You are on page 1of 40

PRIJATELJSTVO

KAO DIO MENE


Amicita pares aut accipit aut facit (Prijateljstvo ili prihvaa jednake ili ih takve ini, tj. prijatelji su ljudi slinih osobina)

elimo li shvatiti ivot dananjeg vremena i oslunuti bilo duhovnih smjerova moramo odgovoriti na pitanje: u kakvoj situaciji i u kakvom vremenu ivi dananji ovjek?

Danas se odgovor na ovo pitanje gubi u strahu i nesigurnosti.

Bogata literatura s podruja ekologije ukazuje na kulturni pesimizam i apokaliptini strah od tehnoloke kulture.
Svijet postaje krut i prisiljava na pasivnost. Potie cinizam.

Izbjegavaju se osobni i bliski kontakti meu ljudima, gubi se identitet i osobno ja, to je pravi smisao ovjekove slobode.

Dananji je svijet zaglibio u ludost, izoliranost, tvrdoglavost, urbu, egoizamali je dostigao i veliki napredak koji rezultira oajem i licitacijom osjeaja. Svemu tome potreban je lijek trijeznog promiljanja, zdravog suda i razborite ljubavi.

Dananjem je svijetu potrebna ispravna dijalektika razuma, srca, inteligencije i emocija. .

Jednostavnije reeno: ovjeku dananjice potrebna je hladna glava i vrue srce. ovjek mora procijeniti svoje ponaanje i djelovanje u susretu s drugima.

Kako ivjeti? Kako se vladati i djelovati?

Pitati: znai stupiti u dijalog s nekim (poznatim ili nepoznatim), kako bi pronali sebe, spoznali ili doivjeli to nepoznato tj. pronali svjetlo u tami.

Kako je mogue da ovjek ovjeku postaje vuk? ovjek je udno bie jer neprestano misli o sebi i na sebe. Ima dana kada sami sebi postajemo problem i pitanje.
Samo druga osoba moe nam olakati sumnju. Samo pod jednim uvjetom, da je prijatelj.

AMICITA NISI INTER BONUS ESSE NON POTEST

(Cicero) Prijateljstvo moe biti samo meu dobrima (potenima).

Vrijednosti drugih osoba nas oplemenjuju i usavravaju nae ivotne ciljeve. Etika stavlja u pitanje svaki egoizam..

O moralu ne moemo govoriti sve dok ne nauimo potivati ono to nije nae. Moralni ivot je ono to nam se dogaa u odnosu prema drugome. Moralni smo ako nauimo voljeti ono to nije samo nae..

Priznati drugoga znai proiriti na svijet, otvoriti ga iznenaenjima. Svijet drugoga treba znati zapaziti i primiti kao dar.

Darivanje je najkompletnija realizacija prijateljske ljubavi i njegova konana zadovoljtina.

U prijateljstvu, po ljubavi i pozornosti koju nam drugi prua uranjamo u samoga sebe. Ono to zapravo jesmo, u velikoj je mjeri djelo panje, pozornosti drugih..

Prijatelji su oni koji nam pomau da postanemo onakvi kakvi inae sami nikada ne bismo mogli postati.

Ljubavlju i brigom dovode nas do postojanja.


Prijateljstvo je u tom smislu neto stvaralako.

esto drugi u nama prepoznaju dobrotu koju inae sami ne opaamo.


Svojom ljubavlju prema nama donose nam novo shvaanje nas samih. Po njima dolazimo u najdublji dodir s nama samima. Prijatelji nam pomau da otkrijemo sebe drugaije nego smo se prije poznavali.

Prijateljstvo i ljubav nisu neto to posjedujemo nego nain na koje jesmo. U prijateljstvu, moj prijatelj je dio mene. Respektirati drugu osobu znai zauzimati se za nju i eljeti joj dobro. (ponovno gledanje). Nije lagano drugome eljeti dobro.

PRIJATELJSTVO KAO POJAM

ovjek dananjice pati od osamljenosti. ovjek je stvoren takvim da ima prijatelja i da sam bude prijatelj..
Prijateljstvo je etiki ideal za Aristotela, to znai neto najnunije u ivotu. Glavno obiljeje iskrenog i zrelog prijateljstva je zajednitvo.

FENOMENI PRIJATELJSTVA
PRVA RAZINA DRUGA RAZINA EROS FILIA NAGONSKA LJUBAV PRIJATELJSKA LJUBAV

TREA RAZINA

AGAPE

BEZUVJETNA LJUBAV

NAJVANIJE ZNAAJKE PRIJATELJSTVA

1. DOBROHOTNOST znai dobro htjeti (al. Boenevolentiae)

Zavidan ovjek - to je onaj koji ne eli dobro, ne moe biti prijatelj. Lijek protiv zavisti je radost nad tuim dobrim.

2. UZAJAMNOST znai uzvraanje, komunikacija u naklonosti

3. STALNOST ILI VJERNOST je srce prijateljstva

4. JAVNOST prijateljstvo je po svojoj naravi privatno, jer se radi o osobnom odnosu, ali je isto tako i javno, ne smije se kriti.

5. ZAJEDNITVO prijateljstvo je isto htjeti i ne htjeti. To je neto objektivno to je prijateljima zajedniko, a to stvara odreeno zajednitvo.

Prijateljstvo je odnos po kojem ljudi postaju dobri. Gdje vlada prijateljstvo nije potrebna intervencija pravde.

elja za prijateljstvom se raa brzo, ali ne i prijateljstvo.

Samo prijateljstvo izmeu dobrih ljudi je zatieno od klevete.

Arisstotel smatra kako ovjek ne treba imati ni previe ni premalo prijatelja, nego onoliko koliko je najbolje za zajedniki ivot: prijatelj je nuniji u nesrei, no ugodnije i ljepe ga je imati u srei. Prijateljstvo je zajednitvo, a ljubav eli biti vrhunsko prijateljstvo.

Prijateljstvo je vana karakteristika ovjeka.

Ostale su: sloboda, odgovornost i ljubav.

Sve one ne mogu nikada biti vlasnitvo ili stvar.

ovjek je sretan, ako koristi sve svoje sposobnosti i mogunosti - misli Aristotel, ali on je rekao da je ovjek drutveno bie. Bez drutva nismo pravi ljudi.

Mjesto gdje se realizira uzoran graanin i moralna osoba je upravo drava. Takav graanin donosi opem dobru svih. Svaki posao u javnom sektoru je astan, jer ovjeka usmjerava prema drugima.

Prijateljstvo je temelj svakog zajednitva i najvanija etika vrlina.

Prijateljstvo je odnos u kojem se drugome radi njegova dobra, eli dobro. Kako bi ovjek bio to vie zadovoljan u ivotu potrebni su kvalitetni odnosi s drugim ljudima.

Pravog prijatelja je teko stei, a jo tee zadrati.

Nesebinost, ljubav, rtva.. su osobine koje odlikuju pravog prijatelja. U naem ivotu dogaa se razoaranje jer je vrlo teko uvijek biti takav prijatelj tj. uvati tajnu svog prijatelja.

Prvo prijateljstvo je jedini pravi put prema zajednikom ivotu, gdje ovjek ovjeku pomae izgraditi vlastitu osobu.

Prijatelje treba paljivo birati, prema najvrjednijim osobinama, jer te osobine i nas oplemenjuju.

Prijateljstvo rjeava probleme, daje sigurnost, mir i ini nas sretnima. Obitelj je najvanija sastavnica drutva. Ako je ona kvalitetna i sposobna, drutvo je visokovrijedno.

Temelj zajednice i kolijevka prijateljstva je obitelj. Prijateljstvo je najvra spona izmeu osobe, pojedinca i zajednice.

Prijatelj mojega prijatelja je i moj prijatelj B. Spinoza

Najuzvienija je relacija meu ljudima prijateljstvo u kojem prijateljeva djelovanja doivljavamo kao svoja. Tako prepoznajemo sebe u drugima.

VERAE AMICITAE SEMPITERMAE SUNT

(Cicero)

PRAVA SU PRIJATELJSTVA VJENA