Green Garden 49

Green Garden broj 49 oujak / travanj 2007.
godina VII cijena 3 KM
ETNA novi krianac agruma Novozelendski pinat Cvatnja vinove loze Sjetva DTS-a Travnjak u proljee
Potovani itatelji, pred vama je novi, proljetni broj glasila Green Garden koji vam donosi niz zanimljivih priloga koji su aktualni za ovo doba godine. Kao i do sada, za svoje vjerne itatelje pripremili smo niz zanimljivih lanaka iz razliitih segmenata poljoprivredne proizvodnje. Posebice se to odnosi na aktualne teme iz voarstva na ijim stranicama moete proitati i lanak eminentnog strunjaka iz ove oblasti mr. Pavla Bakaria, s osvrtom na novi krianac agruma, znakovitog naziva Etna. Osim toga, na stranicama Green Gardena moete ekskluzivno proitati sve o hranjivim i ljekovitim svojstvima smokvinih plodova, to nije zanemarivo iz razloga to je navedeni lanak izvuen iz najnovije i skoro objavljenje publikacije o smokvama. Teme iz voarstva zaokruene su prilozima o bademima i praskama, na ijoj selekciji pak treba ozbiljnije poraditi. Kako se blie intenzivniji radovi u hercegovakim vinogradima, donosimo vam zanimljiv i dosad na naim stranicama neobjavljivan prilog iz vinogradarstva. Naime, saznajte koje dvojbe prate nae vinogradare, a sve vezano za iznimno vaan period cvatnje vinove loze. Posebna stranica posveena je pepelu, koji se u zemljama s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom ne smatra otpadom ve upravo korisnim i vrlo kvalitetnim gnojivom. A koliko je pitanje gnojidbe i opskrbe biljaka eljezom vano za podruje Hercegovine, najbolje svjedoi sve prisutnija kloroza u nasadima voaka i vinove loze. Meutim, Green Garden nije zaboravio ni ljubitelje povra te je upravo za njih priredio interesantan lanak o relativno nepoznatoj povrtlarskoj kulturi-novozelandskom pinatu. A sve o njemu, kao i o nita vie udomaenom komorau, saznajte pomno itajui stranice posveene povrarstvu. I na koncu, daak proljea laganim korakom dolazi u nae krajeve, to je znak da je vrijeme za sadnju i uzgoj cvijea. to ove godine posaditi u vrtu i ime oplemeniti svoj ivotni prostor, proitajte na uvijek interesantnim stranicama posveenim cvjearstvu. A osim za ukras, cvijee moete iskoristiti i u borbi protiv uvijek opasnih tetnika! Doista se nadamo kako smo odabirom tema uspjeli i ovaj broj glasila Green Garden uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ukoliko smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.
Urednikova rije
SADRAJ
KADIFICA ORHIDEJA UDESNI SVIJET RUA ALTERNATIVNOM POLJOPRIVREDOM DO USPJEHA CANNA DATULJA CVIJEEM PROTIV TETNIKA PROLJETNI RADOVI U VRTU POVRTNJAK U PROLJEE NOVOZELANDSKI PINAT KOMORA PEPEO - OTPAD ILI GNOJIVO BADEM ZNAENJE PLODOVA SMOKVE GRAHOV IAK PRASKA PITANJA I ODGOVORI ETNA - NOVI KRIANAC MANDARINE KLOROZA CVATNJA VINOVE LOZE TRIPSI NA KOTIAVIM VOKAMA ZNAENJE ZIMSKE ZATITE AMBROZIJA U PTIJEM CARSTVU TROVANJE DOMAIH IVOTINJA KRUMPIROM SJETVA DJETELINSKO-TRAVNIH SMJESA Urednitvo ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
KADIFICA uvijek lijepa i blistava

Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem neemo susresti ovu uistinu lijepu, otpornu biljku. Unato arkom suncu i velikim ljetnim sparinama, kadifica ostaje svjea i lijepa, te kao takva privlai poglede radoznalih prolaznika
Pie: Stanislava Rotim
adifica (Tagetes sp.) jedna je od najzahvalnijih vrsta jednogodinjeg cvijea iz razloga to je iznimno otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Pored svih neprilika biljka neprestano oblikuje lijepe cvjetove arkih boja, a skidamo li redovito osuene cvjetove, produit emo cvatnju do kasne jeseni. Osim skromnih zahtjeva prema kvaliteti tla, kadifica ne zahtijeva ni uestalo i prekomjerno zalijevanje, zbog ega je idealna za ukraavanje gradskih perivoja i rjee posjeenih vikendica. Kao takvu mnogi je poele imati u svom vrtu, a posebice ljubitelji cvijea u naim vruim hercegovakim krajevima. Dodajmo kako ova lijepa i otporna biljka upravo i potjee iz vrelih i suhih podruja Meksika. A danas na tritu moemo pronai veliki broj njenih kultiviranih oblika koji se dobro uklapaju u kombinaciji s ostalim vrstama cvijea. Ipak, nerijetko se kadifica uzgaja i samostalno tj. u istim skupinama, ime njena jednostavnost i raskonost jae dolaze do izraaja.
Kadifice najtraenije proljetno cvijee
Sjetva i sadnja
Kadifice razmnoavamo sjemenom koje se sije u razdoblju od veljae do travnja. Sjetvu obavljamo u sanduie, nakon ega biljke niu ve za 10-tak dana, za to pak treba osigurati temperaturu od 15 do 20 stupnjeva C. Postupak je prilino jednostavan. U sanduie ispunjene kompostom lagano rasporedite sjeme u plitkom sloju, a potom paljivo nanesite tanki sloj treseta. Treset je nuno paljivo navlaiti (sitne rune prskaljke) i prekriti plastinom folijom. Ovako pripremljeni sanduii uvaju se na tamnom mjestu sve dok biljice ne ponu izbijati. Nakon to biljke izbiju, plastina folija se uklanja a sanduii se iznose na svijetlo i prozrano mjesto. Po-
to se pojave prvi listovi, sadnice presaujemo u odgovarajue kontejnere. Na ovaj nain pripremljene biljke, koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile, moemo posaditi na eljeno mjesto u vrtu. Razumljivo da se pri tomu moramo ravnati i s vladajuim klimatskim prilikama. A za uspje-
an uzgoj kadifice zahtijevaju propusna tla iji pH iznosi 5,56,5. Razmak sadnje kod afrike kadifice obino iznosi 30-45 cm, dok je on kod francuske kadifice neto manji te iznosi 20 do 25 cm. Pored redovite njege i prihranjivanja poeljno je biljkama revno otklanjati ocvale cvjetove a sve
kako bi do izraaja dola ljepota i sjaj novonastalih cvjetova.
Savjet vie
Razliiti oblici i boja cvijeta
Za razliku od veine vrsta jednogodinjeg cvijea, kadifice su mnogo otpornije na brojne bolesti i tetnike. Ali unato svemu, najveu opasnost predstavljaju puevi i uholae, koje najee posjeuju mlade biljice. Povrh svega, kao jedan od estih naina bioloke borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifica. Jer malo je znano kako korijen ove biljke sadri kompleksne supstance koje sprjeavaju te ograniavaju razvoj i irenje nematoda. A kadifice posaene u vrtu, osim to velikim dijelom unitavaju nematode u tlu, sprjeavaju i irenje opasne bijele muice. Pa stoga, odluite li, posadite kadificu u svom vrtu, znajte kako ete pored lijepih i raskonih cvjetova ujedno dobiti i prijeko potrebnu zatitu od navedenih tetnika.
ORHIDEJA ljepotica bez mane

Zbog svojih raznovrsnih i dugotrajnih cvjetova, te pomalo neobinih oblika, orhideje se s pravom ubrajaju meu najljepe sobne biljke. Stoga nije ni udo da ih mnogi uzgajivai i ljubitelji cvijea rado nazivaju i ljepoticama bez mane. Osim toga, uz pravilnu njegu i mnogo ljubavi, ove ljepotice iz tropskih uma raskono e cvasti i u vaim domovima.
Pie: Josip Brkljaa, ing.
rhideje su vrhunac evolucijskog razvoja biljnog carstva. Po svojoj posebnosti u nainu ivota, izgledu biljke i prvenstveno grai cvijeta pojavljuju se u ak 30.000 oblika u prirodi, premda postoji i nekoliko umjetno stvorenih krianaca. Pripadaju skupini jednosupnica kao i razliite vrste trava, tulipana, ljiljana, narcisa Ova skupina biljaka ima veoma razgranato korijenje, bez posebno izraenog glavnog korijena. A suprotno ustaljenom miljenju, orhideje su dobro prilagodljive i uope nisu teke za uzgoj. Meutim, zahvaljujui upornosti mnogih uzgajivaa u stvaranju novih hibrida i varijeteta, orhideje su danas mnogo jeftinije, pa kao takve mogu zadovoljiti mnoge znatieljne kupce. Spomenimo i kako se izvornim domom orhideja smatra Azija, odakle su se ove ljupke biljke proirile po cijelom svijetu. Odluite li se pomou orhideja u svoj dom unijeti daak ljepote, te tako stvoriti ugodno ozraje i razbiti ustaljenu monotoniju svakodnevice, donosimo vam kratke ali korisne savjete na koji nain trebate njegovati ove ljepotice bez mane.
Velike razliitosti u boji i obliku cvijeta
Sadnica orhideje
Kratki savjeti za uzgoj i njegu orhideja
izravnog sunca. Zimi je pak potrebno pripaziti na temperaturu i vlagu u prostoriji a listovi ni u kojem sluaju ne smiju dodirivati staklo prozora jer bi se mogle pojaviti uvijek neugodne smee mrlje. Zalijevanje-jedanput tjedno obavlja se zalijevanje orhideja i to odstajalom, po mogunosti to mekom vodom. Viak vode obvezno odlijte iz podloka! A zalijevanje u prostorijama u kojima vlada temperatura od 20 stupnjeva celzija moe se obavljati svakih desetak dana. Natapanje - umjesto uobiajenog zalijevanja, orhideje moemo jedanput tjedno potopiti ili poprskati mlakom vodom u kadi. U vodi ih ostavite 2 do 3 minute kako bi se zemlja dobro
natopila. Nakon toga ih izvadite i ostavite da se ocijede, a zatim ih vratite na podloak. Prskanje - poto je orhidejama potrebno osigurati visoku vlanost zraka, nuno je povremeno obaviti i prskanje biljaka finim rasprivaima. Korisno je takoer na radijatore u vrijeme zimskih dana postaviti plitke posudice s vodom, a sve kako bi se isparavanje pospjeilo. Naime, time se stvara ugodno ozraje idealno za rast i razvoj ovih draesnih biljaka. Gnojidba - tijekom cvatnje prihranjivanje se obavlja svaka dva do etiri tjedana, i u tu svrhu poeljno je koristiti specijalna
gnojiva prilagoena upravo potrebama orhideja. Meutim, kod prihranjivanja morate se pridravati propisanih doza iz razloga to su orhideje veoma osjetljive na prekomjernu i nekontroliranu gnojidbu. Presaivanje - obavlja se svake druge godine. Prilikom presaivanja treba koristiti supstrat koji je dobro prozraan i propustan. Prije presaivanja u novi, s korijenja je potrebno otresti postojei stari supstrat. Ukoliko primijetite, tada ujedno i odstranite propale dijelove korijena. Spomenimo kako se presaivanje obavlja od poetka proljea pa sve do sredine ljeta.
::::: Zanimljivosti :::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Vie od polovice orhideja koje su se u 19. stoljeu transportirale u Europu uginulo je prilikom transporta. Orhideje su jedna od najveih biljnih porodica, jer broje vie od 20.000 vrsta, vie od 70.000 hibrida i varijeteta, te ine desetinu cvjetnica. Smatra se kako danas postoji jo oko 5000 neotkrivenih orhideja, no s obzirom na uvjete velika je vjerojatnost da e biti istrijebljene prije nego to ih uspijemo upoznati. Kada se orhideja jednom zarazi virusom, vie se ne moe izlijeiti. Najvea biljka orhideje moe narasti do 20 m. I uistinu, neete pogrijeiti odluite li kupiti ovu biljku neobinih cvjetova, arenih latica intenzivnog mirisa jer ete samo na taj nain moi uivati u arima istinske ljepote. Osim toga, ne zovu je uzalud ljepoticom bez mane
Mjesto - orhideje najbolje uspijevaju na iznimno osvijetljenim mjestima, gdje ima mnogo dnevnog svjetla, ali malo
UDESNI SVIJET

Mnogi je smatraju kraljicom kunih vrtova. Razliitom bojom i veliinom cvjetova privlai poglede prolaznika. Zbog toga je stekla epitet kraljice vrtnog cvijea. Rijetki su vrtovi i okunice u kojima nema barem jedna sadnica rua.
PODJELA RUA
HIBRIDNE AJEVKE rue srednje visine s izrazito velikim cvjetovima. Cvijet im je pun, dugog pupa, to je bio i cilj uzgoja ove skupine rua. Grm uspravan i uzak. Idealne su za uzgoj cvijeta za rez, a ne za sadnju u vrtu, premda se kod nas koristi upravo za tu namjenu. Na vrhu svake grane stvara se po jedan cvijet. Otporne na smrzavanje, cvatu nekoliko puta godinje. Zastupljene su sa stotinama sorata, svih boja i nijansi cvijeta. Sadimo ih pojedinano ili u skupinama. (grmovi visoki 80 do 130 cm) POLIJANTA HIBRIDNE krupni cvjetovi skupljeni u titaste cvatove. Dugotrajna cvatnja, otpornost na zimu i bolesti ini ove rue popularnim. FLORIBUNDA RUE stabla su tanja i imaju cvjetove u cvatovima. Pojedinani cvjetovi slini su cvjetovima ajevki. Otporne i duge cvatnje. Pogodne za sadnju u skupinama. (grmovi narastu 50 do 70 cm) MINIJATURNE RUE visina do 40 cm, naroito pogodne za obrubne gredice i sadnju u kamenjaru, te za uzgoj u cvjetnim loncima. Cvjetaju cijelo ljeto sitnim, punim i brojnim cvatovima. RUE PUZAVICE pruaju svoje grane po tlu i pokrivaju ga kao gusti cvjetni sag. Potrebno ih je paljivo orezati da se zadri njihov niski rast. RUE PENJAICE Cvjetovi su vei ili manji, na kraju izdanka, cvjetaju 2 do 3 puta u godini, najljepa cvatnja je ona u proljee. Penjaice izrastu od 150 do 300 cm visoko i zato trebaju potporu u vidu ograde, zida, pergole (na koje vezujemo njihove duge grane). I na kraju neto za ljubitelje rua! Engleska rua, esto zvana i rua Davida Austina. To je klasa rua predstavljena jo 1969. god. D. Austin,
ua je od davnina stalni ovjekov pratilac. Podrijetlo joj se gubi u dalekoj prolosti, a fosilni ostaci svjedoe da su rue bile prisutne u Europi, Aziji i Americi prije ak etrdeset milijuna godina. Meutim, uzgoj rua poeo je prije najmanje 5000 godina, to se uoava iz ostavljenih tragova u povijesti Sumera, Babilona i Perzije. Ova lijepa cvjetna vrsta bila je omiljena kod starih Grka, dok je za Rimljane predstavljala simbol radosti, zadovoljstva i ljubavi, tako da se nijedna manifestacija u njihovu ivotu nije mogla zamisliti bez prisutnosti rua. Rimljani su ak spavali s njenim laticama, a nerijetko s njima i prekrivali podove. Zbog toga je rana Kranska crkva odbila taj cvjetni simbol rimske izopaenosti da bi je ponovno prihvatila te su danas brojni crkveni prozori ukraeni njenim motivima. Poseban miljenik rua bila je i Napoleonova ena, Carica Jozefina, koja je u svojim vrtovima uzgajala preko 250 razliitih vrsta rua. Moemo slobodno rei da rua predstavlja biljnu vrstu koja je ostavila najdublje trgove kroz ljudsku povijest, premda i danas, s nita manjim zanimanjem, privlai pozornost brojnih pisaca i umjetnika.
Mnogi je smatraju kraljicom cvijea
kreator ovih rua, kombinirao je najbolje elemente starih rua i modernih rua (hibridne ajevke, floribuna i polijanta). Tako je stvorena grupa rua iji cvjetovi imaju izgled tzv. starih rua, oblika alice ili rozete s brojnim laticama i vrlo mirisnim. Nije ih potrebno orezivati i cvatu s prekidima cijelo ljeto. Zbog svojih prednosti i ljepote engleske rue nale su poklonike diljem svijeta. Mnogi smatraju da su ovo najljepe ikad stvorene rue.
SADNJA RUA
Rue se najee prodaju kao sadnice golog korijenja omotanog tresetom, zapakirane u plastinu vreicu ili kartonsku ambalau. Takve su sadnice pogodne za sadnju u jesen ili proljee. Bilo da ih sadimo prvi put ili pak svoju postojeu kolekciju elimo malo osvjeiti i nadopuniti novim primjercima, oujak je pravo vrijeme za to. Sa sadnjom se moe zapoeti i ranije (vano je da zemlja nije smrznuta). Pravilna sadnja najvaniji je korak u uzgoju rua. Potrebno je iskopati 40 cm duboku jamu koju napunimo zrelim stajskim gnojem i prekrijemo slojem dobre zemlje. Izboji sadnice treba da su duljine do 20 cm. Prije sadnje korijen kojem smo odrezali predugo, suho i oteeno korijenje, namoimo
2 do 6 h u posudi s vodom. Sadnicu posadimo u zemlju tako da cijepljeno mjesto (zadebljanje na deblu odmah iznad korijenja) bude 3 do 5 cm ispod povrine tla. Zemlju lagano pritisnemo uz korijen. Obilno zalijemo. Kod sadnje u oujku osobito je vano nagrtanje. (Stvaranje humka visine oko 15 cm u podnoju rue radi dodatne zatite korijena i cijepljenog mjesta od mraza). Kad proe opasnost od mraza, odgrnemo. Rue zahtijevaju prihranjivanje novim koliinama organskog ili mineralnog gnojiva. Ono je ruama potrebno za pravilan razvoj vegetativne mase, krupan cvijet, pravilno dozrijevanje cvijeta i izboja, te lake prezimljivanje.
Gnojiva za rue i sadnice rua B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
RUA
Rasadnik rua
ALTERNATIVNOM POLJOPRIVREDOM DO USPJEHA

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.
a je alternativnim pristupom mogue uspjeti, osim u medicini i u poljoprivrednoj proizvodnji, primjerom svjedoi Dr. Ahmet Jaarevi, uvaeni lijenik koji je studij medicine zavrio u Beogradu, specijalizirao ortopediju u Ljubljani a u Nrnberngu doktorirao kirurgiju. Ovaj ezdesetogodinji, ali vrlo vitalan i mladolik ljubitelj alternativne medicine, ponukan inozemnim iskustvima, na svom imanju od 3000 m2 uspio je uzgojiti veliki broj vonih i povrtlarskih biljaka bez primjene konvencionalnih metoda uzgoja i zatite. Na svom imanju posjedujem veliki broj vonih sadnica razliitih vrsta te veliki broj povrtlarskih biljaka koje se iz raznoraznih razloga nisu uspjele udomaiti u Hercegovini. Pratei novije trendove u poljoprivredi ali i medicini, uspio sam na odreeni nain dokazati da konzumiranje pojedinih biljaka itekako pospjeuje i obnavlja ljudski organizam. Vano je i napomenuti kako na svom imanju koristim iskljuivo organska gnojiva bez primjene mineralnih gnojiva te da izbjegavam primjenu kemijske konvencionalne zatite. Gosp. Jaarevi je vrlo interesantno uspio spojiti suvremenu medicinu i poljoprivrednu proizvodnju a to itekako uspjeno koristi i u svakodnevnom ivotu. Jer mnoge biljke jesu ljekovite, ali njihovo korisno djelovanje na ljudsko zdravlje jo uvijek u potpunosti nije ispitano. A tko moe na to dati bolji odgovor od uvaenog lijenika Ahmeta Jaarevia!
Druga cvatnja (koja slijedi za 40 dana) potie se dodatkom gnojiva bez klora, s manje duika, kako bi se smanjio bujniji vegetativni rast, a potaknuo rast generativnih dijelova biljke cvijet. Posebno preporuamo FLORTIS-ova gnojiva posebno formulirana za rue.
Najmirisniji cvjetovi
IZBOR SADNOG MJESTA
Ne zaboravite ruama dati najatraktivnije mjesto u vrtu: pored staza za etnju, travnjaka, uz pergole, na terasama balkona i sl. Moete ih posaditi u veim ili manjim grupama s ljetnim cvijeem i trajnicama ili pak kao pojedinane biljke kada i njihova dekorativnost dolazi do izraaja. Meutim, samo uz kvalitetan sadni materijal, pravilnu tehni-
Kombinacija izvrsna mirisa i pouzdana izgleda u uvjetima vrta Rosa Alecs red (Cored) Rosa Arthur Bell Rosa x centifolia kultivari Rosa Climbing Etoile de Hollande Rosa Compassion Rosa Double Delight (Andeli) Rosa Fragrant Cloud (Tanellis) Rosa Gertrude Jekyll (Ausbord)
ku sadnje i njegu rua moete osigurati raznobojnost cvjetova, oblika i mirisa koji e krasiti va vrt vrlo dugo, sve do prvih jesenskih mrazeva.
MIRIS RUE Krai pregled ruinog jezika:
Crvene rue izraavaju ljubav, kau, Ja te volim! Bijele rue predstavljaju njeni apat, ista osjeanja Crvene i bijele rue zajedno, znae jedinstvo u ljubavi Ruiaste rue simboliziraju, njena i suptilna osjeanja ute rue pokazuju, topla i razigrana osjeanja Rue bez trnja znae ljubav na prvi pogled Naranaste, potreba za ljubavlju Plava rua, simbol nemogueg.ima toga jo! Sanjati ruu: nagovjetava neki velianstveni dogaaj, naravno uz izvjesne prepreke, zbog trnja!
Rue se ve dugo cijene zbog mirisa, veina starinskih vrtnih vrsta i neke moderne rue oaravajuih su i raznolikih mirisa s trgovima klinia, mousa, meda, limuna, raznih mirodija, ak i aja, te pravog mirisa rue. to se tie mirisa rue kao osobine, teko je biti odreen, a njegov intenzitet tijekom dana moe varirati, ovisno o vlazi zraka, starosti cvijeta i nosa pojedinih vrtlara-nekima e odreeni kultivar biti mirisan, a drugima ne. Da pomiriete rue, veina ih se mora posve pribliiti. U njima najvie moete uivati ako ih posadite u blizini vrata ili prozora, gdje u ljetnim veerima njihov miris struji u kuu, uokolo patija, du stazica ili na zatienu poloaju u vrtu.
Dr. Jaarevi (lijevo) u svom vrtu
Veliki broj razliitih sadnica u vonjaku dr. Jaarevia
CANNA elegantna i jednostavna

Svojom egzotinom elegancijom kane u vrtu nadmauju sve ostale cvjetne vrste. A ova impozantna viegodinja zeljasta biljka prikladna je za uzgoj na hercegovakim okunicama jer svojim sjajnim koastim listovima i jarko obojenim cvjetovima prkosi i najveoj ljetnoj egi.
kaninih gomolja. Tim vie ako za pozadinu iskoristite povrine od bijelog kamena na kome kanino lie i cvijet dolaze do punog izraaja.
Cana listom i cvijetom dominira u svakom vrtu
Pie: Goran Jurilj, dipl. ing.
oda nekima od nas i nepoznata ova nadasve zanimljiva biljka ima osebujnu prolost. Potjee iz gorovitih tropskih predjela Srednje i June Amerike gdje jo uvijek nosi nadimak Canna indica, to u prijevodu znai indijska kugla. Naime, i dan danas se u njenoj domovini moe uti nevjerojatna pria iz narodne predaje po kojoj je sjeme kane ak koriteno u bitkama umjesto metaka. Kada bi vojska ostala bez streljiva, bila je u nevoljama prinuena koristiti se njenim sjemenom koje je malo, crno, veliine graka i izvanredno tvrdo-barem ga takvim opisuju u matinoj zemlji. Meutim, njeno sjeme je doista takvo jer ga prije sjetve preko noi potapaju, sve kako bi njego-
ve opne to prije nabubrile i malo omekale. A nama su poznatiji njeni gomolji koji jednom posaeni trajno ostaju u vrtu. Jer rije je o vrlo otpornoj i ilavoj cvjetnoj vrsti koja opstaje i u najnepovoljnijim uvjetima uzgoja i vrsti koja se vrlo brzo mnoi i u manje kvalitetnom tlu. Ali iako jednostavna, kana je iznimno ukrasna te svojim listovima i cvjetovima dominira u svakom ukrasnom vrtu.
Cvatnja - od svibnja do mrazeva
Kane raskono cvatu tijekom cijelog ljeta te prkose i najveoj ljetnoj ezi, sve do prvih jesenskih mrazeva. A kana ne trai puno osim to zahtijeva neto vee koliine vode, to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu da biljka ima vrlo velike listove te time
i neto veu potrebu za vlagom. U narodnom argonu moemo uti kako ljubitelji ovu krasnicu nazivaju i duhanom, aludirajui time na njene velike listove. A osim listova, prostorom dominiraju i njeni krupni asimetrini cvjetovi, uti, ruiasti, naranastocrveni ili arkocrveni, skupljeni u klasove nalik na one u gladiola. Ali, da bi neobina kana uistinu dominirala prostorom, ispred njih posadimo biljke koje takoer djeluju pomalo egzotino poput patuljastih cinija, sitnocvatuih petunija, verbena i niskih skrletnih kadulja. Pozadinu pak ukrasimo visokim dalijama, gladiolama ili mnogocvjetnim suncokretima koje moete pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Ali, ukoliko u svom vrtu nemate dovoljno prostora, rasko dakako nee izostati ukoliko pojedinano posadite nekoliko
Njega kane
Varijeteti arkocrvenih cvijetova su dosta traeni
Kana preferira izrazito svijetle i tople poloaje s mnogo sunca. Posebno je potrebno naglasiti kako joj odgovaraju samo visoke temperature, to znai da je kod uzgoja u vidu sobne biljke tijekom zime moramo smjestiti u umjereno toplu prostoriju. Kanu je nuno umjereno ali redovito zalijevati, premda se tijekom ljetnih vruina to mora raditi obilno i svakodnevno. Prihrana biljaka vri se jedanput tjedno i to namjenskim Flortis gnojivima za cvjetnice. Kod samog uzgoja vodite rauna da u sluaju suvie gustog sklopa vrite eliminaciju prekomjernih biljaka. Jer pravilno bi bilo kod sadnje voditi rauna da po svakoj biljci osiguramo 50 cm2 iz razloga to su njene biljke vrlo bujne. A da bi se naredne sezone biljke pravilno razvile, nuno je nadzemni dio biljke odrezati a gomolje izvaditi, osuiti i tijekom zime uvati na tamnu i prozranu mjestu bez mraza. Dobro ih je u tu svrhu smjestiti u navlaeni pijesak ili piljevinu kako ne bi gubili vlagu. Ukoliko gomolje odluite ostaviti u tlu, pobrinite se da nadzemni dio biljke odreete tek kada se on potpuno i osui. Jer samo uz potivanje navedenih mjera moete oekivati kako rasko njenih listova i cvjetova ovog ljeta nipoto nee izostati.

Uvjeti uzgoja
S druge strane, kod kunog uzgoja datulji je potrebno osigurati optimalne stanine uvjete. Pod tim podrazumijevamo da za vrijeme zimskih dana temperatura ne smije biti nia od 8 stupnjeva C. Tako bi idealan prostor za njen smjetaj bilo polusjenovito mjesto naeg doma, na kojem biljka nee biti izloena stalnim nehotinim dodirima. Naime, ipak je rije o osjetljivoj palmi (to uglavnom vrijedi i za veinu ostalih vrsta sobnih palmi). Tijekom zimskih dana zalijevanje treba provoditi umjereno, dok je ono u proljee i ljeto ipak neto obilnije. Meutim, bitno je napomenuti kako je u prostorijama s grijanjem nuno redovito provoditi prskanje finim rasprivaima, a sve kako bismo odrali optimalnu vlanost zraka, to je ovoj biljci od velike vanosti. A uz redovito zalijevanje ne smijemo zaboraviti na prihranjivanje koje se provodi namjenskim Flortis mineralnim gnojivima, koja su upravo prilagoena navedenim i slinim vrstama palmi. Spomenimo jo kako se presaivanje obavlja tek nakon to biljka preraste posudu u kojoj je i uzgojena. Prilikom uzgoja ove uistinu lijepe biljke potekoe mogu predstavljati uvijek neugodni tetni organizmi poput crvenog pauka i titastih uiju, koji se u pravilu uvijek zavuku u sredinji dio biljke. Zbog toga ih je redovito teko unititi. Obilnim prskanjem moemo u veoj mjeri umanjiti tete od crvenog pauka iz razloga to je on jako osjetljiv na visoku vlanost, dok se u kunom uzgoju titaste ui mogu uspjeno uklanjati i obinim vlanim komadiem vate.
DATULJA
palma ukusnih i slatkih plodova
Ukusni i slatki plodovi datulje, uz malo truda, mogu postati lijepa i raskona biljka koja e krasiti va dom. I uistinu, nakon to pojedete sone plodove, pice datulje nemojte baciti nego pokuajte uzgojiti mladu biljicu irokih i raskonih listova.
stigla i u nae krajeve. U Starom zavjetu datulje se spominju ak 60 puta, pa se stoga povjesniari slau da je palma koja daje plodove datulje jedna od prvih kultiviranih biljaka. Od tada sve do danas lome se koplja oko toga da li su palme najbolje rjeenje za ukraavanje priobalnih parkova i vrtova. Inae, datulja potjee iz toplijih krajeva, a u prirodi naraste ak i vie od 15 m. Odlikuju se s 2-3 metra dugim i perastim listovima. Biljka cvate u travnju i svibnju bjelkastim cvjetovima skupljenim u grozdove. Iz cvjetova se razvijaju ukusni i slatki plodovi kojim se biljka ujedno i razmnoava. Kako se radi o palmi velikih dimenzija, prilikom sadnje na otvorenom uvijek biramo mjesta na kojem biljka nee biti skuena nego e nesmetano moi iriti svoje raskone listove.
Kao ukrasna biljka zastupljena je u mnogim vrtovima
Pie: Stanislava Rotim
atulja (Phoenix dactylifera) vrlo je lijepa palma ije primjerke moemo pronai u zatienim vrtovima naeg priobalja. Poetkom Prvog svjetskog rata zajedno s ostalim egzotama datulja je
vlakana iznimno dragocjenih za dobru probavu, premda sadravaju i beta karoten koji je pak neophodan za zdravu kou i lijep izgled. Uz obilje kalija u datulji se krije i znaajna koliina magnezija tzv. antistresnog minerala, vanog za pravilno funkcioniranje miinog i ivanog sustava. Stoga uvedete li u svakodnevnu prehranu i slatkaste plodove datulje, pored toga to e te na prvom mjestu obogatiti organizam vlaknima i hranjivim tvarima, uz malo truda i strpljivosti u svom domu moete uivati u raskonim perastim listovima Phoenix palme. Na kraju spomenimo kako u domicilnim zemljama, s iznimno blagom i toplom klimom, Phoenix palma godinje ostvaruje prinose od ak 300 kilograma slatkih plodova karakteristinog okusa i mirisa, koje u naim supermarketima kupujemo iskljuivo u suenom stanju.
Hranjivi i zdravi plodovi
I kako ne bismo bili zadivljeni samo ljepotom i raskonou palme, valja znati kako se u zlatno smeim ili crvenkastim plodovima datulje krije mnotvo vlakana i drugih hranjivih vrijednosti. Naime, svjee datulje sadre 55 posto eera dok njihov sadraj u suhim plodovima naraste ak do 77 posto. No kako smo ve spomenuli, datulje pored energetske vrijednosti u sebi kriju mnotvo
CVIJEEM
PROTIV TETNIKA
Stalnom sadnjom biljaka u povrtnjaku zemlja se iscrpljuje, a takoer su i ei napadi raznih tetnika i uzronika bolesti. Sadnjom biljaka, koje u tlu unitavaju ili sprjeavaju razvoj tetnika i uzronika bolesti, donekle se moe ublaiti ovaj problem, a da se ne primjenjuju razna kemijska sredstva.
koju lijeimo u osmom mjesecu prekopamo i posijemo sjeme nevena. U listopadu, prije mraza biljke pokosimo za zelenu gnojidbu. Zatim strnite prekopamo i gredicu prekrijemo zelenom masom i kompostom. U proljee skinemo pokrov, zemlju pograbimo i ponovno sijemo mjeavinu biljaka za lijeenje zemlje. To je uobiajeni postupak lijeenja tla u prirodnom, ekolokom vrtu.
10
azno ljetno cvijee pored svoje dekorativne uloge u cvijetnjacima ima i manje poznato svojstvo, da popravljaju tlo od raznih uzronika bolesti i tetnika. Naime, intenzivnim koritenjem povrtnjaka ne doputa se odmor tla u njemu. A kako se zemlja ne bi iscrpila, potrebno je ee provoenje prihrane, zbog ega dolazi i do jaeg napada raznih bolesti i tetnika. Zbog toga se preporua svake godine lijeiti po jednu gredicu u povrtnjaku, a tako da na nju sadimo neku od cvjetnih vrsta koje e povoljno utjecati na zemlju. Te biljke istovremeno u povrtnjaku smanjuju napad raznih tetnika, kao to su, primjerice, lisne ui i sl.
MJEOVITE GREDICE POVRA - manje tetnika
Mjeovite gredice-manje tetnika
Koje cvjetne vrste saditi?
Ljekovita svojstva za tlo imaju biljke iz porodice glavoika, kao to su: kadifica, pupavica (rudbekija), kokarda, neven i dr. U prirodnom vrtu kadifice spadaju u najvanije cvjetne vrste. Tjeraju tetnike, a imaju i osobinu reguliranja plodnosti tla. Poeljno ih je sijati izmeu
luka i stabljika rajice, a mogu se sijati i na cijeloj gredici koja se lijei. To su nezahtjevne jednogodinje biljke intenzivnog mirisa. Rudbekija je skromna biljka koja se vrlo esto, zajedno s nevenom, sije kao predkultura krumpiru. Kokarda svojim cvjetovima ivih boja, zlatnih, crvenih i smeih nijansi, doprinosi arolikosti vrta, ali takoer i obogauje tlo, pa je vrlo poeljna u povrtnjaku.
Kako je trajnica, u jesen je moemo presaditi na drugu gredicu, ali je osjetljiva na hladnou pa je preko zime moramo zatititi. Neven je vrlo omiljena i jednostavna biljka za uzgoj, pa ga nalazimo u gotovo svakom vrtu kao ukrasnu biljku. Budui da neven regulira zdravlje zemlje i susjednih biljaka, dobro ga je saditi i u povrtnjaku. Neven zemlju lijei od nematoda koje su neprijatelj svakog vrta. Gredicu
Kadifice tjeraju mnoge tetnike
Neven tjera nematode iz tla
tetnici ine najvee tete na povrtnim kulturama koje se uzgajaju u monokulturi. Daleko su manje tete u vrtovima u kojima se uzgaja vei broj povrtnih kultura. Sjetvu odnosno sadnju veeg broja povrtnih kultura na na manjoj povrini, ograniava prije svega gnojidba, njega, primjena mehanizacije itd. Ovakva proizvodnja mogua je na manjim povrinama ili u ekolokoj proizvodnji povra. Preporuuje se sadnja, odnosno sjetva luka i enjaka izmeu redova drugih povrtnih kultura. Isto tako preporua se sjetva salate izmeu redova korabice. Poznato je da lavanda, kadulja, dragoljub, hren odbijaju napad nekih tetnika. Neke povrtne vrste rado trae druge za susjeda. Tako je poznato da su dobri susjedi graak i salata, enjak i mrkva ili krastavac, cikla i koraba, blitva i niski grah. Loi susjedi suprimjerice: mrkva i cikla, grah i enjak, luk i kupus, perin i salata glavatica itd. Mjeovitim usjevima te pravilnim rasporedom gredica povra moe se uveliko smanjiti napad tetnika.
11
PROLJETNI RADOVI U VRTU

Period sunanog i stabilnog vremena s dosta visokim temperaturama nepovoljno djeluje na veinu gajenih biljaka. Sve biljke tijekom sunanih dana trebaju dosta vode, pa je navodnjavanje najee mjera koju provodimo u vrtovima tijekom proljetnih ali svakako i ljetnih mjeseci
to se ovim postupkom sprjeava rast korova, uva se i vlaga u tlu.
Rezidba ivica i skidanje ocvalih cvjetova
Sadnja proljetnog cvijea
Zalijevanje cvjetnih gredica
bolje je zalijevati navee ili rano ujutro dok se zemlja jo nije ugrijala.
Proljee je period kada su cvijetnjaci u poetku cvatnje, kada zahtijevaju i puno panje. Potrebno ih je redovito zalijevati i bar jednom tjedno prihranjivati. Pri zalijevanju treba voditi rauna da ne natopimo cvjetnu gredicu odjednom, ve je bitno postupno davati vodu. Previe vode odjednom naruava strukturu tla i slijeva se s njezine povrine prije nego to uope doe do korijena. Pri zalijevanju treba voditi rauna da se ne prska po cvijetovima i listovima biljke, nego da se samo natapa tlo oko njih. Zbog toga se ne preporuuje zalijevanje rasprskivaem, nego gumenim crijevom. Naj-
Zatita od tetoinja
Veoma bitno je i pregledavanje biljaka zbog tetnika i bolesti, da bi se na vrijeme moglo reagirati dok tete nisu znatne. Veoma vana mjera u njezi cvjetnjaka je i skidanje ocvalih cvjetova, kako bi biljka mogla nastaviti s daljnjom cvatnjom, kao i redovito okopavanje i uklanjanje korova. O zatiti od korova treba voditi rauna jo od same sadnje biljaka. Da bi smo sprijeili rast korova, tlo izmeu biljaka potrebno je malirati, tj. zasuti organskim materijalom kao to je kompost, slama, piljevina, kora drveta i sl. Sloj mala trebao bi nakon slijeganja biti debeo najmanje 8-10 cm. Osim
ivice, posebno ligustrume, redovito orezujte da ne postanu neuredne i da se pri dnu ivice ne prestanu stvarati novi izboji i listovi. Grmove je takoer potrebno orezati nakon cvatnje. To su uglavnom ukrasni grmovi proljetne i rane ljetne cvatnje koje je potrebno orezati odmah nakon to ocvatu. Tijekom ljeta izrast e novi izboji koji e cvjetati idueg proljea. Kada bismo ove grmove orezivali zimi ili poetkom proljea, unitili bismo cvjetne zametke za iduu godinu. Ovoj skupini grmova spadaju: jorgovan, forzicija, japanska dunja, dojcija, pajasmin, kerija, vajgela, suruica i dr. Pravilnim orezivanjem sprjeava se nakupljanje starih grana s prorijeenim listovima i pokojim cvijetom. Nekoliko najstarijih grana treba ukloniti, a ostale izboje prikratiti na dvije treine duine. Tanke i slabe grane orezuju se jae kako bi snanije potjerale. Snani i veliki grmovi se samo lagano prorjeuju i oblikuju.
U prosjeku, kosidbu u ovom periodu treba provoditi svaka 2-3 dana. Takoer, travnjak morate i redovito svakog tjedna prihranjivati i svakodnevno zalijevati. Za zalijevanje travnjaka najbolje je koristiti rasprskivae i zalijevanje obaviti u kasnijim veernjim ili u ranim jutarnjim satima.
Kosidba travnjaka
Ukoliko u vrtu imate travnjak, redovito morate provoditi njegovu konju. Ne dopustite da trava preraste, jer e se teko kositi, a nakon konje na travnjaku ostaju uti dijelovi koji e ozeleniti tek za nekoliko dana.
Kosidba travnjaka
Veliki izbor koslica u AC Sjemenarni B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
12
POVRTNJAK U PROLJEE
Pie: Mario ubela, dipl. ing.
ve sezone klimatske prilike imaju zbilja neuobiajen tijek, jer dolaskom nove proizvodne godine zatekli smo prilino toplo vrijeme u Hercegovini. Ali, iako je promjenljivo vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojaanim radovima u drugoj dekadi oujka i tijekom travnja moe se napraviti vei dio godinjeg plana proizvodnje, to se odnosi na sjetvu i sadnju povrarskih kultura, koje pripadaju ovom roku Ukoliko slijedimo statistike podatke na podruju Hercegovine moemo slobodno ustvrditi kako u ovom dijelu nae zemlje vladaju vie nego zanimljive klimatske prilike. Meutim, ne smijemo biti pesimisti iz razloga to nita nije izgubljeno, a moramo se znati prilagoavati i nastalim promjenama ma kakve god one bile. Pored svega veliki i ozbiljniji proizvoai ipak su spremni za sjetvu i sadnju razliitih vrsta povra jer im je dobro poznato kako e dolaskom proljea nestati sve zapreke koje mogu ograniiti njihovu proizvodnju. A kao i da ne postoji povrtlarska kultura iju sjetvu ne moemo obaviti koncem oujka, to svakom proizvoau stavlja na raspolaganje da izabere one kulture koje mu najvie i odgovaraju za sjetvu, odnosno, sadnju u vlastitom povrtnjaku. S druge strane, ljubitelji povra koji se njegovim uzgojem bave iskljuivo za vlastite potrebe u novije vrijeme uglavnom prakticiraju sjetvu povra ije je sjeme rasporeeno na odgovarajuim trakama. Time se u obiteljskim povrtnja-
Veliki izbor sjemena povrtnica u AC Sjemenarni
cima razliite kulture uzgajaju na gredicama koje su pravilno rasporeene, odnosno, zahvaljujui trakama sjeme povra je rasporeeno doslovce kao da je poloeno strojem tj. sijaicama. Osim to je korisno, u najmanju ruku je i pomalo dekorativno. Spomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja krumpira i to je najzanimljivije sade se neto novije sorte a sve vie se zanemaruju one tradicionalne. Tako nije vie dovoljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira ve je vanije poznavati gospodarske i kulinarske osobine takvog krumpira. Stoga danas na tritu moete nabaviti sjeme krumpira koji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni), za leo pripremu (za kuhanje), univerzalni za kuhanje i peenje, za prenje u dubokom ulju (za pomfrit i ips) kao i za pire i krumpirna tijesta. Dakle, svaka sorta krumpira ima svoju namjenu, o emu bi pak trebali i povesti rauna prilikom nabave njegova sjemena. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve vie istiu i sade tri sorte: Adora, Liseta i Romano, koje su od ovdanjih strunjaka klasificirane i kao sorte budunosti u Hercegovini, a to su uostalom posljednjih godina navedene sorte i dokazale. A ukoliko zbog klimatskih neprilika niste uspjeli proizvesti rasad povra, ne tugujte jer Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu svake godine osiguraju velike koliine kontejniranih presadnica
povra. Sadnjom kontejniranih presadnica povre ne boluje nakon sadnje ve odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dolazi na rod a i sami prinosi su puno vei. Kako smo dulji niz godina pomno vodili rauna o izboru sortimen-
Poetkom proljea sije se i grah mahunar
ta, ove godine e se u ponudi Sjemenarne nai samo provjerene sorte koje su se vie nego dobro pokazale u zemljinim i klimatskim prilikama Hercegovine. Tako e se u prodaji nai razliite sorte rajice, paprike, krastavaca, tikvica, lubenica i dinja kao i ostalog plodovitog povra. Pored navedenih vrsta povra, tijekom oujka na otvoreni prostor sade se i presadnice proljetne salate, ranog kupusa, ranog kelja, artioke i paroge. Kao to se vidi i iz tablica, povrtlari u ovom razdoblju imaju pune ruke posla, a nadati se da ove godine nee zaboraviti primijeniti zatitna sredstva kako bi tlo zatitili od sve prisutnijih i brojnijih zemljinih tetnika.
Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

VRSTA POVRA MRKVA CIKLA PERIN RADI PAROGA TIKVICA RAJICA PAPRIKA GRAH MAHUNAR GRAH ZRNA KRASTAVAC KOLIINA SJEMENA (g/m2) 4 3 3 5 10 1 5 6 13 14 5 sjemenki u kuicu VRIJEME SJETVE 01.03-30.04. 10.03-15.04. 01.03-15.04. 01.03.-10.04 01.03-20.03. 15.04.-30.04. 01.04.-20.04 10.04.-20.04. 01.04.-30.04. 01.04.-30.04. 01.04.-30.04.
Sadnja povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

VRSTA POVRA PAPRIKA RAJICA PATLIDAN BROJ PRIJESADNICA (m2) 14 5 5 VRIJEME SADNJE 10.04.-30.04. 10.04.-30.04. 20.04.-30.04.
13
nica i dugog nicanja prije sjetve se prakticira namakanje sjemena u mlakoj vodi u trajanju od 24 sata. Meutim, na taj nain pripremljeno sjeme moramo sijati iskljuivo u vlano tlo. Sije se na razmak redova od 80 do 90 cm i 30 do 40 cm u redu. Poto posijane biljke u poetku sporo rastu nuno ih je redovito okopavati, a sve kako bi ih titili od tetnih korova i kako bi razbili pokoricu, te time gubitak vode iz tla sveli na najmanju moguu mjeru. S okopavanjem se nastavlja sve dok biljke dobro ne pokriju tlo.
Berba
NOVOZELANDSKI PINAT
Rije je o zeljastoj biljci koja potjee s Novog Zelanda i Tasmanije te biljci koja s botanikog gledita nema nikakvih slinosti sa klasinim pinatom. A u toplijim podrujima novozelandski pinat viegodinja je biljka koju ete tijekom ljetnih vruina uspjeno moi uzgojiti, to pak nije sluaj s uobiajenom vrstom pinata.
Pie: Silvio krokov, dipl. ing.
u vidu novozelanlistova, smjeteni na dskog pinata. On kratkim stapkama za ljetnih mjeseci i imaju utozelenu nesmetano raste i boju. Viesjemeni razvija se, to znai plod je specifinoga da mu velike vruzvonolikog oblika ine ne smetaju, s etiri roia pri ve mu naprotiv vrhu, maslinastozeveoma gode. Dolene boje, a sadri voljno je osigurati do osam sjemenki. povremeno pravoZahvaljujui snaSjeme novozelandskog dobno zalijevanje nom i iznimno razpinata i ljetni pinat e granatom korijenu vrlo brzo formirati dugu i bujno novozelandski pinat dobro razgranatu poleglu stabljiku ije podnosi suu, premda za vee i listove beremo sve do kasne je- bolje prinose moramo osigurati seni. Njegove pak listove i mlade ravnomjernu opskrbu vodom. I izboje pripremamo na isti nain dok u toplijem ambijentu uspjekao i pinat. Najvie se priprema- no raste, njegov uzgoj znatnije ju kuhana jela premda se mladi ograniavaju niske temperature izboji mogu jesti i svjei u vidu te se za biljke kritinim smatraju salata. temperature ispod nitice.
aime, novozelandski pinat dobro raste u toploj i vlanoj klimi te se, sukladno tomu, izvanredno udomaio i na naem podneblju. S druge strane, naim je povrarima znano kako tzv. obini pinat tijekom ljeta nipoto kvalitetno ne uspijevaju uzgojiti. To je razumljivo s obzirom da u uvjetima visokih temperatura, koje su redovite u ljetnim mjesecima, i pod utjecajem dugog dana spomenuti pinat obino i procvate. Stoga se pojavilo rjeenje
Berba moe zapoeti 40 do 50 dana nakon nicanja, s tim da se beru iskljuivo dobro razvijeni listovi ili se pak beru mladi izboji do 20 cm duljine s 5 do 6 dobro razvijenih listova. Ustvari reemo vrnih desetak centimetara grana a na svakoj ostavimo po nekoliko listova. U pazucima ostavljenih listova formirat e se novi izboji koji se opet reu ali tek kada dovoljno narastu. Na spomenuti nain stalno potiemo grananje biljke i stvaranje novih, mladih izboja to znai da se novozelandski pinat obino bere jednom tjedno sve do prvih mrazeva. Bitno je napomenuti kako stariji listovi i izboji nisu jestivi jer sadre previe celuloznih vlakana. A jednom posijan i uzgojen trajno ostaje u povrtnjaku iz razloga to e neugledni ukasti cvjetovi redovito donijeti sjeme koje kada dospije u tlo zadrava klijavost sve do naredne sezone. Ali, nemojte brinuti! U sjemenskom asortimanu Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu svim ljubiteljima egzotinog osigurali su, pored ostalih neuobiajenih povrtnih vrsta, i dovoljne koliine prigodno pakiranog sjemena novozelandskog pinata.
Bioloke posebnosti
Novozelandski pinat B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
Novozelandski pinat ima trokutaste malo naborane listove koji su neto manji i soniji od uobiajenog i puno nam poznatijeg pinata. Listovi su jednostavni, glatki, debeli, do 7 cm dugi i 4-5 cm iroki. Rastu na zeljastoj stabljici koja je polupuzava i koja moe dosei do jedan metar u promjeru. Cvjetovi su u pazuhu
Nain uzgoja
Slino ostalom lisnatom povru novozelandski pinat u plodoredu dolazi na drugo mjesto, i to nakon kupusnjaa i plodovitog povra. Uzgaja se izravnom sjetvom sjemena ali uz uvjet da se sa sjetvom poinje neto kasnije tj. tek kada se temperature tla podignu iznad 20-tak stupnjeva C. Zbog neto vrih ovoj-
14
omora potjee iz podruja oko Sredozemnog mora, gdje je i danas rasprostranjen u samonikloj flori. Kod nas takoer raste po kamenjarima sredozemnog podruja gdje se kao divlji i samonikli moe pronai uz rubove polja i putova. Za sada ga vrlo rijetko moemo uoiti u hercegovakim povrtnjacima. To zauuje s obzirom na injenicu da njegovo sjeme ipak redovito moemo pronai u svim bolje opskrbljenim hercegovakim poljoljekarnama. Obino se vreice komoraevog sjemena uvoze iz Italije, gdje je njegova primjena, kao ljekovite biljke, poznata jo od pradavnih vremena (od 15. stoljea) i gdje se on intenzivno uzgaja na povrinama od preko 15 000 hektara.
izmeu hrane i lijeka

Komora ili finocchio je jednogodinja ili dvogodinja biljka koja se tek sporadino uzgaja u naim obiteljskim povrtnjacima. Nita zauujue, jer radi se o biljci ija su nam ljekovita i prehrambena svojstva naalost malo poznata. Meutim, kada ga poblie upoznamo, zasigurno emo promijeniti svoje miljenje!
vri se njihovo prorjeivanje na razmak od 15-20 cm (biljka od biljke). Kada se sade presadnice, onda se odmah prakticira sadnja na razmak 50 x 15-20 cm.
KOMORA
Kulinarske vrijednosti komoraa
Kako izgleda komora?
Stabljika komoraa je uplja i razgranata, s perastim tamnocrvenim duboko urezanim listovima. Stabljika obino moe narasti 100-120 cm u visinu, a u tehnolokoj zriobi ona formira krupnu, vrstu i ovalno spljotenu lukovicu. S druge strane, komora ima dobro razvijen i razgranat vretenasti korijen. Plod je rebrasti kalavac s dvije sjemenke. Okus mu je sladak a cijela biljka iri karakteristian zainski miris. Biljka obiluje mineralima (kalij, fosfor, kalcij, magnezij, eljezo), premda nije zanemariv ni sadraj eterinih ulja, bjelanevina, eera, masti kao i vitaminima. Zbog svega toga odlian je dodatak salatama, umacima i janjetini, varivima i
Cvijet komoraa
preljevima. A dodavanje komoraa namirnicama nee znaajnije poveati kalorijski izraun jer se u jelo stavlja u malim koliinama. Spomenimo kako u 100 grama sjemenki ima oko 340 kalorija, listia oko 280 dok sueni krije 250 kalorija.
Nain uzgoja
Komora se obino uzgaja nakon kultura obilno gnojenih organskim gnojivima. Uzgoj u monokulturi nipoto ne podnosi pa na istu povrinu ponovno dolazi tek nakon 3 do 4 godine. U kontinentalnom podneblju komora se uzgaja kao jesenska
kultura to znai da se sije u lipnju a bere u listopadu ili studenome. Moe se sijati direktno ili se pak uzgaja iz presadnica, to je puno i sigurnije. Naime, sjeme komoraa nejednolino nie pa se preporua proizvodnja presadnica, za to nam je potrebno izmeu 30 i 40 dana. U neto toplijem klimatu i priobalnom podruju prednost se uvijek daje jesenskom i zimskom uzgoju. U tu svrhu komora se sije u kolovozu a bere tijekom cijele zime. Sjetva se obavlja na meuredni razmak od 50 cm dok razmak u redu treba iznositi 6-8 cm. Kada se posijane biljke malo razviju,
Berba komoraa se obavlja na nain da se glavice odreu malo iznad korijena. Nakon toga potrebno je odrezati i dva vanjska lista rukavca i sve lie osim onog najmlaeg. Za jelo se koristi zadebljali lisni rukavac. Drugim rijeima, berba komoraa se prakticira kada su zadebljale lisne drke dosegnule debljinu u promjeru od oko 10 cm. A upravo se od zadebljalih bijelih osnova listova komoraa prave razliite vrste salata ili variva. Meutim, kako su eterina ulja komoraa izuzetno hlapljiva, svjee listie u jelo treba umijeati tek pred kraj kuhanja. Talijani pak najee prakticiraju lisne rukavce i najmlae lie komoraa narezati na tanke ploke te koristiti u vidu salata, premda ih nerijetko jedu i svjee za apetit prije obroka, slino kao i celer rebra. U sluaju da ga proizvedemo u neto veim koliinama, komora moemo uskladititi na temperaturi od 0 do 2 stupnja C i relativnoj vlazi zraka od 97 posto u trajanju od 15 do 20 dana.
Komora se dosta koristi u kulinarstvu B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
PEPEO otpad ili gnojivo?

Pepelom danas raspolau mnoga domainstva. Meutim, malo je znano kako odreene koliine pepela uspjeno moemo koristiti kao gnojivo za kvalitetne duhane, krumpir, voe, vinovu lozu i rajicu. Drugim rijeima, pepeo moemo svrstati u razliite kategorije ali nipoto u otpad.
15
Pepeo kao gnojivo
Velike koliine pepela ostaju neiskoritene
anas na podruju Hercegovine imamo jo uvijek veliki broj domainstava koja se jednim dijelom griju na drva. A upravo pepeo drveta sadrava mnotvo korisnih hranjivih tvari koje moemo upotrijebiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Ustvari, sami pepeo ovisi od vrste drveta i njegovog podrijetla, ali se openito moe rei kako ono sadrava 10 posto kalija, 5 posto fosfora, vee koliine kalcija kao i veliki broj korisnih mikroelemenata. Zbog toga se pepeo obino i svrstava u kalijeva gnojiva, tim vie to se kalij u pepelu nalazi u povoljnom kemijskom obliku. Ipak, bitno je naglasiti kako u pepelu nemamo duika iz razloga to on prilikom sagorijevanja odlazi u zrak. Osim toga, kada u ovom smislu govorimo o pepelu, tu prije svega mislimo na pepeo drveta, a nipoto na pepeo ugljena (pepeo ugljena sadrava svega 0,12 posto kalija).
Pepeo je idealan za kisela tla!
Primjena pepela posebno se preporua na podrujima s kiselim tipovima zemljita. Naime,

pepeo je alkalne reakcije (sadrava mnogo vapna) i sukladno tomu koristi se za smanjenje kiselosti zemljita te se, logino, ne treba koristiti na slanim (alkalnim) tipovima tala. Meutim, bitno je napomenuti kako se pepeo po poljoprivrednim povrinama svakako treba rasipati tijekom jeseni i to neposredno pred sjetvu i sadnju (7-14 dana). Ukoliko pak u zalihama imamo vee koliine pepela koje su proizale iz hladne zime (vie se koristila drva za ogrjev) pepeo moemo razbacivati ak i tijekom proljea. Obino se u tu svrhu pepeo rasprostire po povrini tla u sloju od nekoliko cm (3-5) i potom motokultivatorom izmijea sa zemljom. Dakako da se to uglavnom prakticira na manjim obiteljskim povrtnjacima, u vonjacima i vinogradima, to je jednim dijelom i shvatljivo, jer je vrlo teko osigurati vee koliine ovog korisnog materijala. To je jedino mogue ukoliko se u blizini nalaze dostupne vea odlagalita pepela koje se obino i susreu samo u krugovima termoelektrana. A na iznimno velikim povrinama koliine primijenjenog pepela kreu se od 1 do 2 tone po hektaru, to opet ovisi od stanja tla i vrste uzgajane kul-
ture. Ipak, nuno je shvatiti kako sam pepeo nipoto nee biti dostatan, ve je u gnojidbi nuno koristiti i odgovarajue koliine mineralnih gnojiva s poveanim sadrajem duika i fosfora. Tek tada primjena pepela kao gnojiva u poljoprivredi dobiva na punom znaenju. I na kraju, spomenimo kako je dokazano da tla posipana i gnojena pepelom puno manje privlae tetne insekte ime njegovo koritenje na manjim poljoprivrednim gazdinstvima puno vie dobiva na znaenju.
Primjena krea
esto se od poljoprivrednika amatera moe uti kako su oko svojih voaka (obino kajsija i treanja) razbacali odgovarajuu dozu krea da bi otjerali opasnog ilogriza ili su pak ispod luka unijeli kre kako u nasad ne bi doao sveprisutni lukov crv. Meutim, gledano sa strune strane to je vrlo neoprezno iz razloga to smo tim postupkom napravili vie tete nego koristi. Prije svega, kreom se ne moe niti unititi niti otjerati ilogriz a pogotovo otkloniti napad lukove muhe. Uostalom, nadam se da su to do sada ve i oni najtvrdokorniji, nazovi poljoprivred-
nici, i uoili. Osim toga, ta mjera se primjenjuje samo kod kiselih zemljita i samo za odreene kulture. Dakle, kre se istina moe koristiti prije sjetve lucerne, sadnje duhana, repe i raznog povra te prije podizanja vonjaka i vinograda (pri rigolovanju), ali nipoto na alkanim tipovima tala. S druge strane, pred sadnju krumpira to se nikako i ne ini iz razloga to time u veoj mjeri umanjujemo njegov prinos i kakvou. Zbog toga, ukoliko ba nemate iskustva u ovim delikatnim stvarima vezanim za poljoprivredu, barem budite toliko razumni da kre ne ubacujete u tlo koje obiluje kamenom krenjakom, to je svojstveno za vei dio Hercegovine. Ili se, jo bolje, posavjetujete sa strunom osobom iz ove oblasti agronomije!
16
u plodu. Uzgaja se u mediteranskom podruju. Texas je sorta nastala u SAD kao spontani sjemenjak sorte Languedoc. Razvija bujna stabla uspravnog rasta. Cvate kasno, a raa redovito i obilno. Dozrijeva kasno i oko 35 posto plodova ima po dvije sjemenke. Randman iznosi oko 48 %. Trai dosta topline pa je prikladna iskljuivo za mediteransko podruje. Troito je talijanska sorta ija su stabla srednje bujnog rasta sa irokim kronjama. Postoje dva tipa tj. klona ove sorte. Jedan je proiren u Grkoj i u nas, a drugi u Italiji. Grki tip je rodniji ali ima manji randman od talijanskog. Samooplodna je sorta koja kasno cvate i rano dozrijeva. Jezgro je odline kakvoe i odlinog okusa. Zbog niza dobrih odlika ova sorta zasluuje u novim bajamicima vodee mjesto. U Dalmaciji pokazuje odline rezultate. Primorskij je ruska sorta koja razvija srednje bujna stabla s rastresitim kronjama. Otporna je na mrazeve i bolesti. Rodnost je dobra i redovita. Randman jezgra iznosi 56 %, a nema plodova s dvije sjemenke. Preporuuje se za uzgoj u mediteranskom podruju. Tradicionalna puka kuhinja od davnina je koristila slatki badem kao ljekovito sredstvo protiv garavice i bolova od eluanog ira. Ulje iz bademapozitivno djeluje kod lijeenja upala mnogih organa, nervnih oboljenja, infektivnih bolesti i niza drugih negativnih promjena u organizmu, pa ne trebamo zanemariti ni bademovo ljekovito svojstvo.
BADEM VOKA
Pie: Mladen Karai, dipl. ing.
HERCEGOVAKOG KAMENJARA
Badem je vrlo stara voarska kultura koja potjee iz Zapadne Azije i Grke, odakle je u 5. stoljeu p.n.e. prenesen u Italiju i Afriku. Zbog svojih vrijednih odlika badem se proirio gotovo po cijelom svijetu i danas spada u najrairenije vone vrste.
pinom mediteranskom biljkom. to se tie zahtjeva prema oborinama, poznato je da badem moe uspijevati i u Tunisu gdje se zadovoljava sa skromnih 420 mm. Meutim, za badem je vrlo vano da ima dovoljne koliine oborina u vrijeme intenzivnog rasta vegetativnih i generativnih organa (mladica i plodova). Kod nas se badem ne navodnjava, ali ako elimo osigurati visoke i stabilnije prirode moramo ga i natapati, jer je dokazano da sve sorte daju vee i kvalitetnije prirode uz navodnjavanje. Na taj nain emo ostvariti i veu dobit jer se prirodi mogu poveati i za 40 %. Treba napomenuti da u vrijeme dozrijevanja plod nema potrebu za navodnjavanjem jer on otputa vodu. Takoer, pogreno je miljenje da badem uspijeva na svakom tlu, pa ukoliko elimo vee prirode treba ga uzgajati na dubokim, dobro dreniranim tlima ilovastog tipa, neutralne reakcije. Kisela i vlana tla treba izbjegavati jer na njima badem brzo propada. breskve i badema, razliite ljive (poegae, julijanke i danarike), te sijanac marelice. Meutim, za uzgoj badema se mogu koristiti i vegetativne podloge koje se mogu vegetativno razmnoavati, kao izdanci bjeloljive, poegae, petrovae, julijanke, bromptona, damasvenke, marijane, te hibridi badem x breskva (GF 557 i GF 677).
adem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorino i hranjivo voe, kako na domaem, tako i na inozemnom tritu. Plodovi sadre kvalitetne masnoe, bjelanevine, ugljikohidrate, mineralne i aromatske tvari, te vitamine. Osim velike upotrebe u domaem kulinarstvu, znaajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetikoj industriji. Kod nas uglavnom preovladavaju sorte ija je proizvodnja nestabilna i niska. Zbog toga je potranja daleko vea od proizvodnje i smatra se da domaom proizvodnjom podmirujemo jedva desetak posto stvarnih potreba.
IZBOR SORTE
Ekoloki uvjeti uzgoja
to se tie zahtjeva badema prema klimatskim faktorima, prije svega moramo voditi rauna o niskim temperaturama. Badem je jako osjetljiv na niske temperature u periodu prije cvatnje, za vrijeme cvatnje i nakon oplodnje. Najosjetljiviji su tek zametnuti plodovi (stradaju ve na minus 10 C) i osjetljivi su sve dok ne postignu razvijenost od oko 3 cm. S druge strane, badem dobro podnosi visoke temperature i veoma je otporan na oegotine, pa ga s pravom smatraju ti-
Podloge
U uzgoju badema koristi se veliki broj razliitih (vegetativnih i generativnih) podloga. Ipak, najvei znaaj imaju sjemenjaci badema, sjemenjaci vinogradarske breskve, hibridi izmeu
Danas u svijetu postoji veliki broj sorti badema (po nekim autorima i 2000) koje se uglavnom dijele prema tvrdoi ljuske, okusu i vremenu cvatnje. Nonpariel je najbolja i vrlo rairena sorta badema koja potjee iz SAD-a. U proizvodnju je uvedena davne 1879. godine. Stablo je bujno do srednje bujno, a cvatnja je srednje rana do kasna. Plodovi dozrijevaju u drugoj dekadi kolovoza ili poetkom rujna. Autosterilna je sorta, dobre rodnosti. Moe se uzgajati i u mediteranskom podruju, pod uvjetom da se radi o dobro zatienim poloajima. Knez rnomir je sorta koja potjee s otoka Korule. Stabla su vrlo bujna, razgranate kronje i srednje rodnosti. Cvate srednje kasno, a dozrijeva srednje rano. Randman jezgra iznosi oko 43 %, a nema dvostrukih sjemenki
Badem u cvatnji B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
17
ZNAENJE PLODOVA SMOKVE

Smokva predstavlja tipinu mediteransku vonu vrstu kojoj iznimno dobro odgovara toplo podneblje. To znai da se smokva uspjeno moe uzgojiti u suhoj i vruoj klimi u kojoj ostale vone vrste teko i uspijevaju.
renje potreba domainstva. A uz malo podrke i poticaja smokva bi zasigurno, s gospodarskog gledita, mogla postati respektabilna vona vrsta koju bi ak, uz malo ulaganja, mogli u odreenim koliinama i izvoziti. Jer nikoga ravnodunim ne moe ostaviti njen soan i sladak plod koji sadrava 88,1 posto vode, 1,30 posto bjelanevina, 0,20 posto masti, 7,60 posto ugljikohidrata, 2,20 posto vlakana i 0,60 posto minerala. Bitno je napomenuti kako svjee smokve u 100 grama kriju 80 kalorija. S druge strane, viak njenih plodova moe se i osuiti jer oni tada sadravaju obilje kalcija (u 100 gr nalazi se 144 mg kalcija), a bogati su i kalijem, fosforom, magnezijem, bakrom i eljezom. Zbog svega navedenog, svjeu i suhu smokvu, nutricionisti iznimno cijene te posebno preporuuju za jaanje kostiju. Naime, idealna kombinacija kalcija i fosfora omoguava i najbolju apsorpciju ova dva minerala, inei tako smokvu pravim graditeljem kostiju. A kao posljedica suenja suhe smokve sadravaju znatno manje vode i to 23,00 posto, 4,30 posto bjelanevina, 1,30 posto masti, 63,40 ugljikohidrata, 5,6 posto vlakana i 2,4 posto minerala. Poto proces suenja smokava traje relativno dugo, dolazi do velikog gubitka vitamina i vode, to znai da se poveava energetska a smanjuje nutritivna vrijednost plodova. Moramo imati na umu i injenicu da sastav svjeih i osuenih plodova u odreenoj mjeri ovisi i od sorte analizirane smokve, podneblja uzgoja te pedoklimatskih uvjeta uzgoja. Dakle, dok svjee smokve sadravaju uravnoteeni sastav vitamina to s osuenim plodovima nije sluaj. Ipak, suhe smokve su zahvaljujui svom osnovnom sadraju (ugljikohidratima, vlaknima i dr.) s energetskog gledita vrlo kalorine. Tako u 100 grama suhih smokava imamo oko 270 kalorija, to e rei kako one imaju izrazito visoku energetsku vrijednost pa su pogodne za prehranu osoba izloenih velikim fizikim i mentalnim naporima. Stoga nije ni udo da su u davnim vremenima suhe smokve koritene kao veliki dio obroka tadanjoj vojsci. Ali, poto je u nutricionistikom smislu suha smokva energetski veoma stimulativna namirnica kao takvu je uvijek treba konzumirati u jutarnjim satima, na poetku radnog dana. Koliko je pak znaenje smokava najbolje se oituje u injenici kako su u njihovim plodovima identificirane i razne fitokemikalije (polifenoli, kumarini, benzaldehidi) koje su pokazale odreenu aktivnost protiv zloudnih stanica tumora, zbog ega smokvu jednim dijelom moemo uvrstiti u voke ije plodove odlikuju svojstva da utjeu na prevenciju ove zloudne bolesti. ak to vie, zbog prisustva netopljivih vlakana konzumiranje smokvinih plodova smanjuje rizik obolijevanja od karcinoma debelog crijeva, dok takoer prisutna topljiva vlakna smanjuju razinu kolesterola u krvi. Meutim, i mnoga druga ljekovita svojstva pridaju se smokvama. Njeni plodovi obnavljaju organizam iscrpljen od bolesti te cijelom organizmu pruaju novu snagu i elan. Korisne su i za osobe kojima pucaju usnice, jezik ili sluznica u usnoj upljini. U prehrani se posebno preporuuju za poboljanje probave jer su zahvaljujui velikom postotku celuloze izvrsno laksativno sredstvo. Nadalje, sitne sjemenke imaju svoj-
mokva takoer pretjerano nije izbirljiva ni prema tlu pa se na podruju june Hercegovine veoma dobro prilagodila sunijim uvjetima uzgoja i neto kamenitijem tlu. ak, zamjetno je da njena stabla uzgojena u naem, neto surovijem klimatu, redovito daju hranjive i vrlo ukusne plodove, visoke kakvoe. Tim vie to u Hercegovini, ukoliko izuzmemo nekoliko industrijskih pogona i tvornica koje nemaju adekvatne filtre i preistae, nema ni ozbiljnijih zagaivaa okoline. A potencijalnih zagaivaa uope nema na samom jugu nae zemlje, na ijem se podneblju i nalaze vodei proizvodni nasadi ove skromne i nadasve cijenjene vone vrste. Stoga plodove smokava uzgojene na podruju Hercegovine moemo i trebamo svrstati u prepoznatljiv ekoloki proizvod tj. brand.
Broj stabala smokve stalno opada
Meutim, alosna je injenica da smokva laganim tempom gubi primat na podruju Hercegovine te se i pored svih blagodati prirode broj njenih stabala na naem podruju rapidno smanjuje. Drugim rijeima, nema velikih i ozbiljnijih nasada koji mogu konkurirati uvozu i koji mogu ostvariti ozbiljniji uspjeh na domaem tritu. Zato nas ne veseli injenino stanje kako danas smokva predstavlja tek sporadinu vonu vrstu na hercegovakim okunicama, prisutnu samo za podmi-
stvo da potiu peristaltiku crijeva, olakavajui ienje organizma i odravajui debelo crijevo istim. Smokve su korisne i kao blago umirujue sredstvo premda su dobre i za poveanje bubrene aktivnosti. A pomou samo nekoliko plodova smokava dnevno moemo za zdravu floru crijeva napraviti vie nego s bilo kojom drugom namirnicom ili tabletom iz ljekarne. Povrh svega, zbog velike koliine alkala njeni plodovi korisni su svima koji se ele odviknuti od puenja. Ne smijemo izostaviti ni injenicu kako se mlijenim sokom, koji se pojavi im se otkine zelena smokva, od davnina lijee bradavice, razni liajevi i manje ranice. Na priobalju se ak kod ujeda kukaca prakticira praviti oblog od suhe smokve na nain da se ona jednostavno raspolovi i privije na ozlijeeno mjesto. S druge strane, apsolutno sve slastice od suhe i svjee smokve nutricionisti diljem svijeta predlau za prehranu djece i adolescenata iz razloga to obiluju mineralima poeljnim za pravilan te zdrav rast i razvoj. Smokva moe predstavljati i hranjivu uinu lake probave za djecu te daleko bolju alternativu od slatkia. Meutim, svakako je bitno napomenuti kako smokve ne smiju konzumirati dijabetiari, osobe s jakim gastritinim tegobama te svi oni koji su alergini na njene plodove i proizvode (preraevine).
Plodovi smokve izuzetno ljekoviti B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
18
GRAHOV IAK - OPASAN TETNIK GRAHA

Meu veim brojem tetnika koji priinjavaju tete na grahu posebno se istie grahov iak. tete priinjava na polju i skladitu. tete su poznate pod nazivom iljivost graha.
Pie: Mario ubela, dipl. ing
rahov iak napada vie vrsta uskladitenih mahunarki, primjerice grah, leu, bob, slanutak i jo neke druge. No s obzirom na opseg potronje navedenih mahunarki, grahov iak najvee znaenje ima kao tetnik graha.
Grah vana ivena namirnica
Grah, ali i neke druge mahunarke, je u mnogim domainstvima veoma cijenjena ivena namirnica koja se posebno tijekom zime rado jede. Stoga ga mnoge domaice spremaju za zimnicu. No, esto pod kraj zime ili poetkom proljea otkrivaju da im je grah iljiv. Bivaju neugodno iznenaene tim vie jer znaju da su za zimnicu spremile zdrav, tj. neoteen grah. Meutim, one zaboravljaju da je to mogue, i to iz dva razloga. Naime, premda prilikom uskladitenja na zrnima graha nije bilo vidljivih oteenja (izlaznih okruglastih otvora od odraslih kornjaa) u tim zrnima su ipak mogle biti prisutne sitne liinke koje zbog malih dimenzija tijela prilikom ubuivanja u zrno ne ostavljaju vidljiv trag. Dakle, radi se o skrivenoj zarazi.
uavcu. U prirodi se odrasli kornjai javljaju od kraja lipnja do rujna. enka jaja odlae u mahunu koja se nalazi u fazi sazrijevanja, posebno one koje poinju raspucavati. Ukoliko nema raspucanih mahuna, tada enka progriza mahunu na avu i kroz napravljeni otvor odlae jaja u mahunu. Nakon odreenog vremena dolazi do pojave liinki koje se ubuuju u zrna gdje zapoinju razvoj, a nakon to se grah obere i unese u skladite, liinke nastavljaju razvoj u skladitu.
Grahov iak na oteenom zrnu
Vanost pravilnog skladitenja graha
Grahov iak se razvija i u polju
Treba, znati da grahov iak, iako se smatra skladinim tetnikom, moe se razvijati i izvan skladita. U naim uvjetima obino se jedna generacija poinje razvijati u polju i to ee na grahu trkljau nego na grahu
Zaraza jo u polju
Drugo i daleko ee mjesto na kojem dolazi do nevidljivog ubuivanja liinki grahovog ika u zrna graha jest mjesto gdje se grah skladiti. Naime, gotovo u svim domainstvima grah se skladiti za zimnicu u istoj prostoriji. Kako tijekom zime sav grah obino ne biva utroen, to se iak nastavlja razvijati, budui se u zatvorenom prostoru moe neprestano razvijati. Tako odrasli kornjai ostaju u prostoriji gdje je dran grah, odnosno jo se dre ne utroene koliine i enke odlau jaja na povrinu zrna novouskladitenog graha. Dovoljno je da se pojavi samo nekoliko desetina enki pa da najvei broj zrna novouskladitenog graha bude zaraen. Kada iz jaja, a koja uglavnom ostaju nevidljiva za domaice, iziu liinke, one se odmah ubuuju u unutranjost zrna i pri tome ne ostavljaju vidljiv otvor. Liinke se unutar zrna razvijaju krae ili dulje vrijeme, to prvenstveno zavisi od temperature. Razvitak do
pojave odraslog kornjaa obino traje 40 50 dana. Hranei se u zrnu, liinka izgriza unutranjost zrna, a pri kraju razvoja dolazi do ovojnice zrna koju iznutra izgrize ostavljajui samo tanku opnu koju formirani kornja probija i izlazi vani. Na tom mjestu nastaje okruglasti otvor. U sluaju jaeg napada zrno moe biti gotovo potpuno izjedeno.
Kako zatititi grah
Zatita uskladitenog graha od napada grahovog ika nije teka. Prije svega grah treba skladititi u prostorijama koje su potpuno ista i u kojima nema ostataka starog graha. Ako pak doe do zaraze grahovim ikom, a radi se o manjim koliinama moe se koristiti fizikalna metoda zatite primjenom niskih temperatura. Dobra strana fizikalnog metoda unitavanja gra-
hova ika jest i velika efikasnost bez obzira u kojem razvojnom stadiju se iak nalazi u zrnu. Pored toga, kada se za suzbijanje ika koristi niska temperatura, ta metoda je veoma jednostavna, a danas ga je mogue izvesti gotovo u svim domainstvima. Prije nego to se primijeni navedena metoda suzbijanja grahova ika, prostoriju u kojoj e se smjestiti tretmanu podvrgnuti grah treba temeljito oistiti i iz nje ukloniti ostatke neutroenog graha iz prethodne godine. Kupljeni ili na domainstvu proizvedeni grah koji e se ostaviti za zimnicu prije uskladitenja treba staviti u zamrziva, gdje ostaje odreeno vrijeme. Koliko e grah ostati u zamrzivau, zavisi od toga koliko se temperatura sputa ispod nitice. Naime, grahov iak ugiba ve na temperaturi od - 4 C za est dana, na temperaturi od 10 C za 12 sati, a na temperaturi od 18 C za samo tri sata.
Oteene sjemenke graha B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
PRASKA
na rubu zaborava
Vinogradarska breskva se od davnina uzgaja na podruju Hercegovine. Obino su njena pojedinana stabla uzgajana uz rub vinograda, zbog ega je uostalom i dobila prefiks vinogradarska. Meutim, na naem podruju vinogradarska breskva udomaila se i pod nazivom praska.
19
amo rijetki rasadnici u svom asortimanu pored ostalih vonih vrsta nude i pokoju sadnicu vinogradarske breskve ili praske. Ali, to ne znai da smo na prasku zaboravili jer potranje za njenim sadnicama dakako ima. I bit e je sve vie, iz razloga to se radi o stablima koja se dobro razvijaju bez neke posebne njege. ak se i obrada tla oko njenih stabala ne prakticira, ve je ona uzgredna i obavlja se uz glavnu kulturu-vinovu lozu. Naime, u Hercegovini su se praske uzgajale uz vinograde i to isto sporadino, te su se njegovale na isti nain kao i vinova loza. Drugim rijeima, kada bi se gnojila loza i kada bi se obraivalo tlo u vinogradima, isto se inilo i s praskama. Jednak je sluaj i sa zatitom-u danima kada bi se vinograd prskao protiv plamenjae ili pepelnice istim sredstvima bi se ujedno prskale i praske. A to bi bilo sasvim dovoljno jer bi njena stabla bila uglavnom zdrava i redovito bi obilno plodonosila.
Otpornost-osnovna prednost prasaka!
Prasku je u prolosti hercegovaki seljak znao cijeniti iz razloga to je malo traila, a opet puno davala. Jer kada pogledamo iz dananje perspektive-uzgojiti breskvu na amaterski nain, na okunici predstavlja pravu fantaziju. Jer obino u vrijeme prolistavanja bresaka imamo i kino vrijeme, to automatski dovodi do pojave kovravosti lia (tafrina), a to je teko ili gotovo nemogue sprijeiti bez uestalih prskanja i zatite pesticidima. A za pomo se voari amateri javljaju tek kada se bolest manifestira i kada se ve nita ne moe ni uiniti. Jednostavno reeno, breskvu uspijevaju zatititi i uzgojiti samo profesionalci koji redovito provode i prskanja pesticidima. A kada je sauvaju od raznoraznih bolesti, u vrijeme zriobe plodova obino se pojave skakavci i drugi tetnici koji naprave malu, okom neprimjetnu rupicu na pokoici ploda zbog ega plodovi propadaju u roku 24 sata. Dakle, breskva na okunicama svakako da,
ali samo uz provjerenu i adekvatnu zatitu te opsene mjere njege. Zbog svega navedenog, uz vikendice i u sklopu amaterskih vonjaka uvijek prednost treba davati vinogradarskim breskvama. One, istina, nisu ukusne kao kultivirane breskve, ali zato ni ne trae neka pretjerana ulaganja. Osim toga, stabla vinogradarskih bresaka puno su otpornija i na niske temperature te mogu bez potekoa podnijeti i minus 25 stupnjeva C. A uz minimalnu njegu opet redovito raaju i obrazuju mnotvo sitnih plodova iji prinos rijetko prelazi 10 kg po stablu.
Podloga za breskvu i nektarinu
U voarstvu se pak vinogradarska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Sjemenjak vinogradarske breskve pokazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Nadalje, u cijelom svijetu to je najvie rairena podloga za
breskvu iz razloga to ima gustu, dobro razgranatu i obraslu korijenovu mreu. Breskve kalemljene na njoj dobro rastu, rano prorode a obilno rode. Pored svega, navedena podloga je dosta otporna prema sui ali je vrlo osjetljiva prema vlanosti tla. Njen najvei nedostatak ogleda se u injenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili uenja lista, to je ujedno i najvei nedostatak vinogradarske breskve kao podloge. Zbog toga se u novije vrijeme za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju neto tolerantnije i malo skuplje GF podloge. Bilo kako bilo, alosna je injenica da na prasku ne gledamo kao na nae prirodno bogatstvo te je sve vie ignoriramo i zapostavljamo. Moda najvea pogreka lei u injenici da se problemom praski ozbiljnije nije pozabavila naa struka koja nije uradila gotovo nita na njenoj selekciji. Tako danas samo znamo kako imamo praske s bijelim i utim mesom ploda, neto sitnijeg ili krupnijeg ploda. Ako nita, veseli injenica da se jo pokoje njeno stablo i dan danas uzgaja uz rubove hercegovakih vinograda, a ijim mirisnim plodovima se tijekom rujna slade djeca i oni najmlai.
Cvijet praske B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
Zeleni plodovi praske
PITANJA I ODGOVORI
Biljke u sjeni oraha
Ljubiteljica sam ukrasnih biljaka koje uzgajam u svom malom vrtu. Kako imam velik orah bujne kronje, probala sam ispod njega posaditi razno cvijee, ali bezuspjeno. Molim vas da mi pomognete u odabiru biljaka koje mogu posaditi upravo ispod navedenog oraha. Iako e se pojedinim itateljima navedeno pitanje uiniti pomalo udnim, ono nipoto nije besmisleno. Naime, elim vas upoznati s injenicom kako orah proizvodi razliite kemijske spojeve koji kiom isprani dospijevaju na okolne biljke te na taj nain usporavaju i ograniavaju njihov razvoj. Upravo je zbog toga ispod bujnog oraha teko uzgojiti biljku koja e krasiti vrt i uz sve to lijepo rasti. Drugi uzrok lei u injenici kako orah i njegova razgranata kronja stvaraju sjenu kroz koju ne prolazi dovoljna koliina svjetlosti, a to je nuno za pravilan rast i razvoj svih ukrasnih biljaka. Stoga vam savjetujem da ispod oraha eventualno postavite lonce s cvijeem koje biste povremeno mogli premjestiti na sunanije i prozranije mjesto u vrtu. Time biste, barem jednim dijelom, uspjeli stvoriti cvjetnu rasko i idilinu harmoniju vrta. Uz sve to, posude s ukrasnim grmljem i cvijeem moi ete za hladnijih i kinih dana na vrijeme skloniti na sigurno. Josip Brkljaa, ing. ne granule stvaraju savren drenani sloj, kako na dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na otvorenom, tako i kao meusloj koji se stavlja na cvjetni podloak u svrhu postupnog vlaenja korijena i okolnog prostora. Posebice je to znaajno za vrste koje su osjetljive na viak vode ili suhi zrak. Navedene kuglice je takoer dobro koristiti i za prekrivanje povrine zemlje cvjetnih posuda, jer na taj nain spreavamo rast korova, isparavanje vode kao i truljenje korjenova vrata biljke. Pored toga, razasute na povrini zemlje u vrtu glinene kuglice lijepo istiu posaene biljke, tim vie ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice koje moete nabaviti u razliitim bojama. A prije nego ih upotrijebite, kuglice morate dobro isprati vodom, a sve kako biste uklonili eventualno prisutnu prainu kao i tetne soli. Nadalje, valja znati da se ve koritene kuglice mogu ponovno upotrebljavati osim u sluajevima kada su bile u dodiru sa zaraenim biljkama. Josip Brkljaa, ing. vina voda zadrava na povrini tla, a jo je poeljno i da mrkvu sijete tj. uzgajate na dubokim tlima, pjeskovito-ilovaste strukture kao i na tlima bogatim humusom. Osim toga, malo je poznato kako mrkva nikako ne voli pretjeranu gnojidbu svjeim stajskim gnojem zbog ega se iskljuivo i gnoji mineralnim gnojivima NPK formulacije 8-16-24 (100 do 150 kg po dulumu) uz prihranu sa 30 kg KAN-a. Samo uz potivanje navedenih mjera moete oekivati vei uspjeh u proizvodnji mrkve, a za sve dodatne informacije moete se obratiti naoj savjetodavnoj slubi sa sjeditem u Mostaru. Mladen Karai, dipl. ing. iula samooplodna vona vrsta i moe li se njena sadnica nabaviti na podruju Mostara? Sadnice iule mogu biti samooplodne ili stranooplodne, ovisno od sorte koja je prisutna u vonom rasadniku. Meutim, sadnice koje moete nabaviti u naem vonom rasadniku (u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru) su samooplodne, to znai da mogu donositi rod bez prisutnosti sorte opraivaa. Samo nemojte oklijevati jer potranja za sadnicama ove ljekovite i zanimljive vone vrste redovito nadmauje ponudu. Josop Brkljaa,ing.
20
Sadnja cijepljenog oraha
Pepelnica na ruama
Agrotehnika u nasadu mrkve
Primjena glinenih kuglica u cvjearstvu
Molim vas da mi pojasnite kako i na koji nain mogu koristiti glinene ukrasne kuglice koje se prvenstveno koriste u cvjearstvu. Zanima me koja je njihova uloga i znaaj u rastu biljaka. Unaprijed zahvalna! Glinene ukrasne kuglice koriste se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog svoje strukture osiguravaju optimalan odnos proputanja vode i zraka. One poput spuve upijaju suvinu koliinu vode i na taj nain spreavaju prekomjerno vlaenje korijena, a ujedno omoguavaju i njegovu bolju prozranost. Osim toga, navede-
Svake godine meu ostalim povrem sijem i mrkvu za vlastite potrebe. Unato tomu to potujem vrijeme sjetve te ostale potrebne uzgojne mjere, redovito kao rezultat dobijem sitnu mrkvu zakrljalog korijena. Stoga vas molim da mi odgovorite je li tono da lisnu masu mrkve treba podsjei a sve kako bi se dobilo neto vee korijenje? Odmah da odgovorimo kako prilikom uzgoja mrkve nije dobro posjei njenu lisnu masu. Naime lisna masa, kao i kod drugog korjenastog povra, ima ulogu hranjenja samog korijena, to znai da ona veim dijelom utjee i na njegov razvoj. S druge strane, visoke temperature i mala vlanost tla mogu biti jedan od razloga zbog kojeg korijenje vae mrkve redovito biva malo i zakrljalo. Zato vam savjetujem da posijanu mrkvu redovito zalijevate, posebice u vrijeme nicanja te intenzivnog razvoja korijena i lisne mase. Pored toga, nije dobro da se su-
U Agrocentru Sjemenarne u Mostaru poetkom ove godine kupio sam sadnicu cijepljenog oraha, pa me zanima koje godine bi ona trebala stupiti na rod. Pored toga, koja je prednost navedena sadnice u odnosu na sijance oraha? Istina je da smo zbog velike potranje u naim vonim rasadnicima ove godine nabavili i odreene koliine sadnica kalemljenih oraha. A prednost navedenih sadnica u odnosu na sijance oraha ogleda se u njihovom puno ranijem stupanju na rod. Drugim rijeima, kalemljeni orah (uz potivanje osnovnih uzgojnih mjera) prorodi ve tree odnosno etvrte godine uzgoja, u ovisnosti od sorte. S druge strane, sijanac oraha na rod dolazi tek nakon 10-tak godina uzgoja zbog ega se navedene sadnice vrlo rijetko sade. Jedina mana kalemljenih oraha, ako je tako uope moemo i nazvati, jest neto vea cijena sadnica. Naime, sadnice kalemljenih oraha obino su tri puta skuplje u odnosu na sijance. Meutim, to je njihova realna trna cijena. Nino Rotim, dipl. ing.
Uzgoj iule
elio bih u svom vonjaku uzgojiti iulu. Meutim, zbog nedostatka prostora imam mogunosti posaditi samo jedno stablo. Stoga me interesira je li
Imam vrt u kome je, pored ostalog cvijea, posaeno desetak rua. Meutim, redovito se na ruama bijelog cvijeta javlja pepelnica koju do sada nisam nastojao suzbiti primjenom kemijskih pripravaka. Kako mi nita drugo ne preostaje, moete li navesti koji se sve pripravci smiju koristiti protiv pepelnice na ruama? Pepelnica je jedna od najrairenijih i najopasnijih bolesti koja se javlja na ruama. Navedena bolest bitno umanjuje estetsku vrijednost rua, ali moe dovesti i do veoma slabog razvoja cvjetova kao i cijelog grma. Inae, u pravilu su puno osjetljivije bijelo cvatue rue u odnosu na crvene sorte. Svakako da vam preporuam primjenu kemijskih pripravaka i to prije svega onih na osnovi sumpora (Chromosul, Kumulus, Sumpor SC-80 i sl.). Ali, trebate biti oprezni jer kod visokih temperatura navedeni pripravci mogu prouzroiti oegotine na listu. Stoga, u uvjetima vrele Hercegovine treba biti oprezan s primjenom navedenih pripravaka. Svakako treba ih koristiti u ranim jutarnjim ili kasnim veernjim satima. Osim njih mogu se koristiti i sistemini fungicidi poput Rubigana, Saprola ili Bayleton speciala. Pravilnom primjenom jednog od ovih pripravaka zasigurno ete rijeiti problem pepelnice na ruama. Nino Rotim, dipl. ing.
21
novi krianac mandarine

Pie: Mr. Pavle Bakari
ETNA
ema u voarstvu, pa tako ni u uzgoju agruma, sorte koja bi u potpunosti zadovoljavala proizvoae i potroae. Uvijek im poneto nedostaje, ili je neega previe. Dobro je kad se dva ekstremna svojstva krianjem mogu ispraviti, optimizirati. Vrlo esto trebaju proi godine, ili ak desetljea da se ta dobra svojstva provjere i iskoriste. Loa svojstva neke sorte krianjem se ne mogu izbjei, pa se takva sorta i njihov krianac naputaju i prestaju uzgajati. Meutim, talijanski strunjaci La Rosa i E. Tribulato imali su sreu kriajui agrume. Pri Institutu za voarstvo Sveuilita iz Katanije (Sicilija, Italija), u 1981. godini kriali su mandarinu Uniu sortu Okitsu s mandarinom Klementinom, i dobili vrlo cijenjeni krianac nazvan Etna, prema vulkanskoj planini Etni, koja se izdie iznad Katanije.
Osobine Etne
Etna je zapravo krianac izmeu mandarine Uniu sorte Okitsu (majka) i Klementine domae (otac). Spomenuti strunjaci htjeli su i eljeli dobiti u novom kriancu (hibridu) najbolja svojstva obaju roditelja, to im je sudei prema rezultatima viegodinjih pokusa u uzgoju i uspjelo. Stablo krianca Etne srednjih je veliina, zbijene kronje i bez trnja. Lie je srednjih veliina, ovalno, na vrhu zailjeno i svijetlozelene boje. Cvijet je srednjih veliina i pojavljuje se pojedinano ili u cvatu. Kronja je otporna na vjetar. Plod je srednje krupan, u prosjeku teak 145 grama. Blago je plosnat. Omjer izmeu irine i duine je 1,47.
Kora ploda je tanka, fino bradaviasta, izrazito naranaste boje i lako se odvaja od mesa. Ima kratku i vrstu peteljku. Meso je sono i naranaste boje. Suha tvar u soku se kree oko 12,7 posto. Sok je vrlo ugodna okusa i bez sjemenki, u plodu ini oko 51 posto teine. Kiseline u soku (1,2-1,7 %) neto su vee od onih u njihovih roditelja. Poetak zriobe i berbe na Siciliji zapoinje u drugoj polovici listopada, ali puna obojenost plodova postie se sredinom studenoga. Ubraja se u rane talijanske sorte mandarina. Etna je pokazala visoku i redovitu rodnost. Zreli plodovi kratko vrijeme ostaju u kronji. Zbog spomenutih svojstava, krianac Etna preporuuje se za uzgoj na Siciliji i junoj Italiji, kao nova i dobra sorta. Predvia joj se dobra budunost jer objedinjuje dobra nasljedna svojstva roditelja. Istina, nije iskazana otpornost Etne na niske temperature zraka, jer to svojstvo ne mui uzgajivae agruma na toploj Siciliji. Stabla Etne uzgajaju se na podlozi gorke narane (Citrus aurantium). Moe se zakljuiti kako je Etna naslijedila krupnou i visoku rodnost od mandarine Uniu, sorte Okitsu, a okus od Klementine. Mandarina Etna pokazala je bolja svojstva plodova na obroncima breuljaka i neto sunijim tlima nego na bogatijim tlima ravniarskih predjela. Na takvim tlima kora plodova je bila hrapavija i manje obojena.
Krianje izmeu vrsta i sorata agruma nije uvijek uspjeno. Rijetki su krianci koji nose dobra svojstva oca i majke. No, to se nije dogodilo Institutu za voarstvo Sveuilita u Kataniji (Sicilija). Proizveli su vrlo zanimljiv krianac mandarine, koji bi mogao biti od znaenja i nama.
iti na podruju june Dalmacije, posebice donjeg tijeka rijeke Neretve. U prilog toj ideji dolaze dobra proizvodna iskustva mandarine Uniu sorte Okitsu i Klementine, koji se ve vie od dva desetljea uzgajaju na podruju Neretve i dijela Dalmacije. Zbog toga se moe pretpostaviti: ako roditelji mandarine Etna podnose klimatske i zemljine uvjete doline donjeg tijeka rijeke Neretve i dobrog dijela june i srednje Dalmacije, gdje velikim dijelom svojih svojstava zadovoljavaju proizvoae i potroae, zato bi se iskljuila mogunost da se slino ili moda jo bolje, ne bude ponaao i njihov krianac Etna. Sve spomenuto upuuje na potrebu da odgovarajue institucije priu uvozu sadnica ili pupova, te u pokusnom uzgoju istrae bioloka i gospodarska svojstva mandarine Etna na podruju Dalmacije, posebice donjeg toka rijeke Neretve od
Metkovia do mora. Taj pothvat moe donijeti samo koristi glede uzgoja mandarine vee kakvoe, to bi obogatilo ponudu. No, postoje indicije da se sorta Etna ve nalazi u poetnom uzgoju kod nekih proizvoaa na neretvanskom podruju, to je dobar znak brige oko obogaivanja sortimenta agruma u nas. No, teta je to u taj program nisu ukljuene dravne institucije, ija je zadaa skrb oko introdukcije novih sorata. Nekontrolirana introdukcija novih sorata mogla bi izazvati goleme posljedice, posebice oko unosa bolesti i tetnika koji nisu nazoni na naem podruju.
Proizvodne mogunosti
Kad se razmotre sva opisana svojstva krianca Etne, istina u uvjetima na Siciliji, ipak se pojavljuje ideja kako bi bilo dobro taj krianac pokusno posaditi i istra-
Dolina Neretve-podruje proizvodnje agruma
22
KLOROZA sve vei problem na podruju Hercegovine

mladice mijenjaju boju, najprije u svjetlo-zelenu, a zatim u utu. Listovi su slabije razvijeni, ostaju siuni (usporen rast), a to je karakteristino je to da samo nervatura lista (lisne ile) ostaju zelene, a ostali dio lista pouti. Jo jedno svojstvo kloroze je to da uenje listova uvijek poinje iz vrnog dijela mladica i postupno se sputa prema donjem dijelu, pa u najgorem sluaju cijela biljka poprimi simptome (pouti). Inae, eljezo je slabo pokretljivo u biljci i sporije se prenosi u organe gdje je najpotrebnije, stoga se utica pojavi najprije na vrhovima mladica i listova. U vinogradima kod nas esta je pojava kloroze, zbog ega dolazi do suenja listova (nekroza), odnosno ako se ne poduzmu adekvatne mjere, trsovi mogu propadati. Kod vinove loze znakovi nedostatka eljeza se javljaju neravnomjerno, tj. uenje se iznenada primijeti samo na pojedinim trsovima, dok su susjedni normalno razvijeni. Zatim, kloroza se jo esto javlja na agrumima, veina kotiavih voaka (breskva, marelica, ljiva), kao i na jabuci i kruki. Isto tako i aktinidija je osjetljiva na pomanjkanje eljeza osobito u poetku vegetacije gdje se pojavljuje uenje listova. Sezonsko cvijee u saksijama esto podlijee klorozi, kao i travnjaci i ukrasni grmovi, pa je stoga neophodno poduzeti odgovarajue mjere.
Kloroza ili uenje listova nastaje zbog nedostatka eljeza u tlu, a koje ima vanu ulogu u itavom nizu fiziolokih procesa u biljci. Prvi simptomi nedostatka eljeza primjeuju se na najmlaem ili vrnom liu mladica. Lijeenje kloroze
Tamo gdje se pojavi kloroza kao fizioloka bolest treba preventivno i neposredno djelovati, s ciljem umanjenja eventualnih teta. Preporua se gnojidba eljeznim sulfatom zelenom galicom, zatim helati eljeza, kao npr. Sequestren Fe 138 SG i Florgen 6. Nakon primjene efekti se primjeuju ve za nekoliko dana, s tim da se listovi zelene, poboljava se cvatnja i boja cvjetova. Zelena galica se zaore u tlo od 1 do 3 kg kod voaka u ovisnosti od starosti nasada, a Sequestren i Florgen 6 od 50 150 g po stablu. Kod agruma doza je od 5 10 g eljeza rastvoreno u litri vode. Za kotiavo voe 4 6 g/l vode. Za kiwi u dva navrata godinje u dozi od 2 g/l vode. Jabuka i kruka, 2-3 puta godinje u dozi 2 3 g/l vode. Vinova loza 10 50 g po trsu. Za sve povrtne kulture 2 g u 3 4 litra vode/m2 . Za travnjake 3 4 litre vode po m2 u dozi od 1 g. Obaviti 3 4 primjene godinje u razmaku od tjedan dana. eljezo se moe primijeniti i izravno uz obvezno zalijevanje kasnije. eljezni helati (Sequestren i Florgen 6) su postojani u tlu za pH vrijednost izmeu 4 i 9. Gnojidba eljezom moe se primjenjivati od oujka do rujna mjeseca.
rlo esta pojava koja uzrokuje uenje listova, tzv. kloroza, najee se javlja u proljee na poetku vegetacije. Nedostatak eljeza je vrlo nepredvidljiv fizioloki poremeaj koji se najee pojavi iznenada (u nekoliko dana) u nasadima gdje ga ranije nije bilo, a isto tako je mogue da kloroza tu i brzo nestane. eljezo se u svim biljkama nalazi u manjim koliinama kao mikroelement, ali ima vanu ulogu u itavom nizu fiziolokih procesa. Koliina eljeza u tlu je uvijek zadovoljavajua za biljne potrebe, ali vrlo mali dio je u otopini tla, jer je eljezo uvijek vezano za druge kemijske spojeve. Biljka ga moe samo usvajati u obliku eljeznih (Fe) iona ili helata. eljezo je prisutno u svim biljnim dijelovima, a ponajvie ga ima u vrnom liu mladica koje intenzivno rastu.
Smatraju ga jednim od glavnih odgovornih elemenata u procesu fotosinteze. Treba istaknuti da eljezo openito utjee na poveanje otpornosti biljke na suu i niske temperature kao i prema bolestima i tetnicima.. Kloroza se najee pojavljuje na vapnenim tlima (kao u Hercegovini), zatim na teim nepropusnim tlima, kao i u godinama koje se izrazito sune.
Simptomi na pojedinim kulturama
Zbog pojave kloroze koja uzrokuje uenje listova potrebno je pravodobno osigurati kontinuirano pritjecanje eljeza u voke i druge kulture. U sluaju nedovoljne ishrane eljezom pojavljuju se tipini simptomi nedostatka eljeza kloroza (utica) na listovima. Najprije se nedostatak uoi na najmlaem ili vrnom liu mladica. Listovi i
Simptomi kloroze na vinovoj lozi
Simptomi kloroze na agrumima
Pripravci za suzbijanje kloroze B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
23
CVATNJA VINOVE LOZE

Od cvatnje vinove loze u velikoj mjeri ovisi i krajni urod, odnosno, prinos groa u vinogradima. Stoga je cvatnja jedna od najvanijih fenofaza u intenzivnoj vinogradarskoj proizvodnji.
jer se vinova loza uzgaja u razliitim proizvodnim podrujima i sa razliitim sastavom sortimenta. Meutim, znakovito je kako jedan cvijet cvate tri do etiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. A cvatnja poinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod veine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, pranici se izravnaju i izbace kapicu. Potom dolazi do oslobaanja peludnih zrnca koja se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose irom po vinogradu. Nakon to doe do opraivanja i oplodnje, iz plodnice e se razviti bobica, a njuka i vrat tuka osue se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje tamni oiljak u obliku tokice. Spomenimo jo i kako cvjetanje poinje kada dnevne temperature preu 15 stupnjeva C, dok je optimalna temperatura za nesmetano opraivanje i oplodnju negdje izmeu 25 i 30 stupnjeva C. Meutim, za to je osim povoljne temperature neophodna i umjerena vlanost. Drugim rijeima, suho i vjetrovito vrijeme negativno se odraava na oplodnju vinove loze, a to je sluaj i s kiom te naglim zahlaenjima. Ali, svi cvjetovi u grozdu nee se oploditi te e od njih 150 do 1000, koliko ih moe biti prisutno u jednom cvatu, otpasti oko 50 posto. Zbog te prirodne selekcije na kraju e se u jednom grozdu razviti od 100 do 700 bobica.
seoskom argonu Hercegovine i danas esto moemo uti uzreicu Za cvatnje ni ptica ne smije proletijeti vinogradom ili U cvatnji nemoj ni gledati u vinograd. A kako je svaka seoska tvrdnja ujedno misaona te na kraju i teoretski potkrijepljena, takav je sluaj i s cvatnjom vinove loze. Naime, stariji su vinogradari dobro znali kako zbog velike osjetljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehnike mjere i proljetne radove (zalamanje lastara, prihranjivanje, zalijevanje i sl.) jer time samo moemo negativno djelovati na tijek opraivanja i oplodnje vinove loze. Osim toga, svima nam je poznato kako nagla zahlaenja i obilne kie za trajanja cvatnje vrlo tetno djeluju na oplodnju vinove loze. Posebice su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu tetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda groa.
Prskanje s folijarnim gnojivima na osnovi bora
Neke sorte vinove loze uvijek imaju lou oplodnju. Primjerice, u Hercegovini je to sluaj sa sortom Blatina koji ima enski cvijet pa joj treba dobar opraiva. Kod drugih sorti kao problem slabe oplodnje esto je nedostatak bora. Kako bi se to izbjeglo, vinovu lozu treba prskati pred cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi bora. Preporuamo koritenje gnojiva pod nazivom BORFAST, gnojivo koje moete mijeati sa kemijskim pripravcima.
Veliki problemi s oplodnjom kod Blatine
Trajanje cvatnje
Trajanje cvatnje ovisit e o vie imbenika, te se slobodno moe ustvrditi kako ona varira zavisno od vinograda do vinograda. Uostalom to je razumljivo,
Gnojivo koje pospjeuje oplodnju
Zatita vinograda u cvatnji-opravdano ili ne?
Poetak cvatnje vinove loze B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
Tu pak postoje oprena miljenja. Naime, pojedini vinogradari za trajanja cvatnje ni za ivu glavu ne ulaze u svoje nasade, dok drugi u uvjetima mogue pojave bolesti ipak radije lozu i zatite. A to je ispravnije, teko je sa 100 postotnom sigurnou rei. Zbog svega toga vinograd treba tretirati neposredno pred cvatnju nekim od dostupnih sisteminih fungicida, tipa Ridomila, a sve kako bi loza to due
vremena bila zatiena od pojave biljnih bolesti. S druge strane, ukoliko vinovu lozu nismo adekvatno zatitili, puno je poeljnije tretirati vinograd i za trajanja cvatnje, nego pustiti da ga napadne i u njega se nastani bolest. Time emo istina izgubiti dio uroda, ali e nam na koncu preostalo groe biti zdravo, to je uostalom i cilj vinogradarske proizvodnje. Na kraju spomenimo kako najvei dio kultivara plemenite loze ima dvospolan cvijet, premda se javljaju i kultivari s funkcionalno enskim tipom cvjeta (zakrljali su im pranici), kao to je to sluaj s Blatinom crnom. Zbog toga se u vinogradima pored navedenih sorti vinove loze uvijek sade i odgovarajue koliine (15-20 posto) prateih sorata (kambue, trnjka, vranca i dr.), a sve radi to bolje i sigurnije oplodnje. Ipak bez brige-veina kultivara europske vinove loze ima normalno razvijen dvospolan cvijet s tukom i pranicima, to znai da e bez potekoa redovito doi do oplodnje i formiranja bobica grozda.
24
TRIPSI NA KOTIAVIM VOKAMA

U sluaju jaeg napada tripsa na kotiavim vokama dolazi do propadanja cvjetnih pupova, cvjetova i mladih plodova.
Pie: Dr. Ivan Ostoji
mladom i sonom staniju cvjetnog pupa, cvijeta, lista ili mladog ploda i isisavaju sokove u kojima se nalaze asimilati koji su potrebni za normalan razvitak cvjetova, odnosno za normalno zametanje plodova. U proljee na kotiavim vokama moe se nai vei broj vrsta tripsa. Meutim na naem podruju su najee i najtetnije dvije vrsta: voni ili krukin trips, te breskvin trips. Voni ili krukin trips Ova vrsta tripsa napada vei broj vonih vrsta: trenju, vinju, marelicu, breskvu, ljivu, bajam i kruku. Kod nas prvenstveno napada kotiave voke, prije svih trenju. U junoj Hercegovini redovito se javljaju u visokoj brojnosti izazivajui tete veeg ekonomskog znaaja na trenjama, posebno na ranim sortama. tetnik prezimi u tlu kao odrastao kukac. Aktivira se od sredine sijenja. Kada nastupi bubrenje pupova, dakle kada se poinju razmicati ljuspice koje obavijaju pup, tripsi se zavlae u pupove, bodu stanije nabubrelih pupova i siu sokove iz povrijeenog stanija. Kada se otvore cvjetovi tripsi ostaju u njima. U poetku sie nektar, a kada nestane nektara, bode plodnicu i sie sokove. U godinama kada se javi u veoj brojnosti moe unititi vei broj cvjetnih pupova i cvjetova, to neupueni dovode u vezu s izmrzavanjem. Kada poetkom listanja nastupi pojava liinki, one se preteito hrane sokovima mladih listova izazivajui njihovu deformaciji i reetavost. Naime, stanije oteenog dijela lista odumire, a neoteeni dijelovi se i dalje razvijaju zbog ega dolazi do izuvijenosti lista. Kada odumrli dijelovi ispadnu nastaje reetavost lista. Kod najranijih sorti treanja liinke napadaju i plodove, pravei na njima mnogobrojne ubode i siu sok, zbog ega se plod slabije razvija, a u sluaju jakog napada sui i otpada. Breskvin trips Za razliku od vonog ili krukinog tripsa koji je na naem podruju prisutan od prije mnogo godina, prisutnost breskvinog tripsa je novijeg datuma. Veliina breskvinog tropsa iznosi oko 1,5 mm. Boje je tamnosmee ili sivocrne, dok su liinke ukastosmee. Prezimi kao odrasla jedinka ispod naljutene kore te u pukotinama stabla. Javlja se dosta rano, obino pred poetak cvatnje ranih sorti kotiavih voaka. Nalazi se na breskvama, nektarinama, marelicama i ljivama, a vee tete zabiljeena su na nektarinama. Po aktiviranju, trips se hrani dijelovima cvjetova bodui i siui latice i pranike. Liinke najee oteuju plodnicu cvijeta, a po pojavi plodova prelaze na njih, te bodu mlado stanije ploda i siu sokove. Zbog oteenosti stanije na pokoici ploda nastaju smee pjege jer je na tom mjestu stanije oteeno. Takvi plodovi
ripsi ili se jo esto nazivaju resiari su kuci spljotena, uska i izduena tijela koje se na krajevima suava. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugima dlaicama koje nalikuju na rese (otud naziv resiari). Boja tijela odraslih kod veine vrsta je sivosmea ili sivocrna. Liinke po izgledu slie odraslim jedinkama a boja tijela im je razliita, najee ukasta ili ukastobjeliasta. Tripsi su veoma sitni kuci, veliine tijela oko 1 2 mm. Dakle, radi se o najsitnijim tetnicima poljoprivrednih kultura. Meutim, tripsi i pored tako malih tjelesnih dimenzija mogu biti veoma opasni tetnici poljoprivrednih kultura. Zbog malih tjelesnih dimenzija, te zbog manje-vie skrivena naina ivota tripsi mnogim voarima zadaju mnogo briga jer najee u vonjacima ne zapaaju njihovu prisutnost sve dok na vidjelo ne iziu tete od njihovih oteenja. Kako se obino javljaju u visokoj gustini populacije, dakle javljaju se u velikoj brojnosti, to pravi mnogobrojne ubode na
Breskvin trips
se nepravilno razvijaju, postaju kvrgavi, a moe doi i do pucanja ploda.
SUZBIJANJE TRIPSA
Voni trips
Polazei od injenice da se i voni i breskvin trips javlja dosta rano, najee u vrijeme bubrenja cvjetnih pupova ranocvjetajuih sorti kotiavih voaka, posebno voni trips, to tretiranje valja obaviti kada cvjetni pupovi dobro nabubre, odnosno kada ponu otvarati pojedini cvjetovi. Za vrijeme cvatnje ne treba koristiti insekticide zbog mogunosti trovanja pela i drugih kukaca koji posjeuju cvjetove i vre opraivanje. Tretiranje se moe nastaviti nakon precvjetavanja, dakle kada je otpalo preko 50 % latica, jer tada cvjetovi ne privlae opraivae budui da u njima nema nektara. Za tretiranje, posebno ako nije prola opasnost od trovanja pela i drugih korisnih kukaca, moge se primijeniti pripravci na osnovi fosalona. Prije cvatnje i nakon precvjetavanja mogu se koristiti pripravci na osnovi dimetoata, imidakloprida, acetamiprida te neki od piretroida.
Simptomi oteenja od vonog tripsa
Trips u cvijetu B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
ZNAENJE ZIMSKE ZATITE

Kada se provodi zimska zatita?
esto se ponavlja pitanje kada treba obaviti zimsku zatitu voaka i vinove loze. Stoga emo navesti kako vrijedi pravilo da se zimsko prskanje provodi od vremena opadanja lia pa sve do poetka bubrenja pupova. Meutim, kako je veina tetnika osjetljivija pred samo kretanje vegetacije nego usred zime, preporua se gdje je god to mogue zimsko prskanje provoditi to kasnije. Pogreno je miljenje kako se na temperaturama ispod nitice voke ne smiju prskati pesticidima. Naime, zimsko prskanje slobodno moemo obaviti i na temperaturama ispod 0 stupnjeva C, s tim da moramo paziti da nam se pripremljena otopina pesticida ne smrzne u lenoj prskalici. Dobro bi bilo prije samog tretiranja voaka i vinove loze obaviti rezidbu u nasadima, to je sastavni dio voarske i vinogradarske proizvodnje. Jer s aspekta zatite voaka i vinove loze od napada uzronika bolesti i tetnika, rezidba i ienje kronje obvezna je radnja prije izvoenja zimskog tretiranja. A od pravilno obavljene rezidbe i ienja kronje voaka ovisit e ne samo rodnost ve i intenzitet napada tetnih organizama.
25
Posljednjih godina voari i vinogradari redovito prskaju svoje nasade tijekom zimskog mirovanja. Naime, napokon su prihvatili injenicu da se tim postupkom preventivno pridonosi manjoj pojavi razliitih bolesti te da se suzbijaju brojne titaste i lisne ui.
otovo da i nema vone vrste na kojoj zatita protiv tetnih organizama, provedena tijekom zime nee biti od manje ili vee koristi. tovie, pojavu nekih gljivinih oboljenja, primjerice kovravosti lista na breskvi i nektarini, jedino je mogue sprijeiti tretiranjem tih vonih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja. Posebno veseli injenica da su znaenje zimskog prskanja voaka i vinove loze napokon prihvatili i hobisti koji posjeduju nekoliko stabala tj. trsova na okunici.
Jer, zimsko prskanje je jedna od najbezazlenijih mjera primjene pesticida iz razloga to se upravo provodi kada su voke i vinova loza vrlo daleko od formiranja plodova. Tako danas i najzagrieniji protivnici primjene pesticida ne zaobilaze ovu osnovnu mjeru zatite jer, htjeli mi to ili ne, ona ove godine postaje nunost. Drugim rijeima, zbog iznimno blage zime priroda nije uinila unitavanje brojnih tetnih vrsta koje e dolaskom proljea u jaem intenzitetu napasti sve uzgajane biljne vrste, a posebice vone vrste i vinovu lozu.
Pripravci za zimsku zatitu
Plavo kupanje kod breskve B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
U narodnom i strunom argonu esto moemo uti uzreicu plavo prskanje ili plavo kupanje. Prva oznaava injenicu kako se zimska zatita od davnina provodi sredstvima na bazi bakra ija je temeljna plava boja. Od tuda i naziv plavo prskanje. S druge strane, plavo kupanje oznaava postupak zimskog tretiranja koje se provodi velikim koliinama kropiva. Jer pravilnim tretiranjem voku i sami trs vinove loze moramo doslovce okupati pripremljenom otopinom pesticida, a sve
kako bi dotini pesticid uao i u najdublje pore drveta ili trsa, u ijem skrivenom dijelu prezimljuju tetni organizmi. Drugim rijeima, za uspjeh zimskog prskanja bitna je dobra kakvoa rada-veliki utroak tekuine (prskanje a ne rasprivanje) i zahvaanje doslovce svih biljnih dijelova. Spomenimo jo kako se u svrhu zimskog prskanja koriste pripravci na bazi bakra kao to su: Champion, Cuprablau Z, Bordoka juha, Modra galica i dr. Male korekcije pojavile su se kod primjene uljano organofosfornih insekticida od kojih se neki vie nikada nee ni koristiti u zatiti voaka i vinove loze. Ali, poto navedene pripravke nabavljamo iskljuivo u poljoljekarnama u kojim postoji odgovarajue struno osoblje, ono vam nee zaboraviti dati i detaljne upute vezano za primjenu odgovarajuih pesticida.
Pripravci za zimsku zatitu
26
AMBROZIJA STIGLA U HERCEGOVINU

Mjesecima se po razliitim medijima pisalo i prialo o opakoj korovskoj vrsti koja se neobino brzo iri po naoj zemlji a koja u velikoj mjeri ugroava zdravlje alerginih ljudi. A upravo sada od nje prijeti izravna opasnost, posebice ako nam je poznato da je polen ambrozije jedan od najjaih poznatih alergena Kako izgleda ambrozija?
Lokalitet s ambrozijom u samom sreditu Mostara
davno jedna korovska vrsta nije izazvala toliko panje koliko je to posljednjih godina uinila ambrozija. O njoj se do sada malo znalo te su se u medijima pojavljivale brojne poluinformacije o tetnosti i utjecaju ambrozije na ljude. A tetnost ambrozije u poljoprivredi je velika jer ona, zahvaljujui svom izuzetno jakom korijenovom sustavu i bujnoj vegetativnoj masi, iz tla
iznosi velike koliine hranjiva, uzrokujui time njegovo osiromaivanje. Osim toga, ambrozija agresivno zasjenjuje i gui druge biljke dovodei do znatnijeg smanjenja prinosa i kvaliteta zakorovljenih biljaka. Zbog alarmantnog stanja na terenu, na temu ambrozije, do danas odrano je nekoliko strunih simpozija i seminara a sve kako bi se obinim ljudima i poljoprivrednicima olakalo njeno prepoznavanje te preporuilo to lake uklanjanje.
Ambrosia artemisifolia je jednogodinja biljka uspravnog, granatog stabla koja naraste do 1,5 m visine a koja je gusto pokrivena prileglim ili otrim vunastim dlaicama. Listovi su naspramni, perasto dijeljeni i mogu biti dugi od 5 do 10 cm s karakteristinim tamnozelenim licem i sivo-zelenim nalijem. Cvjetovi su skupljeni u jednopolne glaviaste cvati, ukaste su boje i rasporeeni su na vrhovima stabljike i grana. Korijen joj je vretenast i jak. Plod je ahenija u kojoj se nalaze sjemenke-oraice.
Gdje je moemo pronai?
Ambrozija je zamijeena i u Bosni i u Hercegovini. Tako je u neto veem broju moemo pronai i u strogom centru Mostara, a da o prigradskim naseljima i ne govorimo. Dakle, biljka raste uz putove, vodotokove, eljeznike pruge, nasipe, pored kua i zgrada, na neobraenim poljoprivrednim zemljitima, zaputenim vrtovima i gradilitima. Inae, potjee s podruja Sjeverne Amerike, odakle je njeno sje-
me skupa sa sjemenom penice i lucerne tijekom 19. stoljea uvezeno u Europu. U susjednim europskim zemljama ambrozija se pojavila nekoliko godina unatrag i od tada se munjevito brzo iri po cijeloj Europi. Podaci navode kako je brzina migracije biljke na nova podruja izmeu 6 i 20 km godinje. Vrlo je prilagodljiva novom okruenju a zanimljiv je podatak kako samo jedna biljka moe proizvesti do 8800 sjemenki koje se prenose vjetrom i automobilskim gumama, kao i stotine milijuna zrnaca peludi svake godine. Dakle, ambrozija je vrlo plodonosna i izdrljiva te vrlo brzo zauzima slobodan prostor, posebice ako su uvjeti dobri. Nepovoljna je i injenica kako sjeme ambrozije zadrava klijavost u zemljitu ak 40 godina. Zbog svega toga danas u Europi imamo nekoliko arita, od kojih se najvie spominju Rumunjska, Maarska, Slovaka, Ukrajina te Hrvatska, Srbija i BiH. U naoj zemlji od strane strunih osoba iz oblasti zatite bilja ve je odrano i nekoliko okruglih stolova na temu ambrozije.
Ambrozija opasna korovska biljka
Ambrozija u blizini staklenika na Buni B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
27
U PTIJEM CARSTVU
Mostaru malo tko ne poznaje Marijana Bonjaka-Bou, vrsnog mehaniara koji na irem hercegovakom prostoru slovi za jednog od najuspjenijih majstora u svome poslu. Meutim, njegova strast i hobi uveni su i izvan granica nae zemlje. Tako je malo poznato kako je gosp. Bonjak poznat i priznat kao najuspjeniji uzgajatelj ptica pjevica u naem irem okruju. Uostalom, to potvruju i brojne nagrade s izlobi gdje su njegove ptice pokupile uglavnom prva mjesta na natjecanjima, te su se okitile nebrojenim titulama ampiona. Na posljednjem otvorenom prvenstvu Dalmacije, pod im se podrazumijeva ire podruje od Dubrovnika pa sve do Rijeke proglaen sam kao najbolji izlaga, to mi je iznimna ast i veliko priznanje. A u svom carstvu skrbim o stotinu ptica, premda na izlobe odlazim s 30-tak probranih pjevica, s kojim sam u Banja Luci osvojio dva zlata i srebro. Istodobno sam proglaen i ampionom faune Europe. To mi je, moram priznati, znaajno priznanje - tvrdi gosp. Bonjak Netko bi pomislio kako se Boa hvali. Meutim, oni koji ga poznaju takoer znaju da iz njega samo govori ogroman entuzijazam i velika ljubav prema pticama, prirodi i ivotu, zbog ega moe biti pravi uzor svima nama, a posebno mlaim naratajima. Jer malo je jo ostalo ljudi koji uvaju i cijene prirodu i sve ono to ivot ini ljepim. A upravo je zbog toga gosp. Marijan Bonjak jedinstven!
esti nalazi na gradilitima
Utjecaj ambrozije na ljude
Pelud ambrozije je jedan od najjaih do sada poznatih alergena. Prag koji izaziva reakciju kod ljudi je vrlo nizak (manje od 20 zrnaca po kubinom metru zraka). A zanimljiv je podatak kako samo jedna zrela biljka ambrozije otputa i do 8 milijuna zrnaca peludi koja se zrakom prenose na veliku udaljenost, ak i na mjesta udaljena 300 km od biljke. Kod alerginih ljudi ambrozija izaziva kihanje, hunjavicu, crvenilo i svrbe oiju, zaepljenost nosa i oteano disanje, hroptanje u prsima, ak i alergijsku astmu. Zbog toga, bolesnici imaju smanjenu radnu sposobnost i kakvou ivljenja a sluznica dinog sustava je zbog alergije upalno promijenjena te je pogodna za razvoj drugih bolesti dinog sustava (poput upale plua i sl.). Potekou stvara i injenica da se alergijska upala ne moe lijeiti dananjim lijekovima (antibioticima) i metodama te je jedini nain za oporavak izbjegavanje alergena. A posebno treba biti oprezan tijekom cvatnje ambrozije, od konca srpnja pa sve do konca rujna tj. ponekad ovisno o vremenskim prilikama, i tijekom listopada.
njenog cvjetanja i plodonoenja. Jer sjeme zadrava klijavost u zemlji i do 40 godina, pa je pokoene biljke nuno to prije spaliti a sve kako bi se sprijeilo njeno irenje putem sjemena. Ipak, uinkovitije rezultate daje plansko, sistematsko unitavanje ambrozije neselektivnim herbicidima na bazi glifosata (Herkules, Cosmic i dr.) te onima na bazi prometrina, bentazona i sl. Samo na taj nain moemo oekivati smanjenje povrina pod ovom opakom korovskom vrstom. A oni alergini mogu odahnuti tek poslije prvog mraza
Work shop u Mostaru
Borba protiv ambrozije
Suvremeni svijet se na razne naine bori protiv ovog opakog korova. A suzbijanje ambrozije nije ni jednostavno, ni lako. Stoga je najdjelotvornije i ekoloki najprihvatljivije unitavanje ambrozije upravo upanjem cjelokupne biljke s korijenom te njena konja, sve u cilju spreavanja
Uvijdjevi da ambrozija postaje sve vei problem i na podruju Hercegovine, Drtvo za zatitu bilja u BiH, organiziralo je 25.kolovoza 2006. godine, u Mostaru ,Work shop na temu ambrozije, njene rasprostranjenosti na ovom podruju, zdravstvenih problema koje izaziva kod ljudi, te na koncu naina i metoda borbe protiv ove opasne korovske biljke. Svakako, cilj skupa je bio upoznati iru javnost s problemom ambrozije, kao i potaknuti nadlene slube da se vie angairaju u cilju rjeavanja ovog problema Na skupu su uestvovali vodei strunjaci iz ove oblasti koji su, svaki sa svog aspekta, pribliili problem ambrozije i predloili adekvatne mjere zatite.
Gosp. Bonjak sa velikim brojem priznanja
Ponosan na svoje ptice pjevice
28
Trovanje domaih ivotinja krumpirom

Malo tko moe zamisliti krumpir kao otrovnu biljku, no on je i te kako otrovan sirov, posebice za ivotinje. Krumpir po botanikoj sistematici spada u porodicu Solanacea, u kojoj se nalazi vie otrovnih vrsta.
Pie: dr. sc. Z. Kozari
rumpir potjee iz Amerike i u Europu je donesen u 19. stoljeu. U poetku je zbog lijepih cvjetova koriten kao ukrasna biljka, a kad je otkrivena velika hranjiva vrijednost gomolja, postao je jedna od najvanijih prehrambenih biljaka. Krumpir (Solanum tuberosum L.) je svima dobro poznata biljka, posebice po svojim gomoljima krumpirima koje koristimo za hranu. No, krumpiri su samo podzemni dio biljke, a iznad tla nalazi se zeleni nadzemni dio koji nazivamo cima. Cimu ini zelena stabljika sa zelenim perastim listovima. Na vrhu stabljike nalaze se bijeli ili ljubiasti cvjetovi na mjestu kojih se poslije razviju utozeleni okrugli mesnati plodovi s mnogo sjemenki. Zeleni dijelovi biljke cima, kao i drugi dijelovi, sadravaju veu ili manju koliinu otrovnoga glikoalkaloida a-solanina. Solanina najvie sadravaju zeleni dijelovi biljke, posebice cima, a manje zreli gomolji. Neto vie solanina sadravaju mlade proljetne klice, koje izbijaju iz gomolja.. U to vrijeme vie solanina sadrava i ljuska gomolja. Kuhanjem se solanin oslobaa u vodu u kojoj se krumpir kuhao.
ee kada ivotinja pojede sirove krumpire, a neto manje je sluajeva trovanja cimom. Do trovanja cimom najee dolazi nakon uzimanja vee koliine, posebice kada je u fazi cvatnje i kada se pojave zeleni plodovi. Trovanje gomoljima najee je kod svinja i goveda, ako jedu zeleni, nedozreli ili proklijali krumpir. Trovanje moe izazvati i voda u kojoj se krumpir kuhao ako se daje ivotinjama. Osobito je tetan krumpir u proljee kada obiluje klicama. U to vrijeme, zbog nedostatka druge hrane, esto se u hranidbi svinja koristi ve proklijali krumpir, pa su i trovanja najea u to doba godine. Trovanje goveda i svinja krumpirom oituju se simptomima od strane ivanog i probavnog sustava, te promjenama na koi. Simptomi od strane ivanog i probavnog sustava javljaju se kod akutnog trovanja proklijalim ili zelenim gomoljima te cimom, dok se promjene na koi javljaju kasnije, za vie tjedana i mjeseci. Kod akutnog trovanja
goveda ivotinje su nemirne, ne jedu, pojaano sline, a javlja se i upala usta. Sve to prati blagi nadam, a poslije smrdljiv i vodenast proljev. Koliina mlijeka se znatno smanji. esto se javlja ubrzani rad srca, oteano disanje i opa slabost, a kod teih trovanja i oduzetost pojedinih dijelova tijela i grevi miia. Kod svinja se obini javlja gubitak teka praen povraanjem i zanoenjem stranjeg dijela tijela. No, ponekad trovanje moe imati nagli tijek, pa ivotinje uginu bez da su se pojavili bilo kakvi znakovi trovanja. Promjene na koi javljaju se obino u goveda, a rjee u svinja nakon dugotrajnog uzimanja kodljivih dijelova krumpira. Na pojedinim podrujima koe, posebice na koi nogu, javljaju se bolne otekline na kojima se pojave mjehurii nakon ijeg pucanja ostaju kraste. Kod konja se nakon trovanja krumpirom obino javlja nemir, vodenast proljev, oteano kretanje i teko disanje. Moe se javiti i oduzetost te uginue. Kod nagle pojave opisanih
simptoma, i ako imamo naznaka da je ivotinja u zadnje vrijeme jela krumpir ili cimu, moemo posumnjati na akutno trovanje krumpirom.
to nakon trovanja?
Tim ivotinjama treba dati aktivni ugljen bocom, ili jo bolje sondom izravno u eludac. Treba potraiti pomo veterinara. Ako se na koi pojave opisani simptomi, moe se sumnjati na dugotrajno trovanje krumpirom. Promijenjena mjesta treba oprati alkoholom i premazati ih antibiotskom masti za rane, ili jo bolje cinkovom masti. Opisani simptomi na koi mogu biti znak i nekih zaraznih bolesti, pa svakako treba pozvati veterinara.
Trovanje stoke krumpirom
Krumpirom se mogu otrovati goveda, svinje, konji, ovce i koze, a i perad. Trovanje se javlja naj-
Krave esto stradaju od krumpira
esto trovanje svinja gomoljima krumpira B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7
29
SJETVA DJETELINSKO-TRAVNIH SMJESA

vakodnevno smo u mogunosti vidjeti u naoj okolini zaputene i zakorovljene oranice, na kojima se nekad sadilo i sijalo a danas predstavljaju potencijalnu opasnost za izbijanje poara, odlaganje otpadaka i slino. Uzrok njihove zaputenosti je u injenici to ih nema tko obraivati, a drugim veim dijelom to je njihovo koritenje nerentabilno, a takoer i vrlo zahtjevno kad je u pitanju kultiviranje i obrada. Jedan o naina za prevladavanje takvog stanja je sjetva krmnog bilja, tonije djetelinskotravnih smjesa koje se koriste za ishranu stoke, i predstavljaju jedan od kvalitetnih i rentabilnih izvora stone hrane.
Obrada i priprema tla
Svojstva i namjena
Djetelinsko-travne smjese se mogu koristiti za proizvodnju sjena, sjenae, silae i za ispau stoke. Takoer one na zasijanim povrinama poboljavaju strukturu tla, a njihovo koritenje u 4-5 g. nakon sjetve zahtijeva vrlo malo truda i ulaganja, pa predstavljaju jedan od rentabilnijih naina proizvodnje stone hrane, a to moe biti i jedna od mjera provoenja plodoreda. Mogu se sijati na jesen i u proljee. Proljetni period sjetve je povoljniji za hladnije i surovije predjele, s viom nadmorskom visinom, tj. planinske predjele, ali, takoer, i za lokalitete gdje su jeseni i zime, za razliku od proljea, oskudne s padavinama, pa nema dovoljno vlage za jesenju sjetvu, a u takvim uvjetima je i obradu tla, tj. oranje teko izvesti.
Osnovna agrotehnika mjera koja se provodi u ranijem periodu prije sjetve je duboko oranje tla. Ona se obavlja na dubinu 35-40 cm s otvorenim brazdama. Nju je poeljno obaviti jo u jesen ako to uvjeti klime i tla dozvoljavaju, ako ne, onda tijekom zime. Osnovni cilj ove operacije je da se pobolja vodno-zrani reim i struktura tla. Druga operacija je predsjetvena obrada tla koja se sastoji od tanjiranja, drljanja i valjanja tla da bi se isto dovelo u stadij sitne mrviaste strukture i poravnalo, to e kasnije imati utjecaja na podjednaku osvijetljenost biljaka tijekom perioda nicanja i porasta. Takoer je bitno da se predsjetvenim kultiviranjem tla eliminiraju korovi i onemogue u razvoju. Osnovnu gnojidbu tla je svakako potrebno obaviti, a ona se obavlja neposredno prije predsjetvenog kultiviranja tla. Koliina unesenog gnojiva ovisit e od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. Takoer se moe koristiti stajnjak ili kombinacija mineralnog gnojiva i stajnjaka, ali je vrlo bitno da je stajnjak ist tj. da u njemu nema previe sjemena korova koji br-
zim porastom stvaraju konkurenciju travama i time ih gue i onemoguavaju u razvoju.
DTS-Bosna
Sjetva
Sjetva djetelinsko - travnih smjesa se obavlja sijaicama ili runo na dubinu 1-3 cm, ovisno o vlanosti tla, u vlano tlo neto plie, a u suno dublje, s meurednim razmakom 12 - 15 cm. Sjetvene norme su od 30-40 kg/ ha za strojnu sjetvu, a kad je u pitanju runa sjetva, onda je preporuka za normu od 50 kg/ha. Optimalni termin sjetve je mjesec oujak, ovisno od podneblja i vremenskih uvjeta, u nizinama neto ranije, a u planinskom dijelu kasnije tijekom proljea. Nakon sjetve obvezno je obaviti valjanje tla, da bi se sjemenu osigurala bolja vlanost i kontakt s tlom, to doprinosi brem i boljem klijanju i ukorjenjavanju.
ima za cilj da se djetelinsko-travnoj smjesi ostavi dovoljno vremena da dobro razvije i uvrsti korijen te da akumulira dovoljno hranjivih materija za nastavak vegetacije. Osnovne aktivnosti koje se provode u narednih 4-5 godina rentabilnog iskoritavanja umjetnih livada su konja vie puta i gnojidba u vidu prihrane a obavlja se u proljee neposredno prije kretanja vegetacije. Znai da se uz vrlo malo truda i ulaganja moe rentabilno proizvoditi kvalitetna stona hrana, vie godina, a takoer se kvalitetno i ekonomino mogu iskoristiti neobraene a kvalitetne poljoprivredne povrine.
Njega i iskoritavanje
Bitno je znati da je u prvoj godini nakon sjetve duina vegetacijskog perioda, od kretanja vegetacije do cvjetanja, neto dua, oko 80 dana, a kasnijih godina e biti od 65-70 dana, to
30
Ljekoviti celer
Da celer ima ljekovitu vrijednost, potvruje i injenica da jaa ivce, potie probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jaa potenciju i titi od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini ve dugo preporuuje za sniavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvruju opravdanost takvih preporuka. U jednoj je studiji kod pokusnih ivotinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom celera izazvalo znaajno snienje krvnog tlaka. Konzumiranje tek etiri stabljike celera izazvalo je isti uinak i kod ljudi.
Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda
Najvei korpion
Najvei korpion ikad vien bio je iz vrste Heterometrus swannerdami. Pronaen je tijekom II. svjetskog rata. Izmjereno je da je bio ukupne duine 29,2 cm od vrhova pedipalpa (klijeta) do vrha alca. Ova vrsta dolazi iz june Indije. Mujaci esto dostignu duinu veu od 18 cm.
Vrijedan kao mrav

Svima nam je dobro poznato znaenje ove poslovice. I zaista malo koji ivi stvor toliko radi kao mrav kojeg odlikuje i priliito socijalno ponaanje. Ove vrijedne ivotinje iznimno dobro komuniciraju i ive u velikim zajednicama-kolonijama koje broje i preko osam milijuna stanovnika. Zanimljivo je da mravi znaju voditi i prilino nemilosrdne ratove u kojima zarobljenike ne ubijaju ve ih koriste kao robove namjenjene iskljuivo za rad. Njihovo nevidljivo carstvo nalazi se ispod povrine zemlje a sastoji se od iznimno dugakih podzemnih kanala. Zanimljivo je da su znanstvenici izraunali da mravi u gradnji svoga carstva iskopaju i premijeste preko 39 tona zemlje to preneseno u ljudske okvire odgovara poslu izgradnje Kineskog zida.
Pele - nezamjenjive u opraivanju voaka

Pele imaju veliku ulogu u oplodnji voaka. Pri opraivanju voaka poveavaju urod, primjerice u nasadima jabuka 4-5 puta, badema 4-7 puta, treanja 4-10 puta itd. Tijekom jednog leta na svom tijelu pela moe prenijeti i do 100.000 peludnih zrnaca s cvjetova jabuke. Jedan cvijet jabuke ima oko 70.000 peludnih zrnaca. U jednoj minuti pela moe obii oko 10 cvjetova i tijekom dana napraviti 20-40 izleta. Ako je u jednoj konici, primjerice, 1000 pela koje aktivno sabiru pelud, one u jednom danu mogu posjetiti 2-3 milijuna cvjetova. Kolika je uloga pela u opraivanju, dovoljno govori podatak da bi njihovim nestankom na Zemlji izumrlo oko 100.000 biljnih vrsta.
Kukac koji isijava najjae prirodno svjetlo

Krijesnice (Pyrophorus noctilucus) isijavaju najjae prirodno svjetlo. Jedinstvene su po tome to se gotovo 100% njihove energije emitira kao svjetlo. Npr., samo 10% energije arulje emitira se kao svjetlo, dok se ostatak emitira kao toplina.
Rue pomau u otkrivanju pepelnice

Jedna od najvanijih bolesti u nasadima vinove loze je pepelnica, maa ili lug, kako se jo naziva. Bolest je karakteristina po tome to se iznenada pojavi, i vrlo brzo se iri u nasadu. Ako se na vrijeme na poduzmu mjere zatite, tete mogu biti vrlo velike. Veliki problem je u pravovremenom otkrivanju simptoma bolesti, posebno na velikim plantaama. Jedan od naina koji to donekle olakava jest sadnja osjetljivih sorti rua na vrhu redova. Osim to lijepo izgledaju, na ruama se vrlo lako uoavaju simptomi bolesti, tako da se na vrijeme moe obaviti zatita vinove loze.
Najvea G sila
Pokusi su pokazali da kljun crvenoglavog djetlia (Melanerpes erythrocephalus) udara u koru drveta brzinom od 20,9 km/h. Trzanjem glave mozak mu je izloen sili usporavanja od 10 G.

Green Garden 49

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 49

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 49 oujak / travanj 2007.

godina VII cijena 3 KM

KADIFICA uvijek lijepa i blistava

Kadifice najtraenije proljetno cvijee

kako bi do izraaja dola ljepota i sjaj novonastalih cvjetova.

Razliiti oblici i boja cvijeta

ORHIDEJA ljepotica bez mane

Velike razliitosti u boji i obliku cvijeta

Kratki savjeti za uzgoj i njegu orhideja

::::: Zanimljivosti :::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Mnogi je smatraju kraljicom cvijea

Gnojiva za rue i sadnice rua B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

ALTERNATIVNOM POLJOPRIVREDOM DO USPJEHA

IZBOR SADNOG MJESTA

MIRIS RUE Krai pregled ruinog jezika:

Dr. Jaarevi (lijevo) u svom vrtu

Veliki broj razliitih sadnica u vonjaku dr. Jaarevia

CANNA elegantna i jednostavna

Pie: Goran Jurilj, dipl. ing.

Cvatnja - od svibnja do mrazeva

Varijeteti arkocrvenih cvijetova su dosta traeni

Kao ukrasna biljka zastupljena je u mnogim vrtovima

Pie: Stanislava Rotim

Hranjivi i zdravi plodovi

MJEOVITE GREDICE POVRA - manje tetnika

Mjeovite gredice-manje tetnika

Koje cvjetne vrste saditi?

Kadifice tjeraju mnoge tetnike

Neven tjera nematode iz tla

PROLJETNI RADOVI U VRTU

Rezidba ivica i skidanje ocvalih cvjetova

Sadnja proljetnog cvijea

Pie: Josip Brkljaa, ing.

Zalijevanje cvjetnih gredica

Veliki izbor koslica u AC Sjemenarni B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

Veliki izbor sjemena povrtnica u AC Sjemenarni

Poetkom proljea sije se i grah mahunar

Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

Sadnja povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

Novozelandski pinat B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

izmeu hrane i lijeka

Kulinarske vrijednosti komoraa

Kako izgleda komora?

Komora se dosta koristi u kulinarstvu B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

PEPEO otpad ili gnojivo?

Pepeo kao gnojivo

Velike koliine pepela ostaju neiskoritene

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.

Pepeo je idealan za kisela tla!

Primjena pepela posebno se preporua na podrujima s kiselim tipovima zemljita. Naime,

Ekoloki uvjeti uzgoja

Badem u cvatnji B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

ZNAENJE PLODOVA SMOKVE

Broj stabala smokve stalno opada

Plodovi smokve izuzetno ljekoviti B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

GRAHOV IAK - OPASAN TETNIK GRAHA

Grah vana ivena namirnica

Grahov iak na oteenom zrnu

Vanost pravilnog skladitenja graha

Grahov iak se razvija i u polju

Kako zatititi grah

Oteene sjemenke graha B R O J 4 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 0 7

Otpornost-osnovna prednost prasaka!

Podloga za breskvu i nektarinu