... u učenju i pisanju domaćih zadaća

Pitanja koja roditelji obično postavljaju o učenju i pisanju domaćih zadaća: • Da li da pomažem djetetu u pisanju zadaće? • Da li da učim s djetetom i do kojeg razreda? • Zašto moje dijete nema više zadaće? • Zašto moje dijete ima tako puno zadaće? • Treba li moje dijete učiti s prijateljima? .

Pomoć u učenju .

postoje neke korisne preporuke: . Mjesto za učenje i pisanje domaćih zadaća ne mora biti raskošno niti posebno ureĎeno. Već samo sjedanje na mjesto na kojem je dijete naviklo učiti pridonosi stvaranju psihološke spremnosti za rad.Prostor za učenje Stručnjaci preporučuju da djeca uvijek uče i pišu zadaće na istom mjestu. Ipak.

djetetu je potrebno osigurati da barem u miru i neometano od drugih napiše zadaću i uči. . čisti papir). spajalice. • Ako stambene prilike ne dopuštaju posebno mjesto za učenje. bojice. ljepilo. bilježnice i druge školske potrepštine (olovke. Bitno je da dijete uvijek zna gdje mu se što nalazi i da brine o svojim stvarima. škare.• Radna površina neka bude dovoljno velika i dovoljno osvijetljena. Izvor svjetla (prozor i svjetiljka) neka bude smješten s lijeve strane kod dešnjaka odnosno s desne kod ljevaka. • Uz mjesto za učenje dobro je staviti policu na kojoj će dijete držati svoje knjige. U tom slučaju svoje knjige i druge potrepštine može držati u posebnoj kutiji (to može biti i obična ambalažna kutija!).

• Idealno je ako se radni stol za nešto starije školsko dijete nalazi u njegovoj sobi jer se pisanjem zadaća i učenjem na odvojenom mjestu ono počinje osamostaljivati. • Dobro je da se na stolu nalazi sat i kalendar kako bi dijete lakše moglo organizirati vrijeme koje mu stoji na raspolaganju za učenje pojedinih predmeta. . • Na zid možete staviti pločicu na koju će dijete lijepiti razne papiriće-podsjetnike.

“Očekujem da zapamtiš ili zapišeš što je za zadaću.”. Neka vaša očekivanja budu dovoljno visoka. bolje i radije rade kada tome vide smisla. • Objasnite mu i zašto je to važno za njega i zašto je učenje korisno. Djeca. .”). “Ako nešto ne razumiješ ili ako te nešto posebno zanima uvijek pitaj. “Očekujem od tebe da redovito pišeš domaću zadaću.Nekoliko “formula” za uspješno učenje: • Objasnite djetetu što točno očekujete od njega što se tiče učenja. kao i odrasli ljudi. ali i realna s obzirom na djetetove mogućnosti (npr.”.

i u učenju je potrebna dnevna rutina. nakon odmora. Time učenje postaje navika koja omogućava i lakše pamćenje sadržaja. .• Kao i kod pisanja domaće zadaće.). dijete treba učiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ručka. i sl. Dakle.

30 do 20.00 sati Napisati zadaću. Danas ću: Ručak– u 14. Ako sudjeluje u stvaranju svog dnevnog rasporeda. pomozite mu da napravi plan za rješavanje domaće zadaće.00 do 19.od 18. do 18.od 15. spremnije ga je i ostvariti.od 20.00 Pogledati film iz videoteke.00 Svaki dan s njim pregledajte bilježnice kako bi dobili uvid što se radilo u školi.30 do 21. Ako treba.30 Večera-19.• Pomozite djetetu da nauči kvalitetno organizirati svoje vrijeme. .od 17.00 Učiti prirodu.00 do 17.00 Ponoviti prirodu.

dan Ponedjeljak zadaća + čitanje + učenje matematike - Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja .• Organiziranju vremena pomažu i tablice u koje dijete svaki dan upisuje “+” kada je obavilo svoje dnevne obveze. Tako na kraju tjedna dijete i roditelj imaju uvid u dnevnu rutinu djeteta i mogu zajedno osmišljavati bolju organizaciju vremena.

Ako dijete uči prema sažecima koje su mu napravili roditelji. dijete ne treba potpuno osloboditi čitanja i pisanja. Uputite ga u knjižnicu. likovne radionice i dr. učit će mehanički i bez razumijevanja a gradivo će brzo zaboraviti. defektologa.• Najdragocjeniji dio učenja je produbljivanje razumijevanja gradiva i odvajanje bitnog od nebitnog. na slobodne aktivnosti. Zato nije poželjno da roditelji umjesto djece čitaju lekcije. • Omogućite djetetu da uči i izvan kuće i škole. Čak i kada ima poteškoće čitanja i/ili pisanja. . zapisuju ili im prepričavaju sažetak koji onda dijete treba naučiti. Izuzetak ovom “pravilu” su djeca s problemima pisanja i/ili čitanja kojima roditelji trebaju pomagati u svladavanju sadržaja i to prema uputama stručnjaka (logopeda. psihologa).

• Pohvalite djetetov trud i napredak. Važnije je da je dijete spremno uložiti napor da bi riješilo zadatak i da je napredovalo. težini gradiva. ovisi o njemu. kriteriju i raspoloženju učitelja i drugim čimbenicima nad kojima dijete nema kontrolu. nego kakvu je ocjenu dobilo. a mi smo tu da ga potaknemo na to i pomognemo da nauči kako to treba činiti. ali ovisi malo i o sreći. Hoće li dijete izvršavati zadatke ili ne i kako će to činiti. . Ocjena najviše ovisi o načinu učenja.

dijete uči što cijeniti. Promatrajući roditelje. ako roditelji čitaju. ali i druge. najčešće roditelja. kako se ponašati i što raditi. pristojno komuniciraju s drugima. i pokazuju da cijene školu i učenje. dogovaraju se i sl. Zato. .• Ne zaboravite da djeca uče oponašanjem sebi bliskih i važnih ljudi. učitelje. i djeca će usvojiti takvo ponašanje. tolerantno raspravljaju o raznim idejama.

• Prepričavanje (dijete svojim riječima prepričava sadržaj koji uči i na taj način poboljšava njegovo razumijevanje). ideja ili detalja (pomozite djetetu da uči razlikovati bitne od nebitnih činjenica. • Sastavljanje pitanja (kada dijete nauči postavljati pitanja iz sadržaja koji uči i odgovarati na njih. učenje će postati zabavnije. . te da one bitne posebno označava kako bi ih lakše pamtilo).Nekoliko tehnika koje pomažu u učenju: • Podcrtavanje bitnih činjenica. aktivnije a dijete će razlikovati bitno od nebitnog). • Sažimanje (dijete prepisuje samo bitne dijelove iz teksta).

vještinama ili njegovu ponašanju.  kakvu pomoć dijete očekuje od vas.  kakve pomake primjećuje u djetetovom znanju. U razgovoru s učiteljem/učiteljicom nastojte doznati:  što očekuje od vašeg djeteta. .Ne zaboravite suradnju s učiteljem/ učiteljicom Suradnja škole i obitelji od neprocjenjive je vrijednosti za napredak svakog djeteta.

Pomoć u pisanju domaćih zadaća .

Djeca tu aktivnost često ne vole i izbjegavaju je. Jako je važno od početka školovanja navikavati ih da je to njihova obveza. ali na način da mu se objasni ono što mu nije jasno. pomogne da uoči greške i samo ih ispravi.Pisanje domaćih zadaća ponekad je uzrok neslaganju izmeĎu djece i roditelja. . Nikako nemojte umjesto njega rješavati zadatke jer mu time šaljete poruku da ne vjerujete u njegove sposobnosti i navikavate ga da netko drugi radi umjesto njega. svakako treba pomoći u pisanju domaćih zadaća. Djetetu kojemu je to potrebno.

Problem je što djeca nisu! . • razvijanje samodiscipline i osjećaja odgovornosti za vlastito učenje. u nekom sastavu ili projektu). Oni su svjesni većine ovih pozitivnih strana. Roditelji se kroz zadaću mogu upoznati sa školskim aktivnostima. • naučiti se koristiti literaturom i drugim izvorima znanja (razgovor s drugim ljudima. • primijeniti u jednoj zadaći znanja iz raznih područja (npr.Zašto je važna domaća zadaća? Omogućava djetetu • ponoviti i uvježbati ono što je učilo u školi. • pripremiti se za sljedeći radni dan. • detaljnije proučiti sadržaj koji se obraĎivao u školi. • razvijanje vještine vremenskog planiranja. Internet) • vježbanje samostalnosti u radu.

Da! Ako je neprimjerena djetetovim mogućnostima. a to znači često preteška ili prelagana. U tom slučaju će njezine pozitivne strane biti umanjene. Ako vaše dijete teško rješava zadatke kod kuće kroz duže vremensko razdoblje. što im je takoĎer vrlo važno.A može li zadaća štetiti? Da! Ako se od djece često zahtijeva da previše vremena provedu u pisanju ili izvoĎenju domaće zadaće pa nemaju dovoljno slobodnog vremena za igru i druge aktivnosti s vršnjacima i obitelji. Da! Ako je zadaća prevelika ili jako dosadna. savjetujte se s učiteljem/icom kako mu pomoći da obavi svoje zadatke na njemu prihvatljiv način. . djecu je teško motivirati da ustraju i kvalitetno je dovrše. dijete lako gubi motivaciju da je dovrši.

pisani jezikom koji dijete razumije). Kod mlaĎe djece bolje je zadavati domaće zadaće koje su kratke ali svakodnevne. Roditelji bi trebali nuditi djeci tekstove koji su zanimljivi (slikovnice. dječji romani.) i primjereni dobi djeteta (niti predugi niti prekratki. razreda: do 20 minuta • Od 4. Dijete bi se svakodnevno u svom domu trebalo susretati s pisanim tekstom. Razlog tome je njihova kratkotrajna pažnja kao i potreba da što češće dobiju povratnu informaciju kako su nešto napravili. do 6. i sl. . do 3. razreda: od 20 do 40 minuta • Od 7. razreda: do 2 sata Za djecu mlaĎe osnovnoškolske dobi. Zdog važnosti čitanja kod kuće možemo dopustiti da ono traje nešto više vremena nego što je to predviĎeno za rješavanje domaće zadaće. do 8. • Od 1.Koja je prava količina zadaće? Količina zadaće treba ovisiti o djetetovoj dobi i mogućnostima. stripovi. vrlo je važno čitanje kod kuće.

Na taj način djeca uviĎaju da su znanja stečena u školi primjenjiva i u svakodnevnom životu. što olakšava razumijevanje smisla učenja i uviĎanje njegovog značenja. Njihova dobra strana je poticanje samostalnosti i kreativnosti djece. Najčešće su one domaće zadaće u kojima se uvježbavaju vještine i znanja koje je dijete već steklo u razredu. u okviru domaće zadaće. računanje do 10). Ponekad se u domaćoj zadaći dijete prvi put susreće s odreĎenim tekstom.Kakve domaće zadaće razlikujemo? Vrsta domaće zadaće ovisi o onome što se njome želi postići. projekti ili istraživanja od učenika se zahtijeva da objedini različita znanja i vještine. Takve domaće zadaće pripremaju za aktivnosti koje će uslijediti u razredu. . Ponekad se od djece zahtijeva da usvojena znanja i vještine. Cilj takvih domaćih zadaća je da dijete postigne najbolje što može u svladavanju odreĎene vještine (npr. materijalom ili problemom. U zadaćama kao što su npr. primijene u novim situacijama.

Vi ste odgovorni da mu po potrebi u tome i pomognete. . Djetetu je ponekad potrebno samo pregledati zadaću kako bi mu pružili osjećaj sigurnosti da je to dobro napravilo. ne i da to činite umjesto njega. neprekidno sjediti uz dijete dok uči ili piše zadaću. Ne zaboravite: kod djeteta treba razvijati stav da je ono odgovorno za izvršavanje svojih obaveza.A kako roditelji mogu pomoći s domaćom zadaćom? Nije nužno. kako biste izbjegli nesporazum da isti sadržaj vi i učitelj/učiteljica poučavate na dva različita načina. informirajte se kod učitelja/učiteljica kako to učiniti. Ako već želite nešto djetetu protumačiti. Važno je da ono zna da ste mu na raspolaganju i da vam se može obratiti za pomoć. Nemojte se nametati u onim zadacima u kojima to nije potrebno. a ni dobro.

po mogućnosti u približno isto vrijeme u danu. a i lakše će se potruditi da sve dovrši na vrijeme kako bi se još moglo igrati.). • Dobro je da dijete piše domaću zadaću i uči prije vremena za igru i opuštanje. nakon slobodnih aktivnosti i sl.. dobro je dogovoriti se s njim kada će se pisati domaća zadaća (po dolasku iz škole. nakon odmora. Tako neće biti preumorno. • Kako biste izbjegli nesporazume s djetetom. . Budite uporni u provoĎenju svoga dogovora. nakon ručka.A sada još nekoliko savjeta..

• Nabavite djetetu blok-podsjetnik u kojem će pisati svoje obveze za sljedeći dan. Tako se može riješiti problem zaboravnosti. .• Savjetujte svojem djetetu da prvo rješava zadaću koja je najteža i najobimnija. • Dobro je biti u kontaktu s drugom djecom iz djetetova odjela i s njihovim roditeljima. Tako ćete moći povremeno provjeriti što ima za zadaću. • Ugasite televiziju i radio dok dijete piše zadaću.

. Ako je dijete žalosno ili ljuto (dobilo je slabu ocjenu. žalosno i ljutito dijete pažnju usmjerava na “signale neugode” iz organizma i ne može se usmjeriti na učenje. dopustite mu da “izbaci” negativne emocije. a onda inzistirajte da se prihvati posla. umorno. najprije popričajte s njim o onome što ga muči.A odmor? NE ZABORAVITE: Da bi dijete uspješno učilo. Gladno. posvaĎalo se s prijateljem i sl. treba se dobro osjećati.).

Kad počne jače nego obično vrpoljiti se na stolici. okretati se na sve strane. zijevati.Vrijeme maksimalnog rada ovisi o uzrastu i osobinama djeteta. ljutiti se i griješiti. to je najbolji znak da treba napraviti stanku. Promatrajte ponašanje djeteta dok piše domaću zadaću ili uči. . jer će u suprotnom učenje biti mučenje. najbolji odmor je onaj uz laganu fizičku aktivnost. • U slučaju psihičkog naprezanja.

Kako razgovarati s djecom..). (1997. • Faber. Kako djeca misle i uče..). (2000. Miljković i sur.). Zagreb: FotoMarketing. Zagreb: Educa. Mazlish. • Delač.) Lijepo je biti roditelj. (1995. E.. Zagreb: Creativa. • Čudina-Obradović. Igrom do čitanja. A. D. Rijavac (1998. (2000. Hrupelj.Preporučujemo: • Wood.).da bi bolje učila. • Brdar. M. Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP. Zagreb: Mozaik knjiga. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful