Feljton u listu Dan, od 10. do 14. avgusta 2006.

TAJNI IVOT NIKOLE TESLE

O Nikoli Tesli je mnogo pisano i skoro sve je poznato irokoj italakoj publici. Meutim, ima neto to su mnogi pisci knjiga i broura izostavili. Ovaj feljton upravo govori o tim malo ili nimalo poznatim detaljima iz ivota ovog genija

Unosan bilijar i karte Nikola Tesla je intenzivno uestvovao u radu zabavne sekcije Srbadije. Na priredbama koje su se odravale subotom, recitovao je stihove, glumio i pokazivao maioniarske trikove. Jednom je odrao aljivo predavanje o tome kako poznati karakter ovjeka po njegovom nosu. Tesla je bio tako veseo i duhovit da su se svi prisutni grohotno smijali, do suza. Bio je pravi oumen. To e potvrditi i njegov profesor Pel. Tih godina Teslin ivot je bio jednostavan i bez problema. Iako bez stipendije, novac je dobijao od kue, ponekad od ujaka Paja Mandia, ali te donacije nijesu puno pomogle. Ne vidjevi perspektivu poveanja svog budeta, rijeio je da se obrati Matici srpskoj. Maticu je osnovao u Peti, Sava Tekelija, 1826, da bi je 1864. preselio u Novi Sad gdje se i danas nalazi. Naalost, njegova molba je odbijena, ali je sauvan zapisnik (14. oktobar 1876).

Citiramo: Nareena molba Nikole Tesle iz Gospia, studenta prve godine hemijsko-tehnolokog fakulteta tehnikog univerziteta u Gracu, za dodjelu stipendije, uz koju je priloena potvrda o zdravstvenom stanju i potvrda o loem materijalnom stanju, kojom je potvreno da otac molioca Nikole Tesle, Milutin Tesla, koji kao svetenik ivi u Gospiu, nema sredstava da izdrava sina, odbija se. Matica je bez obrazloenja odbila da pomogne Tesli, jer je ve imao dravnu stipendiju Austo-ugarske. Dvije godine kasnije, novembra 1878, situacija e se ponoviti. Molba je glatko odbijena, a gospoda, koja su zasjedala u luksuznoj jednospratnoj zgradi u Novom Sadu, nije znala da ni 15 godina nee proi, a ime toga dosta nasrtljivog Srbina postae veoma potovano u civilizovanom svijetu. U navedenoj molbi ponizni dolepotpisani posluio se lukavstvom nije bio bolestan. Ali, Tesla, tada ve bivi student (!) nije mogao da prizna da je Politehniku kolu ve bio zamijenio bilijarom i kartakim stolom. Neprilike sa novcem psihiki su Teslu skupo kotale. Na treoj godini studija pretrpio je moralni ok, emu je doprinio i njegov dotadanji ivot u kome nije bilo mjesta za omladinske nestaluke. Kako Kulii pie, Nikoli Tesli su zavidjeli kolski drugovi, a drskiji se pakosno podsmijavali ponaanju preraslog poslunog djeaka i ljubimca skoro svih profesora. Bilo im je krivo to je ovaj siromani Srbin najbolji student koji zna za samo dvije vrste ocjena: izvanredno i odlino. Zadirkivali su ga jer meu djevojkama nije imao nijednu simpatiju ena se uvao kao vatre. Napokon je odluio da pokae da moe ne samo odlino da studira, ve da istovremeno pijani u popularnim kafeima na Glasitrase, bulevaru du zidina tvrave starog Graca. Pio je vino (kad je otiao u SAD preao je na viski i rakiju koju su mu donosili iz zaviaja i pio je, po svjedoenju njegovog zvaninog biografa O`Nila svaki dan 2,3 decilitra) i igra karte u sitne novane uloge, domine i bilijar. Igrom bilijar je savreno ovladao, a svoje protivnike izazivao je na dvoboj u tada popularnom kafe-restoranu Botanika bata. Brzo se prouo kao majstor zelenog stola, pa su mnogi dolazili samo da gledaju kako igra. Bio je atrakcija u pravom smislu te rijei. Nakon bilijara, odlazio je u krme da bi igrao karte do kasno u no. U to vrijeme kartanje je bilo veoma rasprostranjen nain ubijanja vremena. Slikar Pol Sezan je ovjekovjeio kartaroe na jednom od svojih najboljih djela. Tesla je pisao: Roditelji su mi bili strano zabrinuti zbog moje strasti prema hazardnim igrama. Posebno je bio bijesan otac koji je sa prezirom govorio o mom razuzdanom rasipanju vremena i novca... Govorio sam mu da bih naravno mogao, ako bih elio, u svakom trenutku da ostavim hazard, ali to nema smisla poto mi on, toboe, priinjava vie zadovoljstva nego sve druge rajske drai.

Prihod od bilijara i karti nijesu bili dovoljni da pokriju Tesline rashode. Po nagovoru nekog drugara, zaduio se kod poznatog gradskog zelenaa, krojaa Murka. Kroja je bio nitarija i novac je davao uz pozamanu kamatu. Uskoro je Tesla dospio u ropsku zavisnost. Uz takav ivot, Tesla je praktino prestao da odlazi na fakultet: danju je spavao, a noi provodio uz bilijar, karte i domine. Nije poloio ni jedan ispit u prvom semestru tree godine i samim tim izgubio stipendiju. Na kraju je, u politehniki djelovodnik zapisano: Iskljuen zbog toga to nije uplatio novac za kolarinu za I semestar 187778. To je bio kraj koji se mogao oekivati: Tesla od januara 1878. vie nije student Politehnike kole u Gracu. Potom, iznenada, naputa Grac. O ovome nikoga nije obavijestio. Nije teko zamisliti reakciju oca Milutina i majke uke kad su primili vijest da im je sin izbaen sa fakulteta i nestao iz Graca. Romansa sa mladom groficom

uro Banjanin, dalji Teslin, roak polazi u potragu za njim. Pridruuje mu se i Teslin cimer Kosta Kulii. On e, poslije dvanaest mjeseci potrage, pronai Nikolu Teslu u Marburgu (dananji Maribor). Gdje je Tesla bio cijele te 1878. godine, pokuali su da rekonstruiu, ezdesetih godina prolog vijeka, Bruno Hartman, upravnik mariborske biblioteke, i Viktor Vrbnjak, direktor mariborskog okrunog arhiva. U januaru te godine Tesla, nakon briljantne partije bilijara, upoznaje grofa Antona Erdelja i njegovu dvadesetogodinju sestru Adu. Na njihov predlog, Tesla im se pridruio na putu u Be, gdje se odravao savezni turnir u bilijaru. Grof postaje Teslin sponzor, u zamjenu za podjelu dobiti na ravne asti, snosi trokove genija iz Smiljana. Tesla e dogurati do polufinala i zaraditi poprilinu svotu novca. Sa lijepom groficom imae burnu romansu koja e potrajati sve vrijeme njegovog ortakluka sa grofom od Erdelja. Skoro cijele te godine Tesla je igrao na bilijarskim turnirima (visina nagradnog fonda nerijetko je iznosila ili prelazila 1.000 guldena, to je proporcionalno dananjim teniskim nagradama), da bi sve to napustio i skrasio se u Mariboru. Tu ga i Kulii pronalazi. Na Kuliieve prekore, Tesla je hladnokrvno izjavio da mu je dosadilo da ivi u nematini, da je cijele godine odlino zaraivao i da se (to nije bila istina) zaposlio u Marburgu kao pomonik inenjera i mjeseno prima 60 guldena, plus nagradu za uspjeno obavljanje poslova. Na Kuliievo pitanje: misli li da nastavi studije, lakonski je odgovorio: Vidjeemo.

Gdje se tano Tesla nalazi Kulii je obavijestio Banjanina, a ovaj je informaciju proslijedio u Gospi. Teslin otac je pourio da vidi kako mu bludni sin ivi i da ga, to je najvanije, nagovori da zavri visoko obrazovanje. Kad se uvjerio da mu sin ni u emu ne oskudijeva, Milutin se zadovoljan vratio u Krajinu. Tesla mu je obeao da e se potruditi da stekne diplomu na slovenskom univerzitetu. U to vrijeme u Austro-ugarskoj je postojao samo jedan univerzitet koji se mogao nazvati slovenskim Praki. ta je Nikola Tesla zapravo radio u ondanjem Marburgu svjedoe policijski zapisnici predmeta br. 2160 marburke gradske uprave od 8. i 24. marta 1879. godine. Na dokumentu datiranom sa osmim martom, zabiljeena je odluka uprave, donijeta prema predstavci policije, o protjerivanju u Gospi Nikolasa Tesle. Drugim zapisnikom prima se k znanju obavjetenje sudije iz Gospia (17. mart, broj 7019) o tome da je `protjerano lice` stiglo do odredita. Tesla je protjeran iz Marburga jer se bavio nedozvoljenim poslovima. Pod tim nedozvoljenim poslovima podrazumijevalo se osnivanje ultraljeviarske frakcije Srbadije Sloboda, koja je imala za cilj borbu za osloboenje svih Srba od austrougarskog ropstva. Tesla je trebalo da rukovodi elijom za tajersku i Koruku. Na ovaj kratkotrajni politiki rad Teslu je najvjerovatnije, podstakao grof od Erdelja (bio je simpatizer Srba i imao bliske veze sa nekoliko visokih oficira Austro-ugarske koji su bili Srbi ili srpskog porijekla). Meutim, ovo ostaje u oblasti hipoteza koje je izloio I. S. Aleksakov... U svakom sluaju, Tesla je ivio u Marburgu od uteevine steene za bilijarskim stolom i, kako Kulii pie: Priznao je da je sve to mi je rekao bila izmiljotina, te da je i oca doveo u zabludu. Dakle, od kraja marta 1878. Tesla je ponovo u Gospiu, u okviru porodice jedan izuzetno buran period ivota ostao je iza njega. Ipak, slutio je, da ga ekaju odluujua iskuenja... Godine 1881. Tesla odlazi u Budimpetu jer je saznao da tamo gradi velika telefonska centrala. Uz pomo ujaka dobija namjetenje, ali samo kao nadzornik jedne grupe radnika. Ipak, svoj pronalazaki i teorijski rad, tokom boravka u Budimpeti, Tesla e krunisati mnogim otkriima koje e realizovati u Americi. Ubrzo naputa Budimpetu i prelazi u Pariz. Radi u Edisonovim fabrikama, ali nezadovoljan statusom odlazi u Strazburg. Ponovo se vraa u Pariz 1884. i pokuava da zainteresuje pojedine kompanijnje za svoje pronalaske. U gradu svjetlosti upoznaje mladu Edit Pjaf, buduu svjetski poznatu ansonijerku. O toj vezi postoje turi podaci, ali je izvjesno da je, kasnije, ova svjetska pjevaka diva izlijeila teku upalu grla upravo Teslinim strujama tanije koristila je oscilator mini Tesla.

Tesla i Staljin U tadanjoj Jugoslaviji i SSSR-u, proslava stogodinjice roenja Nikole Tesle pretvorila se u pravi praznik nauke i kulture. U Beogradu su te, 1965. godine, odravani Teslini dani uz zapaeno uee predstavnika iz bratskog Sovjetskog Saveza, dok je u samom SSSR-u, u ast genija iz Smiljana, sveano zasijedao Prezidijum akademije nauka... Dvadeset godina ranije, 1936, povodom Teslinog 80-og roendana, u SSSR-u je tampana njegova biografija. Deset godina kasnije, izdata je broura sovjetskog energetiara P. I. Vojevodina, koji je od 1931. do 33. radio u Njujorku kao urednik asopisa Amerika tehnika i industrija i prijateljevao sa Nikolom Teslom. Kasnije amerike istrage protiv komunista, senatora Hjuberta Hamfrija, otkrie da se Vojevodin bavio industrijskom pijunaom i da je vie puta pokuavao da nagovori Nikolu Teslu da se preseli u Sovjetski Savez. Ruska nauno tehnika javnost paljivo je pratila Teslin rad i davala veliku podrku svestranom talentu naunika koji je ulazio u vie naunih disciplina i ostavljao neizbrisive tragove u razvoju ljudske civilizacije. Primjera radi, od 1891. do 1905. godine, u vrhuncu Teslinog pronalazatva, objavljeno je devet znaajnih prikaza i na desetine lanaka, biljeki, naunotehnikih predvianja ovog naunog genija. Naroito su se isticali naunici: Popov, Golov i Smirnov. Iz carske Rusije su Tesli, koji je prije odlaska u Sjedinjene Drave radio u pariskoj centrali Edisona, redovno stizali honorari i predlozi da se preseli u Peterburg u kom su radili najpoznatiji ruski elektrotehniari. Teslu je, u svakom trenutku, ekala savremeno opremljena laboratorija, stan i dobra novana nadoknada. Molili su ga da doe tada sam krem ruske nauke: P. N. Jablokov, D. Aleksandrovi, Liinov, ikolev..., i on je u jednom trenutku i pristao! uvi za Teslinu odluku, arls Beelor, ef Edisonove kompanije u Francuskoj, smjesta je pokuao da ga odgovori. Bie teko, smatrao je on, jer su Rusi ponudili izvanredne uslove, a Tesla je u Parizu ivio kao podstanar sa skromnom platom i bez ikakve perspektive da se domogne sopstvene laboratorije u kojoj bi vrio sopstvene eksperimente. Beelor je krenuo u ofanzivu: Srbine, budi saglasan sa tim da je tvoja namjera da ide u Peterburg nerazumna, jer nijesi uo za sudbinu Jablokova (ruski elektroinenjer) koji umalo nije poginuo u svojoj laboratoriji. Ovaj, svjetski priznati pronalaza napustio je svoju zemlju jer trai bolje uslove za svoj dalji rad, ovdje, u Parizu. Tesla mu je lakonski odgovorio da je Jablokov napustio Rusiju zbog ene koja

je bila Francuskinja i da su nezgode u laboratorijama uobiajena pojava kad se radi sa elektricitetom. Videi da nema kud, Beelor je kontaktirao Edisona koji je odobrio Teslin put u SAD i rad u njegovim njujorkim laboratorijama. Amerika je tada bila zemlja nemoguih mogunosti, u kojoj se veoma naglo razvijala tehnika, posebno u oblasti elektriciteta, za koju je Nikola Tesla imao nenadmaan talenat, znanje i nepresunu ivotnu, a prije svega, naunu energiju. Zahvalio se Rusima na ukazanom povjerenju, i sa pet dolara, koje mu je dao Beelor, jednim nerijeenim integralom i sveicom svoje poezije, koju je pisao s vremena na vrijeme, brodom se otisnuo iz Portsmuta za Ameriku. Obeanja koja mu je dao Beelor sruie se u nepunih dvanaest mjeseci, koliko je Tesli trebalo vremena da uvidi da je Tomas A. Edison najprije zainteresovan za vlastiti dep i da na inenjere gleda kao robovsku radnu snagu... Odlaskom Tesle u Sjedinjene Drave, njegove veze sa Rusijom nijesu se prekidale, naprotiv sve vie su ojaavale. U jeku rusko-japanskog rata u asopisu Elektriestvo naunik pjesnik S. O. Maizelj, izmeu ostalog, pie: Danas u vrijeme sveopteg naoruanja, mranih oblaka koji su se zgusnuli na politikom horizontu, u vrijeme dugotrajnog estokog rata, nekako je udno itati lanak o sveoptem miru toj svetoj i istoj nadi ovjeanstva. Na ovoj tunoj, pesimistikoj pozadini, svijetlu taku predstavlja lanak Nikole Tesle kao pare plavog neba meu tekim sivim oblacima koji prekrivaju horizont. Moda su Tesline misli utopija, ali je to genijalna utopija, moda se njegove nade nee nikada ostvariti, ali one nam ulivaju novu vjeru u budunost ovjeanstva, u mo ljudskog razuma, u nepobjedivu snagu svjetlosti i znanja. Neka je Teslino proroanstvo (objavljeno u Njujork Tajmsu) samo fantazija zahvalni smo mu za tu divnu fantaziju... Lenjinova ponuda

Pobjedom boljevika, predvoenih Lenjinom, vlast u Rusiji preuzimaju komunisti. Vladimir Ili Lenjin je za novostvoreni SSSR imao velike i dugosene planove. Za neke od njih bio mu je potreban i srpski genije iz Smiljana. Sovjetski energetiari su uspjeno radili na elektrifikaciji zemlje, koristei Tesline patente. Lenjin je, nekoliko puta, pozivao Teslu da svoje pronalazake sposobnosti okua u sovjetskoj zemlji. Nudio mu je laboratorije kakve eli i saradnike koje on sam izabere, po svom nahoenju. Nadao se da SSSR moe iskoristiti Teslin pronalazak beinog prenosa energije, pri kojoj je nemjerljiva uteda radne snage, vremena, trokova...

Od tog vremena ruski istraivai su se bavili Teslinim beinim prenosom energije, ali bezuspjeno. Lenjinov poziv Tesla je utivo odbio, naglasivi da visoko cijeni napore slovenskih naroda, pa i ruskog koji igra vanu ulogu u kulturnom i svakom drugom razvoju ovjeanstva. I do kraja svog ivota ostae lojalan graanin Sjedinjenih Drava, ije je dravljanstvo zatraio, a potom i dobio 1891. godine. U svakom sluaju, Lenjina nije naljutilo Teslino odbijanje da doe u SSSR, naprotiv, u Sovjetskom Savezu i dalje je bio jedan od najveih praznika 7. maj, dan pronalaska radija, koji je u sovjetskoj Rusiji, kao i u mnogim drugim zemljama bio nezamjenljiv u propagandne svrhe. Nasuprot Lenjinu, njegov nasljednik Josif Visarionovi Staljin jeste. Zbog oekivanog rata sa Hitlerovom Njemakom, bio je zainteresovan za novo oruje teledirigovane rakete... Najvee interesovanje ruske tehnike javnosti izazvao je patent broj LO188, prijavljen 26. oktobra 1889. a priznat 30. juna 1905. godine. Patent predstavlja prilagoavanje za upravljanje plovnim sredstvima ili drugim pokretnim elementima uz pomo elektrinih talasa. U ovom patentu Tesla je prvi put opisao nain upravljanja plovnim sredstvima elektrifikacijom, putem radija. Tesla je to demonstrirao na brodu no, patent je primjenljiv na bilo koje pokretno tijelo krstareu raketu, na primjer. Model Teslinog elektrohoda sa antenom i kohererom djeluje preko elektromagnetnog releja i odgovarajue kinematike na dovodne elektromotore koji se pune iz akumulatora. Godine 1898. elektrohod je javno isproban u Njujorku i ikagu. Tesla je ovim izazvao senzaciju u svijetu. Na elektrohodu Tesla je trebao da radi sa D. A. Golovim, inenjerom koji je detaljno prouio Tesline planove. Staljina je Tesla odbio zbog starosti ve je bio zagazio u osmu deceniju ivota. Hazjajin, ljut na Teslu, naredio je da se iz udbenika i literature izostave injenice koje su se ticale uvenog genija iz Smiljana. to se tie 7. maja, dana radija Hazjajin ga je ukinuo jer, smatrao je, takva vrsta proslave ne odgovara sovjetskom duhu. Tesla se 12. oktobra 1941. godine odazvao apelu sovjetskih naunika uputivi Staljinu pismo u kome se kae: Mi, Jugosloveni, sa oduevljenjem pratimo herojsku borbu nama bratskog ruskog naroda i svih naroda Sovjetskog Saveza i oduevljeni smo visokim stremljenjima vaih velikih heroja koji prolivaju krv ne samo za odbranu svoje zemlje, nego za slobodu i civilizaciju svih naroda koje je nacizam pokorio. vrsto vjerujemo u pobjedu. Hazjajin se ipak razljutio i devedesetogodinjica roenja Nikole Tesle je obiljeena na dostojanstven nain. Kada su Teslini pronalasci postali poznati irom svijeta, Aleksandar Stepanovi Popov, tada jedan od najveih ruskih naunika iz oblasti elektrotehnike, strasno je poeo da ih sprovodi. Sam je izradio Teslin transformator i izumio i konstruisao niz pribora za posmatranje

pojava struje visoke frekvencije iji je pronalaza bio Tesla. Popov je 1893. godine posjetio ikaku izlobu na kojoj su Teslini pronalasci bili glavna atrakcija. Na izlobi se upoznao sa Teslom i njegovim istraivanjima. Postali su prijatelji (Tesla, inae nije elio da ima mnogo prijatelja) Tesli je godila Popovljeva velika naklonost i neskriveno divljenje. Inae, Popov je prvi u Rusiji (Oficirska kola Krontat) krenuo sa eksperimentima i istraivanjima visokih frekvencija. Popov je na 11. kongresu prirodnjaka i ljekara (Peterburg 1901) posebno prikazao eksperimente Tesline strujnice, koje su izbijale iz kraja sekundarnog provodnika, dostizale su duinu od jednog metra, a elektrino polje visokog napona ispunilo je ogromnu sluaonicu. Dvometarske vakumske cijevi, podijeljene sluaocima, svjetlele su i u najudaljenijim uglovima. Sve ovo dovelo je sve prisutne do oduevljenja koje je, na kraju, propraeno burnim aplauzom. Takoe, Popov je prvi put primijenio Teslinu Antenu u dvoritu Oficirske kole, to je zabiljeio M. A. atalen.

Tesla namjerno sabotirao projekat duga est decenija poslije eksperimenta, Al Bielek pria: Brod kao da je utonuo u san. Rekli su nam da u sluaju neobinih dogaaja sami donesemo odluku. Obala je bila jo blizu i mislili smo da je najbolje da skoimo u vodu. Dugo smo padali. Mislim oko dva minuta, ali umjesto u vodu, naao sam se u bolnikom krevetu. Najgore je tek dolo. Od ljudi koji su mi prili, saznao sam da se nalazim u 1983. godini! Al Bielek tvrdi da je roen 1916. godine kao Edvard Kamerun, i da je doktorirao fiziku na univerzitetu Harvard. Sa bratom Dankanom je stupio u ameriku mornaricu 1939. i mimo svoje volje uao u takozvani filadelfijski eksperiment, navodno prvi pokuaj da se na osnovu Teslinog i Ajntajnovog projekta, jedan ratni brod uini nevidljivim. Zatim je putovao kroz vrijeme. Poslije nekog vremena Al je vraen u 1947. godinu. Te godine, u tajnom dravnom projektu Montok izbrisana su mu sva sjeanja, dobio je novi identitet i od tada je pod strogim nadzorom elnika i njihovih pomagaa iz Montoka ivio pod imenom Al Bielek! Prema svemu to je na osnovu raznovrsnih pria zabiljeeno o ovom projektu, dogaaji su tekli na sledei nain. Tokom 1943. u amerikoj mornarici se radilo na super tajnom eksperimentu, koji je i dugo godina kasnije bio poznat samo nekolicini ljudi. I oni koji su u njemu uestvovali nijesu znali sve to se u projektu dogaalo. Projekat je dobio ime Filadelfijski eksperiment jer se sluaj odigrao u luci

amerike mornarice u Filadelfiji, a obavljen je na razarau USS Eldridz. Ideja je bila da se pokua sa gradnjom nevidljivog radara (stvaranje pulsirajueg magnetnog polja da bi se dobio elektromagnetski zatitni balon). Eksperiment se, meutim, loe zavrio. Umjesto da brod postane radarski nevidljiv, postao je optiki nevidljiv, a potom je nestao kroz neto to se u naunoj fantastici najee opisuje kao vremenski tunel. Kada su generatori konano prestali da rade, brod se ponovo pojavio. Prema Bielekovom svjedoenju, eksperiment su preivjela samo dvojica mornara on i njegov brat, Dejvid Kamerun. Kasnije je to objanjeno injenicom da ljudi nikada ranije nijesu bili izloeni tako snanom uticaju elektromagnetskog polja. Za sve koji su gledali film Filadelfijski eksperiment ili itali knjige arlsa Berica i Vilijama Mura, ispovijest Al Bialeka, trebalo bi da bude, ako mu se povjeruje, odluujui tas na vagi. Al pria: Sve se odvijalo rutinski, dok nas jednog dana, mislim, poetkom 1943. godine nisu obavijestili da emo uestvovati u jednom eksperimentu. Nismo pitali kakvim jer nam se to nije inilo neobinim, sve do poslednjeg dana pred poetak eksperimenta. Od tog trenutka bilo nam je jasno da emo uestvovati u neemu krupnom i opasnom. I samo nekoliko minuta poslije poetka eksperimenta pojavila se neobina plaviasta izmaglica, koja je za tren obavila kompletan brod. Brat i ja pokuali smo da potraimo nekog od oficira i pitamo ta se dogodilo. Na nae uenje svi su leali na podu, na mjestima gdje su se trenutno zatekli. I brat i ja smo bili odlini plivai. Obala nije bila daleko i tako smo odluili da napustimo brod jer smo oekivali da bi i neto gore moglo da se dogodi. Bielek dalje tvrdi da zna koji veliki naunici su uestvovali u eksperimentu: Nikola Tesla je rukovodio ovim projektom ifrovanim pod nazivom Projekat Duga, sve do 1942. godine, a onda je namjerno poeo da ga sabotira. Potom se potpuno povukao, jer je uvidio da e mornariki monici upotrijebiti posadu broda kao zamorie. Indikativno je da je nekoliko mjeseci prije Filadelfijskog eksperimenta (kraj avgusta 1943.), Nikola Tesla pronaen mrtav, 7. januara 1943. godine u svojoj hotelskoj sobi. Tesla je poeo da razmilja o nevidljivom radaru jo 1931. godine, polazei od studije Kako da stvari postanu nevidljive, autora Dona HoDisona. Dvije godine kasnije, Ruzvelt, Teslin prijatelj, u jednom razgovoru ponudio mu je finansijsku potporu da nastavi istraivanje. Osnovan je poseban institut Prinston, na kojem e Tesla saraivati sa Ajntajnom. Nekoliko godina kasnije, Kenet Korum e, na osnovu Teslinog projekta i ureaja, jedan model broda uiniti nevidljivim. U eksperimentu su jo uestvovali naunici dr Don fon Nojman (jedan od Hitlerovih naunika koga su Amerikanci prebacili u Ameriku) i Tomas Braun.

Nojman je navodno bio Teslin zamjenik i ovjek koji je bio zaduen da 1947. obnovi projekat.

(Kraj)