NEVERBALNA KOMUNIKACIJA - GOVOR TIJELA

SEMINARSKI RAD

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

SADRAJ

UVOD ................................................................................................2 KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE..................................3 Izrazi lica..................................................................................... 3 Vizualna komunikacija.................................................................4 Udaljenost i stav tijela..................................................................6 Pokreti tijela i geste.....................................................................7 Intonacija i naglasak.....................................................................9 Odjea i izgled............................................................................10 KULTURALNE RAZLIKE U NEVERBALNOJ KOM.................11 ZAKLJUAK...................................................................................13 LITERATURA.................................................................................14

UVOD
Komunikacija (communicatio, lat. saopavanje) je sloen proces koji zavisi od itavog niza osobnih i situacijskih initelja. Proces je sporazumijevanja meu ljudima (i drugim ivim biima), prenoenjem poruka i drugih psihikih sadraja s pomou sustava signala ili znakova (govor, zvuni signali, glasanje, jezini znakovi, simboli, oznake). Najjednostavnija podjela komunikacije jest na verbalnu i neverbalnu. Verbalna komunikacija podrazumijeva govor i pisanje dok neverbalna komunikacija podrazumijeva izraz lica, ton glasa, pogled, poloaj i pokrete tijela, geste itd. Dakle, neverbalna komunikacija je komunikacija porukama koje nisu izraene rijeima nego drugim sredstvima. Istraivanja pokazuju da se samo mali dio znaenja onoga to smo rekli drugoj osobi prenosi rijeima. Taj se postotak kree od 35% do samo 7%. Iako je tone postotke vjerojatno vrlo teko utvrditi, veina istraivaa slae se da su neverbalni znakovi izuzetno vaan dio komunikacije. Kad neto kaemo drugoj osobi, same rijei su manje vane od izraza lica i oiju, tona glasa ili kretnji koje pritom inimo. Moda nam to ne izgleda tako, ali ako se samo sjetimo situacija u kojima nam je primjerice netko rekao Dobro doli, po kiselom osmijehu vidjeli smo da ba ni malo nismo dobrodoli. Ili kad nam je netko rekao da je sve u redu, a po izrazu lica i oiju shvatimo da ba nita nije u redu. Glavni razlog to je neverbalna komunikacija toliko vana je taj to je kroz ljudsku povijest dugo bila jedini nain komunikacije. Jezik je nastao kasnije, a u poetku su ljudi komunicirali iskljuivo neverbalnim znakovima. Osim toga, dok su rijei pod naom svjesnom kontrolom neverbalni znakovi to nisu (osim ako ljudi nisu posebno uvjebani). Dakle, mi moemo nekom slagati rijeima, jer moemo svjesno odabrati to emo mu rei, ali postoji velika vjerojatnost da emo se nesvjesno odati nekom kretnjom ili izrazom lica. Poznavanje neverbalnih znakova moe nam pomoi da bolje razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u komunikaciji. Takoer nam moe pomoi da poboljamo svoju neverbalnu izraajnost tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju lo dojam i oteavaju komunikaciju.

KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

Prvi dojmovi stjeu se o osobi im ju ovjek ugleda. Svojim istraivanjima, strunjaci su procijenili da je 80% tih dojmova bazirano na govoru tijela. No, ovjek se u interakciji s drugim ljudima najvie usredotouje na svoje rijei. Pritom zaboravlja biti svjestan onoga to njegovo tijelo u tim trenucima odailje sugovorniku. Izrazi lica, oi, ton glasa, geste, poloaj tijela ili pokret, dodir i pogled najee su koriteni kanali neverbalne komunikacije. IZRAZI LICA Bez sumnje, krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Lice je najizraajnija i najprepoznatljivija znaajka svih ljudskih bia. Njime se izraavamo, a da ne upotrebljavamo rijei. Pomnim promatranjem facijalne ekspresije mogue je saznati mnogo o ljudima iza nestalne maske kojom namjerno ili nesvjesno iskazuju svoje reakcije na dogaaje i podraaje oko sebe. Izuzetno je teko opisati sve izraze lica koje ljudi pokazuju. To nije ni udno ako se sjetimo koliko miia ima licu. Neka istraivanja pokazuju da imamo barem 8 razliitih poloaja obrva i ela, 8 poloaja oiju i kapaka, te 10 poloaja donjeg dijela lica. Kombinacija pokreta razliitih miia nas dovodi do brojke od ak 7000 razliitih izraza. Veina socijalnih psihologa tvrdi da obino svi mogu prepoznati est osnovnih emocija: srea, tuga, strah, bijes, iznenaenje i gaenje. -Srea se izraava smijehom pri emu se donji kapci uzdiu i nabile se koa oko vanjskog kuta oka. -Kad je osoba iznenaena irom otvara oi, obrve joj se uzdignu i zakrive, a donja eljust padne i usne joj se rastave. -Kod straha se oi takoer otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i priblie. Usne se povuku u vodoravnom poloaju.

-Za gnjevan izraz lica karakteristino je sputanje obrva, izravan pogled i intenzivno gledanje u oi, gornji kapci su sputeni, a donji su napeti i suavaju pogled. -Kod izraza gaenja, lice ima podignute donje kapke i stisnute eljusti ili otvorene eljusti i esto ga prati boranje nosa. Istraivanja su takoer dokazala da ene pokazuju vie izraza lica nego mukarci, vie kroz te izraze pokazuju osjeaje i vie se smijee. Ljudi koji su dobri u opaanju i interpretiranju neverbalnih znakova kod drugih, sami nemaju sposobnost davanja jasnih neverbalnih znakova. Drugim rijeima, ljude koji mogu proitati druge, same je vrlo teko proitati. Reklo bi se idealno za pijune, ali u svakodnevnoj komunikaciji moe biti problematino.

VIZUALNA KOMUNIKACIJA Vizualna komunikacija se smatra jednim od najvanijih kanala ako ne i najvanijim kanalom neverbalne komunikacije. Ona se odnosi ne samo na gledanje i kontakt oima, nego i na vienje dostupnih i korisnih socijalnih znakova. Oi odaju puno toga. Kae jedna poslovica: Kada ivotinja eli otkriti ovjekove namjere, uvijek ga gleda u oi. Kontakt oima se dogaa kad dvoje ljudi gledaju jedno drugo u podruje oiju. Obino su razdoblja kontakta oima vrlo kratka. Kad su produena, ili kad jedna od osoba pone buljiti u drugu, moe doi do pojave tjeskobe i to se moe protumaiti kao prijetnja. Izbjegavanje pogleda i gledanja u oi povezuje se s nepostojanim ponaanjem, to navodi na prepredenost, pa ak i na nepotenje. Ta se gesta moe smatrati neprijateljskom eljom jedne osobe da se socijalna interakcija prekine. Pokazalo se da su gledanje i kontakt oima sinkronizirani s govorom, posebno s izmjenama govornika izmeu dvoje ljudi. Kod bilo koje interakcije dvoje ljudi licem u lice mogue je uzeti tri mjere gledanja. To su trajanje pogleda, broj pogleda i prosjena duljina pogleda, mjere koje se mogu uzeti i kod kontakta oima. Te se mjere esto uzimaju posebno za gledanje i posebno za sluanje.

Ustanovilo se da gledanje i kontakt oima variraju s temom razgovora (manji su kad je tema intimnija), fizike bliskosti (manji su kad je osoba blizu druge), spolom osoba u interakciji i znaajkama linosti. Dokazano je da se dvostruko due gleda pri sluanju, nego to se gleda pri govorenju. Kontakt oima je obino vrlo kratak, u prosjeku traje jednu sekundu, dok je prosjena duljina pogleda oko tri sekunde. Veza izmeu dvoje ljudi rezultira razliitom koliinom gledanja i kontakta oima, individualne varijacije su velike. Prijatelji manje gledaju i kontaktiraju oima od stranaca. Ipak, ako je dvoje ljudi zaljubljeno, gledanje i posebno kontakt oima puno su ei nego kod bilo koje druge socijalne veze. Takoer, pri istraivanju submisivni ispitanici gledali su manje pri sluanju od dominantnih ispitanika. Isto tako, ekstroverti gledaju vie i pokazuju vie kontakta oima od introverata. Smatra se da je stupanj vizualnog pristupa drugoj osobi, nazvan "vienje", vaniji od specifinih pojedinih znakova. Dakle, to vie neverbalnog ponaanja druge osobe moemo vidjeti, to e nam vie socijalnih znakova biti dostupno. Istraivanja Ruttera iz 1984. godine pokazala su da kako se broj dostupnih neverbalnih znakova smanjuje i dolazi do razine "nepostojanja znakova", osjeaj psiholoke udaljenosti postaje vei. Sadraj razgovora postaje manje osoban, to rezultira veom usmjerenou na zadatak. Dokazana je vea izmjena informacija povezanih sa zadatkom, rasprava o rezultatima i izbjegavanje nevanih (osobnih) informacija. Promjena sadraja utjee na stil razgovora koji postaje manje spontan (prekidi se dogaaju ee). Vizualna komunikacija obavlja dvije osnovne funkcije. Prva je izraajna, znai odnosi se na prenoenje stavova i emocija. Druga je informacijska; ona upravlja i nadgleda drutvene susrete. Poto se upravo te funkcije navode kao osnovne i kad je rije openito o neverbalnoj komunikaciji, moemo zakljuiti da je vienje dostupnih socijalnih znakova, odnosno vizualna komunikacija zaista najvaniji kanal koji omoguava neverbalne interakcije i uvelike olakava verbalne.

 UDALJENOST I STAV TIJELA Ponekad moemo otkriti to ljudi osjeaju jedni prema drugim samo opaajui udaljenost izmeu njih. U svakodnevnom ivotu ljudi koriste etiri zone udaljenosti: o Intimna udaljenost Ovo je udaljenost od nula do pola metra od naeg tijela. To je udaljenost u kojoj moemo vrlo lako dodirnuti druge ljude, a i oni nas. Koristimo je u komunikaciji s ljudima koji su nam vrlo bliski i u situacijama koje izraavaju bliskost- voenje ljubavi, grljenje, tjeenje, zatiivanje. Kada nekoga pustimo u na intimni prostor to je obino znak povjerenja jer smo mu dopustili da ue u na teritorij. S druge strane, kad netko ue u na intimni prostor bez naeg doputenja, osjeamo se ugroeni neugodno nam je i ljuti smo. U situacijama kada to ne moemo izbjei, kao u guvi u busu, tramvaju ili liftu, obino se ukoimo i odvraamo pogled, primjerice gledamo u strop. o Osobna udaljenost Ovo je udaljenost od pola metra do 1.2 metra. Na ovoj udaljenosti ljudi se mogu rukovati. Njihov kontakt je jo uvijek blizak, ali manje osoban nego to je to sluaj kod intimne udaljenosti. Koriste ga bliski prijatelji i parovi u javnosti. Veina parova u javnosti zauzima udaljenost samo malo veu od pola metra. No, ako se naem partneru na nekom domjenku osoba suprotnog spola priblii na tu udaljenost, vje5ojatno emo se poet osjeati nelagodno. Ovakvo pribliavanje obino ukazuje da se dogaa ''neto vie'' od obinog razgovora. o Socijalna udaljenost Ovo je udaljenost od 1.2 do 3.2 metra. Koristimo je u svakodnevnim socijalnim i poslovnim susretima. Blie od ove udaljenosti (do 2 metra) koriste poznanici, kolege i prodava i kupac. Ako nam u takvim situacijama netko prie blie od 1.2 metra, poet emo se osjeati neugodno. Udaljenost iznad dva metra koristimo za formalne i manje osobne situacije, primjerice
7

slubeni razgovor izmeu efa i zaposlenog. No, ako elimo ostaviti vie prijateljski dojam, moramo smanjiti tu razliku.

o Javna udaljenost

Ovo je udaljenost iznad 3.5 metra. Neto veu udaljenost od 3.5 metra koristi veina uitelja u razredu. Ako je udaljenost znaajno vea, dvosmjerna komunikacija postaje gotovo nemogua. Osoba koja odabere ovu udaljenost, iako je mogla prii blie, sasvim sigurno nije zainteresirana za komunikaciju. Isto tako, svaki ovjek ima svoj karakteristian stav tijela koji najee zauzima. Zbog toga i moemo nekoga prepoznati na daljinu i prije nego mu vidimo lice. Stav tijela mnogo govori o linosti osobe. ovjek koji se obino dri uspravno vjerojatno je razliitog temperamenta od ovjeka koji je povijen i ima sputena ramena. U neugroavajuim situacijama ljudi obino zauzimaju oputen poloaj tijela. No, ponekad se ovjek u drutvu smije i razgovara sa svima oko sebe i ini se da se odlino zabavlja, al njegov poloaj tijela odaje nervozu. Neki ljudi nisu nikad oputeni i njihov stav tijela to pokazuje. Osoba koja se ne osjea ugodno u nekom drutvu esto zauzima tzv. zatvoreni poloaj prekrii ruke ili noge, a ispred sebe dri neki predmet, poput torbe ili velikog rokovnika. Prekriene ruke i noge, kao i predmet, predstavljaju barijeru prema drugoj osobi i tite je od osjeaja ranjivosti.

POKRETI TIJELA I GESTE Od svih neverbalnih znakova kretnje su najmanje pod naom svjesnom kontrolom i stoga najtonije pokazuju nae osjeaji. Geste rukama usklaene su s govorom i predstavljaju vanu dopunu emocionalnim izrazima lica. One su toliko integralan dio naeg verbalnog iznoenja da ponekad gestikuliramo ak i kad razgovaramo s nekim preko telefona. Nezavisno od razlika izmeu grupa i razlika izmeu pojedinaca, postoje varijacije u uestalosti gestikuliranja, od prilike do prilike, kod istog pojedinca.

Naglaavanje, ili precizniji opis sadraja koji verbalno iznosimo popraeno je estom gestikulacijom. Kimanje glavom slui kao povratna informacija govorniku, upuujui na to da se razumije ono to se govori, i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Uz to, kimanje i odmahivanje glavom dva su najrasprostranjenija znaka za "da" i "ne". No, odmahivanje glavom esto se zamjenjuje mahanjem kaiprstom i pobonim mahanjem akom. Geste prstima i rukama su uistinu zanimljiv nain komunikacije. Geste koje imaju jasno, potpuno razumljivo znaenje, (poput znaka 'OK', prilikom kojeg osoba formira krug palcem i kaiprstom, dok su ostali prsti zakrivljeni iznad kruga, ili 'prosti prst', pri emu osoba savija sve prste prema dolja osim najduljeg, srednjeg) nazivaju se amblemi ili specifini znakovi. Vana znaajka amblema je ta da oni nisu univerzalni. Svaka kultura je razvila svoje ambleme i oni ne moraju biti razumljivi drugim kulturama. Kad se spremamo izvesti neku radnju, esto radimo pripremne pokrete. Oni djeluju kao nagovjetaji onog to namjeravamo uiniti. injenica je da se sluimo pokretima nakane i da reagiramo na njih kod drugih u mnogim situacijama, a da toga nismo svjesni. Primjerice, smatra se da smjerajui pokret ka ustajanju sa stolice esto djeluje kao nagovjetaj nae potrebe da prekinemo razgovor. Dodir ili openito tjelesni kontakt takoer spada u govore tijela. Najuobiajeniji oblik dodira pojavljuje se kad se sretnemo ili se opratamo. Najee dolazi do rukovanja, koje je oekivana formalnost pri pozdravljanju. Toplina pozdrava esto se izraava prenaglaavanjem te radnje na razliite naine. Ona se progresivno aplicira hvatanjem ake objema rukama, hvatanjem za nadlakticu, hvatanjem za rame i zagrljajem oko ramena. Grljenje predstavlja snaan doivljaj u djetinjstvu, a kod odraslih osoba je rezervirano za duboko emocionalne trenutke. Mladi ljubavnici ine taj znak prisnosti ee nego drugi. To je jedan od najjaih pokazatelja intimnosti. Poljubac kao javni znak veze prikazuje varijacije od jedne kulture do druge. U veini zemalja ee je ljubljenje u obraz na javnim

mjestima, nego ljubljenje u usta koje se, opet, pripisuje ljubavnim parovima. Potreba da se pri konverzaciji ogranii sugovornikovo kretanje, esto se pokazuje sputanjem obuzdavajue ruke na njegovo rame, dok ga dodiriva nastavlja uvlaiti u razgovor. Evo nekih preporuka i koje pokrete treba izbjegavati: o Ako ste ena i nemate namjeru zavoditi mukarca koji sjedi prekoputa onda nemojte prekriiti noge tako da se vidi vie nego treba! o Ne maite kaiprstom dok govorite! o Ako ne elite ispasti nervozni ne dodirujte uho ili nos, ne vrtite pramen kose, ne istite nokte, Osim toga, ljudi mogu pomisliti da neto skrivate. o Ako se elite svidjeti osobi s kojom razgovarate, pokuajte initi iste pokrete kao i ona ali pazite da to ne bude preoito.

INTONACIJA I NAGLASAK Kada bismo proitali doslovni zapisnik nekakvog sastanka, ne bismo uhvatili utjecaj onog to je reeno na isti nain kao kad bismo bili tamo ili vidjeli sastanak na videu. To je zato to ne postoji zapis neverbalne komunikacije, nedostaje naglasak dan rijeima ili frazama. Kada osoba govori, osim na rijei, panju moemo obratiti i na brzinu kojom govori, na visinu tona, naglasak, na boju i na jo mnogo drugih znakova. Ovi znakovi nazivaju se paralingvistikim jer se koriste za modifikaciju znaenja koje rijei imaju same po sebi. Evo primjera kako se znaenje reenice moe promijeniti samo promjenom naglaska odreene rijei u njoj: Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
o Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

ali moda je rekao netko drugi.

o Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

10

 dakle la je da sam ja rekao to to mi se pripisuje

o Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

to ne znai da to nisam napisao ili mislio

o Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

moda je to uinio netko drugi.

o Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

ali moda ga je negdje zametnula ili nekome posudila

o Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.

ali je moda ukrala neto drugo. Svi znamo kako se znaenje neeg to nam je osoba rekla mijenja ovisno o tome kakvim nam je glasom to rekla. Ako nam prijatelj kae Preselio sam se i pritom mu glas drhti pomislit emo da je tuan, ljut ili ak pomalo prestraen promjenom mjesta stanovanja. No, ako to kae viim tonom i ''veseo'' shvatit emo da se veseli zbog preseljenja. Osjeaji poput ljutnje, entuzijazma i veselja obino su praeni brim govorom, te viim tonom i veim intenzitetom glasa. Sporiji ton, te nii ton i intenzitet glasa najee prate dosadu i depresiju.

ODJEA I IZGLED Odjea koju nosimo, nain na koji se eljamo, koristimo minku i ukraavamo tijelo drugim umjetnim proizvodima predstavljaju naine izraavanja sebe. Nain na koji projektiramo sebe prua ljudima informacije o drutvenoj klasi, etnikoj identifikaciji, branom statusu. Moe se zakljuivati i o karakternim crtama linosti. Primjerice, vjerojatnije je da e ekstravertirani ljudi ee oblaiti izrazito jake boje od introverata.

11

Aktivirajui drutvene stereotipe ljudi upravljaju dojmovima koje drugi o njima stvaraju. Na taj nain doprinosimo predvidljivosti socijalne interakcije, to je uvelike olakava.

KULTURALNE RAZLIKE U NEVERBALNOJ KOMUNIKACIJI Mnogi oblici neverbalne komunikacije su specifini za odreenu kulturu. Ne samo da neka od neverbalnih ponaanja iz jedne kulture ne znae nita u drugoj, nego i isto neverbalno ponaanje moe postojati u dvije kulture, ali imati vrlo razliito znaenje u svakoj od njih. Ovakve neverbalne razlike mogu dovesti do nesporazuma prilikom interakcije ljudi iz razliitih drutava. Neke od ovih kulturalnih razliitosti su dolje navedene. Kontakt oima i pogled U amerikoj se kulturi cijeni izravan kontakt oima. Osobu koja nas ne "gleda u oi" percipiramo kao da nas izbjegava ili ak lae. Meutim, u mnogim dijelovima svijeta se izravan kontakt oima smatra izrazom nepotovanja, naroito u drutvu nadreenih. Primjerice, u Nigeriji, Portoriku i Tajlandu djecu ue da ne gledaju izravno u oi svojim uiteljima i drugim odraslim osobama. I Cherokee, Navajo i Hopi Indijanci takoer primjenjuju minimalni kontakt oima. Japanci mnogo manje koriste izravan pogled nego Amerikanci. Za razliku od toga, Arapi se izrazito slue kontaktom oima, pogledom koji bi ljudi iz nekih drugih kultura mogli protumaiti kao buljenje. Osobni prostor i dodir Drutva se razlikuju po tome radi li se o kulturama s mnogo dodira, u kojima ljudi stoje blizu jedan drugome i esto se dodiruju, ili su to kulture s malo dodira, u kojima ljudi zadravaju vei osobni prostor i rjee se dodiruju. Meu kulture s mnogo dodira ubrajaju se zemlje Srednje Europe, June Amerike i junoeuropske zemlje. Kulture s malo dodira ukljuuju Sjevernu Ameriku, zemlje Sjeverne Europe, azijske zemlje, Pakistan i Indijance. Kulture se takoer razlikuju po tome u kojoj se mjeri meusobno dodirivanje pripadnika istog spola smatra prikladnim. Na primjer, u Koreji i Egiptu, mukarci i ene dre se za
12

ruke, pod ruku ili hodaju jedno uz drugo s prijateljem istog spola, i to neverbalno ponaanje nema nikakvih seksualnih konotacija. U SAD-u je takvo ponaanje mnogo manje uobiajeno, naroito meu prijateljima mukarcima. Znak "OK": Znak OK se oblikuje tako da uinimo krug pomou palca i kaiprsta dok su preostala tri prsta rairena prema gore. U SAD-u to znai "OK". Meutim, u Japanu ta gesta znai "novac". U Francuskoj to znai "nula"; u Meksiku znai "seks". U Etiopiji oznaava "homoseksualnost". Konano, u nekim zemljama June Amerike, kao npr. u Brazilu, to je opscena gesta, istog znaenja kao ameriki "prosti prst", gdje je srednji prst jedini koji je ispruen. Gesta "palac gore": U Sjedinjenim Dravama, dizanje palca u zrak dok su preostali prsti stisnuti u aku znai "OK". Nekoliko europskih zemalja ima slino znaenje za ovu gestu; na primjer, u Francuskoj ona znai "odlina". Meutim, u Japanu ista gesta znai "deko", dok je u Iranu i na Sardiniji to opscena gesta. Kimanje glavom: U Sjedinjenim Dravama kimanje glavom gore-dolje znai "da", a okretanje glave s jedne na drugu stranu znai "ne". Meutim, u nekim dijelovima Afrike i Indije, upravo je obrnuto: kimanje glavom gore-dolje znai "ne", a okretanje glave s jedne na drugu stranu znai "da". Kako bi situacija bila jo sloenija, u Koreji mahanje glavom s jedne na drugu stranu znai "ne znam" (to se u Sjedinjenim Dravama izraava slijeganjem ramenima). Konano, Bugari pokazuju svoje neslaganje zabacujui glavu unatrag i vraajui ih zatim u uspravan poloaj, to se esto pogreno tumai znakom slaganja.

13

ZAKLJUAK Neverbalna komunikacija stalni je podtekst svega to inimo; ne moemo prestati pokazivati izraze lica ili dranje, ili prikrivati ton kojim neto govorimo. Ako grijeimo u odabiru emocionalnih poruka koje upuujemo bit emo odbacivani. Ta spoznaja naglaava koliko je za drutvene sposobnosti kljuno opaati, tumaiti i odgovarati na emocionalne i meuljudske signale. Od iznimne je vanosti usvojiti neizgovorena pravila drutvenog sklada, ija je funkcija omoguiti svima koji sudjeluju u drutvenoj interakciji da se osjeaju ugodno; nelagoda potie tjeskobu. Osobe kojima nedostaju ove vjetine nesposobne su, ne samo kada je rije o uljudnom razgovoru i gestama, nego i u suoavanju s emocijama onih s kojima se susreu. Promatrane zajedno, vjetine neverbalne komunikacije, stvar su meuljudske uglaenosti, nuni sastojci arma i drutvenog uspjeha. Osobe koje ostavljaju sjajan dojam u drutvu vjete su u praenju vlastitih izraza emocija i sposobne su empatizirati s drugima, dakle, socijalno su vjete. No, treba izbjei zamku da se postavljamo kao vrhunski tumai govora tijela i uvjeravati sebe i druge da odreeni pomak usta ili oiju znai upravo ono to mu mi pripisujemo. Mnogi nadobudni promatrai neverbalnog govora mogu vas iritirati uvjeravajui vas da vi mislite ono to oni misle da vi mislite, pa ipak treba nastojati da ne postanemo jedan od njih.

14

LITERATURA
PEASE, ALLAN: GOVOR TIJELA RIJAVEC, MAJDA: NEVERBALNA KOMUNIKACIJA MORRIS, DESMOND: GOVOR TIJELA SPITZBERG, B.H., PEARSON, J.C.: INTERPERSONAL COMMUNICATION http://www.centar-angel.hr/Neverbalna_komunikacija.htm http://www.inoptimum.com/?catno=82&dataid=124

http://besplatniseminarskiradovi.com

15