km/h. 13 .± tehni ka razina ovih pruga. koje su uklju ene u me unarodnu mre u magistralnih pruga.

Beli Manastir . i X.Split nastavak remonta pruge ± na pruzi Strizivojna / Vrpolje .Tovarnik obnova elektrifikacije ± na pruzi O tarije .Ðakovo .Rijeka ± na pruzi Savski Marof .dr avna granica s Ma arskom.Zagreb . dovr enje remonta pruge. koje prolaze kroz Hrvatsku prioriteti ulaganja moraju biti: ± nastavak remonta i modernizacije pruge Botovo .Osijek . rekonstrukcija i osiguranje kolodvora i eljezni ko-cestovnih prijelaza 14 .± Na prugama koridora V.Knin .

0 km (ili 9.5 km. POSTOJE A ELJEZNI KA MRE A ± ukupna gra evinska duljina pruga iznosi 2.5.1%) dvokolosije nih ± ± ± ± ± tehni ko stanje pruga je nezadovoljavaju e zbog: posljedica ratnih o te enja njihovog stajanja izvan funkcije i odr avanja tako i zbog vi egodi njeg neulaganja u razvitak i osuvremenjivanje neadekvatnog ulaganja u odr avanje funkcionalne sposobnosti i ispravnosti kapaciteta ± (oko 400 km) neprikladno za normalno odvijanje prometa na njima 15 .726. od ega je samo 248.

16 .

/2000. a na 1% duljine pruga prijevoz je mogu osovinskim masama 12-16 tona ± brzine na prugama su u daljnjem padu.5 tone.a ve i dio starim mehani kim ure ajima ili ure aja uop e nema ± posebno je izra en problem ugradbe autostop-ure aja i osiguranja eljezni ko-cestovnih prijelaza 17 . oko 9% sa 18 tona. pa su tako u voznom redu 1999.± oko 80% duljine pruga sposobno je za prijevoz osovinskim masama 20 i 22. na 45% 61-100 km/h. a na ak 23% duljine pruga 40 km/h i manje ± pruge su osigurane relejnim signalno-sigurnosnim ure ajima. na 19% 41-60 km/h. na samo 13% duljine pruga predvi ene brzine 101-160 km/h.

736 teretnih vagona. ali je premali broj odgovaraju ih i tehni ki ispravnih vozila. godine bilo je 520 vu nih sredstava. sije nja 1998. bilo 22.908 zaposlenih djelatnika 18 .500 teretnih vagona te 405 vu nih sredstava ± U H -u je 1. Na sada njoj niskoj razini prijevoza potebno je 500 putni kih i 6. U inventarskom parku na kraju 1996. 632 putni ka i 11. tako da je ukupno stanje nezadovoljavaju e.± elektrificirano je 984 km pruga (tj. 36% od ukupne mre e H -a) ± ukupni vozni park je prevelik.

19 .

20 .

21 .

te vlakova s nagibnom tehnikom koji omogu avaju do 20-30% ve e brzine na postoje im prugama ± u teretnom prometu potrebno je nabaviti vagone za kombinirani prijevoz. kako bi se pove ala efikasnost i kapaciteti 22 . prijevoz kontejnera i sl.6. o te en i zbog nedostatnog ulaganja zapu ten ± dugoro ni planovi su: uvo enje motornih i elektromotornih vlakova velike udobnosti i brzina 160-220 km/h. PRIJEVOZNI KAPACITETI I KOMBINIRANI PROMET ± na podru ju prijevoznih kapaciteta potrebno je u prvom redu obaviti analizu i reviziju i cjelokupnoga prijevoznog parka koji je prevelik i neodgovaraju e strukture za sada nje potrebe prijevoza. djelomi no zastario.

23 .

koji uni tava cestovnu infrastrukturu i zagu uje promet na cestama i time u znatnoj mjeri usporava i ote ava promet osobnih vozila cestom ± treba naglasiti da se kombinirani promet vrlo slabo koristi u RH. te zbog njegove same uloge pri planiranju i odre ivanju ukupne strategije razvitka prometa u Republici Hrvatskoj.± u europskim dr avama zamje uje se velika potreba za razvitkom kombiniranog prijevoza ± kombinirani prijevoz posebno je potreban Hrvatskoj zbog jadranske orijentacije i ve ega kori tenja luka. iji razvitak valja poticati odgovaraju im dr avnim mjeram 24 . te zbog velikoga tranzitnoga cestovnog prometa. va no mjesto treba zauzeti kombinirani prijevoz.

te su potrebne radikalnije promjene s trajnim u incima ± Restrukturiranje H provodi se sukladno Projektu osuvremenjivanja i restrukturiranja eljeznice koji je usvojila Vlada RH i ima podr ku Svjetske banke 25 .8. nepovoljni utjecaji posljedica rata i dr. RESTRUKTURIRANJE H -a ± Hrvatske se eljeznice nalaze u velikim financijskim te ko ama. one su uzrokovane unutarnjim (H ) i vanjskim utjecajima (bespo tedna konkurencija na prometnom tr i tu.) te je potrebno brzo i efikasno restrukturiranje.

to su mjere glede redukcije prometa i rje avanja statusa pruga s malim radom te problema vi ka radnika 26 .± ± ± ± ± ± mjere koje treba provesti odnose se na: organizaciju proizvodnost i funkcionalne postupke procese upravljanja ljudski potencijal Investicije ± sve mjere zaslu uju osobitu pozornost.

godini na 16. s postoje ih 22. godine.± prema smjernicama Aide Memoirea WB i EBRD-a trebalo bi do i do smanjenja broja djelatnika do 2002.000 ili za 6.908 u 1998.908 djelatnika (uz osigurane otpremnine od 18 prosje nih pla a zaposlenika) ± provedba faze redukcije na neefikasnim prugama: ± 1) smanjenje neprofitabilnoga putni kog i teretnog prometa ± 2) smanjenje broja djelatnika na tim prugama ± 3) smanjenje tro kova eksploatacije uporabom suvremenijih i jeftinijih sustava regulacije prometa na prugama i u kolodvorima ± 4) mijenjanje tarifa i usluga ± 5) davanje pruga u zakup ili koncesiju 27 .

opremljene suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija.± uz promjene (restrukturiranje) u broju zaposlenih te ukidanje i smanjenje prometa na neefikasnim prugama predvi a se uvo enje mre e pruge velike u inkovitosti ± pruge velike u inkovitosti su dvokolosije ne elektrificirane pruge. nalaze se diljem Europe i svijeta. namijenjene za mje oviti (putni ki i teretni) promet. najve e brzine vlakova 160 km/h i promet te kih teretnih vlakova) 28 . a predvi ene su za promet vlakova brzine do 160 km/h. a omogu avaju: visoku razinu usluge u putni kom i teretnom prometu (omogu uju veliku propusnost pruga.

te brzinu na 160 km/h ± Izgradnjom vlakova s nagibnom tehnikom otvorilo bi se velika mogu nost za hrvatske proizvo a e koji bi sudjelovali u gradnji tih vlakova 29 . pa pruga mo e poprimiti zna ajke pruge velike u inkovitosti ± Osim uvo enja mre e pruge velike u inkovitosti planira se i uvo enje vlakovi s nagibnom tehnikom koji bi pove ali usluge na postoje im prugama (udobnost).± Uvo enje dvokolsije ne pruge najvi e se odnosi na prugu Botovo ± Rijeka (koridor Vb) gdje se manje zahvate na trasi jednokolosije ne pruge mogu se prilagoditi za brzine 160 km/h i uz njih se mo e izgraditi drugi kolosijek.

te TER (Trans European Railway project) i ostalih projekata 30 . strate kih odrednica iz studija prostornog razvitka Hrvatske.PRIORITETI I ETAPE U RAZVITKU ELJEZNI KOG PROMETA ± prioriteti izgradnje na mre i eljezni kih pruga u Hrvatskoj utvr eni su na osnovi vi e kriterija: obujma prometa. uklju enja u mre u paneuropskih koridora. jadranske orijentacije Hrvatske. razvitka europskih pruga koje zahtijevaju AGC i AGTC sporazumi.

) 31 .) 2. etapa u razdoblju 2006. etapa modernizacije (iza 2010. g.± ± ± ± etape razvitka eljezni kog prometa: 1. etapa (1999.-2005.-2010 3.

UKLJU ENJE HRVATSKIH ELJEZNICA U MRE U EU-a ± uklju enje Hrvatskih eljeznica u mre u eljeznica EU treba se ostvariti na dva osnovna podru ja: ± 1.) je normativno podru je: Hrvatska treba stvoriti zakonske i normativne uvjete za uklju enje u EU (u svojim zakonima treba usvojiti minimum uvjeta koje predla e EU) ± 2.) je tehni ko podru je (infrastruktura. prijevozna sredstva i organizacija prometa) 32 .

± osnovne odrednice smjernice 440/91 EEC-a (Europskoga gospodarstvenog vije a) jesu: ± 1. Pobolj anje financijskog polo aja pojedinih eljezni kih poduze a ± 4. Razdvajanje upravljanja eljezni kom infrastrukturom i eksploatacijom prometnih usluga u eljezni kim poduze ima ± 3. Jamstvo slobodnog pristupa eljezni koj infrastrukturi prema pravi nim uvjetima i bez diskriminacije 33 . Uspostavljanje neovisnosti upravnih struktura pojedinih djelatnosti u podru ju eljezni kog prometa ± 2.

Njima bi pod ravnopravnim uvjetima trebao biti omogu en pristup infrastrukturi. brigu o infrastrukturi trebala bi u po etku preuzeti dr ava.± realizacijom navedenih smjernica EU. koje bi prodavao operator infrastrukturom. Oni bi na tr i tu zakupili trase vlakova. a kasnije se predvi a privatizacija i u tom sektoru) trebao bi skrbiti o pruzi na na in da njegov proizvod (trasa vlaka) bude konkurentan na tr i tu ± tako bi se stvorio krug me uzavisnosti u kojem bi tr i te bilo regulator 34 . Operator infrastrukturom (u po etku to bi bila dr avna tvrtka. a eljezni ki prijevoznici trebali bi poslovati prema tr i nim uvjetima.

ZAKLJU AK ± danas H i njegove tvrtke k eri (Cargo. neprofitabilno poslovanje.Putni ki prijevoz.Holding. su enja visoko pozicijoniranim du nosnicima.. ± Moje mi ljenje je da je potrebno to prije potrebno dopuniti postoje e planove i da treba to prije krenuti s restrukturiranjem i izvr avanjem postavljenih ciljeva kako bi se uz ve i razvoj eljezni kog prometa(koji je jedan od jeftinijih prometa) po elo razvijati na e gospodarstvo 35 . nekoliko ve ih eljezni kih nesre a sa poginulim osobama.Infrastruktura i Vu a vlakova) poga aju brojni problemi kao to su: prijevare i malverzacije..

nn.IZOVR STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKARAZVITKAhttp://narodnehttp://narodne-novine.html 36 .hr/clanci/sluzbeni/271868.

37 .