Seminarski rad Predmet: Komparativni proeski sistemi Tema

:

POREZ NA DOBIT PREDUZEĆA U BIH

Profesor: Dr.sc. Izudin Kešetović, red.prof.

Mehanovic Mirnes I-1921/08

Sadržaj:

UVOD PORESKI SISTEM  Pojam poreskog sistema  Uloga poreza u javnim finansijama  Struktura savremenog poreskog sistema  Poželjan poreski sistem  Poreski sistem u BiH POREZ NA DOBIT PREDUZEĆA  Pojam poreza na dobit preduzeća  Koncepti oporezivanja preduzeća  Elementi oporezivanja dobiti preduzeća i zakonska regulativa tih elemenata  Poreski obveznik  Poreska osnovica  Poreska stopa PREGLED SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA U BIH  Karakteristike sistema poreza na dobit preduzeća u BiH  Učinak sistema poreza na dobit preduzeća u BiH  Preporuka za poresku politiku u BiH ZAKLJUĈAK

UVOD


  

Fiskalni sistem Fiskalna politika Dobit Da li je porez na dobit važan? „Ako bih mogao dati hrabro predviĎanje, rekao bih da će porezi na dobit preduzeća jednog jednostavno nestati - neće uopće biti nikakvog poreza na dobit preduzeća, i to dijelom uslijed procesa konkurencije meĎu državama, a dijelom uslijed činjenice da će preduzeća organizirati svoje poslove u cilju smanjenja obaveze za porez na dobit preduzeća.“ Michael Devereux u izjavi Domu lordova (1999), citiran u De Mooij (2005)

PORESKI SISTEM


Pojam poreskog sistema
Poreski sistem predstavlja ukupnost poreskih oblika jedne zemlje. Termin „sistem“ implicira da bi odnos izmeĎu elemenata koji ga čine trebao da je skladan. U praktičnom smislu, oporezivanje se u mnogim državama odvija primjenom različitih poreskih instumenata, od kojih svaki ima svoje sopstvene ciljeve i načine zahvatanja ekonomske snage obveznika. Poreski sistemi pojedinih zemalja obuhvataju i po pedesetak pa i više različitih poreskih oblika.

Da bi poreski sistemi raznih zemalja mogli da koegzistiraju na način koji umanjuje distorziju meĎunarodnog investiranja, dovodi se do potreba za utvrĎivanje trendova koji karakterišu poreske sisteme: Snižavanje graničnih poreskih stopa Proširenje poreske osnovice Smanjenje poreskih osloboĎenja i olakšica Povećanje poreske neutralnosti Pojednostavljenje poreskog sistema i njihova primjena u maksimalno mogućoj mjeri Sukob izmeĎu tri osnovna cilja poreskog sistema, odnosno izmeĎu ekonomske efikasnosti, jednakosti (pravičnosti) i jednostavnosti za koji se mora stalno tražiti adekvatno rježenje .

    


Uloga poreza u javnim finansijama
Javne finansije, kao ekonomsko područje, daju odgovore na pitanja tipa kako vlasti prikupljaju novac, na koji način je taj novac utrošen i kako on utiče na ekonomske aktivnosti unutar društva. Javne finansije izučavaju način na koji vlade, na svim nivoima vlasti, i državnom i lokalnom, prikupljaju novac posredstvom služi i kako ih dalje koriste za finansiranje uposlenih i istih tih službi.

Najveći dio prihoda proizilazi iz prihoda kao što su :
Poresebni porezi (akcize), Porez na promet proizvoda i usluga, Porez na dohodak graĎana, Porez na dobit preduzeća, Porez na plaću, Porez na imovinu, Porez na prihod od imovine i drugi porezi koji se uvode na državnom i lokalnom nivou

      

Slika 1:

Struktura poreza u 2000 godini u F BiH

Slika 2: Porezi u funkciji preraspodjele dohotka


Struktura savremenog poreskog sistema
Poreski sistemi različitih savremenih država meĎusobno se razlikuju Na sisteme oporezivanja utjeĉu sljedeći faktori: – ustavno ureĎenje – veličina teritorija i broj stanovnika – veličina javnog sektora – stepem centralizacije ili decentralizacije – pripadnost regionalnim integracijama – ekonomska razvijenost i dohodak per capita – nezaposlenost – zaduženje države i proračunski deficit – historijski razvitak – ostali faktori.

          

Poželjan poreski sistem

Poželjan porezni sistem neke države treba se zasnivati na četiri važna načela:
   

ekonomska učinkovitost, pravednost, jednostavnost i provedivost, elastičnost i izdašnost.

 

Poreski sistem u BiH

Decentralizirana struktura fiskalnog sistema u Bosni i Hercegovini bila je dizajnirana da olakša izgradnju države promovirajući političku stabilnost i demokratsko predstavljanje u procesu donošenja odluka. Efikasna fiskalna politika podrazumijeva izgradnju političkog i institucionalnog okvira za zdravo fiskalno upravljanje Važan korak ka ostvarenju ciljeva napravljen je 2008. godine osnivanjem Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, čiji je zadatak koordiniranje fiskalne politike u Bosni i Hercegovini, u cilju osiguranja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta. U nadležnosti Fiskalnog vijeća su i:
utvrĎivanje globalnog okvira fiskalne bilance i politika u Bosni i Hercegovini; usvajanje prijedloga kratkoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija; praćenje realizacije utvrĎenih ciljeva i kriterija pri usvajanju i izvršavanju budžeta; poduzimanje korektivnih mjera i aktivnosti u ovoj oblasti.

Sa stanovišta fiskalnog sistema i fiskalne politike, postojećim ustavnim rješenjima entitetima i Distriktu Brčko su dati neprikosnoveni fiskalni suvereniteti, što za posljedicu ima zamjenu fiskalnog suvereniteta BiH sa fiskalnim pluralizmom. To (saveznoj, federalnoj) državi BiH daje veliki broj obilježja konfederacije

Ustavom je odreĎeno da entiteti iz vlastitih prihoda učestvuju u financiranju Budžeta BiH u iznosu: Federacija BiH 2/3 i Republika Srpska 1/3, čime je država finansirana od strane entiteta. Na taj način je državi oduzet financijski monopol i prenesen na entitete, odnosno fiskalni suverenitet države zamijenjen je fiskalnim pluralizmom i prenesen na niže nivoe vlasti.

Fiskalni sistem u BiH je zasnovan na propisima koji se donose na različitim nivoima odlučivanja i to: na nivou države BiH; na nivou entiteta: F BiH i RS; na nivou Distrikta Brčko; na nivou Kantona u okviru Federacije BiH; na nivou općina u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Porez na dobit u Federaciji BiH tretira poreskog obveznika u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, tj. sve zakonske oblike organizovanja pravnog lica: dioničarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno društvo, društvo sa potpunom solidarnom odgovornošću


  

POREZ NA DOBIT PREDUZEĆA Porez na dobit preduzeća je porez na dobit pravnih lica. Porez na dobit preduzeća se oporezuje na konačan rezultat preduzeća odnosno na dobit koju ostvari poreski obveznik. Porez na dobit preduzeća je poreski oblik novijeg datuma odnosno on se uvodi u upotrebu, pojavom društva kapitala sredinom devetnaestog veka. Kod nas je porez na dobit preduzeća uveden 1991 godine, reformomk poreskog sistema. Osim preduzeća, obveznici ovog poreza su i odreĎene zadruge, kao i druga pravna lica, ako ostvaruju prihode prodajom proizvoda ili vršenjem usluga uz ponudu na tržištu.

 

Pojam poreza na dobit preduzeća Porez na dobit preduzeća je poreski oblik kojim se oporezuje konačni finansijski rezultat - dobit koju ostvari poreski obveznik. Dobit nastaje kao razlika prihoda i troškova. Dobit je u svim poreskim sitemima oporeziva kategorija na koju se posebnim zakonskim propisima propisuje plaćanje poreza i na taj način obezbjeĎuju sredstva u budžetima za finansiranje odreĎenih zajedničkih potreba. Porez na dobit je uvršten u većinu savremenih poreskih sistema. Pretpostavka za njegovo uvoĎenje bila je pojava društava kapitala sredinom devetnaestog vijeka. Sličan je porezu na dohodak ali predstavlja samostalni poreski oblik. Porez na dobit preduzeća neposrednih ili direktnih poreza. pripada grupi

Koncepti oporezivanja dobiti preduzeća primeni su praktično dva oporezivanja dobiti preduzeća: 1) klasični (apsolutni) sistem i 2) sistem poreske integracije. moguća koncepta

U
 

U klasiĉnom sistemu oporezivanja dobiti preduzeća nije ostvarena integracija (veza) sa oporezivanjem dohotka gradjana, pa se dividende (kao deo raspodeljene dobiti) dvostruko, u punom iznosu, oporezuju jednom kao deo dobiti korporacije porezom na dobit korporacije i drugi put, kada se nadju u rukama akcionara (prihod od kapitala), porezom na dohodak gradjana. Nerasporedjeni deo dobiti korporacije se oporezuje samo porezom na dobit preduzeća. Ovaj klasični koncept oporezivanja dobiti preduzeća raĎa sistem dvostrukog ekonomskog oporezivanja.

 

Za savremene poreske sisteme je uobičajenija primena koncepta poreske integracije. Dosta je razloga alokativne i redistribitivne prirode posebno koji govore u prilog prihvatanja i primenjivanja metoda poreske integracije. Mehanizmi poreske integracije podrazumevaju skup mera koje se preduzimaju na nivou preduzeća ili na nivou akcionara, kako bi se smanjilo ili otklonilo dvostruko ekonomsko oporezivanje.

Na nivou preduzeća se mogu preduzeti dvojake mjere radi eliminisanja (umanjenja) dvostrukog ekonomskog oporezivanja i to:
 

1) sistem odbijanja dividendi i 2) sistem dvojnih stopa.

Na nivou akcionara postoje takodje dve varijante poreske integracije:
 

1) sistem imputacije ( puna ili delimična) i 2) sistem delimične olakšice za akcionare.

Elementi oporezivanja dobiti preduzeća i zakonska regulativa tih elemenata

  

Poreski obveznik Poreska osnovica Poreska stopa


Poreski obveznik

Članom 2. Zakona o porezu na dobit privrednih društava definisan je poreski obveznik. Obveznici poreza na dobit privrednog društva su: privredno društvo, banke i druge finansijske organizacije, društvo za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, zadruga i zadružne organizacije i ustanove koje prodajom prizvoda i usluga na tržištu ostvaruju dobit. Obveznik iz člana 2. Zakona o porezu da dobit privrednih društava je rezident Federacije koji ostvaruje dobit na teritoriju Federacije i izvan nje. Obveznik nerezident Federacije plaća porez na dobit privrednog društva koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije. Rezident, u smislu ovog zakona je privredno društvo koje je osnovano ili ima sjedište upisano u sudski registar na teritoriji Federacije.

 

Obveznici koji ne podliježu plaćanju poreza na dobit su:


Centralna banka Bosne i Hercegovine, tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave, federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruženja, umjetnička udruženja, vatrogasna udruženja, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prijenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti.

Poreska osnovica

Član 6. Zakona o porezu na dobit privrednih društava, objavljeno u „Službenim novinama F BiH „ broj 32 / 97 od 1.1.1998.g., utvrĎuje osnovicu oporezivanja dobiti obveznika na osnovu poreskog bilansa. Oporeziva dobit se utvrĎuje usklaĎivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviĎen ovim zakonom.

Poreska stopa

Stopa poreza na dobit preduzeća je proporcionalna i jedinstvena na teritoriji Federacije BiH. Stopa poreza na dobit preduzeća iznosi 30%, (Član 22.zakona). Stopa poreza po odbitku iz člana 5. zakona iznosi 15% (Član 23. Zakona).

PREGLED SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA U BiH Karakteristike sistema poreza na dobit preduzeća u BiH
Poznato je da generalna vlada u BiH ima izuzetno velik broj autonomnih dijelova, što je prikazano na slici 3, te samim tim značajno komplicira fiskalno upravljanje. Iz toga proizilazi i da entiteti primjenjuju različite direktne poreze. Osnovna karakteristika sadašnjeg sistema direktnog oporezivanja je njegova izrazita kompleksnost, sa zakonskom regulativom koja nije sinkronizirana i koju je skoro nemoguće u potpunosti provoditi, budući da se izvori prihoda tretiraju na nekonzistentan način. Prema tome, kompleksan sistem direktnog oporezivanja rezultira postojanjem neformalne ekonomije.

Slika 3: Fiskalni sistem BiH

U FBiH se takoĎer očekuje da će sadašnji Zakon o porezu na dobit preduzeća biti zamijenjen novim. Očekuje se da će nacrt novog zakona biti usvojen 2007. godine, a stupiti na snagu u 2008. godini. U sadašnjem sistemu poreza na dobit preduzeća u FBiH postoji sedam oslobaĎanja u poreznom obrascu za povrata od poreza na dobit preduzeća (vidi Dodatak 1 za povrate za FBiH i RS): za novoformiranu kompaniju (100% odbici u prvoj godini poslovanja, 70% za drugu, i 30% za treću), za slobodne carinske zone (100% za pet godina), za strane investitore (100% za pet godina), za reinvestiranje zadržane dobiti (100% za reinvestiranje u proizvodne svrhe, i 75% za druge reinvesticije), za porez na dobit preduzeća plaćen u operacije u drugim zemljama, za iznos poreza na dobit preduzeća koji je već plaćen od strane nerezidentnih ureda u inostranstvu, te za porez po odbitku.


 

Ove kompleksnosti sistema poreza na dobit preduzeća u BiH se reflektiraju u indikatorima (Slika 4) iz studije Doing Business u 2007. godini, koja pokazuje da BiH zaostaje u indikatorima lakoće plaćanja poreza koja se odnose na poslovanje za svojim susjedima i direktnim konkurentima. U poreĎenju Doing Business indikatora za regiju JIE u oblasti plaćanja poreza, BiH je na pretposljednjem mjestu (nakon Rumunije) sa 73 porezne prijave koje kompanija treba da godišnje ispuni.

Nadalje, u procjeni ukupnog poreznog opterećenja, BiH je takoĎer na pretposljednjem mjestu

Slika 4: Indikatori iz Doing Business

Uĉinak sistema poreza na dobit preduzeća u BiH
U periodu od 2001. do 2005. godine porezni prihodi u cijeloj BiH su prosječno rasli više od 9 procenata godišnje.

Slika 5: Porezni prihodi

Prihodi iz poreza na dobit preduzeća 2005. godine činili su samo 1,4% ukupnih vladinih prihoda (prikazano na Slici 6 niže) u BiH (80 miliona KM u FBiH, 21 milion KM u RS-u i 2 miliona KM u Brčko Distriktu). Slika 6: Porezni prihodi po nivoima, 2005

Slika 7. daje kratak prikaz gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u poreĎenju sa zemljama EU-a i OECD-a u smislu pojedinih poreznih prihoda u odnosu na GDP.

Iako su ukupni porezni prihodi u procentu GDP-a visoki, većina poreznih prihoda potiče iz indirektnih poreza (oko 56% ukupnih poreznih prihoda) nasuprot prisjeka zemalja EU-15 koji iznosi 35% i prosjeka novih zemalja članica EU-a koji iznosi oko 40 procenata ukupnih poreznih prihoda.26
U ostalim zemalja uočljivo je veće oslanjanje na prihode od poreza na dobit preduzeća. U grupi zemalja EU–15, direktni porezi čine oko 33% svih poreznih prihoda, dok u novim zemljama članicama EU-a 25% od svih poreznih prihoda dolaze od direktnih poreza. U BiH samo 9% poreznih prihoda dolazi od direktnih poreza. Ovo je posebno važno imajući na umu da je GDP u BiH značajno podcijenjen uslijed obimne sive ekonomije.

Slika 7:  Porezni prihodi, globalna usporedba

Preporuka za poresku politiku u BiH

U pogledu preporuka za politike u BiH, neophodno je da FBiH usvoji zakon o porezu na dobit preduzeća sa istim specifikacijama koje su prisutne u novom Zakonu o poreza na dobit preduzeća usvojenom u RS u septembru/rujnu 2006. godine. Osnovno ekonomsko obrazloženje za reformu je smanjenje administrativnih troškova (kompanija i samog administrativnog sistema) kroz pojednostavljivanje i harmonizaciju sistema, čime bi se u konačnici poboljšala konkurentnost i učinak. I ekonomska teorija i iskustvo EU-a u posljednjoj deceniji potvrnuju da reforma poreza na dobit preduzeća putem smanjenja stope i proširenja osnovice poreza povećava konkurentnost zemlje, te kroz smanjenje izuzeća i distorzija koje se odnose na poreze vodi ka povećanju efikasnosti i produktivnosti.

 

ZAKLJUĈAK Svrha ovog rada bila je da se rasvijetli i potencira važnost poreza i poreskog sistema kao najznačajnijeg instituta javnih finansija čija razvijenost odražava ujedno i stepen finansijske stabilnosti odreĎene zemlje.

Sastavni dio poreskog sistema, porez prema predmetu oporezivanja, je porez na dobit preduzeća. Dobit je u svim poreskim sistemima oporeziva kategorija, na koju se posebnim zakonskim propisima propisuje plaćanje poreza i na taj način obezbjeĎuju sredstva u budžetima za finansiranje odreĎenih zajedničkih potreba.

Glavne karakteristike sadašnje situacije u BiH u pogledu PDP sistema su:

Pokrenuta je intenzivna reforma i jačanje administrativnih sistema/struktura, ali nije završena reforma u oblasti poreza na dobit preduzeća. Potrebno je fokusirati se na domaće oporezivanje da bi se nadoknadio potencijalni manjak opadajućih poreza na meĎunarodnu trgovinu. Trenutno su prihodi iz poreza na dobit preduzeća vrlo niski prema meĎunarodnim standardima. Niski porezni prihodi od poreza na dobit preduzeća su djelomično rezultat kompleksnosti sistema (što obeshrabruje formalni sektor) i mnogih mogućnosti za izbjegavanje/odgode plaćanja poreza (što rezultuje ponašanju koje nije u ekonomskom interesu države). Dvojni sistem (RS i FBiH) je posebno problematičan sa strane tretmana dioničkog kapitala (različit tretman prihoda u entitetima), i sa strane učinkovitosti (distorzija odluke o lokaciji). Visoka statutorna stopa (FBiH) može imati efekt obeshrabrivanja direktnih stranih ulaganja.

HVALA NA PAŽNJI ...