 Kasni srednji vijek traje od 1300. –

1450.g.  U njemu je došlo do sukoba crkve sa europskim državama, što se nastavilo tijekom sljedećih nekoliko stoljeća.  Crkva se odvojila od ostalih država; osnivajući vlastitu državu. Gradovi koji su sve više rasli i jačali težili su političkoj samostalnosti.

.

 Feudalizam je bio oblik društva u kojemu su se razlikovale dvije klase: feudalci (plemići)i kmetovi (seljaci). Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku. Feudalci su vlasnici zemljišta. Feudalizam je u većem dijelu Europe konačno ukinut 1848. a kmetovi im obrađuju zemlju i daju dio (uglavnom devetinu) uroda. . godine. Feudalno društvo nastalo je na ruševinama robovlasništva.

.

Temelj ekeonomskog napretka u razvijenome srednjemu vijeku bila je zemljoradnja.    U razvijenome srednjem vijeku napreduje poljodjelstvo. U gradoima se javljaju cehovi(obrtnici u društvu). .razvija se obrt i trgovina. Viškovi poljoprivrednih proizvoda omogućili su stanoništvu da se bave novim dijelatnostima.

 U razvijenom i kasnom srednjem vijeku crkva se puno promijenila. Također je i sklopljen savez kojim su mu Karolinzi obećali zaštitu . Osnovana je država u Italiji (Vatikan) kojom su i vladali.  U kasnoj antici papa je bio jako važan biskup ( jer je bio biskup Rima) ali nije bio poglavar crkve.  Tijekom kasnijih stoljeća pape su postali jako važne osobe u Europi. Postala je mnogo bogatija i utjecajnija u Europi.

.do druge polovice 13.Fatimida i drugih islamskih dinastija i država.stolječa protiv Seldžuka.  Križarski ratovi su niz pohoda što su ih kršćani zapadne i srednje Europe na poticaj papa vodili od kraja 11. Potvrda jačanje utjecaja Crkve i preuzimanja njezina vodstva nad europskim Zapadom u razvijenome srednjem vijeku bili su križarski ratovi.

.

· 1350. pojava crne smrti (epidemija kuge)  To je bila epidemija kuge koja se : · 1348.proširila na ostatak Europe. kako na selu umrla jedna četvrtina stanovništva . . najgore stanje je bilo u gradovima gdje je puno ljudi živjelo na malom prostoru.pojavila u Italiji.  Kako se ona prenosila putem štakora.  Zbog nje je kako u gradovima. .

Ljudi su umirali zbog manjka hrane. Europljani su bili izloženi raznim bolestima. stoljeću nije bilo više šuma za pokrčiti. zarazama  i vojnim sukobima. Dodatni udarac zadale su velike količine kiša: · koje su uništile usjeve  Kako je broj stanovnika sve više rastao. došlo je do gladi koja je postala veliki problem. . no u 14. a hrane je bilo sve manje. Do ćetrnaestog stoljeća metode krčenja šuma i obrade zemlje uspješno su hranile gotovo cijelu Europu.

.

naseljavanje njemačkog i mađarskog vlastelinstva vodi ka jednom novom feudalnom ustrojstvu temeljenom na sustavu donacija. do 1527. – 1301. jer su mađarski vladari najviše vodili računa o svojim interesima. godine. . mnogo stvari se dogodilo na štetu Hrvatske.  Arpadovic Koloman (1102.  Tijekom vladavine mađarskih vladara iz dinastije Arpadovića (1102.).1116. . dok im interesi Hrvatske i nisu bili tako važni.) dodijelio neke povlastice hrvatskim velikašima. Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Mađarskom od 1102.

postavljao je banove. Pojedini hercezi su po svemu. Kralja je u hrvatskim zemljama zamjenjivao herceg. Poseban ban je počeo upravljati Slavonijom što je bio rezultat posebnog društvenog i političkog razvoja tog dijela Hrvatske. bili nezavisni vladari.  Imao je vlastiti dvor. On je obično bio član vladajuće dinastije. .  U odsutnosti hercega hrvatskom upravljaju banovi. osim po naslovu. sazivao sabore. potvrđivao je kraljevske povlastice.  Od Bele IV postoje dva bana. U početku je bio jedan ban. vodio vojne pohode.

postoji poseban slavonski sabor. st. slavonski sabor je počeo slati svoje predstavnike na ugarski sabor kako bi slavonsko plemstvo ojačalo svoj utjecaj na vanjsku politiku ali i kako bi obranilo ili uvećalo svoje povlastice. Od 15. Na saborima se raspravlja o problemima uprave. Važan politički činitelj bili su i sabori. obrane i poreza. Na sabore dolaze crkveni i svjetovni velikaši. st. Od tada se hrvatski i slavonski sabor zajedno sastaju tek iznimno. Na njima se rješavaju i zapletene parnice. . Od 13. niže plemstvo i predstavnici gradova.

. sebi i članovima svoje obitelji položaj knezova u dalmatinskim gradovima. i početkom 14. krajem 13. najviše su se okoristili bribirski knezovi Šubići.. a uspio je zavladati i Bosnom.  Šubići su toliko moćni da imaju glavnu ulogu u dovođenju na prijestolje Ugarske i Hrvatske nove dinastije Anžuvinaca. Slabljenjem kraljevske vlasti za posljednjih Arpadovića. st.  Knez Pavao Šubić uspio je iskoristivši razmirice među pretendentima za prijestolje Ugarske i Hrvatske da si osigura nasljednu bansku čast u Hrvatskoj i Dalmaciji.

Potom je. mirom u Zadru Mlečani su morali Ludoviku prepustiti svu obalu od današnje sjeverne Albanije do Kvarnera. uspio poraziti Mlečane. Posebnu je pozornost posvetio organizaciji sitnog plemstva što je imalo važnu ulogu za hrvatsku nacionalnu povijest jer je upravo sitno i srednje plemstvo imalo glavnu ulogu u čuvanju predmodernih hrvatskih nacionalnih tradicija. 1356. Ludoviku uspijeva poraziti moćne velikaše na jugu Hrvatske i zauzeti ključne utvrde na putu prema dalmatinskoj obali.    Jačanje kraljevske vlasti nastavilo se pod sinom Karla Roberta Ludovikom 1.). (1342. Time je Hrvatska dobila ponovo široki izlaz na more što je imalo blagotvorni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. . U Hrvatskoj se Ludovik oslanjao na građanstvo i sitno plemstvo. Ludovik je vlado ogromnim područjem od Baltičkog mora do Jadrana i sjeverne Bugarske. poslije žestoke borbe. – 1382.

. Poslije Ludovikove smrti ponovo je zavladalo bezvlašće vezano uz probleme oko nasljeđivanja prijestolja. U tim sukobima važnu ulogu imaju hrvatski velikaši. odnosno velikaši koji su imali velike posjede u Hrvatskoj. Starija historiografija u postupcima hrvatskih velikaša je vidjela neku vrstu „nacionalnog“ otpora ali se prvenstveno radilo o obrani vlastitih povlastica i borbi za moć i utjecaj.

Hrvatsko je Kraljevstvo vremenom ostalo raskomadano te s odsječenim enklavama (primjerice. Hrvatska se našla na granici s carstvom. Na kraju su od Hrvatskog Kraljevstva ostali "ostatci ostataka" koji su odoljeli svim osmanskim osvajanjima. Hrvatska je gubila sve više teritorija zbog nadiranja Turaka. Klis). Unatoč stalnim borbama. Kada je Osmansko Carstvo počelo osvajati Europu. .

.

Zbog togo što su Hrvati branili svoju vjeru i domovinu protiv mnogo jačeg neprijatelja. jak i snažan zid kršćanstva. . stoljeću Hrvati su postali zaštitnici kršćanstva u Europi. U 16. Papa Lav X." Hrvatska je postala "antemurale Christianitatis". napisao je pismo biskupu Trogira i rekao "Glava Crkve neće pustiti da padne Hrvatska.

 Dimbo1911 .