IVANI SUSTAV

Znanstvene teorije Zapada povezane s disanjem ograniuju se na uinak apsorpcije kisika kao i na njegovo koritenje putem krvotoka. No teorija yoge u razmatranje uzima a p s o r p c i j u prane i njezina oitovanja u ivanom sustavu. Prije nego li nastavimo dalje bit de nam dobrobitno redi neto o ivanom sustavu. ivani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na cerebrospinalni i simpatiki. Cerebrospinalni sustav sastoji se od mozga i lene modine te onih ivaca koji iz njega izlaze. Ovaj sustav upravlja onim funkcijama animalnoga ivota koji su poznati kaohtijenje, osjeti i drugo. Simpatiki sustav ukljuuje sve dijelove ivanog sustava koji su uglavnom smjeteni unutar odreenih ivaca i ganglija simpatikog i parasimpatikog sustava u torakalnoj i abdominalnoj upljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe. Kontrolira involutarne procese poput rasta, probave i drugih procesa. Cerebrospinalni je sustav odgovoran za vid, sluh, miris, osjet i drugo. Odgovoran je za kretanje i Ego ga koristi za razmiljanje - za oitovanje svijesti. To je instrument kojim Ego komunicira s vanjskim svijetom. Ovaj se sustav moe usporediti s telefonskom mreom u kojoj mozak predstavlja centralu a lena modina i ivci vodove i ice. Mozak je izgraen od velike mase ivanog tkiva. Sastoji se od tri dijela: velikog mozga (cerebrum) koji zahvada gornje, prednje, sredinje i stranje dijelove lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvada donje i stranje dijelove lubanje i produene modine (medulla oblongata) koja je proireni poetak lene modine (medulla spinalis) a koja se nalazi ispod maloga mozga. Veliki mozak je organ razuma koji se oituje u intelektualnim aktivnostima. Mali mozak regulira ravnoteu i fine kretnje. Medulla oblongata je proireni zavretak lene modine. Iz nje i velikog mozga polaze kranijalni ivci koji inerviraju torakalne i abdominalneorgane. Lena modina zahvada sredinji kanal kraljenice. To je dugaka nakupina ivanog tkiva iz kojega polaze ivci koji odlaze u razne dijelove tijela. Lena modina slii velikom telefonskome vodu a ivci koji iz nje izlaze mogu se usporediti s linijama koje vode do kudnih telefona. Simpatiki ivani sustav sastoji se od dvostrukog niza ganglija smjetenih uz lenu modinu i ganglijskih nakupina u glavi, vratu, prsnoj i trbunoj upljini (ganglij je nakupina ivanog tkiva koja ukljuuje i ivane stanice). Meusobno su gangliji povezani ivanim okoninama, ali su takoer povezani s cerebrospinalnim sustavom motorikim i senzibilnim ivcima. Iz ganglija polaze Mnogobrojni spletovi ivaca koji se ravaju po itavom tijelu. Simpatiki i p a r a s i m p a t i k i ivani sustav (autonomni ili vegetativni) kontrolira one procese u organizmu koji nisu pod utjecajem nae volje, poput cirkulacije, disanja, probave i drugih. Snaga ili energija koja se od mozga ivcima prenosi u sve dijelove tijela naziva se ivanim impulsima premda je yogin poznaje kao oitovanje prane. Svojim osobinama i brzinom nalik je elektrinoj energiji. Bez te ivane energije" srce ne moe kucati, krv ne moe cirkulirati, pluda ne mogu disati, razliiti organi ne mogu funkcionirati. Zapravo, itav bi tjelesni mehanizam stao. Bez prane ak niti mozak ne bi mogao sudjelovati u oblikovanju misli. Razmotrivi sve ove injenice uoavamo vanost apsorpcije prane pa znanost disanja postaje puno znaajnija ak i u znatno vedoj mjeri nego to to priznaje zapadna znanost. No, u povezanosti s karakteristikama i ulozi ivanog sustava yoga uenje ide korak dalje od zapadne znanosti. Mislimo ovdje na ono to zapadna medicina naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno kao niz isprepletenih mrea simpatikih vlakana s pripadajudim ganglijima. Znanost yoge ui da je solarni pleksus doista najvaniji dio ivanog sustava, da je to neka vrsta mozga s vrlo vanom funkcijom u ljudskome organizmu. Zapadna se znanost postupno pribliava . prepoznavanju ove injenice koja je yoginima Istoka poznata ved stoljedima. Neki zapadni autori nazvali su solarni pleksus abdominalnim mozgom. Solarni pleksus nalazi se u epigastrikoj regiji, iznad pupka s obje

strane kraljenice. Sastoji se od bijele i sive modane tvari sline onoj koja izgrauje veliki mozak ovjeka. Ima kontrolu nad glavnim unutarnjim organima a njegova je uloga znatno veda od one koja mu se obino pridaje. Nedemo ovdje ulaziti u teoriju yoge o solarnom pleksusu. Redi demo samo da yogini solarni pleksus smatraju velikim sredinjim spremitem prane. Poznato je da nekoliko udaraca u podruje solarnog pleksusa moe izazvati smrt. Ovo je mjesto vrlo ranjivo. Boksai i drugi borci znaju da udarcem u ovo podruje tijela privremeno mogu paralelizirati svoga protivnika. Naziv solarni" odlino je upotrijebljen za taj mozak" bududi da on zrai snagu i energiju svim dijelovima tijela pa ak i gornjem mozgu koji ovisi o njemu kao o spremitu prane. Prije ili kasnije zapadna de znanost u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju solarnoga pleksusa i sloiti se da on ima vaniju ulogu od one koja mu je sada dodijeljena u njihovim knjigama i uenjima.