Budućnost Kakvu Želimo

Zakljuni dokument Konferencije Ujedinjenih Nacija o odrivom razvoju Rio+20 [The Future We Want]
Budunost kakvu elimo
Prevod i tampa dokumenta Budunost kakvu elimo je dio projekta nevladine organizacije EXPEDITIO Promocija principa odrivog razvoja u javnim prostorima Boke Kotorske koji je podran od strane Rockefeller Brothers Fund-a. tampa publikacije kofinansirana je od strane Sistema UN u Crnoj Gori.
Aktivnost je realizovana u saradnji sa Odjeljenjem za podrku Nacionalnom savjetu za odrivi razvoj, Ministarstvo odrivog razvoja i turizma Crne Gore
Zakljuni dokument Konferencije Ujedinjenih Nacija o odrivom razvoju Rio+20 [The Future We Want]

Izdava: Expeditio - Centar za odrivi prostorni razvoj, Kotor Za izdavaa: Tatjana Raji Prevod: Jelena Pejkovi Lektura: Marija Starevi Priprema za tampu: Expeditio tampa: Biro Konto Tira: 1000 Kotor, 2013. Publikacija predstavlja prevod dokumenta: The Future We Want
Originalni dokument je preuzet sa veb sajta: http://www.un.org
Sadraj
I Naa zajednika vizija II Potvrda politike posveenosti A. Potvrda principa iz Rija i prethodnih akcionih planova B. Unapreenje integracije, implementacije i usaglaenosti: procjena dosadanjeg napretka i preostalih nedostataka u implementaciji zakljunih dokumenata glavnih samita o odrivom razvoju i razmatranje novih izazova koji se pojavljuju C. U kljuivanje glavnih grupa i ostalih aktera III Z elena ekonomija u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva IV Institucionalni okvir za odrivi razvoj A. Jaanje tri dimenzije odrivog razvoja B. Jaanje meuvladinih dogovora o odrivom razvoju 28 21 26 26 12 18 10 7 10 C. Zatita ivotne sredine kao jedan od stubova odrivog razvoja D. Meunarodne finansijske institucije i operativna djelatnost Ujedinjenih nacija E. Djelatnosti na regionalnom, nacionalnom, subnacionalnom i lokalnom nivou V Okvir za djelovanje i nastavak aktivnosti A. Tematske oblasti i meusektorska pitanja B. Ciljevi odrivog razvoja VI Sredstva za implementaciju A. Finansiranje B. Tehnologija C. Izgradnja kapaciteta D. Trgovina E. Registar obaveza 38 80 82 82 88 90 91 91 36 38 34 32
Ujedinjene nacije Generalna skuptina Distribucija: Opta 11. septembar 2012. Originalni jezik: engleski ezdeset esto zasjedanje Taka 19 dnevnog reda Rezolucija koju je usvojila Generalna skuptina [bez pozivanja na Glavni komitet (A/66/L.56)] 66/288. Budunost kakvu elimo Generalna skuptina,
A/RES/66/288*
Podsjeajui na rezoluciju 64/236 od 24. decembra 2009, u kojoj je odlueno da se tokom 2012. organizuje Konferencija Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju na najviem moguem nivou, kao i na rezoluciju 66/197 od 22. decembra 2011, 1. Izraava duboku zahvalnost Vladi i narodu Brazila kao domainima Konferencije Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju u Rio de aneiru od 20. do 22. juna 2012, kao i za obezbjeivanje neophodne podrke; 2. Odobrava zavrni dokument Konferencije Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju, naslovljen Budunost kakvu elimo, koji je priloen uz ovu rezoluciju. 123 plenarno zasjedanje 27. jul 2012.
* Ponovo tampano iz tehnikih razloga 17. januara 2013.
3. P repoznajemo stoga potrebu da se odrivi razvoj dalje integrie na svim nivoima, uz ukljuivanje ekonomskih, drutvenih i ekolokih aspekata i prepoznavanje njihove meusobne povezanosti, kako bi se odrivi razvoj dostigao u svim njegovim dimenzijama. 4. P repoznajemo da iskorjenjivanje siromatva, promjena neodrivih i promocija odrivih obrazaca proizvodnje i potronje, i zatita i upravljanje prirodnim resursima koji ine osnovu privrednog i drutvenog razvoja, predstavljaju najvanije ciljeve i sutinske zahtjeve za odrivi razvoj. Potvrujemo, takoe, potrebu za postizanjem odrivog razvoja kroz promovisanje postojanog, inkluzivnog i pravinog ekonomskog rasta, stvaranje veih mogunosti za sve, smanjenje nejednakosti, poveanje osnovnih ivotnih standarda, podsticanje pravednog drutvenog razvoja i ukljuivanja, i promovisanje integrisanog i odrivog upravljanja prirodnim resursima i ekosistemima koje podrava, inter alia, ekonomski, drutveni i ljudski razvoj sa jedne strane, dok se sa druge strane podrazumijeva ouvanje, regeneracija, obnova i rezilijentnost ekosistema pred novim izazovima koji se pojavljuju.
I Naa zajednika vizija

1. Mi, efovi drava i vlada i visoki predstavnici/ce, sastavi se u Rio de aneiru, Brazil, od 20. do 22. juna 2012, uz puno uee civilnog drutva, obnavljamo svoju posveenost odrivom razvoju i osiguravanju promovisanja ekonomski, drutveno i ekoloki odrive budunosti za nau planetu i za sadanje i budue generacije. 2. Iskorjenjivanje siromatva jeste najvei globalni izazov sa kojim se svijet danas suoava i predstavlja neophodan uslov za odrivi razvoj. U tom smislu posveeni smo hitnom oslobaanju ovjeanstva od siromatva i gladi.
A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo
5. Iznova potvrujemo nau posveenost da emo uiniti sve to je u naoj moi da se ubrza ostvarivanje meunarodno dogovorenih ciljeva razvoja, ukljuujui i Milenijumske razvojne ciljeve do 2015. 6. Prepoznajemo da su ljudi osnova odrivog razvoja i u tom smislu teimo da stvorimo svijet koji je pravedan, pravian i inkluzivan, i obavezujemo se da emo saraivati u cilju promovisanja trajnog i inkluzivnog ekonomskog rasta, drutvenog razvoja i zatite ivotne sredine, na dobrobit svih. 7. Iznova potvrujemo da emo se i dalje rukovoditi ciljevima i principima Povelje Ujedinjenih nacija, uz puno potovanje meunarodnog prava i njegovih principa. 8. Takoe potvrujemo vanost slobode, mira i sigurnosti, potovanja svih ljudskih prava, ukljuujui pravo na razvoj i pravo na odgovarajui ivotni standard koje podrazumijeva pravo na hranu, vladavinu prava, rodnu ravnopravnost, osnaivanje ena, kao i sveukupnu posveenost razvoju pravednih i demokratskih drutava.
9. Iznova potvrujemo vanost Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima,1 kao i ostalih meunarodnih instrumenata koji se odnose na ljudska prava i meunarodno pravo. Naglaavamo odgovornost svih Drava, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, da potuju, tite i promoviu ljudska prava i osnovne slobode za sve ljude, bez obzira na rasu, boju koe, pol, jezik, religiju, politiko i drugo ubjeenje, nacionalno i socijalno porijeklo, imovinu, mjesto roenja, stanje invaliditeta ili drugi status. 10. Prepoznajemo da su demokratija, dobro upravljanje i vladavina prava, na dravnom i meunarodnom nivou, kao i podsticajno okruenje, od sutinske vanosti za odrivi razvoj, koji podrazumijeva postojan i inkluzivan ekonomski rast, drutveni razvoj, zatitu ivotne sredine i iskorjenjivanje siromatva i gladi. Iznova potvrujemo da je za ostvarivanje ciljeva odrivog razvoja neophodno da institucije na svim nivoima budu efikasne, transparentne, odgovorne i demokratske.
1 Rezolucija 217 A (III).
11. Iznova potvrujemo posveenost jaanju meunarodne saradnje u cilju prevazilaenja stalnih izazova u postizanju odrivog razvoja za sve, naroito u zemljama u razvoju. U tom smislu, iznova potvrujemo potrebu ostvarivanja ekonomske stabilnosti, postojanog ekonomskog rasta, unapreenja drutvene pravednosti i zatite ivotne sredine, uz unapreenje rodne ravnopravnosti, osnaivanje ena i obezbjeivanje jednakih mogunosti za sve, kao i zatitu djece i razvijanje njihovog punog potencijala, izmeu ostalog i kroz obrazovanje. 12. Rijeeni smo da preduzmemo hitne mjere za postizanje odrivog razvoja. Zbog toga potvrujemo svoju posveenost odrivom razvoju, procjenjujui dosadanji napredak i preostale nedostatke u implementaciji ciljeva glavnih samita o odrivom razvoju, i spremnost da se suoimo sa novim izazovima. Izraavamo svoju odlunost da se posvetimo temama Konferencije Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju, koje obuhvataju zelenu ekonomiju u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva i stvaranje institucionalnog okvira za odrivi razvoj.
13. Prepoznajemo da su za odrivi razvoj od sutinske vanosti mogunost da ljudi utiu na sopstveni ivot i budunost, da uestvuju u procesu odluivanja i da izraavaju sopstvene interese. Podvlaimo da odrivi razvoj zahtijeva konkretne i neodlone mjere. On moe biti dostignut samo kroz saveznitvo, na iroj osnovi, ljudi, vlada, organizacija civilnog drutva i privatnog sektora i njihov zajedniki rad na tome da osiguraju budunost kakvu elimo za sadanje i budue generacije.
II Potvrda politike posveenosti

A. Potvrda principa iz Rija i prethodnih akcionih planova 14. Podsjeamo na Deklaraciju Konferencije Ujedinjenih nacija o ivotnoj sredini usvojenu u Stokholmu 16. juna 1972.2 15. I znova potvrujemo sve principe Deklaracije iz Rija o ivotnoj sredini i razvoju,3 ukljuujui, inter alia, princip zajednike ali razliite odgovornosti, kao to je navedeno u principu broj 7 ove deklaracije. 16. Iznova potvrujemo nau posveenost potpunoj implemenaciji Deklaracije iz Rija o ivotnoj sredini i razvoju, Agende 21,4 Programa za dalju implementaciju Agende 21,5 Plana implementacije
2 Pogledati Report of the United Nations Conference on the Human Environment, Stokholm, 516. jun 1972. (A/CONF.48/14/Rev.1), dio I, poglavlje I.
sa Svjetskog samita o odrivom razvoju (Plan implementacije iz Johanesburga)6 i Deklaracije o odrivom razvoju iz Johanesburga sa Svjetskog samita o odrivom razvoju,7 Programa akcije za odrivi razvoj malih ostrvskih zemalja u razvoju (Program akcije za Barbados)8 i Strategije iz Mauricijusa za dalju implementaciju Programa akcije za odrivi razvoj malih ostrvskih zemalja u razvoju.9 Potvrujemo takoe posveenost punoj implementaciji Programa akcije za najmanje razvijene zemlje za period 20112020. (Istanbulski plan akcije),10 Programa akcije iz Almatija: Razmatranje posebnih potreba zemalja u razvoju bez izlaska na more unutar Novog globalnog okvira za saradnju u tranzitnom transportu za zemlje
6R eport of the World Summit on Sustainable Development, Johannesburg, South Africa, 26 avgust4 septembar 2002. (United Nations publication, Sales No. E.03.II.A.1 and corrigendum), poglavlje I, rezolucija 2, dodatak. 7I bid., rezolucija 1, dodatak. 8 Report of the Global Conference on the Sustainable Development of Small Island Developing States, Bridgetown, Barbados, 25 april6 maj 1994. (United Nations publication, Sales No. E.94.I.18 and corrigenda), poglavlje I, rezolucija 1, dodatak II. 9 Report of the International Meeting to Review the Implementation of the Programme of Action for the Sustainable Development of Small Island Developing States, Port Louis, Mauritius, 1014. januar 2005. (United Nations publication, Sales No. E.05.II.A.4 and corrigendum), poglavlje I, rezolucija 1, dodatak II. 10 R eport of the Fourth United Nations Conference on the Least Developed Countries, Istanbul, Turska, 913. maj 2011. (A/CONF.219/7), poglavlje II.
3 Report of the United Nations Conference on Environment and Development, Rio de aneiro, 314. jun 1992, vol. I, Resolutions Adopted by the Conference (United Nations publication, Sales No. E.93.I.8 and corrigendum), rezolucija 1, dodatak I. 4 Ibid., dodatak II.
10
5 Rezolucija S-19/2, dodatak.
bez izlaska na more i tranzitne zemlje u razvoju,11 politike deklaracije o razvojnim potrebama Afrike12 i Novog partnerstva za razvoj Afrike.13 Podsjeamo, takoe, na nau posveenost realizaciji dokumenata svih znaajnih konferencija i samita Ujedinjenih nacija u oblasti ekonomije, drutvenog razvoja i zatite ivotne sredine, ukljuujui Milenijumsku deklaraciju Ujedinjenih nacija,14 Zakljuke Svjetskog samita iz 2005,15 Monterejski konsenzus Meunarodne konferencije o finansiranju razvoja,16 Deklaraciju iz Dohe o finansiranju razvoja: zakljuni dokument Nastavka Meunarodne konferencije o finansiranju razvoja radi revizije implementacije Monterejskog konsenzusa,17 zakljuni dokument Plenarnog sastanka Generalne skuptine na visokom nivou o
11 Report of the International Ministerial Conference of Landlocked and Transit Developing Countries and Donor Countries and International Financial and Development Institutions on Transit Transport Cooperation, Almaty, Kazakhstan, 28. i 29. avgust 2003. (A/CONF.202/3), dodatak I. 12 Pogledati rezoluciju 63/1. 13 A/57/304, dodatak. 14 Pogledati rezoluciju 55/2. 15 Pogledati rezoluciju 60/1.
17. Prepoznajemo vanost tri konvencije iz Rija za unapreenje odrivog razvoja i u tom smislu pozivamo sve strane da u potpunosti ispune svoje obaveze koje proizilaze iz Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama,23 Konvencije o biolokoj raznovrsnosti24 i Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama pogoenim jakim suama i/ili
18 Pogledati rezoluciju 65/1. 19 R eport of the International Conference on Population and Development, Cairo, 513. septembar 1994. (United Nations publication, Sales No. E.95. XIII.18), poglavlje I, rezolucija 1, dodatak. 20 Rezolucija S-21/2, dodatak. 21 Report of the Fourth World Conference on Women, Beijing, 415. septembar 1995. (United Nations publication, Sales No. E.96.IV.13), poglavlje I, rezolucija 1, dodatak I. 22 Ibid., dodatak II. 23 United Nations, Treaty Series, vol. 1771, No. 30822. 24 Ibid., vol. 1760, No. 30619.
16 Report of the International Conference on Financing for Development, Monterrey, Mexico, 1822. mart 2002. (United Nations publication, Sales No. E.02.II.A.7), poglavlje I, rezolucija 1, dodatak. 17 Rezolucija 63/239, dodatak.
11
milenijumskim razvojnim ciljevima,18 Program akcije Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju,19 kljune akcije za dalju implementaciju Programa akcije Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju20 i Pekinke deklaracije21 i platforme za akciju.22
dezertifikacijom, posebno u Africi,25 u saglasnosti sa njihovim principima i odredbama, kao i da preduzmu djelotvorne i konkretne akcije i mjere na svim nivoima i da unapreuju meunarodnu saradnju. 18. Odluni smo da ojaamo politiku volju i da poveamo nivo posveenosti meunarodne zajednice unapreenju pitanja odrivog razvoja, kroz ostvarivanje meunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva, ukljuujui i Milenijumske razvojne ciljeve. Potvrujemo dalje nau posveenost ostalim relevantnim meunarodno dogovorenim ciljevima na polju ekonomije, drutvenog razvoja i zatite ivotne sredine od 1992. godine do danas. Rijeeni smo, dakle, da preduzmemo konkretne mjere koje e ubrzati realizaciju obaveza u oblasti odrivog razvoja.
B. Unapreenje integracije, implementacije i usaglaenosti: procjena dosadanjeg napretka i preostalih nedostataka u implementaciji zakljunih dokumenata glavnih samita o odrivom razvoju i razmatranje novih izazova koji se pojavljuju 19. Prepoznajemo da je napredak postignut tokom dvadeset godina od Konferencije Ujedinjenih nacija o ivotnoj sredini i razvoju iz 1992. godine bio neujednaen, ukljuujui i napredak u oblastima odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva. Naglaavamo potrebu da se postigne napredak u ispunjenju ranije preuzetih obaveza. Takoe prepoznajemo potrebu da se ubrza napredak u prevazilaenju razvojnih razlika izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, i da se iskoriste i stvaraju nove mogunosti za postizanje odrivog razvoja kroz ekonomski rast i diversifikaciju, drutveni razvoj i zatitu ivotne sredine. U tom smislu, podvlaimo da i dalje postoji potreba za podsticajnim okruenjem na dravnom i meunarodnom nivou, kao i za pojaanom meunarodnom saradnjom, posebno kada je rije o temama finansija, dugovanja, trgovine i prenosa tehnologija prema uzajamnom
12
25 Ibid., vol. 1954, No. 33480.
20. Prepoznajemo da od 1992. postoje oblasti u kojima nije postignut dovoljan napredak ili su prisutne potekoe u integraciji triju principa odrivog razvoja, dodatno pogorane viestrukom finansijskom, ekonomskom, energetskom i krizom hrane, koje ugroavaju sve zemlje, a naroito zemlje u razvoju u postizanju odrivog razvoja. U tom smislu, od presudnog je znaaja da ne odustajemo od svojih obaveza koje proizilaze iz zakljuaka Konferencije Ujedinjenih nacija o ivotnoj sredini i razvoju. Takoe prepoznajemo da je jedan od trenutno najozbiljnijih izazova za sve zemlje, a posebno za zemlje u razvoju, uticaj viestrukih kriza koje pogaaju dananji svijet. 21. Duboko smo zabrinuti zbog injenice da svaki peti ovjek na planeti, ili preko milijardu ljudi, jo uvijek ivi u stanju krajnjeg siromatva, a da je svaki
22. Prepoznajemo primjere napretka u oblasti odrivog razvoja na regionalnom, nacionalnom, subnacionalnom i lokalnom nivou. Napominjemo da su napori da se postigne odrivi razvoj odraeni u regionalnim, nacionalnim i subnacionalnim politikama i planovima i da su vlade ojaale svoju posveenost odrivom razvoju nakon usvajanja Agende 21, kroz zakonodavstvo i institucije, i kroz razvijanje i primjenu meunarodnih, regionalnih i subregionalnih sporazuma i obaveza. 23. Iznova potvrujemo da je vano podrati zemlje u razvoju u njihovim naporima da iskorijene siromatvo i unaprijede poloaj siromanih i ranjivih grupa, kroz
13
dogovoru, kao i u oblastima inovacija, preduzetnitva, izgradnje kapaciteta, transparentnosti i odgovornosti. Prepoznajemo diversifikaciju aktera i zainteresovanih strana u procesu postizanja odrivog razvoja. U tom kontekstu, potvrujemo dalju potrebu za punim i efikasnim ueem svih zemalja, a posebno zemalja u razvoju, u globalnom procesu donoenju odluka.
sedmi ovjek, tj. 14 procenata ljudi neuhranjeno, dok prijetnje javnom zdravlju u obliku pandemija i epidemija i dalje ostaju sveprisutne. U tom kontekstu, skreemo panju na rasprave o ljudskoj bezbjednosti koje se vode u Generalnoj skupini. S obzirom na predvianja da e svjetska populacija premaiti 9 milijardi do 2050, i da e od toga dvije treine ivjeti u gradovima, potrebno je da pojaamo napore kako bismo postigli odrivi razvoj, i naroito iskorijenili siromatvo, glad i bolesti koje je mogue sprijeiti.
uklanjanje prepreka za ostvarivanje mogunosti, poboljanje proizvodne sposobnosti, razvoj odrive poljoprivrede i promociju punog i produktivnog zapoljavanja i pristojnih uslova rada za sve, i uz djelotvorne socijalne politike koje obezbjeuju minimalnu garantovanu socijalnu zatitu, sve u svrhu dostizanja meunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva, ukljuujui Milenijumske razvojne ciljeve. 24. Izraavamo duboku zabrinutost zbog opstajanja visokog stepena nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti, naroito meu mladima, i prepoznajemo potrebu za strategijama odrivog razvoja koje bi se aktivno bavile zapoljavanjem mladih na svim nivoima. U tom smislu prepoznajemo potrebu za globalnom strategijom za zapoljavanje mladih, koja bi se temeljila na djelatnosti Meunarodne organizacije rada. 25. Prepoznajemo da klimatske promjene predstavljaju sveproimajuu i trajnu krizu i izraavamo bojazan da razmjere i ozbiljnost negativnih uticaja klimatskih promjena pogaaju sve zemlje i podrivaju sposobnost svih zemalja, naroito onih u razvoju, da dostignu odrivi razvoj i Milenijumske razvojne ciljeve, kao
i da ugroavaju vitalnost i opstanak nacija. Stoga podvlaimo da borba protiv klimatskih promjena zahtijeva hitne i energine akcije, u skladu sa principima i odredbama Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. 26. Snano apelujemo na sve drave da se uzdre od proglaavanja i sprovoenja bilo kakvih unilateralnih ekonomskih, finansijskih ili trgovinskih mjera koje nijesu u skladu sa meunarodnim pravom i Poveljom i koje bi ometale potpuno dostizanje ekonomskog i drutvenog razvoja, naroito u zemljama u razvoju. 27. Ponovo iskazujemo nau posveenost, izraenu u Planu implementacije iz Johanesburga, Zakljuku Svjetskog samita iz 2005. i zakljunom dokumentu Plenarnog sastanka Generalne skuptine na visokom nivou o Milenijumskim razvojnim ciljevima iz 2010, da emo preduzeti dalje efikasne mjere i akcije, u skladu sa meunarodnim pravom, kako bi se uklonile prepreke punom ostvarenju prava na samoopredjeljenje naroda koji ive pod kolonijalnom i stranom okupacijom, koja negativno utie na njihov ekonomski i drutveni razvoj, kao i na stanje ivotne sredine, i koja je u suprotnosti sa dostojanstvom i
28. Potvrujemo da se, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, ova izjava nee tumaiti kao dozvola ili ohrabrenje bilo kakve akcije protiv teritorijalnog integriteta ili politike nezavisnosti bilo koje drave. 29. Rijeeni smo da preduzmemo dalje efektivne mjere i akcije, u skladu sa meunarodnim pravom, da otklonimo prepreke i ogranienja, pojaamo podrku i ispunimo posebne potrebe ljudi koji ive u oblastima pogoenim humantiranim katastrofama i u oblastima ugroenim terorizmom. 30. Prepoznajemo da mnogi ljudi, naroito siromani, direktno zavise od ekosistema da bi obezbijedili sredstva za ivot, ekonomsko, drutveno i fiziko blagostanje i razvili svoje kulturno nasljee. Iz tog razloga, neophodno je stvarati pristojna radna mjesta i zarade, kako bi se smanjile razlike u ivotnom standardu, potpunije zadovoljile potrebe ljudi i promovisao odriv nain stvaranja sredstava za ivot, kao i odrivo korienje prirodnih resursa i ekosistema.
32. P repoznajemo da se svaka zemlja suoava sa specifinim izazovima u dostizanju odrivog razvoja i podvlaimo posebne izazove sa kojima se susreu najranjivije zemlje, posebno zemlje u Africi, najmanje razvijene zemlje, zemlje u razvoju bez izlaska na more i male ostrvske zemlje u razvoju, kao i specifine izazove na koje nailaze srednje razvijene zemlje. Zemljama koje se nalaze u stanju sukoba takoe treba posvetiti posebnu panju. 33. I znova potvrujemo svoju posveenost preduzimanju hitnih i konkretnih akcija u cilju rjeavanja problema ranjivosti malih ostrvskih zemalja u razvoju, kroz neprekidnu primjenu Programa akcije za Barbados i
15
vrijednou ovjeka i protiv koje se moramo boriti do njenog potpunog nestanka.
31. N aglaavamo da odrivi razvoj mora biti inkluzivan i usmjeren na oveka, treba da obuhvata sve ljude i bude od koristi svima, ukljuujui mlade i djecu. Prepoznajemo da su ravnopravnost polova i osnaivanje ena vani inioci odrivog razvoja i nae zajednke budunosti. Iznova potvrujemo svoju posveenost obezbjeivanju jednakih prava, pristupa i mogunosti za ene da uestvuju i budu na vodeim pozicijama u ekonomiji, drutvu i politikom odluivanju.
Strategije iz Mauricijusa, i podvlaimo neodlonost organizovanog pronalaenja dodatnih rjeenja za ogromne izazove sa kojima se suoavaju male ostrvske zemlje u razvoju, da bi im se pruila podrka u odravanju postignute dinamike u implementaciji Programa akcije za Barbados i Strategije iz Mauricijusa, i postizanja odrivog razvoja. 34. Potvrujemo da su u Istanbulskom planu akcije izloeni prioriteti najmanje razvijenih zemalja u vezi sa odrivim razvojem i da on definie okvir za obnovljeno i ojaano globalno partnerstvo u implementaciji tih prioriteta. Obavezujemo se da emo pomoi najmanje razvijenim zemljama u implementaciji Istanbulskog plana akcije, kao i u njihovim naporima da postignu odrivi razvoj. 35. Prepoznajemo da bi trebalo obratiti veu panju na Afriku i implementaciju obaveza koje se odnose na tamonje razvojne potrebe, preuzetih ranije na znaajnim samitima i konferencijama Ujedinjenih nacija. Napominjemo da je obim pomoi za Afriku povean posljednjih godina. Ipak, on je i dalje manji od prethodno dogovorenog. Podvlaimo da pruanje podrke naporima Afrike da dostigne odrivi razvoj
predstavlja kljuni prioritet meunarodne zajednice. U tom smislu, iznova se obavezujemo da u potpunosti implementiramo meunarodno dogovorene obaveze koje se tiu razvojnih potreba Afrike, naroito one sadrane u Milenijumskoj deklaraciji, Deklaraciji Ujedinjenih nacija o novom partnerstvu za razvoj Afrike,26 Monterejskom kosenzusu, Planu implementacije iz Johanesburga i Zakljuku Svjetskog samita iz 2005, kao i u politikoj deklaraciji o razvojnim potrebama Afrike iz 2008. 36. P repoznajemo ozbiljna ogranienja za postizanje odrivog razvoja u sva tri njegova aspekta u zemljama u razvoju bez izlaska na more. U tom smislu, iznova potvrujemo svoju posveenost razmatranju posebnih razvojnih potreba i izazova sa kojima se suoavaju zemlje u razvoju bez izlaska na more, kroz potpunu, blagovremenu i efikasnu implementaciju Programa akcije iz Almatija, kao to je sadrano u deklaraciji o srednjoronoj reviziji Programa akcije iz Almatija.27
26 Pogledati rezoluciju 57/2. 27 Pogledati rezoluciju 63/2.
16
37. Prepoznajemo napredak koje su srednje razvijene zemlje ostvarile u poboljanju ivotnih uslova svojih stanovnika/ca, kao i posebne razvojne izazove sa kojima se suoavaju u svojim naporima da iskorijene siromatvo, smanje nejednakost i ostvare svoje razvojne ciljeve, ukljuujui Milenijumske razvojne ciljeve, kao i da postignu odrivi razvoj na sveobuhvatan nain, integriui aspekte ekonomije, drutvenog razvoja i zatite ivotne sredine. Ponovo istiemo da bi meunarodna zajednica trebalo da adekvatno podri ove napore, u razliitim oblicima, uzimajui u obzir potrebe i mogunosti da se mobiliu domai resursi ovih zemalja. 38. Prepoznajemo potrebu za obuhvatnijim mjerama za ostvarivanje napretka koje bi dopunile bruto domai proizvod, na osnovu kojih bi se donosile bolje odluke o potrebnim politikama, i u tom smislu zahtijevamo od Statistike komisije Ujedinjenih nacija da, u saradnji sa nadlenim tijelima Ujedinjenih nacija i ostalim relevantnim organizacijama, zapone program rada u ovoj oblasti koji bi se bazirao na postojeim inicijativama.
39. Prepoznajemo da su planeta Zemlja i njeni ekosistemi na dom i da je izraz Majka Zemlja uobiajen u mnogim dravama i regionima, i napominjemo da neke zemlje prepoznaju prava prirode u kontekstu podsticanja odrivog razvoja. Ubijeeni smo da je neophodno promovisati postizanje harmonije sa prirodom kako bi se ostvarila odgovarajua ravnotea izmeu ekonomskih, drutvenih i ekolokih potreba sadanjih i buduih generacija. 40. Pozivamo na holistiki i integrisan pristup odrivom razvoju koji e voditi ovjeanstvo ka ivotu u skladu sa prirodom i koji e podstai napore da se obnovi zdravlje i cjelovitost ekosistema Zemlje. 41. Potvrujemo prirodnu i kulturnu raznovrsnost koja postoji u svijetu i prepoznajemo da sve kulture i civilizacije mogu doprinijeti odrivom razvoju.
17
C. Ukljuivanje glavnih grupa i ostalih aktera 42. Iznova potvrujemo kljunu ulogu organa vlasti i zakonodavnih tijela na svim nivoima u podsticanju odrivog razvoja. Dalje prepoznajemo napore i napredak postignut na lokalnom i subnacionalnom nivou i prepoznajemo vanu ulogu nadlenih vlasti i zajednica u ostvarivanju odrivog razvoja, izmeu ostalog kroz ukljuivanje graana/ki i ostalih aktera i kroz njihovo informisanje, prema potrebi, o tri aspekta odrivog razvoja. Dalje prepoznajemo vanost ukljuivanja svih relevantnih donosilaca odluka u planiranje i implementaciju politika odrivog razvoja. 43. Podvlaimo da su iroko uee javnosti i pristup informacijama i sudskim i administrativnim mehanizmima od sutinskog znaaja za unapreenje odrivog razvoja. Odrivi razvoj zahtijeva smisleno uee i aktivnu participaciju regionalnih, nacionalnih i subnacionalnih organa zakonodavstva i sudstva, i svih znaajnih grupa: ena, djece i mladih, starosjedilakih naroda, nevladinih organizacija, lokalnih vlasti, radnika i sindikata, privrede i industrije, naunih i tehnolokih krugova, poljoprivrednika, i ostalih aktera, ukljuujui lokalnu
zajednicu, volonterske grupe i udruenja, migrante i porodice, kao i starije osobe i osobe sa invaliditetom. U tom smislu, saglasni smo da blie saraujemo sa glavnim grupama i ostalim akterima i da podstiemo njihovo aktivno uee, kada je potrebno, u procesima koji doprinose donoenju odluka, planiranju i implementaciji politika i programa za odrivi razvoj na svim nivoima. 44. Prepoznajemo ulogu civilnog drutva i znaaj toga da se svim lanovima/cama civilnog drutva omogui da aktivno uestvuju u ostvarivanju odrivog razvoja. Prepoznajemo da poboljanje uea civilnog drutva zavisi, inter alia, od boljeg pristupa informacijama i izgradnje kapaciteta civilnog drutva, kao i od podsticajnog okruenja. Prepoznajemo da informacione i komunikacione tehnologije olakavaju protok informacija izmeu vlada i javnosti. U tom smislu, od sutinske je vanosti raditi na unapreenju pristupa informacionim i komunikacionim tehnologijama, posebno irokopojasnim mreama i uslugama, i premostiti jaz koji se odnosi na stepen pristupa i razvoja tih tehnologija, prepoznajui ulogu meunarode saradnje u postizanju tih ciljeva.
18
46. Prepoznajemo da e ostvarenje odrivog razvoja zavisiti od aktivnog uea kako javnog tako i privatnog sektora. Prepoznajemo da aktivno uee privatnog sektora moe doprinijeti postizanju odrivog razvoja, izmeu ostalog kroz vaan instrument kao to je javno-privatno partnerstvo. Podravamo nacionalne regulatorne i politike okvire kojima se omoguava privredi i industriji da unaprijede inicijative za odrivi razvoj, uzimajui u obzir znaaj drutvene odgovornosti preduzea. Pozivamo privatni sektor da primjenjuje odgovorne poslovne prakse, poput onih koje promovie Globalni sporazum Ujedinjenih nacija. 47. Prepoznajemo znaaj korporativnog izvjetavanja o odrivosti i pozivamo preduzea, a posebno velika i ona registrovana na berzi, da, gdje je to mogue, razmotre ukljuivanje informacija o odrivosti u svoj ciklus
48. Prepoznajemo znaajan doprinos naune i tehnoloke zajednice odrivom razvoju. Obavezujemo se da emo saraivati i podsticati saradnju akademske, naune i tehnoloke zajednice, naroito u zemljama u razvoju, kako bi se prevaziao tehnoloki raskorak izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, ojaala saradnja izmeu nauke i politike, i podstakla meunarodna saradnja u istraivanjima o odrivom razvoju. 49. Naglaavamo znaaj uea starosjedilakih naroda u postizanju odrivog razvoja. Takoe prepoznajemo znaaj Dekalaracije Ujedinjenih nacija28 o pravima starosjedilakih naroda u kontekstu globalne, regionalne, nacionalne i subnacionalne primjene strategija odrivog razvoja.
28 Rezolucija 61/295, dodatak.
19
45. Podvlaimo da ene imaju kljunu ulogu u postizanju odrivog razvoja. Prepoznajemo vodeu ulogu ena i rijeeni smo da podstiemo rodnu ravnopravnost i osnaivanje ena i da osiguramo njihovo puno i efikasno uee u politikama, programima i procesima odluivanja na svim nivoima u vezi sa odrivim razvojem.
izvjetavanja. Pozivamo industriju, zainteresovane vlade i relevantne aktere da uz pomo sistema Ujedinjenih nacija razviju, prema potrebi, modele najbolje prakse i da olakaju nain ukljuivanja podataka o odrivosti u izvjetavanje, uzimajui u obzir iskustva ve postojeih okvira i posveujui posebnu panju potrebama zemalja u razvoju, ukljuujui i potrebu za razvijanjem kapaciteta.
50. Naglaavamo znaaj aktivnog uea mladih u procesima donoenja odluka, zato to pitanja koja razmatramo imaju dalekosean uticaj na sadanje i budue generacije, i zato to je doprinos djece i mladih neophodan za postizanje odrivog razvoja. Prepoznajemo, takoe, potrebu da se promovie meugeneracijski dijalog i solidarnost, uzimajui u obzir gledita kako mladih tako starijih. 51. Naglaavamo znaaj uea radnika i sindikata u unapreenju odrivog razvoja. Kao predstavnici radnika, sindikati su znaajni partneri koji mogu olakati ostvarivanje odrivog razvoja, naroito njegovog drutvenog aspekta. Informacije, obrazovanje i obuka o temama odrivosti na svim nivoima, ukljuujui i radna mjesta, kljuni su da bi se ojaali kapaciteti radnika i sindikata koji bi, pak, doprinijeli odrivom razvoju. 52. Prepoznajemo da poljoprivrednici, ukljuujui one sa malim posjedima, kao i ribare, stoare i umare, mogu znaajno doprinijeti odrivom razvoju praktikujui ekoloku proizvodnju koja poboljava sigurnost u snabdijevanju hranom i ivotne prilike siromanih, i osnauje proizvodnju i kontinuiran ekonomski rast.
53. Skreemo panju na znaajan doprinos koji nevladine organizacije mogu dati i koji zapravo daju u unapreenju odrivog razvoja kroz svoje dugotrajno i raznovrsno iskustvo, strunost i kapacitete, posebno u oblastima analize, razmjene informacija i znanja, promocije dijaloga i podrke ostvarenju odrivog razvoja. 54. Prepoznajemo centralnu ulogu Ujedinjenih nacija u unapreenju programa odrivog razvoja. U tom smislu, prepoznajemo takoe, doprinos ostalih relevantnih meunarodnih organizacija, ukljuujui meunarodne finansijske institucije i multilateralne razvojne banke, i naglaavamo znaaj njihove meusobne saradnje i saradnje sa Ujedinjenim nacijama, u okviru njihovih pojedinanih ovlaenja, prepoznajui njihovu ulogu u mobilisanju resursa za odrivi razvoj. 55. Obavezujemo se da emo osnaiti globalno partnerstvo za odrivi razvoj koje je pokrenuto u Rio de aneiru 1992. godine. Prepoznajemo potrebu da se unese nova energija u nae zajedniko djelovanje u cilju odrivog razvoja, i obavezujemo se da emo saraivati sa glavnim grupama i ostalim akterima kako bi se prevazili nedostaci u implementaciji.
20
56. Potvrujemo da svaka od zemalja, u skladu sa svojim nacionalnim okolnostima i prioritetima, ima na raspolaganju razliite pristupe, vizije, modele i sredstva za postizanje odrivog razvoja u sva tri aspekta, to je na sveobuhvatni cilj. U tom smislu, smatramo da je zelena ekonomija u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva jedna od vanih alatki koje su na raspolaganju za postizanje odrivog razvoja, i da bi ona mogla da obezbijedi razliite opcije za kreiranje politika, s tim to ne bi trebalo da se radi o rigidnom skupu pravila. Naglaavamo da bi zelena ekonomija trebalo da doprinese iskorjenjivanju siromatva i kontinuiranom ekonomskom rastu, uz poboljanje socijalne inkluzije i blagostanja ljudi i stvaranje mogunosti za zapoljavanje i pristojan rad za sve, odravajui u isto vrijeme zdravo funkcionisanje Zemljinih ekosistema. 57. Potvrujemo da bi politike koje su u vezi sa zelenom ekonomijom u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva trebalo da se rukovode
58. Potvrujemo da bi politike u vezi sa zelenom ekonomijom u kontekstu odrivog razvoja i iskorenjivanja siromatva trebalo da: (a) budu u saglasnosti sa meunarodnim pravom; (b) p otuju nacionalni suverenitet zemalja u pogledu prirodnih resursa, uzimajui u obzir njihove nacionalne prilike, ciljeve, odgovornosti, prioritete i politike koje se tiu tri aspekta odrivog razvoja; (c) i maju podrku podsticajnog okruenja i institucija koje uspjeno funkcioniu na svim nivoima, uz vodeu ulogu vlada i uee svih relevantnih aktera, ukljuujui civilno drutvo; (d) promoviu trajan i inkluzivan ekonomski rast, podstiu inovacije i obezbjeuju mogunosti, koristi i podrku svim ljudima, kao i potovanje svih ljudskih prava; (e) uzmu u obzir potrebe zemalja u razvoju, posebno onih u posebnim situacijama;
21
III Zelena ekonomija u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva
i budu u skladu sa svim principima Deklaracije iz Rija, Agendom 21 i Planom implementacije iz Johanesburga, i da bi trebalo da doprinose ostvarivanju relevantnih meunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva, ukljuujui i Milenijumske razvojne ciljeve.
22
(f ) jaaju meunarodnu saradnju, ukljuujui obezbjeivanje finansijskih resursa, izgradnju kapaciteta i prenos tehnologija zemljama u razvoju; (g) na efikasan nain izbjegavaju neopravdana uslovljavanja zvanine razvojne pomoi i finansiranja; (h) izbjegnu da budu sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili da na skriven nain ograniavaju meunarodnu trgovinu; da izbjegavaju jednostrane akcije u rjeavanju ekolokih izazova koji su izvan nadlenosti zemlje uvoznice, i da osiguraju da ekoloke mjere za rjeavanje prekograninih ili globalnih ekolokih problema budu, koliko je to mogue, zasnovane na meunarodnom konsenzusu; (i) doprinesu premoavanju tehnolokih razlika izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju i smanje tehnoloku zavisnost zemalja u razvoju koristei sve prikladne mjere; (j) poboljaju poloaj starosjedilakih naroda i njihovih zajednica, drugih lokalnih i tradicionalnih zajednica i etnikih manjina, prepoznajui i podravajui njihov identitet, kulturu i interese, i da ne ugroavaju njihovo kulturno nasljee, prakse i tradicionalna znanja, titei i potujui netrine
pristupe koji doprinose iskorjenjivanju siromatva; (k) poboljaju poloaj ena, djece, mladih, osoba sa invaliditetom, poljoprivrednika sa malim posjedima i poljoprivrednim gazdinstvima, ribara i zaposlenih u malim i srednjim preduzeima, i da osnae siromane i ranjive grupe i poboljaju njihovu egzistenciju, posebno u zemljama u razvoju; (l) mobiliu pune potencijale i osiguraju jednak doprinos ena i mukaraca; (m) promoviu proizvodne aktivnosti u zemljama u razvoju koje doprinose iskorjenjivanju siromatva; (n) rjeavaju pitanja nejednakosti i promoviu socijalnu inkluziju, ukljuujui osnovnu socijalnu zatitu; (o) promoviu odrive obrasce proizvodnje i potronje; (p) nastave napore u iznalaenju inkluzivnih, pravednih razvojnih pristupa u rjeavanju problema siromatva i nejednakosti. 59. Smatramo da implementacija politika koje se odnose na zelenu ekonomiju u zemljama koje ele da ih primjene u cilju tranzicije ka odrivom razvoju predstavlja zajedniki zadatak, i da svaka zemlja moe
60. Prepoznajemo da e zelena ekonomija, u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva, poboljati nau sposobnost da upravljamo prirodnim resursima na odriv nain i sa manje negativnog uticaja na ivotnu sredinu, da poveamo efikasnost koritenja resursa i da smanjimo koliinu otpada. 61. Prepoznajemo da hitna akcija u vezi sa neodrivim obrascima proizvodnje i potronje, tamo gdje postoje, ostaje od kljune vanosti za rjeavanje problema ekoloke odrivosti i promovisanje zatite i odrivog korienja bioloke raznovrsnosti i ekosistema, za regeneraciju prirodnih resursa i promociju trajnog, inkluzivnog i pravinog globalnog rasta. 62. Podstiemo svaku dravu da razmotri implementaciju politika zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva, na nain koji podstie ravnomjeran, inkluzivan i pravedan ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, naroito za ene, mlade i siromane. U tom smislu, ukazujemo
63. Prepoznajemo znaaj evaluacije itavog niza drutvenih, ekolokih i ekonomskih faktora, i podstiemo njihovu integraciju u donoenje odluka tamo gdje to nacionalne okolnosti i uslovi dozvoljavaju. Prepoznajemo da e biti vano da se uzmu u obzir prilike i izazovi, kao i trokovi i koristi politika zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva, uz koritenje najboljih dostupnih naunih podataka i analiza. Prepoznajemo da bi mjeavina mjera, ukljuujui regulatorne, dobrovoljne i druge, koje su primijenjene na nacionalnom nivou i saglasne sa obavezama koje, pak, proizilaze iz meunarodnih dogovora, mogla
23
izabrati odgovarajui pristup u skladu sa nacionalnim planovima, strategijama i prioritetima odrivog razvoja.
na znaaj obezbjeivanja potrebnih vjetina za radnike, kroz obrazovanje i izgradnju kapaciteta, i na neophodnost njihove socijalne i zdravstvene zatite. S tim u vezi, podstiemo sve aktere, ukljuujui privredu i industriju, da tome doprinesu prema potrebi. Pozivamo vlade da poboljaju znanje i statistike kapacitete u domenu praenja trendova, dostignua i ogranienja u vezi sa zapoljavanjem, i da integriu relevantne podatke u nacionalnu statistiku, sa podrkom odgovarajuih agencija Ujedinjenih nacija u okviru njihovih mandata.
da unaprijedi zelenu ekonomiju u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva. Iznova potvrujemo da su socijalne politike kljune za promociju odrivog razvoja. 64. Prepoznajemo da bi uee svih aktera kao i njihova partnerstva, veze i razmjena iskustava sa njima na svim nivoima mogli da pomognu zemljama da ue jedna od druge u vezi sa pronalaenjem odgovarajuih politika odrivog razvoja, ukljuujui zelenu ekonomiju. Primjeujemo pozitivna iskustva u nekim zemljama, ukljuujui i zemlje u razvoju, u usvajanju politika zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva kroz inkluzivni pristup i pozdravljamo dobrovoljnu razmjenu iskustava kao i izgradnju kapaciteta u razliitim oblastima odrivog razvoja. 65. Prepoznajemo mo komunikacionih tehnologija, ukljuujui konekcione tehnologije i inovativne aplikacije, u promovisanju razmjene znanja, tehnike saradnje i izgradnje kapaciteta za odrivi razvoj. Ove tehnologije i aplikacije mogu da izgrade kapacitete i omogue razmjenu iskustava i znanja u razliitim oblastima odrivog razvoja na otvoren i transparentan nain.
66. Prepoznajui znaaj povezivanja finansija, tehnologije, izgradnje kapaciteta i nacionalnih potreba za politikama odrivog razvoja, ukljuujui zelenu ekonomiju u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva, pozivamo sistem Ujedinjenih nacija, u saradnji sa odgovarajuim donatorima i meunarodnim organizacijama, da usaglase i obezbijede informacije kada se to od njih trai, a koje se odnose na: (a) spajanje zainteresovanih zemalja sa najprimjerenijim partnerima koji mogu da obezbijede traenu podrku; (b) i nstrumente i/ili najbolje prakse u primjeni politika zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva na svim nivoima; (c) m odele ili dobre primjere politika zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva; (d) m etodologije za evaluaciju politika zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva; (e) p ostojee i budue platforme koje doprinose u tom smislu.
24
68. Pozivamo relevantne aktere, ukljuujui regionalne komisije Ujedinjenih nacija, organizacije i tijela Ujedinjenih nacija, ostale relevantne meuvladine i regionalne organizacije, meunarodne finansijske institucije i znaajne grupe ukljuene u odrivi razvoj, u skladu sa njihovim mandatima, da podre zemlje u razvoju, na njihov zahtjev, u postizanju odrivog razvoja, kroz, inter alia, politike zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva, naroito u najmanje razvijenim zemljama. 69. Pozivamo takoe privredu i industriju da, kada je to prikladno i u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, doprinesu odrivom razvoju i razviju strategije odrivosti koje integriu, inter alia, politike zelene ekonomije.
71. Pozivamo postojea i nova partnerstva, ukljuujui javno-privatna partnerstva, da mobiliu javno finansiranje uz dopunu iz sredstava privatnog sektora, uzimajui u obzir interese lokalnih i starosjedilakih zajednica u skladu sa okolnostima. U tom smislu, vlade bi trebalo da podre inicijative za odrivi razvoj, i kroz promociju doprinosa privatnog sektora u podrci politikama zelene ekonomije, u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva. 72. Prepoznajemo kljunu ulogu tehnologije kao i znaaj promocije inovacija, naroito u zemljama u razvoju. Pozivamo vlade da, u skladu sa okolnostima, stvaraju podsticajne okvire koji stimuliu ekoloke tehnologije, istraivanja, razvoj i inovacije, i u cilju podrke zelenoj ekonomiji u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva. 73. Naglaavamo znaaj prenosa tehnologije zemljama u razvoju i podsjeamo na odredbe o prenosu tehnologija, finansijama, pristupu informacijama, i
25
67. Podvlaimo da je znaajno da vlade preuzmu vodeu ulogu u razvijanju politika i strategija kroz inkluzivni i transparentni proces. Primamo, takoe, k znanju napore onih zemalja, ukljuujui i zemlje u razvoju, koje su ve zapoele procese pripreme nacionalnih strategija o zelenoj ekonomiji i politika koje podravaju odrivi razvoj.
70. Prepoznajemo ulogu koju zadruge i mikropreduzea imaju u doprinosu socijalnoj inkluziji i smanjenju siromatva naroito u zemljama u razvoju.
pravima intelektualne svojine, koje su dogovorene u Planu za implementaciju iz Johanesburga, a naroito na njegov dio koji poziva na promociju, olakavanje i finansiranje, u skladu sa okolnostima, pristupa i razvoja, transfera i irenja ekolokih tehnologija i odgovarajuih znanja i vjetina, naroito prema zemljama u razvoju, pod povoljnim uslovima, ukljuujui koncesione i preferencijalne uslove, u skladu sa dogovorom. Takoe primjeujemo dalji napredak diskusija i dogovora po ovim pitanjima od usvajanja Plana za implementaciju iz Johanesburga. 74. Prepoznajemo da napore zemalja u razvoju koje su odluile da primjene politike zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva treba podrati kroz tehniku i tehnoloku pomo.
IV Institucionalni okvir za odrivi razvoj

A. Jaanje tri dimenzije odrivog razvoja 75. Podvlaimo znaaj osnaivanja institucionalnog okvira za odrivi razvoj koji usaglaeno i efikasno odgovara na sadanje i budue izazove i efikasno ispravlja nedostatke u ostvarivanju ciljeva odrivog razvoja. Institucionalni okvir za odrivi razvoj trebalo bi da ukljui tri dimenzije odrivog razvoja na uravnoteen nain i da pobolja implementaciju kroz, inter alia, poboljanje usaglaenosti i koordinacije, izbjegavanje dupliranja poslova i praenje napretka u implementaciji odrivog razvoja. Takoe iznova potvrujemo da bi okvir trebalo da bude inkluzivan, transparentan i efikasan, i da bi trebalo da pronae zajednika rjeenja u vezi sa globalnim izazovima koji se tiu odrivog razvoja. 76. Prepoznajemo da je efikasno upravljanje na lokalnom, subnacionalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, koje predstavlja glasove i interese svih, kljuno za napredovanje ka odrivom razvoju. Jaanje i reforma institucionalnog okvira ne bi trebalo
da budu sami sebi cilj, ve sredstvo za postizanje odrivog razvoja. Prepoznajemo da bi unaprijeen i efikasniji institucionalni okvir za odrivi razvoj na meunarodnom nivou trebalo da bude u skladu sa principima Deklaracije iz Rija, da se nadovezuje na Agendu 21 i Plan implementacije iz Johanezburga i njegove ciljeve koji su u vezi sa institucionalnim okvirom za odrivi razvoj, da doprinosi implementaciji naih obaveza koje proizilaze iz konferencija i samita Ujedinjenih nacija na temu ekonomije, drutva, ivotne sredine i srodnih oblasti, i da uzima u obzir nacionalne prioritete i razvojne strategije i prioritete zemalja u razvoju. U tom smislu rijeeni smo da jaamo institucionalne okvire za odrivi razvoj koji e, inter alia: (a) promovisati uravnoteenu integraciju tri dimenzije odrivog razvoja; (b) b iti bazirani na praktinom pristupu koji je orijentisan na akciju i rezultate, posveujui dunu panju svim relevantnim pitanjima koja se proimaju sa ciljem da doprinesu implementaciji odrivog razvoja; (c) n aglasiti znaaj meusobnih veza izmeu kljunih pitanja i izazova i znaaj potrebe za sistematskim pristupom njihovom rjeavanju na svim nivoima;
(d) unaprijediti usaglaenost, umanjiti fragmentaciju i preklapanja i poveati djelotvornost, efikasnost i transparentnost, podstiui u isto vrijeme koordinaciju i saradnju; (e) promovisati puno i efektivno uee svih zemalja u procesu donoenja odluka; (f ) ukljuiti politike lidere na visokom nivou, obezbijediti smjernice za formiranje politika i identifikovati specifine akcije za promociju efektivne primjene odrivog razvoja, ukljuujui i dobrovoljnu razmjenu iskustava i nauenih lekcija; (g) p romovisati interakciju nauke i politike kroz inkluzivne i transparentne naune procjene bazirane na dokazima, kao i pristup pouzdanim, relevantnim i pravovremenim podacima u oblastima koje se tiu tri dimenzije odrivog razvoja, zasnivajui se na postojeim mehanizmima prema potrebi; u tom smislu, jaati uee svih zemalja u meunarodnim procesima i izgradnji kapaciteta u vezi sa odrivim razvojem, naroito u zemljama u razvoju, ukljuujui u sprovoenju njihovog sopstvenog monitoringa i procjene; (h) u naprijediti uee i efektivno angaovanje civilnog drutva i ostalih relevantnih aktera u relevantnim meunarodnim forumima i u tom smislu promovisati
27
transparentnost i iroko uee javnosti i sklapanje partnerstava sa ciljem ostvarenja odrivog razvoja; (i) promovisati praenje i ocjenjivanje napretka u ispunjenju svih obaveza koje se odnose na odrivi razvoj, ukljuujui obaveze koje se, pak, odnose na naine i sredstva implementacije.
B. Jaanje meuvladinih dogovora o odrivom razvoju 77. Prepoznajemo kljunu vanost inkluzivnog, transparentnog, reformisanog, ojaanog i djelotvornog multilateralnog sistema za bolje rjeavanje urgentnih globalnih izazova u vezi sa odrivim razvojem u dananjem vremenu, prepoznajui i univerzalnu i centralnu ulogu Ujedinjenih nacija i potvrujui nau posveenost promovisanju i jaanju djelotvornosti i efikasnosti sistema Ujedinjenih nacija. 78. Podvlaimo potrebu da se u cijelom sistemu Ujedinjenih nacija ojaaju usaglaenost i koordinacija, osiguravajui adekvatnu odgovornost prema zemljama lanicama, kroz, izmeu ostalog, bolju usaglaenost u izvjetavanju i podrku zajednikim naporima u okviru postojeih meuagencijskih mehanizama i strategija za unapreenje integracije tri aspekta odrivog razvoja u okviru sistema Ujedinjenih nacija, kroz razmjenu informacija meu njihovim agencijama, fondovima i programima, kao i sa meunarodnim finansijskim institucijama i ostalim relevantnim organizacijama kao to je Svjetska trgovinska organizacija, u okviru njihovih mandata.
28
79. Naglaavamo potrebu za poboljanim i djelotvornijim institucionalnim okvirom za odrivi razvoj koji bi trebalo da se oslanja na specifine neophodne funkcije i ovlaenja; da rijeava nedostatke trenutnog sistema; da uzme u obzir sve relevantne mogue posljedice; da promovie sinergije i dosljednost; da nastoji da izbjegne ponavljanja i nepotrebna preklapanja u okviru sistema Ujedinjenih nacija; da umanji administrativna optereenja i da se nadovee na postojee dogovore. Generalna skuptina 80. Potvrujemo ulogu i ovlaenja Generalne skuptine u rjeavanju globalnih pitanja od interesa za meunarodnu zajednicu, kao to je navedeno u Povelji. 81. Dalje potvrujemo centralno mjesto Generalne skuptine kao glavnog organa Ujedinjenih nacija za savjetovanje, izradu politika i predstavljanje. U tom smislu pozivamo Skuptinu da dalje integrie odrivi razvoj kao kljuni elemenat sveobuhvatnog okvira aktivnosti Ujedinjenih nacija, i da u svojim programima na odgovarajui nain tretira pitanja odrivog razvoja, ukljuujui i kroz povremene dijaloge na visokom nivou.
82. Iznova potvrujemo da je Ekonomski i socijalni savjet glavno tijelo za reviziju politika, politiki dijalog i donoenje preporuka o pitanjima ekonomskog i socijalnog razvoja i za nastavak Milenijumskih razvojnih ciljeva, i da predstavlja centralni mehanizam za koordinaciju sistema Ujedinjenih nacija i nadgledanje pomonih tijela Savjeta, naroito njegovih funkcionalnih komisija, i za promovisanje implementacije Agende 21 kroz jaanje usaglaenosti i koordinacije cijelog sistema. Takoe potvrujemo da Savjet igra znaajnu ulogu u sveukupnoj koordinaciji fondova, programa i specijalizovanih agencija, i da obezbjeuje usaglaenost meu njima i izbjegava dupliranje mandata i aktivnosti. 83. Obavezujemo se da ojaamo Ekonomski i socijalni savjet u okviru njegovog mandata datog Poveljom, kao glavnog organa za integrisan i usaglaen nastavak rezultata svih znaajnih konferencija i samita Ujedinjenih nacija na polju ekonomije, drutvenog razvoja, ivotne sredine i srodnih oblasti, i prepoznajemo njegovu kljunu ulogu u postizanju
29
Ekonomski i socijalni savjet
izbalansirane integracije tri dimenzije odrivog razvoja. Oekujemo ocjenu implementacije rezolucije 61/16 Generalne skuptine o jaanju Savjeta, donesene 20. novembra 2006. Politiki forum na visokom nivou 84. Odluujemo da osnujemo univerzalni, meuvladin politiki forum na visokom nivou, zasnovan na prednostima, iskustvu, resursima i inkluzivnim nainima uea koje je ve ustanovila Komisija za odrivi razvoj, koji bi na kraju zamijenio Komisiju. Politiki forum na visokom nivou pratie implementaciju odrivog razvoja i trebalo bi da izbjegava preklapanja sa postojeim strukturama, tijelima i entitetima na ekonomian nain.
85. Forum na visokom nivou mogao bi da: (a) obezbijedi politiko rukovodstvo, smjernice i preporuke za odrivi razvoj; (b) u naprijedi integraciju tri dimenzije odrivog razvoja na cjelovit nain u svim sektorima i na svim nivoima; (c) o bezbijedi dinaminu platformu za redovne dijaloge, i za ocjenjivanje i odreivanje programa rada u cilju unapreenja odrivog razvoja; (d) o bezbijedi fokusiran i dinamian program rada usmjeren na akciju, uz adekvatno razmatranje novih i nadolazeih izazova za odrivi razvoj; (e) p rati i procjenjuje napredak u ispunjavanju obaveza u vezi sa odrivim razvojem sadranih u Agendi 21, Planu implementacije iz Johanezburga, Barbadoskom programu akcije, Strategiji iz Mauricijusa i zavrnim dokumentima ove Konferencije, i, shodno okolnostima, relevantnim zavrnim dokumentima ostalih samita i konferencija Ujedinjenih nacija, ukljuujui dokumenta etvrte konferencije Ujedinjenih nacija o najmanje razvijenijim zemljama, 29kao i nain njihove implementacije;
29 Report of the Fourth United Nations Conference on the Least Developed Countries, Istanbul, Turkey, 913. maj 2011. (A/CONF.219/7), poglavlja I i II.
30
(f ) p odstakne saradnju cijelog sistema agencija, fondova i programa Ujedinjenih nacija na visokom nivou, i pozove na uee, shodno okolnostima, ostale relevantne multilateralne finansijske i trgovinske institucije i ugovorna tijela, u okviru njihovih mandata i u saglasnosti sa pravilima i odredbama Ujedinjenih nacija; (g) u naprijedi saradnju i koordinaciju u okviru sistema Ujedinjenih nacija u vezi sa programima i politikama odrivog razvoja; (h) promovie transparentnost i implementaciju kroz dalje unapreenje konsultantske uloge i uea znaajnih grupa i ostalih relevantnih aktera na meunarodnom nivou u cilju bolje upotrebe njihove ekspertize, zadravajui pritom meudravni karakter razgovora; (i) promovie razmjenu najboljih praksi i iskustava koja se tiu implementacije odrivog razvoja i, na dobrovoljnoj bazi, olaka razmjenu iskustava, ukljuujui uspjehe, izazove i nauene lekcije; (j) promovie usaglaenost i koordinaciju politika odrivog razvoja u cijelom sistemu; (k) jaa saradnju izmeu nauke i politike kroz pregled dokumentacije koji bi na jednom mjestu sakupio rasute informacije i procjene, formirajui jedan
86. Odluujemo da zaponemo meudravni, otvoreni, transparentni i inkluzivni proces pregovora u Generalnoj skuptini radi definisanja formata i organizacionih aspekata foruma na visokom nivou, sa ciljem da se prvi forum na visokom nivou odri na poetku ezdeset osmog zasjedanja Skuptine. Razmotriemo takoe potrebu da se promovie intergeneracijska solidarnost za postizanje odrivog razvoja, uzimajui u obzir potrebe buduih generacija, pozivajui, pored ostalog, Generalnog sekretara da podnese izvetaj o ovom pitanju.
31
globalni izvjetaj o odrivom razvoju koji se zasniva na postojeim procjenama; (l) U uaprijedi donoenje odluka na osnovu injenica na svim nivoima i doprinese jaanju postojee izgradnje kapaciteta za prikupljanje i analizu podataka u zemljama u razvoju.
C. Z atita ivotne sredine kao jedan od stubova odrivog razvoja 87. Iznova potvrujemo potrebu da se ojaa meunarodna uprava u kontekstu institucionalnog okvira za odrivi razvoj, u cilju promovisanja izbalansirane integracije ekonomske, drutvene i ekoloke dimenzije odrivog razvoja kao i koordinacije u okviru sistema Ujedinjenih nacija. 88. Posveeni smo jaanju uloge Programa Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu kao vodeeg globalnog autoriteta po pitanju ivotne sredine koji odreuje globalni program za zatitu ivotne sredine, promovie dosljedno sprovoenje ekoloke dimenzije odrivog razvoja u okviru sistema Ujedinjenih nacija i slui kao mjerodavni zagovornik zatite ivotne sredine na globalnom nivou. Potvrujemo iznova Rezoluciju Generalne skuptine br. 2997 (XXVII) od 15. decembra 1972. o osnivanju Programa Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu i ostale relevantne rezolucije koje potvruju njen mandat, kao i Deklaraciju iz Najrobija od 7. februara 1997. o ulozi i ovlaenjima Programa Ujedinjenih nacija za 32
ivotnu sredinu30 i Ministarsku deklaraciju iz Malmea od 31. maja 2000. godine.31 U tom smislu, pozivamo Skuptinu da na svom ezdeset sedmom zasjedanju usvoji rezoluciju kojom se jaa i nadgrauje Program Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu na sljedei nain: (a) ustanoviti univerzalno lanstvo u Upravnom savjetu Programa Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu kao i druge mjere da se ojaa njegovo upravljanje, sposobnost adekvatnog reagovanja i odgovornost prema zemljama lanicama; (b) u spostaviti sigurna, stabilna, odgovarajua i uveana finansijska sredstva iz regularnog budeta Ujedinjenih nacija i iz dobrovoljnih priloga u cilju ispunjavanja UNEP-ovog mandata; (c) unaprijediti uticaj Programa Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu i njegovu sposobnost da ispuni svoj mandat u smislu koordinacije u okviru sistema Ujedinjenih nacija kroz jaanje njegovog uea u kljunim koordinacionim tijelima Ujedinjenih nacija
30 Official Records of the General Assembly, Fifty-second Session, Supplement No. 25 (A/52/25), dodatak, odluka 19/1, dodatak. 31 Ibid., Fifty-fifth Session, Supplement No. 25 (A/55/25), dodatak I, odluka SS.VI/1, dodatak
i kroz njegovo osposobljavanje da predvodi napore za formulisanje strategija u oblasti ivotne sredine u okviru itavog sistema Ujedinjenih nacija; (d) promovisati snanu povratnu vezu izmeu nauke i politike, baziranu na postojeim meunarodnim instrumentima, procjenama, panel-diskusijama i informacionim mreama, ukljuujui i Globalnu ekoloku perspektivu (Global Environment Outlook) kao jedan od procesa iji je cilj da se na jednom mjestu spoje informacije i procjene u cilju podrke informisanom donoenju odluka; (e) iriti i meusobno razmjenjivati informacije o ivotnoj sredini koje su zasnovane na dokazima, i poveati u javnosti nivo svijesti o kritinim i nadolazeim ekolokim problemima; (f ) obezbijediti unapreenje kapaciteta svim zemljama, kao i podrku i olakan pristup tehnologijama; (g) postupno uvrstiti funkcije sjedita UN-a u Najrobiju i ojaati njegovo regionalno prisustvo u cilju pomoi zemljama, na njihov zahtjev, u implementaciji njihovih nacionalnih ekolokih politika, uz blisku saradnju sa ostalim relevantnim tijelima u sistemu Ujedinjenih nacija; (h) osigurati aktivno uee svih relevantnih aktera oslanjajui se na najbolje prakse i modele iz
relevantnih multilateralnih institucija i istraujui nove mehanizme za promovisanje transparentnosti i efektivnog uea civilnog drutva. 89. Prepoznajemo da multilateralni dogovori po pitanjima ivotne sredine znaajno doprinose odrivom razvoju. Prepoznajemo aktivnosti koje su ve uraene u cilju poboljanja saglasnosti izmeu tri konvencije koje su se odnosile na hemikalije i otpad (Bazelska konvencija o kontroli prekograninog kretanja opasnih otpada i njihovom odlaganju,32 Roterdamska konvencija o postupku davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavjetenja za odreene opasne hemikalije i pesticide u meunarodnoj trgovini33 i Stokholmska konvencija o postojanim organskim zagaivaima34). Podstiemo sve strane u multilateralnim ekolokim sporazumima da razmotre dalje mjere u ovim i drugim tematskim blokovima, i da, prema okolnostima, promoviu dosljednost politika na svim relevantnim nivoima, da unaprijede efikasnost, redukuju nepotrebna preklapanja i dupliranja, i da poboljaju koordinaciju
32 United Nations, Treaty Series, vol. 1673, No. 28911. 33 Ibid., vol. 2244, No. 39973. 34 Ibid., vol. 2256, No. 40214.
33
i saradnju izmeu uesnika multilateralnih ekolokih dogovora, ukljuujui tu i tri kovencije iz Rija, kao i sa lokalnim jedinicama sistema Ujedinjenih nacija. 90. Naglaavamo potrebu za nastavljanjem redovnog praenja stanja i promjena prirodne sredine na Zemlji i posljedinih uticaja na ljudsko blagostanje. U tom smislu ohrabrujemo inicijative kao to je proces Globalne ekoloke perspektive (Global Environment Outlook) koji ima za cilj da na jednom mjestu prikupi informacije i procjene u vezi sa ivotnom sredinom i da izgradi nacionalne i regionalne kapacitete za podrku informisanom donoenju odluka.
D. M eunarodne finansijske institucije i operativna djelatnost Ujedinjenih nacija 91. Prepoznajemo da bi odrivom razvoju trebalo ukazati dunu panju u okviru programa, fondova i specijalizovanih agencija sistema Ujedinjenih nacija i ostalih relevantnih entiteta kao to su meunarodne finansijske institucije i Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju u skladu sa njihovim postojeim mandatima. U tom smislu, pozivamo ih da dalje unaprijede potpuno integrisanje principa odrivog razvoja u njihove mandate, programe, strategije i procese donoenja odluka, i da time podre napore svih zemalja, a posebno zemalja u razvoju, za postizanje odrivog razvoja. 92. Ponovo potvrujemo vanost irenja i jaanja uea zemalja u razvoju u meunarodnom donoenju odluka i uspostavljanju normi na polju ekonomije, i u tom smislu, skreemo panju na nedavno donijete vane odluke o reformi upravljakih struktura, sistema kvota i glasakih prava Breton-Vuds institucije tako da bolje odraavaju realnosti sadanjeg trenutka i unapreuju ulogu i uee zemalja u razvoju, i ponavljamo vanost reforme naina upravljanja ovim
34
institucijama u cilju poboljanja njihove efektivnosti, kredibiliteta, odgovornosti i legitimnosti. 93. Pozivamo na dalje potpuno integrisanje tri dimenzije odrivog razvoja u cjelokupni sistem Ujedinjenih nacija, i zahtijevamo od Generalnog sekretara da izvijesti Skuptinu, kroz Ekonomski i socijalni savjet, o napretku koji je u tom smislu postignut. Takoe traimo i smatramo znaajnim jaanje koordinacije politika u kljunim strukturama Sekretarijata Ujedinjenih nacija, kako bi se obezbijedila usaglaenost cijelog sistema radi podrke odrivom razvoju, kao i odgovornost prema dravama lanicama. 94. Pozivamo upravne organe fondova, programa i specijalizovanih agencija razvojnog sistema Ujedinjenih nacija da razmotre odgovarajue mjere za integrisanje drutvene, ekonomske i ekoloke dimenzije u sve operativne djelatnosti sistema Ujedinjenih nacija. Takoe naglaavamo da je poveanje finansijskog doprinosa razvojnom sistemu Ujedinjenih nacija kljuno za postizanje meunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva, ukljuujui Milenijumske razvojne ciljeve, i u tom
smislu prepoznajemo postojanje uzajamne veze izmeu poveane djelotvornosti, efikasnosti i usaglaenosti razvojnog sistema Ujedinjenih nacija, postizanja konkretnih rezultata u pomoi zemljama u razvoju u iskorjenjivanju siromatva i postizanja trajnog ekonomskog rasta i odrivog razvoja. 95. Naglaavamo potrebu da se pojaaju operativne djelatnosti u cilju razvoja sistema Ujedinjenih nacija za djelovanje na terenu koje su u saglasnosti sa nacionalnim prioritetima zemalja u razvoju a u vezi sa odrivim razvojem. U tom smislu, naglaavamo da osnovne karakteristike i principi operativnih aktivnosti Ujedinjenih nacija uspostavljeni kroz relevantne rezolucije Generalne skuptine obezbjeuju sveobuhvatni okvir za sva pitanja koja se tiu razvojne pomoi Ujedinjenih nacija na terenu. Prepoznajemo znaaj jaanja koordinacije u sistemu Ujedinjenih nacija. Oekujemo rezultate nezavisne procjene inicijative Djelujemo kao jedan.
35
96. Pozivamo sistem Ujedinjenih nacija da unaprijedi upravljanje objektima i djelatnostima uzimajui u obzir odrive prakse, oslanjajui se na postojee aktivnosti i promoviui ekonominost, a sve u skladu sa pravnim okvirima, ukljuujui tu finansijska pravila i propise, i potujui odgovornost prema dravama lanicama.
E. Djelatnosti na regionalnom, nacionalnom, subnacionalnom i lokalnom nivou 97. P repoznajemo znaaj regionalne dimenzije odrivog razvoja. Regionalni okviri mogu da dopune i olakaju efektivno pretvaranje politika odrivog razvoja u konkretne akcije na nacionalnom nivou. 98. O hrabrujemo regionalne, nacionalne, subnacionalne i lokalne vlasti da razviju i koriste strategije za odrivi razvoj kao kljuni instrument za usmjeravanje procesa donoenja odluka i implementacije odrivog razvoja na svim nivoima, i u tom smislu prepoznajemo da su integrisani podaci i informacije o drutvu, ekonomiji i ivotnoj sredini, kao i efektivna analiza i procjena implementacije znaajni inioci u procesu donoenja odluka. 99. O hrabrujemo aktivnosti na regionalnom, nacionalnom, subnacionalnom i lokalnom nivou kojima se promovie pristup informacijama, ukljuivanje javnosti i pristup pravosuu u oblasti ivotne sredine, u odgovarajuim sluajevima.
36
100. Naglaavamo da regionalne i subregionalne organizacije, ukljuujui regionalne komisije Ujedinjenih nacija i njihove subregionalne kancelarije, imaju znaajnu ulogu u promovisanju izbalansirane integracije ekonomske, drutvene i ekoloke dimenzije odrivog razvoja u regionima u kojima djeluju. Podvlaimo potrebu da se ove institucije podre, kroz sistem Ujedinjenih nacija, u efektivnoj praktinoj primjeni principa odrivog razvoja, i potrebu da se olaka usaglaavanje institucija i usklaivanje relevantnih razvojnih politika, planova i programa. U tom smislu, apelujemo na ove institucije da odrivi razvoj postave za prioritet, kroz, inter alia, djelotvorniju i efektivniju izgradnju kapaciteta, razvoj i implementaciju regionalnih sporazuma i dogovora, prema okolnostima, kao i kroz razmjenu informacija, najboljih praksi i nauenih lekcija. Takoe ohrabrujemo regionalne i meuregionalne inicijative za odrivi razvoj. Dalje, prepoznajemo potrebu da se obezbijedi djelotvorna veza izmeu globalnih, regionalnih, subregionalnih i nacionalnih procesa za unapreenje odrivog razvoja. Ohrabrujemo unapreenje regionalnih komisija Ujedinjenih nacija i njihovih subregionalnih kancelarija da u skladu
101. Podvlaimo potrebu za koherentnijim i integrisanim planiranjem i donoenjem odluka na nacionalnom, subnacionalnom i lokalnom nivou, prema okolnostima, i u tom cilju pozivamo sve drave da ojaaju nacionalne, subnacionalne i/ili lokalne institucije ili relevantna tijela i procese koji ukljuuju vie aktera, prema potrebama, koji se bave odrivim razvojem, kao i da obezbijede koordinaciju po pitanjima odrivog razvoja i da omogue efektivnu integraciju tri dimenzije odrivog razvoja. 102. Dobro dole su regionalne i meuregionalne inicijative za odrivi razvoj, kao to je Partnerski program Zeleni most (Green Bridge Partnership Programme), koji je dobrovoljan i otvoren za uee svih partnera. 103. Podvlaimo potrebu da se obezbijedi dugorona politika posveenost odrivom razvoju, uzimajui u obzir nacionalne okolnosti i prioritete, i u tom smislu ohrabrujemo sve drave da preduzmu neophodne mjere i akcije za postizanje odrivog razvoja.
37
sa svojim mogunostima podre zemlje lanice u implementaciji odrivog razvoja.
V O kvir za djelovanje i nastavak aktivnosti

A. Tematske oblasti i meusektorska pitanja 104. Prepoznajemo da je za postizanje ciljeva Konferencije Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju, naime da se osigura obnovljena politika podrka odrivom razvoju, kao i da se razmotre teme zelene ekonomije u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva i institucionalnog okvira za odrivi razvoj, neophodno da se obaveemo da emo razmotriti preostale nedostatke u implementaciji zakljunih dokumenata glavnih samita o odrivom razvoju, da emo rjeavati nove i nadolazee izazove i da emo iskoristiti nove mogunosti, kroz akcije navedene ispod u ovom okviru za djelovanje, obezbjeujui prema potrebi sredstva za njihovu implementaciju. Prepoznajemo da su ciljevi, zadaci i indikatori, ukljuujui, prema okolnostima, i rodno-osjetljive indikatore, dragocjeni za mjerenje i ubrzanje napretka. Dalje skreemo panju da napredak u implementaciji dolje navedenih akcija moe biti 38
unaprijeen dobrovoljnom razmjenom informacija, znanja i iskustava. Iskorjenjivanje siromatva 105. Prepoznajemo da je u ovom trenutku (tri godine do 2015 zacrtanog datuma za ostvarenje Milenijumskih razvojnih ciljeva), iako je postignut napredak u smanjenju siromatva u nekim regionima, ovaj napredak bio neravnomjeran i da se broj ljudi koji ive u siromatvu u odreenim zemljama i dalje poveava, kao i da ene i djeca ine veinu najugroenijih grupa, posebno u najmanje razvijenim zemljama a naroito u Africi. 106. Prepoznajemo da je trajni, inkluzivni i pravini ekonomski rast u zemljama u razvoju kljuni uslov za iskorjenjivanje siromatva i gladi i za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. U tom smislu, naglaavamo da bi nacionalni napori zemalja u razvoju trebalo da budu podrani podsticajnim okruenjem kome je cilj da se proire razvojne mogunosti zemalja u razvoju. Naglaavamo takoe potrebu da se iskorjenjenju siromatva d najvii prioritet u okviru razvojnih programa Ujedinjenih
107. Prepoznajemo da promovisanje univerzalnog pristupa socijalnim uslugama moe dati znaajan doprinos uvrivanju i postizanju dobrobiti razvoja. Sistem socijalne zatite kojim se tretiraju i redukuju nejednakost i socijalna iskljuenost neophodan je za iskorjenjenje siromatva i unapreenje postignua Milenijumskih razvojnih ciljeva. U tom smislu, snano podravamo inicijative koje imaju za cilj poboljanje socijalne zatite za sve ljude. Bezbjednost hrane, ishrana i odriva poljoprivreda 108. Potvrujemo svoje obaveze koje se tiu prava svih na pristup prehrambenim proizvodima koji su bezbjedni, koliinski dovoljni i hranljivi, u skladu sa pravom na adekvatnu ishranu i osnovnim pravom svih da ne gladuju. Prepoznajemo da su bezbjednost hrane i ishrana postali urgentni globalni izazovi i u tom smislu dalje potvrujemo nau posveenost poboljanju prehrambene sigurnosti i pristupa hrani koja je adekvatna, bezbjedna i hranljiva, za
109. Prepoznajemo da znaajan dio siromanih na svijetu ivi u ruralnim sredinama, i da ruralne zajednice igraju znaajnu ulogu u ekonomskom razvoju mnogih zemalja. Naglaavamo potrebu da se revitalizuju sektori poljoprivrede i ruralnog razvoja, posebno u zemljama u razvoju, na ekonomski, drutveno i ekoloki odriv nain. Prepoznajemo znaaj preduzimanja potrebnih mjera za bolje ispunjenje potreba ruralnih zajednica kroz, inter alia, poboljanje pristupa kreditima i drugim finansijskim uslugama, tritima, sigurnom zakupu zemlje, zdravstvenoj zatiti, socijalnim uslugama, obrazovanju, obukama, znanju i odgovarajuim priutivim tehnologijama, ukljuujui tehnologije za efikasno navodnjavanje, korienje preiene
35 P ogledati Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu/ Food and Agriculture Organization of the United Nations, dokument WSFS 2009/2.
39
nacija, kao i da se osnovni uzroci i izazovi siromatva tretiraju kroz integrisane, usaglaene i dosljedne strategije na svim nivoima.
sadanje i budue generacije, ukljuujui i hranu za djecu mlau od dvije godine, u skladu sa pet principa Rimske deklaracije o svjetskoj sigurnosti hrane usvojene 16. novembra 2009,35 i kroz, prema prilikama, nacionalne, regionalne i globalne strategije o prehrambenoj sigurnosti i ishrani.
otpadne vode i prikupljanje vode i njeno skladitenje, i to za poljoprivredne proizvoae, naroito male proizvoae, ene, starosjedilake narode i ljude koji ive u tekim uslovima. Ponovo napominjemo znaaj osnaivanja ena u ruralnim oblastima jer su one kljuni akteri za poboljanje poljoprivrednog i ruralnog razvoja i za prehrambenu sigurnost i ishranu. Prepoznajemo, takoe, znaaj tradicionalnih odrivih poljoprivrednih praksi, ukljuujui tradicionalne sisteme snabdijevanja sjemenom, posebno za mnoge starosjedilake narode i lokalne zajednice. 110. Imajui u vidu raznovrsnost poljoprivrednih uslova i sistema, odluni smo da poveamo odrivu poljoprivrednu proizvodnju i produktivnost na globalnom nivou, i kroz poboljanje funkcionisanja trita i trgovinskih sistema i jaanje meunarodne saradnje, naroito za zemlje u razvoju, kroz poveanje javnog i privatnog investiranja u odrivu poljoprivredu, upravljanje zemljitem i ruralni razvoj. Kljune oblasti za investiranje i podrku ukljuuju: odrive poljoprivredne prakse; ruralnu infrastrukturu, kapacitete za skladitenje i odgovarajue tehnologije; istraivanja i razvojne
aktivnosti u vezi sa tehnologijama odrive poljoprivrede; razvoj jakih poljoprivrednih zadruga i vrijednosnih lanaca; i jaanje veza izmeu sela i grada. Takoe prepoznajemo i potrebu da se znatno smanje gubici hrane poslije etve i drugi gubici hrane kao i da se smanji koliina otpada kroz cjelokupni lanac snabdijevanja hranom. 111. Iznova potvrujemo neophodnost promovisanja, unapreenja i podravanja odrivije poljoprivrede, ukljuujui zemljoradnju, stoarstvo, umarstvo, ribarstvo i akvakulturu, koja poboljava prehrambenu sigurnost, iskorjenjuje glad i ekonomski je isplativa, obezbjeujui uz to ouvanje zemljita, voda, biljnih i ivotinjskih genetskih resursa, bioloke raznovrsnosti i ekosistema, i poboljavajui otpornost na klimatske promjene i prirodne katastrofe. Prepoznajemo, takoe, potrebu da se odre prirodni ekoloki procesi koji obezbjeuju podrku sistemima za proizvodnju hrane. 112. Naglaavamo potrebu da se unaprijede sistemi za odrivo stoarstvo, poboljanjem zemljita za ispau i sistemima navodnjavanja koji su u skladu sa
40
113. Takoe naglaavamo kljunu ulogu zdravih morskih ekosistema, odrivog uzgajanja riba i odrive akvakulture za prehrambenu sigurnost i ishranu, i za obezbjeivanje sredstava za ivot miliona ljudi. 114. Odluni smo da preduzmemo mjere za unapreenje poljoprivrednih istraivanja, obrazovnih aktivnosti, obuke i obrazovanja u cilju poboljanja poljoprivredne produktivnosti i odrivosti kroz dobrovoljnu razmjenu znanja i dobrih praksi. Rijeeni smo, dalje, da poboljamo pristup informacijama, tehnikom znanju i vjetinama, izmeu ostalog uz pomo novih informacija i komunikacionih tehnologija koje osnauju poljoprivrednike, ribare i umare da biraju izmeu razliitih metoda za postizanje odrive poljoprivredne proizvodnje. Pozivamo na jaanje meunarodne saradnje u istraivanjima koja imaju za cilj razvoj poljoprivrede.
116. Naglaavamo potrebu da se utvrde osnovni uzroci prevelike nestabilnosti cijena hrane, ukljuujui strukturne uzroke na svim nivoima, kao i potrebu da se regulie rizik u vezi sa visokim i krajnje nestabilnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, i posljedice koje on ima po sigurnost hrane i ishranu, kao i za poljoprivrednike sa malim posjedima i siromane stanovnike gradova.
41
nacionalnim politikama, zakonodavstvom, pravilima i propisima, kroz unapreenje odrivih sistema za upravljanje vodama, i napore da se iskorijene stone bolesti i sprijei njihovo irenje, prepoznajui da je ivot poljoprivrednika, ukljuujui stoare, usko povezan sa zdravljem stoke.
115. Iznova potvrujemo znaajan rad i inkluzivni karakter Komiteta za svjetsku sigurnost hrane, kroz njegovu ulogu u olakavanju dravno iniciranih procjena odrive proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti, i podstiemo sve zemlje da posvete dunu panju razmatranju implementacije Dobrovoljnih smjernica Komiteta za svjetsku sigurnost hrane o odgovornom upravljanju zakupom zemlje, ribnjaka i uma u kontekstu nacionalne sigurnosti hrane. Zapaamo i tekue diskusije na temu odgovornih investicija u oblasti poljoprivrede u okviru Komiteta za svjetsku prehrambenu sigurnost, kao i principe za odgovorno investiranje u poljoprivredu.
117. Podvlaimo znaaj pravovremenog, tanog i transparentnog informisanja u rjeavanju problema prevelike nestabilnosti cijena hrane, i u tom smislu skreemo panju na Trini informacioni sistem za poljoprivredu koji se nalazi u Organizaciji Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu i apelujemo na meunarodne organizacije-uesnice, aktere iz privatnog sektora i vlade da obezbijede javnu distribuciju pravovremenih i kvalitetnih informacija o proizvodima koji se tiu trita hrane. 118. Iznova potvrujemo da e univerzalni, otvoreni, nediskriminatorni i pravini sistem trgovanja zasnovan na potovanju pravila unaprijediti poljoprivredni i ruralni razvoj u zemljama u razvoju i doprinijeti svjetskoj prehrambenoj sigurnosti. Apelujemo da se kroz nacionalne, regionalne i meunarodne strategije promovie uee poljoprivrednika, posebno poljoprivrednika sa malim posjedima, ukljuujui ene, u lokalna, domaa, regionalna i meunarodna trita.
Snabdijevanje vodom i sanitarni uslovi 119. Prepoznajemo da su vodni resursi u sri odrivog razvoja jer su blisko povezani sa velikim brojem kljunih globalnih izazova. Iz tog razloga jo jednom napominjemo znaaj integrisanja vodnih resursa u odrivi razvoj i podvlaimo kritinu vanost snabdijevanja vodom i obezbjeivanja sanitarnih uslova u okviru tri dimenzije odrivog razvoja. 120. Iznova potvrujemo obaveze iz Plana implementacije iz Johanesburga i Milenijumske deklaracije koji se tiu prepolovljavanja do 2015. godine broja ljudi bez pristupa bezbjednoj pijaoj vodi i osnovnim sanitarnim uslovima kao i razvoja integrisanog upravljanja vodnim resursima i planovima za efikasno korienje vode sa ciljem da se osigura odriva upotreba vode. Obavezujemo se da emo postupno realizovati pristup bezbjednoj i priutivoj pijaoj vodi i osnovne sanitarne uslove za sve, to je neophodno za iskorjenjenje siromatva, osnaivanje ena i zatitu zdravlja ljudi, kao i da emo znaajno unaprijediti implementaciju integrisanog upravljanja vodnim resursima na svim nivoima prema okolnostima. U tom smislu ponovo potvrujemo
42
121. Ponovo potvrujemo obaveze koje se tiu ljudskog prava na bezbjednu pijau vodu i sanitarne uslove, koje e se postupno realizovati za nae narode uz puno potovanje nacionalnog suvereniteta. Takoe naglaavamo svoju posveenost Meunarodnoj dekadi akcije Voda za ivot od 2005. do 2015. 122. Prepoznajemo kljunu ulogu ekosistema za odravanje koliine i kvaliteta vode i podravamo akcije u okviru nacionalnih granica za zatitu i odrivo upravljanje ovim ekosistemima. 123. Podvlaimo potrebu da se usvoje mjere za rjeavanje problema poplava, sua i nedostatka vode, uzimajui u obzir ravnoteu izmeu ponude i potranje vode, i ukljuujui, prema okolnostima, nekonvencionalne izvore vode, kao i potrebu da se pokrenu finansijski resursi i investicije u infrastrukturu za snabdijevanje vodom i sanitarne usluge, u skladu sa nacionalnim prioritetima.
Energija 125. P repoznajemo da energija igra kljunu ulogu u procesu razvoja, s obzirom na to da pristup odrivim modernim energetskim uslugama doprinosi iskorjenjivanju siromatva, spaava ivote, poboljava zdravlje i pomae da se obezbijede osnovne ljudske potrebe. Naglaavamo da su ove usluge od sutinskog znaaja za socijalnu inkluziju i ravnopravnost polova, kao i da je energija kljuni inilac za proizvodnju. Obavezujemo se da olakamo podrku za pristup ovim uslugama za 1.4 milijarde ljudi irom svijeta koji ih trenutno nemaju. Prepoznajemo da je pristup ovim uslugama kljuan za postizanje odrivog razvoja.
43
svoje obaveze za pruanje podrke ovim naporima, naroito u zemljama u razvoju, kroz pokretanje resursa iz svih izvora, izgradnju kapaciteta i prenos tehnologija.
124. N aglaavamo potrebu da se usvoje mjere za znaajno smanjenje zagaenja voda i poboljanje kvaliteta vode, za znaajno poboljanje tretmana otpadnih voda i efikasnog korienja vode, i za smanjenje gubitaka vode. Naglaavamo da je u tom cilju neophodna meunarodna pomo i saradnja.
126. Naglaavamo potrebu da se rjeavaju problemi pristupa odrivim modernim energetskim uslugama za sve, naroito za siromane, koji ne mogu sebi da priute ove usluge ak i kada su one dostupne. Naglaavamo potrebu da se preduzmu dalje mjere za poboljanje ove situacije, kroz pokretanje adekvatnih finansijskih resursa, tako da se ove usluge obezbijede na pouzdan, priutiv, ekonomian i drutveno i ekoloki prihvatljiv nain u zemljama u razvoju. 127. Iznova potvrujemo podrku implementaciji nacionalnih i subnacionalnih politika i strategija, zasnovanih na individualnim nacionalnim okolnostima i razvojnim tenjama, kroz korienje energije iz razliitih izvora za pokrivanje razvojnih potreba, i to kroz: poveano korienje obnovljivih izvora energije i drugih nisko-emisionih tehnologija, efikasnije korienje energije, vee oslanjanje na napredne energetske tehnologije ukljuujui istije tehnologije za fosilna goriva, i kroz odrivu upotrebu tradicionalnih izvora energije. Obavezujemo se da emo promovisati dostupnost odrivih modernih energetskih
usluga za sve kroz nacionalne i subnacionalne aktivnosti, inter alia, u cilju postizanja elektrifikacije i irenja odrivih rjeenja za pripremu hrane i grijanje, ukljuujui zajednike akcije radi razmjene najboljih praksi i usvajanja politika prema potrebi. Apelujemo na vlade da rade na stvaranju podsticajnih okruenja koja olakavaju investiranje iz javnog i privatnog sektora u relevantne i potrebne istije energetske tehnologije. 128. Prepoznajemo da su poboljanje energetske efikasnosti, poveanje udjela energije iz obnovljivih resursa i od istijih i energetski efikasnih tehnologija od velikog znaaja za odrivi razvoj, i u smislu borbe sa klimatskim promjenama. Takoe prepoznajemo potrebu za energetski efikasnim mjerama u urbanom planiranju, zgradama i transportu, i u proizvodnji dobara i usluga i dizajnu proizvoda. Takoe prepoznajemo znaaj promocije podsticajnih mjera i uklanjanja prepreka za energetsku efikasnost i diversifikaciju izvora energije, izmeu ostalog kroz promociju istraivanja i razvoja u svim zemljama, ukljuujui zemlje u razvoju.
44
129. Biljeimo poetak inicijative Generalnog sekretara pod nazivom Odriva energija za sve, koja se fokusira na pristup energiji, energetsku efikasnost, i odrive izvore energije. Odluni smo da radimo na tome da odriva energija za sve postane realnost, i da, kroz to, pomognemo iskorjenjivanju siromatva i ostvarivanju odrivog razvoja i globalnog napretka. Prepoznajemo da su aktivnosti zemalja koje se tiu irih tema u oblasti energetike od velikog znaaja i da su postavljene kao prioriteti u skladu sa sopstvenim specifinim izazovima, kapacitetima i okolnostima, ukljuujui njihove raznovrsne izvore energije. Odrivi turizam 130. Naglaavamo da dobro planiranje i upravljanje u oblasti turizma moe znaajno doprinijeti ostvarenju tri dimenzije odrivog razvoja, da je usko povezano sa ostalim sektorima, i da moe rezultirati otvaranjem pristojnih radnih mjesta i stvaranjem mogunosti za trgovinu. Prepoznajemo potrebu da se podre aktivnosti u oblastima odrivog turizma i odgovarajueg razvoja kapaciteta, koje promoviu ekoloku svijest, uvaju i tite prirodnu sredinu, divlji ivotinjski svijet, floru, bioloku raznovrsnost,
131. Podstiemo promociju investicija u odrivi turizam, ukljuujui eko-turizam i kulturni turizam, to moe ukljuiti stvaranje malih i srednjih preduzea i olakanje pristupa finansijama, kroz mikrokredite za siromane, starosjedilake narode i lokalne zajednice u oblastima sa visokim potencijalom za eko-turizam. U tom smislu, podvlaimo znaaj uspostavljanja, tamo gdje je potrebno, odgovarajuih smjernica i propisa u skladu sa nacionalnim prioritetima i zakonodavstvom za promovisanje i podrku odrivom turizmu.
45
ekosisteme i kulturnu raznovrsnost, i unapreuju dobrostanje i sredstva za ivot lokalnih zajednica kroz podrku njihovim lokalnim ekonomijama i ljudskom i prirodnom okruenju kao cjelini. Pozivamo na poboljanje podrke aktivnostima u oblastima odrivog turizma i odgovarajue izgradnje kapaciteta u zemljama u razvoju u cilju doprinosa postizanju odrivog razvoja.
Odrivi transport 132. Skreemo panju na to da su transport i mobilnost od sutinskog znaaja za odrivi razvoj. Odrivi transport moe unaprijediti ekonomski rast i poboljati pristupanost. Odrivi transport dozvoljava postizanje bolje integrisanosti ekonomije uz mogunost ouvanja prirodne sredine. Prepoznajemo vanost efikasnog prevoza ljudi i dobara, i pristupa ekolokom, bezbjednom i priutivom transportu kao nainu za poboljanje socijalne jednakosti, zdravlja, rezilijentnosti gradova, veza izmeu sela i grada i produktivnosti ruralnih podruja. U tom smislu, uraunavamo bezbjednost na putevima kao dio naih napora da se postigne odrivi razvoj. 133. Podravamo razvoj odrivih sistema transporta, ukljuujui energetski efikasne, multimodalne transportne sisteme, posebno masovne sisteme javnog prevoza, ekoloki ista goriva i vozila, kao i unaprijeene sisteme prevoza u ruralnim podrujima. Prepoznajemo potrebu da se promovie integrisan pristup kreiranju politika na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou koje se
tiu transportnih usluga i sistema koji promoviu odrivi razvoj. Takoe prepoznajemo da posebne razvojne potrebe zemalja u razvoju bez izlaska na more i tranzitnih zemalja u razvoju moraju biti uzete u obzir pri uspostavljanju odrivih transportnih sistema. Prepoznajemo da je u tom smislu zemljama u razvoju potrebna meunarodna podrka. Odrivi gradovi i naselja 134. Prepoznajemo da, ukoliko su dobro planirani i razvijeni, ukljuujui kroz sveobuhvatno planiranje i pristup upravljanju, gradovi mogu pomoi stvaranju ekonomski, socijalno i ekoloki odrivih drutava. U tom smislu, prepoznajemo potrebu za cjelovitim pristupom razvoju gradova i naselja koji obezbjeuje pristupane cijene stanovanja i infrastrukture i kome su prioritet poboljanje stanja u sirotinjskim naseljima i urbana regeneracija. Obavezujemo se da emo raditi na unapreenju naselja, ukljuujui ivotne i radne uslove za gradsko i seosko stanovnitvo u kontekstu iskorjenjivanja siromatva tako da svi ljudi imaju pristup osnovnim uslugama, stanovanju i prevozu.
46
135. Obavezujemo se na promovisanje cjelovitog pristupa planiranju i gradnji odrivih gradova i urbanih naselja, ukljuujui kroz podrku lokalnim vlastima, poveanu svijest javnosti i unapreeno uee graana/ki, ukljuujui siromane, u procesu donoenja odluka. Takoe se obavezujemo da emo promovisati politike odrivog razvoja koje podravaju inkluzivno stanovanje i socijalne usluge; bezbjedno i zdravo ivotno okruenje za sve, naroito za djecu, mlade, ene, stare i osobe sa invaliditetom; priutivi i odrivi transport i energiju; promociju, zatitu i obnavljanje gradskih zelenih povrina; pristup bezbjednoj i istoj pijaoj vodi i sanitarnim uslovima; zdrav kvalitet vazduha; stvaranje pristojnih radnih mjesta; i unaprijeeno urbano planiranje i poboljanje stanja u sirotinjskim naseljima. Dalje podravamo odrivo upravljanje otpadom, kroz primjenu principa redukcije, ponovne upotrebe i reciklae. Naglaavamo da je znaajno razmotriti smanjenje rizika od katastrofa,
136. Naglaavamo znaaj poveanja broja velikih gradskih podruja, veih i manjih gradova koji primjenjuju politike odrivog urbanog planiranja i projektovanja u cilju efektivnog odgovora na oekivani rast urbane populacije u dolazeim dekadama. Biljeimo da je za odrivo urbano planiranje korisno da se ukljue razliiti sudionici kao i da se koriste podaci i informacije razvrstani prema polu, koji se tiu demografskih trendova, raspodjele dohodaka i neformalnih naselja. Prepoznajemo znaajnu ulogu optinskih vlasti u formiranju vizije odrivih gradova, od inicijacije planskog procesa do revitalizacije starijih gradova i gradskih krajeva, ukljuujui kroz usvajanje programa energetske efikasnosti u odravanju zgrada i razvoj odrivih, lokalno prilagoenih sistema transporta. Dalje prepoznajemo znaaj planiranja za mjeovite namjene i podrke nemotorizovanom kretanju, ukljuujui kroz promociju infrastrukture za pjeake i bicikliste.
47
Takoe prepoznajemo potrebu za konzervacijom, prema prilikama, prirodne i kulturne batine u naseljima, revitalizacijom istorijskih podruja i rehabilitacijom gradskih centara.
rezilijentnost i klimatske rizike u gradovima. Prepoznajemo napore gradova da izbalansiraju razvoj sa ruralnim podrujima.
137. Prepoznajemo da partnerstva meu gradovima i zajednicama igraju znaajnu ulogu u promociji odrivog razvoja. U tom smislu, naglaavamo potrebu da se ojaaju postojei mehanizmi i platforme za saradnju, partnerski aranmani i drugi implementacioni instrumenti za unapreenje usaglaene primjene Habitat agende,36 uz aktivno uee svih relevantnih tijela Ujedinjenih nacija i sa optim ciljem postizanja odrivog urbanog razvoja. Dalje prepoznajemo kontinuiranu potrebu za odgovarajuim i predvidivim finansijskim doprinosima Habit agendi Ujedinjenih nacija i Fondaciji za ljudska naselja kako bi se osigurala pravovremena, djelotvorna i konkretna globalna primjena Agende habitat. Zdravlje i stanovnitvo 138. Prepoznajemo da je zdravlje preduslov za sve tri dimenzije odrivog razvoja, kao i njihov ishod i indikator. Razumijemo da ciljevi odrivog razvoja mogu biti postignuti samo uz odsustvo iroko
36 Report of the United Nations Conference on Human Settlements (Habitat II), Istanbul, 314. jun 1996. (United Nations publication, Sales No. E.97. IV.6), poglavlje I, rezolucija 1, dodatak II.
rasprostranjenih, iscrpljujuih zaraznih i nezaraznih bolesti, i samo na onim mjestima gdje stanovnitvo moe dostii stanje fizikog, mentalnog i drutvenog blagostanja. Uvjereni smo da je djelovanje u vezi sa drutvenim i ekolokim faktorima zdravlja, kako u interesu siromanih i ranjivih tako i u interesu itavog stanovnitva, znaajno za stvaranje inkluzivnih, pravinih, ekonomski produktivnih i zdravih drutava. Pozivamo na punu realizaciju prava na uivanje najvieg mogueg standarda fizikog i mentalnog zdravlja. 139. Prepoznajemo takoe i znaaj univerzalnog zdravstvenog osiguranja za poboljanje zdravlja, drutvene kohezije i odrivog ljudskog i ekonomskog razvoja. Obavezujemo se da emo ojaati zdravstvene sisteme u cilju dostizanja pravinog i univerzalnog zdravstvenog osiguranja. Pozivamo sve relevantne inioce da se ukljue u koordinisanu meusektorsku akciju u cilju hitnog rjeavanja zdravstvenih potreba svjetskog stanovnitva. 140. Naglaavamo da HIV i AIDS, malarija, tuberkuloza, grip, djeja paraliza i ostale zarazne bolesti ostaju razlog za ozbiljnu zabrinutost na globalnom nivou,
48
141. Konstatujemo da globalni teret i prijetnja od nezaraznih bolesti predstavljaju jedan od glavnih izazova za odrivi razvoj u dvadeset prvom vijeku. Obavezujemo se da emo ojaati zdravstvene sisteme u cilju dostizanja pravinog i univerzalnog zdravstvenog osiguranja i da emo promovisati priutiv pristup prevenciji, lijeenju, njezi i podrci bolesnika u vezi sa nezaraznim bolestima, posebno kada se radi o kanceru, kardiovaskularnim bolestima, hroninim respiratornim oboljenjima i dijabetesu. Takoe se obavezujemo da emo uspostaviti ili ojaati meusektorske nacionalne politike za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti. Prepoznajemo da se snienje nivoa zagaenja, inter alia, vazduha i vode, a takoe i hemijskog zagaenja, pozitivno odraava na zdravlje.
143. Pozivamo na dalju saradnju na nacionalnom i meunarodnom nivou u cilju ojaanja zdravstvenih sistema kroz poveano finansiranje zdravstva, dalje zapoljavanje, razvoj, obuku i zadravanje
37 Pogledati Legal Instruments Embodying the Results of the Uruguay Round of Multilateral Trade Negotiations done at Marrakesh on 15 April 1994 (GATT secretariat publication, Sales No. GATT/1994-7).
38 Svjetska trgovinska organizacija / World Trade Organization, dokument WT/MIN(01)/DEC/2. 39 Pogledati Svjetska trgovinska organizacija / World Trade Organization, dokument WT/L/540 and Corr.1.
49
i obavezujemo se da emo udvostruiti napore da se ostvari univerzalni pristup prevenciji i lijeenju HIV-a i njezi i podrci za HIV zaraene, i da se eliminie prenoenje HIV-a sa majki na djecu, kao i da emo obnoviti i pojaati borbu protiv malarije, tuberkuloze i zanemarenih tropskih bolesti.
142. I znova potvrujemo pravo da se primjenjuju, u najveoj moguoj mjeri, odredbe sadrane u Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS sporazum),37 u Deklaraciji iz Dohe o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju,38 u odluci Generalnog savjeta Svjetske trgovinske organizacije iz avgusta 2003. o implementaciji paragrafa 6 iz Deklaracije iz Dohe,39 i, kada budu zavrene formalne procedure usvajanja, iz amandmana na lan 31 TRIPS sporazuma koji dozvoljava fleksibilan pristup zatiti javnog zdravlja, naroito radi promocije pristupa lijekovima za sve i podrke obezbjeenju pomoi zemljama u razvoju u tom smislu.
zdravstvenih radnika, kroz poboljanu distribuciju i pristup bezbjednim, priutivim, efektivnim i kvalitetnim lijekovima, vakcinama i medicinskim tehnologijama, i kroz unapreenje zdravstvene infrastrukture. Podravamo vodeu ulogu Svjetske zdravstvene organizacije kao usmjeravajueg i koordinirajueg tijela koje rukovodi meunarodnim zdravstvenim radom. 144. Obavezujemo se da emo sistematski razmatrati demografske trendove i projekcije u naim strategijama i politikama nacionalnog, urbanog i ruralnog razvoja. Kroz dalekoseno planiranje moemo ugrabiti prilike i rjeavati izazove koji se odnose na demografske promjene, ukljuujui migracije. 145. Pozivamo na punu i efektivnu implementaciju Platforme za akciju iz Pekinga i Programa za akciju sa Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju, i zakljunih dokumenata konferencija za njihovu ocjenu, ukljuujui obaveze koje vode ka tome da se osigura seksualno i reproduktivno zdravlje, kao i promociju i zatitu svih ljudskih prava u tom kontekstu. Naglaavamo potrebu
da se obezbijedi univerzalni pristup uslugama u vezi sa reproduktivnim zdravljem, ukljuujui planiranje porodice i seksualno zdravlje; i integracija reproduktivnog zdravlja u nacionalne strategije i programe. 146. Obavezujemo se da emo smanjiti stopu smrtnosti majki i djece i da emo poboljati zdravlje ena, mladih i djece. Iznova potvrujemo svoju posveenost rodnoj ravnopravnosti i zatiti prava ena, mukaraca i mladih da slobodno i odgovorno odluuju i da imaju kontrolu nad pitanjima koja se tiu njihove seksualnosti, ukljuujui pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju, bez prinude, diskriminacije i nasilja. Aktivno emo raditi na tome da osiguramo da zdravstveni sistemi obezbijede neophodne informacije i zdravstvene usluge u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem ena, ukljuujui postizanje univerzalnog pristupa bezbjednim, efikasnim, priutivim i prihvatljivim modernim metodama planiranja porodice, jer je ono od sutinske vanosti za zdravlje ena i poboljanje rodne ravnopravnosti.
50
147. Prepoznajemo da su iskorjenjivanje siromatva, puno i produktivno zapoljavanje i pristojni uslovi rada za sve, kao i socijalna ukljuenost i zatita povezani i da se uzajamno jaaju, i da podsticajna okruenja koja ih promoviu treba da postoje na svim nivoima. 148. Zabrinuti smo zbog uslova na tritu rada i iroko rasprostranjenog nedostatka pristojnih radnih mjesta, naroito za mlade ene i mukarce. Apelujemo na vlade da rjeavaju globalni izazov nezaposlenosti mladih razvijajui i primjenjujui strategije i politike koje obezbjeuju svim mladim ljudima pristup pristojnim i produktivnim radnim mjestima, jer e stvaranje pristojnih radnih mjesta u toku sljedee dekade biti neophodno da bi se osigurao odrivi i inkluzivni razvoj i da bi se umanjilo siromatvo. 149. Prepoznajemo znaaj stvaranja radnih mjesta kroz investiranje u razvoj vrste, djelotvorne i efikasne ekonomske i drutvene infrastrukture i produktivnih kapaciteta za odrivi razvoj i trajan, inkluzivan i
150. Prepoznajemo znaaj stvaranja radnih mjesta kroz usvajanje dalekosenih makroekonomskih politika koje promoviu odrivi razvoj i vode ka trajnom, inkluzivnom i pravinom ekonomskom rastu, poveavaju broj produktivnih radnih mjesta i promoviu poljoprivredni i industrijski razvoj. 151. Naglaavamo potrebu da se poboljaju prilike za zapoljavanje i stvaranje prihoda za sve, naroito za ene i mukarce koji ive u uslovima siromatva, i u tom smislu podravamo nacionalne napore da se stvore nova radna mjesta za siromane kako u ruralnim tako i u gradskim podrujima, i kroz podrku malim i srednjim preduzeima. 152. Prepoznajemo da radnici treba da imaju pristup obrazovanju, radnom osposobljavanju, zdravstvenoj i socijalnoj zatiti, osnovnim pravima na radu,
51
Promovisanje punog i produktivnog zapoljavanja, pristojnih uslova za rad za sve zaposlene, i socijalne zatite
pravian ekonomski rast. Pozivamo sve zemlje da poveaju obim investicija u infrastrukturu za odrivi razvoj i spremni smo da podrimo fondove, programe i agencije Ujedinjenih nacija u ukazivanju pomoi i promociji napora zemalja u razvoju, a naroito najmanje razvijenih zemalja, u tom pravcu.
socijalnoj i pravnoj zatiti, ukljuujui zdravlje i bezbjednost na radu i mogunost za pristojan rad. Vlade, sindikati, zaposleni i poslodavci imaju ulogu u promovisanju pristojnog rada za sve, i treba da pomognu mladima u ostvarivanju pristupa potrebnim vjetinama i radnim mjestima, i u novim sektorima i sektorima koji se tek pojavljuju. ene i mukarci treba da imaju jednak pristup mogunostima da steknu radne vjetine kao i da ostvare zatitu na radu. Prepoznajemo znaaj pravedne tranzicije, ukljuujui znaaj programa za pomo zaposlenima da se prilagode promjenljivim uslovima na tritu rada. 153. Takoe prepoznajemo da neformalan, neplaen rad, kojim se uglavnom bave ene, znaajno doprinosi ljudskom blagostanju i odrivom razvoju. U tom smislu, obavezujemo se da emo raditi na postizanju bezbjednih i pristojnih uslova rada i pristupa socijalnoj zatiti i obrazovanju. 154. Prepoznajemo da mogunosti za obezbjeivanje pristojnog posla za sve i za stvaranje novih radnih mjesta mogu biti generisane kroz, inter alia, javne i privatne investicije u naune i tehnoloke inovacije, u
javne radove na obnavljanju, regeneraciji i ouvanju prirodnih resursa i ekosistema, i socijalne usluge i usluge namijenjene zajednici. Ohrabreni smo inicijativama vlada za otvaranje radnih mjesta za siromane koja se odnose na obnovu i upravljanje prirodnim resursima i ekosistemima, i podstiemo privatni sektor da doprinese stvaranju pristojnih radnih mjesta za sve i otvaranju radnih mjesta kako za ene tako i za mukarce, a naroito za mlade, kao i kroz partnerstva sa malim i srednjim preduzeima i preduzeima kojima upravljaju zaposleni. U tom smislu prepoznajemo znaaj napora da se promovie razmjena informacija i znanja o pristojnom radu za sve i stvaranju novih poslova, ukljuujui inicijative za kreiranje zelenih poslova i usvajanje odgovarajuih radnih vjetina, i da se olaka integracija relevantnih podataka u nacionalne ekonomske i radne politike. 155. Podstiemo razmjenu iskustava i najboljih praksi u vezi sa rjeavanjem problema visokog stepena nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti, naroito meu mladima. 156. Naglaavamo potrebu da se obezbijedi socijalna zatita svim lanovima/cama drutva, uz podsticanje
52
rasta, rezilijentnosti, socijalne pravde i kohezije, ukljuujui i za lica koja nijesu zaposlena u klasinim privrednim granama. U tom smislu, snano podstiemo nacionalne i lokalne inicijative koje imaju za cilj da obezbijede minimalnu garantovanu socijalnu zatitu za sve graane/ ke. Podravamo dijalog na globalnom nivou o najboljim praksama socijalne zatite koje uzimaju u obzir tri dimenzije odrivog razvoja i u tom smislu skreemo panju na Preporuku br. 202 Meunarodne organizacije rada koja se tie minimalne garantovane socijalne zatite na nivou pojedinanih drava. 157. Pozivamo Drave da promoviu i efikasno tite ljudska prava i osnovne slobode svih migranata, bez obzira na njihov migracioni status, posebno ena i djece, i da se bave pitanjima meunardne migracije kroz meunarodne, regionalne ili bilateralne sporazume i dijalog kao i uz sveobuhvatan i izbalansiran pristup, prepoznajui uloge i odgovornosti zemalja porijekla, tranzita i odredita u promovisanju i zatiti ljudskih prava svih migranata, i izbjegavajui pristupe koji mogu pogorati njihovu ranjivost.
158. P repoznajemo da okeani, mora i obalska podruja ine sastavni i sutinski dio ekosistema nae planete i da su od kljunog znaaja da se on odri, i da meunarodno pravo, odraeno u Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora,40 obezbjeuje pravni okvir za ouvanje i odrivu upotrebu okeana i njihovih resursa. Naglaavamo znaaj ouvanja i odrivog korienja okeana i mora i njihovih resursa za odrivi razvoj, i kroz njihov doprinos iskorjenjivanju siromatva, trajnom ekonomskom rastu, prehrambenoj sigurnosti i stvaranju odrivih naina izdravanja i pristojnog rada uz istovremenu zatitu bioloke raznovrsnosti i morskog okruenja i ublaavanje uticaja klimatskih promjena. Zbog toga se obavezujemo da emo tititi i obnavljati zdravlje, produktivnost i rezilijentnost okeana i morskih ekosistema, i da emo odravati njihovu bioloku raznovrsnost, omoguavajui njihovo ouvanje i odrivu upotrebu za sadanje i budue generacije, kao i da emo efikasno primjenjivati ekosistemski pristup i princip predostronosti u upravljanju
40 United Nations, Treaty Series, vol. 1833, No. 31363.
53
Okeani i mora
aktivnostima koje utiu na morsku sredinu, u saglasnosti sa meunarodnim pravom, u cilju realizacije sve tri dimenzije odrivog razvoja. 159. Prepoznajemo znaaj Konvencije o pravu mora za unapreenje odrivog razvoja, i znaaj njenog usvajanja u gotovo svim dravama, i u tom smislu apelujemo na sve ugovorne zemlje da u potpunosti primjenjuju svoje obaveze koje proizilaze iz Konvencije. 160. Prepoznajemo znaaj izgradnje kapaciteta zemalja u razvoju koji bi im omoguio da imaju koristi od ouvanja i odrivog korienja okeana i mora i njihovih resursa, i u tom smislu naglaavamo da je potrebna saradnja u naunim istraivanjima mora za implementaciju odredbi Konvencije o pravu mora i zakljunih dokumenata glavnih samita o odrivom razvoju, kao i da je potreban transfer tehnologije, uzimajui u obzir Kriterijume i smjernice Meuvladine okeanografske komisije za prenos pomorske tehnologije.41
41 Pogledati Meuvladina okeanografska komisija / Intergovernmental Oceanographic Commission, dokument IOC/INF-1203.
161. Podravamo Redovan proces izvjetavanja i procjene stanja morske sredine na globalnom nivou, ukljuujui socio-ekonomske aspekte, koje je uspostavila Generalna skuptina, i radujemo se zavretku prve sveobuhvatne globalne procjene stanja morske sredine do 2014. godine u okvirima ovog Procesa i njenom buduem razmatranju u Skuptini. Podstiemo drave da razmotre rezultate ove procjene na odgovarajuim nivoima. 162. Prepoznajemo znaaj ouvanja i odrivog korienja bioloke raznovrsnosti mora izvan podruja nacionalne jurisdikcije. Skreemo panju na tekue aktivnosti pod okriljem Generalne skuptine kojima se bavi Posebna neformalna radna grupa otvorenog sastava a koje se tiu prouavanja tema u vezi sa ouvanjem i odrivim korienjem bioloke raznovrsnosti mora izvan podruja nacionalne jurisdikcije. Bazirajui se na radu Posebne neformalne radne grupe, obavezujemo se da emo prije zavretka ezdeset devetog zasjedanja Generalne skuptine, po hitnom postupku, razmatrati pitanje ouvanja i odrivog korienja bioloke raznovrsnosti mora izvan podruja nacionalne jurisdikcije, i kroz donoenje odluka o
54
163. Sa zabrinutou konstatujemo da na zdravlje okeana i njihovu bioloku raznovsnost negativno utie zagaenje mor, ukljuujui zagaenje morskim otpadom, posebno plastikom, postojanim organskim zagaivaima, tekim metalima i jedinjenjima na bazi azota, iz velikog broja morskih i kopnenih izvora, ukljuujui brodski transport i zagaenja sa kopna. Obavezujemo se da emo preduzeti mjere da smanjimo uestalost i uticaj takvog zagaenja na morske ekosisteme, i kroz efikasnu primjenu relevantnih konvencija usvojenih u okviru Meunarodne pomorske organizacije, takoe i kroz praenje relevantnih inicijativa kao to je Globalni program djelovanja u zatiti morske sredine od kopnenih aktivnosti,42 kao i kroz usvajanje usaglaenih strategija u tom cilju. Dalje se obavezujemo da emo preduzeti mjere da se do 2025, a na osnovu prikupljenih naunih podataka, postigne znaajno smanjenje koliine morskog otpada radi sprijeavanja nastanka tete u obalskim i morskim sredinama.
42 Pogledati A/51/116, dodatak II.
165. Primjeujemo da su poveanje nivoa mora i obalna erozija ozbiljne prijetnje za mnoga obalska podruja i ostrva, naroito u zemljama u razvoju, i u tom smislu pozivamo meunarodnu zajednicu da pojaa napore koji se odnose na rjeavanje ovih problema. 166. Pozivamo na podrku inicijativama koje se bave rjeavanjem problema poveanja kiselosti okeana i uticaja klimatskih promjena na morske i obalne ekosisteme i resurse. U tom smislu, ponovo napominjemo da je potreban zajedniki rad na sprijeavanju daljeg poveanja kiselosti okeana, na poboljanju rezilijentnosti morskih ekosistema i zajednica ija sredstva za ivot zavise od njih, kao i na podrci naunim istraivanjima mora, praenju i posmatranju poveanja kiselosti okeana, naroito
55
razradi meunarodnog instrumenta baziranog na Konvenciji o pravu mora.
164. Primjeujemo da strane invazivne vrste predstavljaju znaajnu prijetnju morskim ekosistemima i resursima i obavezujemo se da emo preduzeti mjere za sprijeavanje unoenja stranih invazivnih vrsta i borbu protiv njihovih negativnih uticaja na ivotnu sredinu, ukljuujui, prema okolnostima, mjere usvojene u okviru Meunarodne pomorske organizacije.
ranjivih ekosistema, ukljuujui i kroz poboljanu meunarodnu saradnju u toj oblasti. 167. Naglaavamo da smo zabrinuti zbog potencijalnog uticaja fertilizacije okeana na ivotnu sredinu. U tom smislu, pozivamo se na odluke u vezi sa fertilizacijom okeana koje su usvojila relevantna meunarodna tijela, i rijeeni smo da nastavimo da se sa krajnjom obazrivou bavimo fertilizacijom okeana, u skladu sa principom predostronosti. 168. Obavezujemo se da emo pojaati intenzitet naih napora da dostignemo ciljeve za 2015. godinu koji su dogovoreni Planom implementacije iz Johanesburga, da se pod hitno odri ili obnovi riblji fond do nivoa koji moe proizvesti maksimalan odrivi ulov. U tom smislu dalje se obavezujemo da emo preduzeti hitne mjere neophodne da se odri ili obnovi riblji fond bar do nivoa koji moe proizvesti maksimalan odrivi ulov, nastojei da se ovi ciljevi postignu u to kraem vremenskom roku, odreenom biolokim karakteristikama ribljih vrsta. Da bismo to postigli obavezujemo se da hitno razradimo i primjenimo nauno zasnovane planove upravljanja, koji ukljuuju i smanjenje ili zaustavljanje lova ribe ili ribolovnih
aktivnosti u skladu sa stanjem fonda odreene vrste. Dalje se obavezujemo da emo poboljati mjere za kontrolu usputnog ulova, odbaenog ulova i drugih negativnuh uticaja koje ribarstvo ima na ekosisteme, ukljuujui i eliminaciju destruktivnih naina ribarenja. Takoe se obavezujemo da emo poboljati mjere zatite osjetljivih morskih ekosistema od znatnih negativnih uticaja, izmeu ostalog, kroz efikasno sprovoenje procjene uticaja. Takve mjere, ukljuujui i one koje sprovode odgovorne organizacije, treba da budu primijenjene u skladu sa meunarodnim pravom, odgovarajuim meunarodnim instrumentima i relevantnim rezolucijama Generalne skuptine i smjernicama Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu. 169. Apelujemo na Drave pristupnice Sporazuma o implementaciji odredbi Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora od 10. decembra 1982. koje se odnose na Ouvanje i upravljanje pograninim ribljim naseljima i vrlo migratornim vrstama43 da u potpunosti primjenjuju taj Sporazum i da u
56
170. Prepoznajemo da nezakonito, neprijavljeno i neregulisano ribarstvo liava mnoge zemlje kljunih prirodnih resursa i predstavlja trajnu prijetnju njihovom odrivom razvoju. Iznova se obavezujemo da emo eliminisati nelegalno, neprijavljeno i neregulisano ribarstvo kao to propisuje Plan implementacije iz Johanesburga, i da emo sprijeavati ovakve prakse i boriti se protiv njih i na sljedee naine: razradom i implementacijom nacionalnih i regionalnih akcionih planova u saglasnosti sa Meunarodnim planom akcije Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu za prevenciju, sprijeavanje i eliminaciju nezakonitog, neprijavljenog i nepropisanog ribarstva; implementacijom, u
44 International Fisheries Instruments with Index (United Nations publication, Sales No. E.98.V.11), dio III.
171. Pozivamo Drave koje su potpisale Sporazum Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu o mjerama lukih zemalja za prevenciju, sprijeavanje i eliminaciju nelegalnog, neprijavljenog i neregulisanog ribarstva45 da ubrzaju procedure za ratifikaciju ovog sporazuma u interesu njegovog to skorijeg stupanja na snagu.
45 F ood and Agriculture Organization of the United Nations, Report of the Conference of FAO, Thirty-sixth Session, Rome, 1823 November 2009 (C 2009/REP and Corr.13), dodatak E.
57
potpunosti prihvate, u skladu sa Dijelom VII ovog Sporazuma, posebne zahtjeve zemalja u razvoju. Dalje, pozivamo sve Drave da primjenjuju Kodeks odgovornog ribarstva44 i planove akcije i tehnike smjernice Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.
saglasnosti sa meunarodnim pravom, efikasnih i usaglaenih mjera od strane obalnih drava, drava zastave, drava luka, drava iznajmljivanja brodova i zemalja dravljanstva stvarnih vlasnika, kao i ostalih strana koje podravaju ili se bave nezakonitim, neprijavljenim ili neregulisanim ribarstvom, identifikujui plovila ukljuena u takvo ribarenje i oduzimajui od prekrilaca dobiti proistekle iz tih aktivnosti; kao i saradnjom sa zemljama u razvoju na sistematskoj identifikaciji potreba i izgradnji kapaciteta, ukljuujui pomo koja se odnosi na sisteme praenja, kontrole, nadgledanja, pridravanja i sprovoenja zakonskih odredbi.
172. Prepoznajemo potrebu za transparentnim i odgovornim radom regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom. Prepoznajemo ve uinjene napore onih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom koje su sprovele nezavisne revizije svoga rada, i pozivamo sve regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom da redovno obavljaju takve revizije i da javno objavljuju njihove rezultate. Podstiemo implementaciju preporuka koje proizilaze iz takvih revizija i preporuujemo da sveobuhvatnost ovih revizija bude pojaana s vremenom, ukoliko je neophodno. 173. Potvrujemo svoju obavezu sadranu u Planu implementacije iz Johanesburga da ukinemo subvencije koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i neregulisanom ribarstvu i razvoju prekobrojne i prevelike flote za ribarenje, uzimajui u obzir znaaj ove privredne grane za zemlje u razvoju, i iznova naglaavamo nau obavezu da ustanovimo multilateralna pravila za subvencije u ribarstvu koja e omoguiti stupanje na snagu ovlaenja sadranih u Planu za razvoj iz Dohe Svjetske trgovinske 58
organizacije46 i Ministarske deklaracije iz HongKonga47 za donoenje stroih pravila za subvencije u sektoru ribarstva, izmeu ostalog kroz zabranu odreenih oblika subvencija za ribarstvo koje doprinose upotrebi prevelike flote i prekomjernom ribarenju, prepoznajui da bi odgovarajui, efikasan, poseban i izdiferenciran tretman zemalja u razvoju i najmanje razvijenijih zemalja trebalo da bude sastavni dio pregovora Svjetske trgovinske organizacije o subvencijama u ribarstvu, uzimajui u obzir znaaj ove grane za rjeavanje razvojnih prioriteta, iskorjenjivanje siromatva i obezbjeivanje uslova za ivot i bezbjednost hrane. Podstiemo Drave da dalje unaprijede transparentnost i izvjetavanje o postojeim programima subvencija za ribarstvo posredstvom Svjetske trgovinske organizacije. Imajui u vidu stanje resursa za ribarstvo, i ne dovodei u pitanje Ministarska ovlaenja iz Dohe i Hong-Konga o subvencijama za ribarstvo ili potrebu da se ovi pregovori zakljue, podstiemo Drave da ukinu subvencije koje
46 Pogledati A/C.2/56/7, dodatak.
47 Svjetska trgovinska organizacija / World Trade Organization, dokument WT/MIN(05)/DEC.
174. Apelujemo da se do 2014. identifikuju strategije koje dalje pomau zemljama u razvoju, posebno najmanje razvijenim zemljama i malim ostrvskim dravama u razvoju, da razviju svoje nacionalne kapacitete za ouvanje, odrivo upravljanje i realizaciju dobiti od odrivog ribarenja, ukljuujui kroz poboljan pristup tritu za proizvode od ribarstva iz zemalja u razvoju, i da se te strategije integriu u sve politike. 175. Obavezujemo se da emo ispotovati potrebu da se obezbijedi pristup ribarenju i znaaj pristupa tritima za ribare koji love za sopstvene potrebe, u manjem obimu i za ene koje se bave ribarstvom, kao i za starosjedilake narode i njihove zajednice, naroito u zemljama u razvoju, a posebno u malim ostrvskim zemljama u razvoju. 176. Takoe prepoznajemo vaan ekonomski, drutveni i ekoloki znaaj koralnih grebena, naroito za ostrva i ostale obalne Drave, kao i znaajnu osjetljivost koralnih grebena i mangrovskog rastinja na uticaj
177. Iznova potvrujemo znaaj zatitnih mjera koje se odnose na odreene lokacije, i u morskim zatienim oblastima, koje su u saglasnosti sa meunarodnim pravom i zasnovane na najboljim dostupnim naunim podacima, i koje slue kao sredstvo za zatitu bioloke raznovrsnosti i odrivog korienja njenih komponenti. Biljeimo odluku X/2 sa desete sjednice Konferencije strana ugovornica Konvencije o biolokoj raznovrsnosti, odrane od 18. do 29. oktobra 2010, u gradu Nagoja, Japan, da se do 2020. godine 10 procenata obalskih i morskih podruja, naroito oblasti od posebnog znaaja za bioloku raznovrsnost i ekosistemske usluge, ouvaju kroz ekoloki reprezentativne i dobro povezane sisteme zatienih podruja kojima se efikasno upravlja,
59
doprinose upotrebi prevelike flote i prekomjernom ribarenju i da se uzdre od uvoenja novih slinih subvencija ili od proirenja i unapreenja postojeih.
klimatskih promjena, poveanu kiselost okeana, prekomjerno ribarenje, destruktivne ribarske prakse i zagaenje. Podravamo meunarodnu saradnju usmjerenu na ouvanje ekosistema koralnog grebena i mangrovskog rastinja i realizaciju njihovih drutvenih, ekonomskih i ekolokih preimustava kao i na olakavanje tehnike saradnje i dobrovoljne razmjene informacija.
kao i kroz druge efikasne zatitne mjera u vezi sa lokacijama.48 Male ostrvske drave u razvoju 178. Iznova potvrujemo da male ostrvske drave u razvoju ostaju i dalje poseban sluaj kada je u pitanju odrivi razvoj, imajui u vidu njihove specifine slabe take kao to su njihove male razmjere, udaljenost, ograniena baza resursa i izvoza, i izlaganje globalnim ekolokim izazovima i eksternim ekonomskim okovima, ukljuujui irok raspon uticaja klimatskih promjena i potencijalno sve ee i sve intenzivnije prirodne katastrofe. Sa zabrinutou skreemo panju na ishod petogodinje revizije Strategije iz Mauricijusa49 kojim se zakljuuje da su male ostrvske drave u razvoju napredovale manje od najveeg broja ostalih grupacija, ili da su ak nazadovale, u ekonomskom smislu, posebno u oblasti smanjenja siromatva i odrivosti zaduivanja. Poveanje nivoa mora i
48 Pogledati Program Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu / United Nations Environment Programme, dokument UNEP/CBD/COP/10/27, dodatak. 49 Pogledati rezoluciju 65/2.
drugi negativni uticaji klimatskih promjena i dalje predstavljaju znatan rizik za male ostrvske drave u razvoju i njihove napore da postignu odrivi razvoj, i za mnoge od njih predstavljaju najozbiljniju prijetnju za opstanak i odrivost, ukljuujui, za neke zemlje, zbog gubitka teritorije. Takoe, i dalje smo zabrinuti zbog toga to je, iako su male ostrvske drave u razvoju pokazale napredak u oblastima rodne ravnopravnosti, zdravstva, obrazovanja i ouvanja ivotne sredine, njihov ukupni napredak ka ostvarenju Milenijumskih razvojnih ciljeva bio neravnomjeran. 179. Pozivamo na nastavak i pojaanje napora da se pomogne malim ostrvskim dravama u razvoju u primjeni Barbadoskog programa akcije i Strategije iz Mauricijusa. Takoe pozivamo na jaanje podrke sistema Ujedinjenih nacija malim ostrvskim dravama u razvoju u suoavanju sa mnogostrukim postojeim i nadolazeim izazovima sa kojima se susreu ove zemlje da bi postigle odrivi razvoj. 180. Na osnovu Barbadoskog programa akcije i Strategije iz Mauricijusa, pozivamo na sazivanje tree meunarodne konferencije o malim
Najmanje razvijene zemlje 181. Saglasni smo da efikasno primjenjujemo Plan akcije iz Istanbula i da u potpunosti integriemo njime odreene prioritetne oblasti u sadanji okvir za djelovanje, ija e ira primjena doprinijeti ispunjenju sveobuhvatnog cilja Plana akcije iz Istanbula da se polovina najmanje razvijenih zemalja osposobe da ispune kriterijume kako bi bile iskljuene iz te kategorije do 2020. godine. Zemlje u razvoju bez izlaska na more 182. Pozivamo zemlje lanice, ukljuujui razvojne partnere, organizacije sistema Ujedinjenih nacija i ostale relevantne meunarodne, regionalne i subregionalne organizacije, da ubrzaju dalju
Afrika 183. Iako prepoznajemo da je ostvaren odreen napredak ka ispunjenju meunarodnih obaveza u vezi sa razvojnim potrebama Afrike, naglaavamo da su znaajni izazovi u postizanju odrivog razvoja na tom kontinentu i dalje prisutni. 184. Pozivamo meunarodnu zajednicu da pojaa podrku i ispuni obavezu preduzimanja mjera u oblastima od kljunog znaaja za odrivi razvoj u Africi, i pozdravljamo napore razvojnih partnera
61
ostrvskim dravama u razvoju u toku 2014. godine, prepoznajui znaaj usaglaenih, izbalansiranih i cjelovitih mjera za rjeavanje problema koji se odnose na odrivi razvoj a sa kojima se suoavaju male ostrvske drave u razvoju, i pozivamo Generalnu skuptinu da u toku ezdeset sedmog zasjedanja odredi formu te konferencije.
implementaciju specifinih aktivnosti u okviru pet prioriteta usaglaenih kroz Program akcije iz Almatija i prioriteta sadranih u deklaraciji o srednjoronoj reviziji Almati programa za akciju, na bolje koordinisan nain, naroito u oblasti izgradnje, odravanja i poboljanja saobraajnih, skladinih i ostalih objekata koji se tiu transporta i tranzita, uljuujui otvaranje alternativnih putnih pravaca, zavretak veza koje nedostaju i poboljanje komunikacione i energetske infrastrukture, tako da se prui podrka odrivom razvoju zemalja u razvoju bez izlaska na more.
62
da pojaaju saradnju sa Novim partnerstvom za razvoj Afrike. Pozdravljamo, takoe, i napredak koji su afrike zemlje postigle u oblastima produbljivanja demokratije, ljudskih prava, odgovorne uprave i racionalnog ekonomskog upravljanja, i ohrabrujemo afrike zemlje da istraju u svojim naporima u tom smislu. Pozivamo sve razvojne partnere Afrike, posebno razvijene zemlje, da podre afrike drave u jaanju ljudskih kapaciteta i demokratskih institucija, u saglasnosti sa njihovim prioritetima i ciljevima, u svrhu unapreenja razvoja Afrike na svim nivoima, ukljuujui i kroz olakavanje prenosa tehnologije za koju je usaglaeno da je potrebna Afrikim zemljama. Prepoznajemo stalne napore afrikih zemalja da stvore podsticajno okruenje za inkluzivni razvoj koje doprinosi odrivom razvoju i potrebu meunarodne zajednice da nastavi sa naporima za poveanje dotoka novih i dodatnih resursa za finansiranje razvoja iz svih izvora: javnih i privatnih, domaih i stranih, tako da se podre razvojni napori afrikih zemalja, i pozdravljamo razliite znaajne inicijative koje su uspostavljene izmeu afrikih zemalja i njihovih razvojnih partnera u tom smislu.
Regionalni napori 185. Ohrabrujemo usaglaene regionalne akcije za promociju odrivog razvoja. Prepoznajemo, u tom smislu, da su nainjeni znaajni koraci u promociji odrivog razvoja, naroito u arapskom podruju, Latinskoj Americi, Karibima i azijsko-pacifikom podruju, kroz relevantne forume, ukljuujui i u okviru regionalnih komisija Ujedinjenih nacija. Skreui panju na to da jo uvijek postoje izazovi u mnogim oblastima, meunarodna zajednica pozdravlja ove napore, i do sada postignute rezultate, i poziva na akciju na svim nivoima za njihovu dalju razradu i implementaciju. Smanjenje rizika od katastrofa 186. Iznova potvrujemo svoju posveenost implementaciji Okvirnog plana za akciju iz Hjoga za period 2005-2015. godine: Izgradnja otpornosti naroda i zajednica na katastrofe,50 i pozivamo sistem Ujedinjenih nacija, meunarodne finansijske institucije, subregionalne, regionalne i meunarodne
50 A/CONF.206/6 i ispravka 1, poglavlje I, rezolucija 2.
organizacije i civilno drutvo da ubrzaju implementaciju Okvirnog plana za akciju iz Hjoga i postizanje njime postavljenih ciljeva. Pozivamo na prioritetno bavljenje smanjenjem rizika od katastrofa i izgradnjom otpornosti u sluaju katastrofa u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva, kao i na njihovu integraciju, prema okolnostima, u politike, planove, programe i budete na svim nivoima i njihovo razmatranje u relevantnim buduim okvirima. Pozivamo vlade na svim nivoima kao i relevantne subregionalne, regionalne i meunarodne organizacije da obezbijede odgovarajue, pravovremene i predvidive resurse za smanjenje opasnosti od katastrofa, u cilju poboljanja otpornosti gradova i zajednica u sluaju katastrofe, u skladu sa njihovim okolnostima i kapacitetima. 187. Prepoznajemo da su sistemi za rano upozoravanje znaajni kao dio efikasnog smanjenja rizika od katastrofa na svim nivoima jer redukuju ekonomsku i drutvenu tetu, ukljuujui gubitak ljudskih ivota, i u tom smislu ohrabrujemo Drave da uvrste takve sisteme u svoje nacionalne strategije i planove za smanjenje rizika od katastrofa. Podstiemo donatore i meunarodnu zajednicu da unaprijede
meunarodnu saradnju u cilju podrke mjerama za smanjenje rizika od katastrofa u zemljama u razvoju kroz, prema okolnostima, tehniku pomo, uzajamno usaglaeni prenos tehnologija i izgradnju kapaciteta i programa obuke. Dalje prepoznajemo znaaj sveobuhvatnih procjena opasnosti i rizika, kao i razmjene znanja i informacija, ukljuujui pouzdane geoprostorne podatke. Obavezujemo se da emo blagovremeno primjeniti i poboljati instrumente za procjenu rizika i smanjenje rizika od katastrofa. 188. Naglaavamo znaaj jae meusobne povezanosti izmeu smanjenja rizika od katastrofa, oporavka i dugoronog razvojnog planiranja, i pozivamo na usaglaenije i sveobuhvatne strategije koje bi uvrstile razmatranja o smanjenju rizika od katastrofa i prilagoavanju klimatskim promjenama u javna i privatna ulaganja, proces donoenja odluka i planiranje humanitarnih i razvojnih akcija, u cilju smanjenja rizika, poveanja otpornosti i obezbjeenja lakeg prelaska iz stanja pruanja pomoi u stanje oporavka i razvoja. U tom smislu, prepoznajemo potrebu da se rodna perspektiva uvrsti u kreiranje i implementaciju svih faza upravljanja rizicima od katastrofa.
63
189. Pozivamo sve relevantne aktere, ukljuujui vlade, meunarodne, regionalne i subregionalne organizacije, privatni sektor i civilno drutvo, da preduzmu odgovarajue efikasne mjere, uzimajui u obzir tri dimenzije odrivog razvoja, ukljuujui kroz jaanje koordinacije i saradnje, koje bi bile usmjerene na smanjenje izloenosti rizicima u cilju zatite ljudi, infrastrukture i ostale dravne imovine od uticaja katastrofa, u skladu sa Hjogo okvirnim planom djelovanja i svim okvirima za smanjenje rizika od katastrofa koji budu usvojeni poslije 2015. godine. Klimatske promjene 190. Iznova potvrujemo da klimatske promjene predstavljaju jedan od najveih izazova naeg doba, i izraavamo duboku uznemirenost zbog toga to emisije gasova, koji izazivaju efekat staklene bate, nastavljaju da rastu u cijelom svijetu. Duboko smo zabrinuti zbog toga to su sve zemlje, posebno zemlje u razvoju, osjetljive na negativne uticaje klimatskih promjena i to ve osjeaju njihove pojaane efekte, ukljuujui stalne sue i ekstremne vremenske nepogode, poveanje nivoa mora, eroziju u obalnim podrujima i poveanu kiselost okeana, koji dalje
ugroavaju prehrambenu bezbjednost i napore da se iskorijeni siromatvo i postigne odrivi razvoj. U tom smislu naglaavamo da prilagoavanje klimatskim promjenama predstavlja neodloan i hitan globalni prioritet. 191. Podvlaimo da globalni karakter klimatskih promjena zahtijeva najiru moguu saradnju svih zemalja i njihovo uee u efikasnoj i odgovarajuoj meunarodnoj reakciji u cilju to breg smanjenja emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bate u svijetu. Podsjeamo da Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama predvia da sve ukljuene strane treba da tite klimatski sistem za dobrobit sadanjih i buduih generacija ovjeanstva, na bazi jednakosti i u skladu sa njihovim zajednikim, ali razliitim odgovornostima i kapacitetima. Primjeujemo sa ozbiljnom zabrinutou da postoji znaajan jaz izmeu ukupnog efekta od smanjenja globalne godinje emisije gasova staklenika na koje su se zemlje obavezale do 2020. i ukupnog nivoa emisija koji bi mogao da obezbijedi da se prosjena globalna temperatura ne povea vie od 2 C ili 1.5 C u odnosu na predindustrijski nivo. Prepoznajemo
64
znaaj pokretanja finansijskih sredstava iz razliitih izvora, javnih i privatnih, dvostranih i viestranih, ukljuujui inovativne izvore finansiranja, za podrku odgovarajuim nacionalnim mjerama za ublaavanje efekata klimatskih promjena, adaptaciju, razvoj i prenos tehnologija i razvoj kapaciteta u zemljama u razvoju. U tom smislu pozdravljamo uspostavljanje Fonda za zelenu klimu, i pozivamo na njegovo to bre osposobljavanje tako da se obezbijedi proces njegovog ranog i adekvatnog obnavljanja. 192. Apelujemo na sve ugovorne strane Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama i sve ugovorne strane Kjoto protokola51 da u potpunosti ispunjavaju svoje obaveze i odluke donijete u skladu sa ovim sporazumima. U tom smislu, razvijaemo i dalje napredak koji je postignut, izmeu ostalog, na sedamnaestoj sjednici Konferencije strana ugovornica Konvencije i sedmoj sjednici Konferencije strana ugovornica koja je sluila kao Sastanak strana ugovornica Kjoto protokola, odranih u Durbanu, Juna Afrika, od 28. novembra do 9. decembra 2011. godine.
193. Naglaavamo drutvenu, ekonomsku i ekoloku dobrobit za ljude koja potie od uma i doprinos odrivog upravljanja umama za teme i ciljeve Konferencije Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju. Podravamo meusektorske i meuinstitucionalne politike koje promoviu odrivo upravljanje umama. Iznova potvrujemo da irok raspon proizvoda i usluga koje potiu od uma stvara mogunosti za rjeavanje mnogih neodlonih izazova odrivog razvoja. Pozivamo da se pojaaju napori za postizanje odrivog upravljanja umama, poumljavanje novih i nekadanjih povrina pod umom i obnavljanje uma, i podravamo sve napore kojima se usporava i zaustavlja deforestacija i degradacija uma i ispravljaju njihove tetne posljedice, ukljuujui promociju trgovine proizvodima iz legalno posjeenih uma. Biljeimo znaaj tekuih inicijativa kao to je smanjenje emisija zbog deforestacije i degradacije uma u zemljama u razvoju, i vanu ulogu ouvanja, odrivog upravljanja umama i unapreenja uma kao skladita ugljenika u zemljama u razvoju. Pozivamo na poveanje napora da se ojaaju okviri za upravljanje umama
65
ume
i sredstva implementacije, u skladu sa pravno neobavezujuim instrumentom koji vai za sve vrste uma,52 u cilju postizanja odrivog upravljanja umama. Da bi se to postiglo, obavezujemo se da emo poboljati obezbjeenje sredstava za ivot ljudi i zajednica stvarajui potrebne uslove za odrivo upravljanje umama, ukljuujui kroz jaanje saradnje u oblastima finansija, trgovine, prenosa ekoloki ispravnih tehnologija, izgradnje kapaciteta i sistema upravljanja, kao i kroz promociju sigurnog zakupa zemlje, posebno u vezi sa donoenjem odluka i podjelom dobiti, u saglasnosti sa nacionalnim zakonodavstvom i prioritetima. 194. Pozivamo na hitnu implementaciju pravno neobavezujuih instrumenata koji se odnose na sve vrste uma i ministarske deklaracije usvojene na zasjedanju na visokom nivou devete sjednice Foruma Ujedinjenih nacija o umama prilikom proglaenja Meunarodne godine uma.53
195. Prepoznajemo da Forum Ujedinjenih nacija o umama, sa svojim univerzalnim lanstvom i sveobuhvatnim mandatom, igra kljunu ulogu u rjeavanju problema koji se odnose na ume na cjelovit i integrisan nain i kroz promociju meunarodne politike usaglaenosti i saradnje u postizanju odrivog upravljanja umama. Pozivamo Partnerstvo za saradnju u umarstvu da nastavi da podrava Forum i ohrabrujemo sve aktere da ostanu i dalje aktivno ukljueni u rad Foruma. 196. Naglaavamo znaaj integrisanja ciljeva i praksi odrivog upravljanja umama u zvanine glavne ekonomske politike i procese odluivanja, i u tom cilju obavezujemo se da emo kroz upravna tijela organizacija lanica Partnerstva za saradnju u umarstvu raditi na integrisanju, prema okolnostima, odrivog upravljanja svim tipovima uma u njihove strategije i programe. Bioloka raznovrsnost
66
52 Rezolucija 62/98, dodatak. 53 Official Records of the Economic and Social Council, 2011, Supplement No. 22 (E/2011/42), poglavlje I, dio A, nacrt odluke I; pogledati takoe odluku 66/543.
197. Iznova potvrujemo sutinsku vrijednost bioloke raznovrsnosti, kao i ekoloku, genetiku, drutvenu, ekonomsku, naunu, obrazovnu,
kulturnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost bioloke raznovrsnosti i njenu ulogu od presudnog znaaja u odravanju ekosistema koji obezbjeuju neophodne usluge koje su temelj odrivog razvoja i ljudskog blagostanja. Prepoznajemo ozbiljnost globalnog gubitka bioloke raznovrsnosti i degradacije ekosistema, i naglaavamo da oni podrivaju globalni razvoj, utiui na prehrambenu bezbjednost i ishranu, obezbjeivanje i pristup vodi i zdravlje siromanih u ruralnim sredinama i ljudi irom svijeta, ukljuujui sadanje i budue generacije. Zbog toga je izuzetno znaajno sauvati bioloku raznovrsnost, poboljati povezanost stanita i izgraditi otpornost ekosistema. Prepoznajemo da tradicionalna znanja, inovacije i prakse starosjedilakih naroda i lokalnih zajednica daju znaajan doprinos odranju i odrivom korienju bioloke raznovrsnosti, i da njihova ira primjena moe doprinijeti drutvenom blagostanju i odrivim nainima obezbjeivanja sredstava za ivot. Dalje prepoznajemo da starosjedilaki narodi i lokalne zajednice esto najdirektnije zavise od bioloke raznovrsnosti i ekosistema i da su zbog toga esto najneposrednije pogoeni njihovim nestajanjem i degradacijom.
198. P onovo izraavamo svoju rijeenost da se postignu tri cilja Konvencije o biolokoj raznovrsnosti i pozivamo na hitne mjere kojima e se efikasno smanjiti, zaustaviti i preokrenuti gubitak biloloke raznovrsnosti. U tom kontekstu, potvrujemo znaaj implementacije Stratekog plana za biodiverzitet za period 2011-2020, i ostvarenja ciljeva koji su u njemu sadrani (Aichi Biodiversity Targets), usvojenog na Desetom sastanku Konferencije strana ugovornica Konvencije.48 199. Ukazujemo na usvajanje Nagoja protokola o ravnomjernom pristupu genetskim resursima i razmjeni koristi koje proizilaze iz njihove upotrebe u okviru Konvencije o biolokoj raznovrsnosti,48 i pozivamo Ugovorne strane Konvencije o biolokoj raznovrsnosti da ratifikuju Protokol ili da mu pristupe, tako da se osigura njegovo stupanje na snagu u to kraem roku. Prepoznajemo ulogu koju pristup genetskim resursima i podjela dobiti od njihove upotrebe imaju u ouvanju i odrivoj upotrebi bioloke raznovrsnosti, u iskorjenjenju siromatva i u ekolokoj odrivosti.
67
200. Pozdravljamo strategiju za pokretanje resursa u cilju podrke za postizanje tri cilja Konvencije o biolokoj raznovrsnosti, ukljuujui obavezu da se znatno poveaju resursi iz svih izvora za podrku ouvanju bioloke raznovrsnosti, u saglasnosti sa odlukama donijetim na desetom sastanku Konferencije strana ugovornica. 201. Podravamo mjere kojima se postie da razmatranje drutveno-ekonomskih uticaja i dobiti od ouvanja i odrive upotrebe bioloke raznovrsnosti i njenih komponenti, kao i ekosistema koji obezbjeuju neophodne usluge, bude integrisano u relevantne programe i politike na svim nivoima, u saglasnosti sa nacionalnim zakonodavstvom, okolnostima i prioritetima. Ohrabrujemo ulaganja, kroz odgovarajue olakice i politike, koja podravaju ouvanje i odrivu upotrebu bioloke raznovrsnosti i obnavljanje degradiranih ekosistema, dosljedno i u saglasnosti sa Konvencijom o biolokoj raznovrsnosti i ostalim relevantnim meunarodnim obavezama. 202. Saglasni smo da promoviemo meunarodnu saradnju i partnerstva, prema okolnostima, kao i razmjenu informacija, i u tom kontekstu
pozdravljamo Dekadu biodiverziteta Ujedinjenih nacija 2011-2020, u cilju ohrabrivanja aktivnog uea svih aktera u ouvanju i odrivom korienju bioloke raznovrsnosti, kao i u cilju pristupa i pravedne i ravnopravne razmjene koristi od upotrebe genetskih resursa, uz viziju ivota koji je u harmoniji sa prirodom. 203. Prepoznajemo znaajnu ulogu Konvencije o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje faune i flore,54 meunarodnog sporazuma koji regulie pitanja trgovine, ivotne sredine i razvoja, koji promovie ouvanje i odrivo korienje bioloke raznovrsnosti, koji, pak, treba da doprinese ostvarenju opipljive dobiti za lokalne zajednice, i koji obezbjeuje da nijedna vrsta koja je ukljuena u meunarodnu trgovinu nije pod prijetnjom izumiranja. Prepoznajemo ekonomske, drutvene i ekoloke posljedice nezakonite trgovine divljim ivotinjskim i biljnim vrstama, i smatramo da u toj oblasti treba preduzeti vrste i odlune mjere i prema potraiocima i prema nabavljaima. U tom smislu naglaavamo znaaj efikasne meunarodne saradnje
68
204. Ukazujemo na uspostavljanje Meuvladine naunopolitike platforme za biodiverzitet i funkcije ekosistema, i pozivamo da ona ubrzo pone sa radom, da bi se obezbijedile najbolje dostupne informacije u vezi sa politikama o biolokoj raznovrsnosti kao pomo donosiocima odluka. Dezertifikacija, degradacija zemljita i sua 205. Prepoznajemo ekonomski i drutveni znaaj dobrog upravljanja zemljitem, posebno obradivim, naroito njegov doprinos ekonomskom rastu, biolokoj raznovrsnosti, odrivoj poljoprivredi i prehrambenoj bezbjednosti, iskorjenjivanju siromatva, osnaivanju ena, rjeavanju pitanja klimatskih promjena i poboljanju dostupnosti vode. Naglaavamo da su dezertifikacija, degradacija zemljita i sue izazovi globalnih dimenzija i da i dalje predstavljaju ozbiljan problem za odrivi razvoj svih zemalja, a naroito zemalja u razvoju. Takoe naglaavamo
206. Prepoznajemo da je potrebno hitno reagovati da bi se preokrenuo proces degradacije zemljita. U tom smislu trudiemo se, u kontekstu odrivog razvoja, da izgradimo svijet u kome nee dolaziti do degradacije zemljita. Ovo bi trebalo da poslui kao katalizator za pokretanje finansijskih sredstava iz itavog raspona javnih i privatnih izvora finansiranja. 207. Iznova potvrujemo nau rijeenost, u saglasnosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije, da preduzmemo usaglaene mjere, na regionalnom i meunarodnom nivou, za globalno praenje degradacije zemljita i za obnavljanje degradiranog zemljita u aridnim, semiaridnim i suvim subhumidnim podrujima. Odluni smo da podrimo i ojaamo implementaciju Konvencije
69
izmeu relevantnih multilateralnih sporazuma o ivotnoj sredini i meunarodnih organizacija. Dalje naglaavamo znaaj zasnivanja liste vrsta na usaglaenim kriterijumima.
da su ovi problemi od posebne vanosti za Afriku, najmanje razvijene zemlje i zemlje u razvoju bez izlaska na more. U tom smilu izraavamo duboku zabrinutost za razorne posljedice ciklinih sua i gladi u Africi, naroito u Afrikom rogu i Sahelskoj oblasti, i pozivamo na hitnu akciju kroz primjenu kratkoronih, srednjoronih i dugoronih mjera na svim nivoima.
i desetogodinjeg stratekog plana i okvira za poboljanje njene implementacije (2008-2018),55 ukljuujui kroz pokretanje odgovarajuih, predvidivih i pravovremenih finansijskih sredstava. Skreemo panju na znaaj ublaavanja efekata dezertifikacije, degradacije zemljita i sue i kroz ouvanje i razvoj oaza, obnavljanje degradiranog zemljita, poboljanje kvaliteta zemljita i poboljano upravljanje vodnim resursima, u cilju doprinosa odrivom razvoju i iskorjenjivanju siromatva. U tom smislu ohrabrujemo i prepoznajemo znaaj partnerstava i inicijativa za zatitu zemljinih resursa. Takoe ohrabrujemo izgradnju kapaciteta, proirenje programa obuke, naune studije i inicijative koje imaju za cilj da prodube razumijevanje i podignu nivo svijesti o ekonomskoj, drutvenoj i ekolokoj dobiti koja proizilazi iz odrivih politika i praksi upravljanja zemljitem. 208. Naglaavamo znaaj daljeg razvoja i implementacije nauno zasnovanih, pouzdanih i drutveno inkluzivnih metoda i indikatora za praenje i tretiranje dezertifikacije, degradacije zemljita i sue, 70
55 A/C.2/62/7, dodatak.
kao i znaaj tekuih napora za promociju naunih istraivanja i za jaanje nauno zasnovanih aktivnosti u rjeavanju pitanja dezertifikacije i sue u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije. U tom smislu, biljeimo odluku sa desete sjednice Konferencije strana ugovornica Konvencije, koja je odrana od 10. do 21. oktobra 2011, u gradu angvon, Republika Koreja, da se osnuje posebna radna grupa za diskusiju o specifinim opcijama za obezbjeenje naunog savjetovanja za ukljuene strane, uzimajui u obzir izbalansiranu regionalnu zastupljenost.56 209. Iznova napominjemo da je potrebna saradnja u vidu razmjene klimatskih i vremenskih podataka, prognoza i sistema za rano upozorenje koje se odnosi na dezertifikaciju, degradaciju zemljita i sue, kao i na pjeane i prainaste oluje, na globalnom, regionalnom i subregionalnom nivou. U tom smislu, pozivamo Drave i relevantne organizacije da sarauju u razmjeni informacija, prognoza i sistema za rano uzbunjivanje.
56 Pogledati ICCD/COP(10)/31/Add.1, odluka 20/COP.10.
210. Prepoznajemo da je dobit od planinskih podruja od sutinskog znaaja za odrivi razvoj. Planinski ekosistemi igraju kljunu ulogu u obezbjeivanju vodnih resursa velikom dijelu svjetske populacije; krhki planinski ekosistemi posebno su osjetljivi na negativne efekte klimatskih promjena, deforestaciju i degradaciju uma, izmijenjenu upotrebu zemljita, degradaciju zemljita i prirodne katastrofe; planinski gleeri irom svijeta povlae se i istanjuju, to ima sve vee posljedice na ivotnu sredinu i ljudsko blagostanje. 211. Dalje prepoznajemo da planine esto predstavljaju dom razliitim zajednicama, ukljuujui starosjedilake narode i lokalne zajednice, koje su razvile odriv nain korienja planinskih resursa. Ove zajednice su uprkos tome esto marginalizovane i zbog toga naglaavamo da e biti potrebni trajni napori za rjeavanje pitanja siromatva, prehrambene bezbjednosti i ishrane, drutvene iskljuenosti i degradacije ivotne sredine u ovim oblastima. Pozivamo Drave da pojaaju zajedniku djelatnost uz efikasno ukljuivanje i razmjenu iskustava svih
212. Pozivamo na pojaanje napora za ouvanje planinskih ekosistema, ukljuujui njihovu bioloku raznovrsnost. Podstiemo Drave da usvoje dugoronu viziju i cjelovite pristupe, i kroz uvrtavanje politika specifinih za planinska podruja u nacionalne strategije odrivog razvoja, koje bi mogle da ukljue, inter alia, planove i programe za smanjenje siromatva u planinskim podrujima, naroito u zemljama u razvoju. U tom smislu pozivamo na pruanje meunarodne podrke odrivom razvoju planinskih podruja u zemljama u razvoju. Hemikalije i otpad 213. Prepoznajemo da je racionalno upravljanje hemikalijama kljuno za zatitu ljudskog zdravlja i ivotne sredine. Dalje prepoznajemo da rastua svjetska proizvodnja i potronja hemikalija i njihovo iroko prisustvo u ivotnoj sredini
71
Planine
relevantnih aktera, jaajui postojee dogovore, sporazume i strune resurse za odrivi razvoj planinskih podruja, i istraujui nove aranmane i sporazume prema prilikama.
zahtijevaju poveanu meunarodnu saradnju. Iznova potvrujemo na cilj da se do 2020. postigne racionalno upravljanje hemikalijama u toku cijelog njihovog ivotnog ciklusa i racionalno upravljanje opasnim otpadom na nain koji svodi na minimum znatne negativne efekte na ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu, kao to je prikazano u Johanesburkom planu implementacije. Takoe iznova potvrujemo nau posveenost pristupu racionalnom upravljanju hemikalijama i otpadom, na svim nivoima, koji na djelotvoran, efikasan, dosljedan i usaglaen nain odgovara na nove i nadolazee probleme i izazove, i ohrabrujemo dalji napredak u svim zemljama i regionima ka odstranjivanju nedostataka u implementaciji obaveza. 214. Pozivamo na djelotvornu primjenu i jaanje Stratekog pristupa meunarodnom upravljanju hamikalijama57 kao dijelu robusnog, dosljednog, djelotvornog i efikasnog sistema za racionalno upravljanje hemikalijama kroz cijeli njihov ivotni ciklus, ukljuujui reagovanje na nadolazee probleme.
57 Pogledati: the report of the International Conference on Chemicals Management on the work of its first session (SAICM/ICCM.1/7), dodaci IIII.
215. Duboko smo zabrinuti to mnogim zemljama, naroito najmanje razvijenim zemljama, nedostaju kapaciteti za racionalno upravljanje hemikalijama i otpadom kroz cijeli ivotni ciklus. Potrebni su dodatni napori da se pobolja rad na jaanju kapaciteta, ukljuujui kroz partnerstva, tehniku pomo i poboljane upravljake strukture. Podstiemo zemlje i organizacije, koje su napredovale ka cilju da se do 2020. postigne racionalno upravljanje hemikalijama, da pomognu ostalim zemljama kroz razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi. 216. Pohvaljujemo poboljanu koordinaciju i saradnju izmeu konvencija o hemikalijama i otpadu Bazelske konvencije, Roterdamske konvencije i Stokholmske konvencije i podstiemo dalju poboljanu koordinaciju i saradnju meu njima, kao i sa Stratekim pristupom meunarodnom upravljanju hemikalijama. Biljeimo znaajnu ulogu regionalnih i koordinacionih centara Bazelske konvencije i Stokholmske konvencije.
72
218. Prepoznajemo znaaj usvajanja pristupa ivotnog ciklusa i daljeg razvoja i implementacije politika za efikasno korienje resursa i ekoloki bezbjedno upravljanje otpadom. Zbog toga se obavezujemo da emo se rukovoditi principom 3R u tretiranju otpada (prema poetnim slovima engleskih rei reduce, reuse, recycle redukcija, ponovna upotreba i reciklaa), i da emo poveati koliinu energije dobijene iz otpada, sa namjerom da upravljamo najveim dijelom globalnog otpada na ekoloki bezbjedan nain, i gdje je to mogue, tretirajui otpad kao resurs. vrsti otpad, kao to su elektronski otpad i plastika, predstavlja poseban problem koji se mora rijeiti. Pozivamo na razradu i primjenu sveobuhvatnih nacionalnih i lokalnih politika, strategija, zakona i propisa za upravljanje otpadom.
220. Prepoznajemo znaaj nauno zasnovanih procjena rizika od hemikalija za ljude i okolinu, i znaaj smanjenog izlaganja ljudi i okoline opasnim hemikalijama. Podstiemo razradu ekoloki bezbjednih i bezopasnijih zamjena za opasne hemikalije u proizvodima i procesima. U tom cilju podstiemo, inter alia, procjenu ivotnog ciklusa, dostupnost informacija javnosti, iroke odgovornosti proizvoaa, istraivanja i razvoj, odrivi dizajn i razmjenu znanja, prema okolnostima.
58 Pogledati Program Ujedinjenih nacija za razvoj / United Nations Environment Programme, dokument UNEP/CHW.10/28, dodatak I.
73
217. Pohvaljujemo postojea javno-privatna partnerstva i pozivamo na njihov dalji razvoj i sklapanje novih i inovativnih javno-privatnih partnerstava izmeu industrije, vlada, akademskih institucija i aktera iz nevladinog sektora, kojima je cilj da unaprijede kapacitete i tehnologiju za ekoloki bezbjedno upravljanje hemikalijama i otpadom, ukljuujui prevenciju stvaranja otpada.
219. Apelujemo na drave i ostale aktere da preduzmu sve mogue mjere da sprijee nebezbjedno upravljanje opasnim otpadom i njegovo nelegalno odlaganje, naroito u zemljama gdje su kapaciteti za tretiranje ovakvog otpada ogranieni, na nain koji je u saglasnosti sa obavezama zemalja u okviru relevantnih meunarodnih instrumenata. U tom kontekstu pozdravljamo donoenje relevantnih odluka na desetom zasjedanju Konferencije strana ugovornica Bazelske konvencije, odranom u Kartagini, Kolumbija, od 17. do 21. oktobra 2011.58
221. Pozdravljamo tekui proces pregovora o uspostavljanju pravno obavezujueg instrumenta za ivu, kako bi se smanjili rizici po ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu, i pozivamo na uspjeno okonanje pregovora. 222. Prepoznajemo da postepeno izbacivanje iz upotrebe supstanci koje unitavaju ozonski omota ima za rezultat nagli porast korienja i isputanja u okolinu fluorougljovodonika (jedinjenja HFC) koji imaju visok uticaj na globalno zagrijavanje. Podravamo postepeno smanjenje upotrebe i proizvodnje fluorougljovodonika. 223. Prepoznajemo da je odrivo i prikladno dugorono finansiranje kljuni elemenat za racionalno upravljanje hemikalijama i otpadom, naroito u zemljama u razvoju. U tom smislu pozdravljamo proces konsultacija o opcijama za finansiranje u oblasti hemikalija i otpada, koji je zapoet u cilju razmatranja potrebe za pojaavanjem napora usmjerenih na to da se racionalnom upravljanju hemikalijama i otpadom da politiki prioritet, i u cilju razmatranja sve vee potrebe za odrivim, predvidivim, odgovarajuim i dostupnim
finansiranjem za realizaciju planova u oblasti upravljanja hemikalijama i otpadom. Oekujemo predstojee predloge izvrnog direktora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj koji e biti razmotreni na Meunarodnoj konferenciji o upravljanju hemikalijama i na dvadeset sedmoj sjednici Upravnog savjeta Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, koja e biti odrana u Najrobiju, od 18. do 22. februara 2013. Odriva proizvodnja i potronja 224. Podsjeamo na obaveze u vezi sa odrivom proizvodnjom i potronjom koje su formulisane u Deklaraciji iz Rija, Agendi 21 i Planu implementacije iz Johanesburga, posebno na zahtjev iz poglavlja III Plana implementacije iz Johanesburga da se podri i promovie razrada desetogodinjeg okvirnog programa. Prepoznajemo da su fundamentalne promjene u nainu na koji drutva proizvode i troe neophodne za postizanje globalnog odrivog razvoja.
74
225. Drave potvruju preuzetu obavezu da postepeno ukinu tetne i neefikasne subvencije za fosilna goriva kojima se ohrabruje rasipniki nain korienja i kojima se podriva odrivi razvoj. Pozivamo ostale [drave] da se pozabave pitanjem racionalizacije neefikasnih subvencija za fosilna goriva kroz uklanjanje trinih distorzija, ukljuujui kroz restrukturisanje poreza i postepeno ukidanje tetnih subvencija, tamo gdje postoje, ime bi se odrazio njihov uticaj na ivotnu sredinu, a takve politike bi u potpunosti uzele u obzir specifine potrebe i uslove zemalja u razvoju sa ciljem da se svedu na minimum mogui negativni efekti na njihov razvoj na nain koji titi siromane i pogoene zajednice. 226. Usvajamo desetogodinji programski okvir o odrivim obrascima proizvodnje i potronje59, i naglaavamo injenicu da su programi ukljueni u ovaj okvir dobrovoljni. Pozivamo Generalnu skuptinu da u toku svog ezdeset sedmog zasjedanja odredi tijelo u nekoj Zemlji lanici koje e preduzeti sve neophodne korake kako bi ovaj programski okvir postao u potpunosti operativan.
59 A/CONF.216/5, dodatak.
227. Prepoznajemo da minerali i metali pruaju znaajan doprinos svjetskoj ekonomiji i modernim drutvima. Biljeimo da je rudarska industrija vana za sve zemlje koje posjeduju mineralne resurse, naroito za zemlje u razvoju. Takoe biljeimo da rudarstvo prua priliku za katalizaciju iroko zasnovanog ekonomskog razvoja, smanjenje siromatva i pomo zemljama da ostvare meunarodno dogovorene razvojne ciljeve, ukljuujui Milenijumske razvojne ciljeve, kada se njime upravlja na odgovarajui i djelotvoran nain. Prepoznajemo da drave imaju suvereno pravo da razviju svoje mineralne resurse u skladu sa svojim nacionalnim prioritetima i odgovornostima u smislu eksploatacije resursa, kao to je opisano u principima Deklaracije iz Rija. Dalje prepoznajemo da rudarske djelatnosti treba da pruaju maksimalnu drutvenu i ekonomsku dobit, kao i da na djelotvoran nain rjeavaju pitanje negativnih uticaja na drutvo i ivotnu sredinu. U tom smislu prepoznajemo da vlade moraju imati snane kapacitete da bi mogle da razviju i reguliu sopstvene rudarske industrije i njima upravljaju u interesu odrivog razvoja.
75
Rudarstvo
228. Prepoznajemo znaaj snanog i djelotvornog zakonskog i regulatornog okvira, politika i praksi u rudarskom sektoru koje rezultiraju ekonomskim i drutvenim dobitkom i ukljuuju djelotvornu zatitu kojom se redukuje uticaj na drutvo i okolinu i koja pomae u ouvanju bioloke raznovrsnosti i ekosistema, i u periodu poslije zatvaranja rudnika. Pozivamo Vlade i preduzea da promoviu neprekidno poboljanje odgovornosti i transparentnosti, kao i djelotvornosti relevantnih postojeih mehanizama za sprijeavanje nelegalnog protoka novca steenog od rudarske djelatnosti. Obrazovanje 229. Iznova potvrujemo svoju posveenost pravu na obrazovanje i u tom smislu obavezujemo se da emo ojaati meunarodnu saradnju u postizanju univerzalng pristupa osnovnom obrazovanju, naroito za zemlje u razvoju. Dalje potvrujemo da je pun pristup kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima neophodan uslov za postizanje odrivog razvoja, iskorjenjivanje siromatva, rodnu ravnopravnost i osnaivanje ena, kao i za ljudski razvoj, u cilju ostvarivanja meunarodno
dogovorenih razvojnih ciljeva, ukljuujui Milenijumske razvojne ciljeve, i pune participacije kako ena tako i mukaraca, a posebno mladih. U tom smislu naglaavamo potrebu da se obezbijedi jednak pristup obrazovanju za osobe sa invaliditetom, starosjedilake narode, lokalne zajednice, etnike manjine i stanovnike ruralnih podruja. 230. Prepoznajemo da su mlae generacije uvari budunosti i da je potreban bolji kvalitet i pristup obrazovanju iznad osnovnog nivoa. Stoga smo rijeeni da unaprijedimo kapacitete naih obrazovnih sistema da bismo pripremili ljude da se aktivno bave odrivim razvojem, ukljuujui poboljane obuke za pedagoge, razvoj obrazovnih programa u oblasti odrivog razvoja, razvoj programa obuka za zanimanja u razliitim oblastima koja se odnose na odrivi razvoja i kroz efektivniju upotrebu informacionih i komunikacionih tehnologija za poboljanje rezultata obrazovanja. Pozivamo na poboljanje saradnje meu kolama, zajednicama i organima vlasti u naporima da se promovie pristup kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima.
76
232. Naglaavamo znaaj vee meunarodne saradnje za poboljanje pristupa obrazovanju, kroz izgradnju i jaanje obrazovne infrastrukture i poveana ulaganja u obrazovanje, naroito ulaganja u unapreenje kvaliteta obrazovanja za sve u zemljama u razvoju. Podravamo meunarodne obrazovne razmjene i partnerstva, ukljuujui uspostavljanje raznih vidova stipendiranja kako bi se omoguilo postizanje globalnih obrazovnih ciljeva. 233. Rijeeni smo da promoviemo obrazovanje za odrivi razvoj i da aktivnije ukljuimo odrivi razvoj u obrazovanje i poslije Dekade obrazovanja za odrivi razvoj. 234. Snano podstiemo obrazovne ustanove da razmotre usvajanje dobrih praksi u odrivom upravljanju na svojim lokacijama i u sopstvenim zajednicama, uz aktivno uee, inter alia, uenika, pedagoga i
235. Podvlaimo znaaj pruanja podrke obrazovnim ustanovama, posebno visokokolskim ustanovama u zemljama u razvoju, u sprovoenju istraivanja i inovacija u vezi sa odrivim razvojem, na polju obrazovanja, u razvijanju kvalitetnih i inovativnih programa, ukljuujui obuke u oblasti preduzetnitva i poslovnih vjetina, profesionalne, tehnike i zanatske obuke i programe cjeloivotnog obrazovanja namijenjene rjeavanju problema nedostatka znanja i vjetina potrebnih za dostizanje nacionalnih ciljeva odrivog razvoja. Rodna ravnopravnost i osnaivanje ena 236. Iznova potvrujemo vitalnu ulogu ena i potrebu za njihovim punim i ravnopravnim ueem i rukovoenjem u svim oblastima odrivog razvoja, i odluujemo da ubrzamo implementaciju naih obaveza u tom smisli kao to je naznaeno u Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminacije
77
231. Ohrabrujemo drave lanice da promoviu svijest o odrivom razvoju meu mladima, izmeu ostalog kroz promovisanje programa za neformalno obrazovanje u saglasnosti sa ciljevima UN Dekade obrazovanja za odrivi razvoj (2005-2014).
lokalnih partnera, kao i da razmotre ukljuivanje odrivog razvoja u obrazovni program kao integralne komponente u svim disciplinama.
ena,60 kao i u Agendi 21, Deklaraciji i Platformi za akciju iz Pekinga i Milenijumskoj deklaraciji Ujedinjenih nacija. 237. Prepoznajemo da, iako je postignut napredak u oblasti rodne ravnopravnosti u nekim oblastima, potencijal ena da se ukljue, doprinesu i imaju dobrobiti od procesa odrivog razvoja kao predvodnice, uesnice i nositeljke promjena i dalje nije u potpunosti realizovan, kao posljedica, inter alia, dugotrajne drutvene, ekonomske i politike nejednakosti. Podravamo mjere kojima se za prioritet postavlja promocija rodne ravnopravnosti i osnaivanja ena u svim sferama naih drutava, ukljuujui uklanjanje barijera za njihovo puno i ravnopravno uee u donoenju odluka i upravljanju na svim nivoima, i naglaavamo snaan uticaj postavljanja specifinih ciljeva i usvajanja privremenih mjera, prema okolnostima, za znatno poveanje broja ena na vodeim pozicijama, u cilju postizanja rodne jednakosti.
238. Rijeeni smo da oslobodimo potencijal ena kao pokretake snage u procesu odrivog razvoja, ukljuujui kroz ukidanje diskriminatornih zakona i uklanjanje formalnih prepreka, obezbjeenje jednakog pristupa pravdi i pravnoj zatiti, kroz reformu institucija u cilju sigurnosti u postojanje kompetencija i kapaciteta za integrisanje rodne ravnopravnosti u sve slojeve razvoja i za razradu i usvajanje inovativnih i specifinih pristupa rjeavanju neformalnih tetnih praksi koje predstavljaju barijeru rodnoj ravnopravnosti. U tom smislu obavezujemo se da emo stvarati podsticajno okruenje za poboljanje poloaja ena i djevojica u cijelom svijetu, naroito u ruralnim podrujima i lokalnim zajednicama kao i kod starosjedilakih naroda i etnikih manjina. 239. Obavezujemo se da emo aktivno promovisati prikupljanje, analizu i upotrebu rodno senzitivnih indikatora i podataka razvrstanih prema polu u politikama, kreiranju programa i u okvirima za praenje, u saglasnosti sa nacionalnim okolnostima i kapacitetima, a u cilju ostvarenja odrivog razvoja za sve ljude.
78
60 United Nations, Treaty Series, vol. 1249, No. 20378.20378.
240. Posveeni smo principu jednakih prava i mogunosti za ene u donoenju politikih i ekonomskih odluka i u raspodjeli resursa, kao i uklanjanju svih prepreka koje sprijeavaju ene da u potpunosti uestvuju u ekonomiji. Rijeeni smo da sprovedemo pravne i administrativne reforme kojima bi se enama dala jednaka prava kao i mukarcima na ekonomske resurse, ukljuujui pristup vlasnitvu i kontrolu nad zemljom i drugim vrstama posjeda, kredite, nasljea, prirodne resurse i odgovarajue nove tehnologije. 241. Obavezujemo se da emo za ene i djevojice promovisati jednak pristup obrazovanju, osnovnim uslugama, ekonomskim mogunostima i zdravstvenim uslugama, ukljuujui seksualno i reproduktivno zdravlje ena i obezbjeivanje univerzalnog pristupa bezbjednim, djelotvornim, priutivim i prihvatljivim modernim metodama planiranja porodice. U tom smislu iznova potvrujemo nau obavezu da implementiramo Program akcije Meunarodne konferencije o stanovnitvu i razvoju i da preduzmemo kljune mjere za dalju implementaciju Programa akcije.
243. Podravamo rad sistema Ujedinjenih nacija, ukljuujui i Agenciju Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaivanje ena (UN-Women), u promovisanju i postizanju rodne ravnopravnosti i osnaivanja ena u svim aspektima ivota, ukljuujui povezivanje pitanja rodne ravnopravnosti i osnaivanja ena i promocije odrivog razvoja. Podravamo rad Agencije UN-Women u predvoenju, koordinaciji i promociji odgovornosti sistema Ujedinjenih nacija po ovim pitanjima. 244. Pozivamo donatore i meunarodne organizacije, ukljuujui organizacije iz sistema Ujedinjenih nacija, kao i meunarodne finansijske institucije, regionalne banke i znaajne grupe, ukljuujui privatni sektor, da u potpunosti integriu obaveze i razmatranja u vezi sa rodnom ravnopravnou i osnaivanjem ena kao i da osiguraju uee ena i efektivno integrisanje rodne ravnopravnosti u procesima donoenja odluka i cjelokupnom programskom ciklusu. Pozivamo ih da prue podrku naporima zemalja u razvoju da u
79
242. Prepoznajemo da su rodna ravnopravnost i efektivno uee ena znaajni za djelotvornost akcija u svim apektima odrivog razvoja.
potpunosti integriu obaveze i preporuke u vezi sa rodnom ravnopravnou i osnaivanjem ena i da osiguraju uee ena i efektivnu rodnu osvjeenost u svom procesu donoenja odluka, programskom planiranju, planiranju budeta i implementaciji, u saglasnosti sa nacionalnim zakonodavstvom, prioritetima i kapacitetima.
B. Ciljevi odrivog razvoja 245. Podvlaimo da su Milenijumski razvojni ciljevi koristan instrument za ostvarivanje specifinih razvojnih dostignua u okviru ire vizije razvoja i predstavljaju okvir za razvojne aktivnosti Ujedinjenih nacija, za odreivanje nacionalnih prioriteta i za pokretanje aktera i resursa ka postignuu zajednikih ciljeva. Iz tog razloga ostajemo vrsto posveeni njihovom punom i blagovremenom ostvarenju. 246. Prepoznajemo da bi razrada ciljeva mogla biti od koristi i za preduzimanje usredsreenih i dosljednih aktivnosti u vezi sa odrivim razvojem. Dalje prepoznajemo znaaj i korisnost skupa ciljeva koji se odnose na odrivi razvoj, zasnovanih na Agendi 21 i Johanesburkom planu implementacije, koji u potpunosti potuju sve principe Deklaracije iz Rija, uzimaju u obzir razliite nacionalne okolnosti, kapacitete i prioritete; u skladu su sa meunarodnim pravom, nadgrauju ve preuzete obaveze i doprinose punoj implementaciji zakljuaka svih glavnih samita u oblasti ekonomije, drutva i ekologije, ukljuujui ovaj zakljuni dokument. Ovi ciljevi trebalo bi da na izbalansiran nain tretiraju
80
i ukljuuju sve tri dimenzije odrivog razvoja i njihovu meusobnu povezanost. Trebalo bi da budu saglasni sa Razvojnim ciljevima Ujedinjenih nacija za period poslije 2015. godine i integrisani u njih, doprinosei na taj nain postizanju odrivog razvoja i sluei kao pokretaka snaga za implementaciju odrivog razvoja i njegovo integrisanje u kompletan sistem Ujedinjenih nacija. Razrada ovih ciljeva ne bi smjela da odvraa panju ili trud od postizanja Milenijumskih razvojnih ciljeva. 247. Podvlaimo, takoe, da bi ciljevi odrivog razvoja trebalo da budu usmjereni na akciju, saeti i jednostavni za komunikaciju, u ogranienom broju, podsticajni, globalne prirode i univerzalno primjenljivi na sve zemlje, istovremeno uzimajui u obzir razliite nacionalne realnosti, kapacitete i stepen razvoja i potujui nacionalne politike i prioritete. Prepoznajemo takoe da bi ciljevi trebalo da se bave i budu usredsreeni na prioritetne oblasti za postizanje odrivog razvoja, oslanjajui se na ovaj zakljuni dokument. Vlade bi trebalo da podstiu implementaciju putem aktivnog ukljuivanja svih relevantnih aktera, prema okolnostima.
248. R ijeeni smo da uspostavimo inkluzivan i transparentan meuvladin proces za ciljeve odrivog razvoja, otvoren za sve aktere i usmjeren na razradu globalnih ciljeva odrivog razvoja sa kojima bi se saglasila Generalna skuptina. Otvorena radna grupa bie sastavljena najkasnije pri otvaranju ezdeset sedmog zasjedanja Skuptine i inie je trideset predstavnika/ca koje nominuju drave lanice iz pet regionalnih grupa Ujedinjenih nacija, sa ciljem da se postigne pravedna, jednaka i izbalansirana geografska zastupljenost. Na poetku, ova otvorena radna grupa odluie o svojim metodama rada, ukljuujui razradu naina za osiguranje punog uea relevantnih aktera i eksperata iz sektora civilnog drutva, naune zajednice i sistema Ujedinjenih nacija, kako bi se obezbijedila raznolikost gledita i iskustava. Grupa e podnijeti izvjetaj Skuptini tokom njenog ezdeset osmog zasjedanja, dajui predlog ciljeva odrivog razvoja za razmatranje i odgovarajue djelovanje. 249. P roces treba da bude usaglaen i dosljedan procesima utvrivanja razvojnih ciljeva za period poslije 2015. Poetne informacije za rad radne grupe iznijee Generalni sekretar, u konsultaciji sa nacionalnim vladama. Da bi se obezbijedila tehnika
81
podrka procesu i radu radne grupe, zahtijevamo od Generalnog sekretara da osigura sve neophodne ulazne podatke i podrku ovoj aktivnosti od sistema Ujedinjenih nacija, ukljuujui kroz osnivanje tima za meu-agencijsku tehniku podrku i timova eksperata, prema potrebi, uz oslanjanje na sve relevantne savjete eksperata. Izvetaji o rezultatima rada bie redovno podnoeni Generalnoj skuptini. 250. Prepoznajemo da napredak u postizanju ciljeva treba da bude ocijenjen i praen ciljevima i indikatorima, uzimajui u obzir razliite nacionalne okolnosti, kapacitete i stepen razvoja. 251. Prepoznajemo da postoji potreba za globalnim, integrisanim i nauno zasnovanim informacijama o odrivom razvoju. U tom smislu zahtijevamo od relevantnih tijela sistema Ujedinjenih nacija da, u okviru svojih mandata, podre regionalne ekonomske komisije u prikupljanju i objedinjavanju podataka iz pojedinanih zemalja koji e se koristiti u ovoj globalnoj inicijativi. Dalje se obavezujemo da emo pokrenuti finansijska sredstva i izgradnju kapaciteta, naroito u zemljama u razvoju, kako bi se ostvario ovaj poduhvat.
VI Sredstva za implementaciju
252. Iznova potvrujemo da su sredstva za implementaciju odreena u Agendi 21, Programu za dalju implementaciju Agende 21, Planu implementacije iz Johanesburga, Konsenzusu iz Montereja i Deklaraciji iz Dohe o finansiranju razvoja neophodna za postizanje punog i efektivnog ostvarenja obaveza u oblasti odrivog razvoja u vidu opipljivih rezultata. Iznova napominjemo da svaka zemlja ima primarnu odgovornost za svoj sopstveni ekonomski i drutveni razvoj i da se u tom smislu ne moe prenaglasiti znaaj nacionalnih politika, domaih resursa i razvojnih strategija. Iznova potvrujemo da su zemljama u razvoju neophodni dodatni resursi za postizanje odrivog razvoja. Prepoznajemo potrebu za znatnim pokretanjem sredstava iz razliitih izvora i efektivnim korienjem finansija u cilju promocije odrivog razvoja. Prepoznajemo da su dobro upravljanje i vladavina prava na nacionalnom i meunarodnom nivou od sutinskog znaaja za trajni, inkluzivni i pravini ekonomski rast, odrivi razvoj i iskorjenjivanje siromatva i gladi.
82
253. Pozivamo sve drave da postave odrivi razvoj kao prioritet u alokaciji sredstava u saglasnosti sa nacionalnim prioritetima i potrebama, i prepoznajemo kljuni znaaj poveanja finansijske podrke iz svih izvora za odrivi razvoj za sve zemlje, naroito zemlje u razvoju. Prepoznajemo znaaj meunarodnih, regionalnih i nacionalnih finansijskih mehanizama, ukljuujui one koji su dostupni subnacionalnim i lokalnim upravama za implementaciju programa u oblasti odrivog razvoja, i pozivamo na njihovo jaanje i implementaciju. Nova partnerstva i inovativni izvori finansiranja mogu igrati ulogu u komplementiranju izvora finansiranja za odrivi razvoj. Podravamo njihovo dalje istraivanje i upotrebu, pored tradicionalnih naina implementacije. 254. Prepoznajemo potrebu za znatnim pokretanjem resursa iz razliitih izvora i za efektivnom upotrebom finansija u cilju pruanja snane podrke zemljama u razvoju u njihovim naporima da promoviu odrivi razvoj, ukljuujui kroz akcije preduzete u saglasnosti sa zakljucima Konferencije
255. Saglasni smo sa uspostavljanjem meuvladinog procesa pod pokroviteljstvom Generalne skuptine, uz tehniku podrku iz sistema Ujedinjenih nacija i uz otvorene i iroke konsultacije sa relevantnim meunarodnim i regionalnim finansijskim institucijama i ostalim relevantnim sudionicima. Kroz ovaj proces ocijenie se finansijske potrebe, razmotriti djelotvornost, dosljednost i sinergija postojeih instrumenata i okvira, i procijeniti dodatne inicijative, sa ciljem da se pripremi izvjetaj u kom se predlau opcije za efektivnu strategiju za finansiranje odrivog razvoja kojom bi se, pak, olakalo pokretanje resursa i njihova efektivna upotreba u postizanju ciljeva odrivog razvoja. 256. Za implementaciju ovog procesa do 2014. godine bie zaduen meuvladin odbor od trideset strunjaka/ kinja koje e nominovati regionalne grupe, uz jednaku geografsku zastupljenost. 257. Zahtijevamo od Generalne skuptine da razmotri izvjetaj meuvladinog odbora i da preduzme odgovarajue mjere.
83
A. Finansiranje
Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju i u interesu postizanja odrivih razvojnih ciljeva.
84
258. Prepoznajemo da je ispunjenje svih obaveza u vezi sa zvaninom razvojnom pomoi kljuno, ukljuujui obaveze mnogih razvijenih zemalja da postignu cilj izdvajanja 0,7 procenata bruto domaeg proizvoda za zvaninu razvojnu pomo zemljama u razvoju do 2015, kao i cilj izdvajanja od 0,15 do 0,20 procenata bruto domaeg proizvoda za zvaninu razvojnu pomo najmanje razvijenim zemljama. Da bi ostvarile utvreni vremenski plan, zemlje donatori bi trebalo da preduzmu sve neophodne i odgovarajue mjere da poveaju stopu isplate pomoi radi ispunjenja svojih sadanjih obaveza. Apelujemo na one razvijene zemlje koje to jo nisu uradile da uine dodatne konkretne korake ka postizanju cilja da izdvajaju 0,7 procenata bruto domaeg proizvoda za zvaniu razvojnu pomo zemljama u razvoju, ukljuujui specifini cilj izdvajanja od 0,15 do 0,20 procenata bruto domaeg proizvoda za zvaniu razvojnu pomo najmanje razvijenim zemljama, u saglasnosti sa sopstvenim obavezama. Da bi se nastavio napredak postignut u efikasnom korienju zvanine razvojne pomoi potrebno je istai znaaj vladavine demokratije, poveanja transparentnosti i odgovornosti, i usmjerenja na postizanje rezultata. Snano podstiemo sve donatore da to prije
uspostave klizne indikativne rasporede koji ilustruju na koji nain namjeravaju da postignu svoje ciljeve, u saglasnosti sa sopstvenom procedurom alociranja sredstava iz budeta. Naglaavamo da je vano mobilisati veu domau podrku u razvijenim zemljama kako bi ispunile svoje obaveze, pored ostalog kroz podizanje svijesti, objavljivanje podataka o uticaju pruene pomoi i pokazivanje opipljivih rezultata. 259. Pozdravljamo poveane napore za poboljanje zvanine razvojne pomoi i poveanje njenog razvojnog uticaja. Takoe prepoznajemo neophodnost unapreenja razvojne efektivnosti, proirenja primjene programskih pristupa, korienja dravnih sistema za aktivnosti kojima upravlja javni sektor, smanjenja trokova transakcija i poboljanja meusobne odgovornosti i transparentnosti i u tom smislu pozivamo sve donatore da obezbijede pomo u najveoj moguoj mjeri. Nadalje emo poboljati efektivnost razvoja i uiniti ga predvidivijim kroz regularno i pravovremeno informisanje zemalja u razvoju o planiranoj srednjeronoj pomoi. Prepoznajemo znaaj napora zemalja u razvoju da ojaaju rukovoenje sopstvenim razvojem,
svoje nacionalne institucije, sisteme i kapacitete da obezbijede najbolje rezultate efektivnog razvoja kroz ukljuenje parlamenata i graana/ki u oblikovanje odgovarajuih politika i kroz produbljivanje saradnje sa organizacijama civilnog drutva. Takoe bi trebalo da imamo u vidu da ne postoje univerzalne formule koje bi garantovale efektivan razvoj. Specifini poloaj svake zemlje mora biti u potpunosti razmotren. 260. Primjeujemo da se arhitektura pomoi znaajno promijenila tokom tekue decenije. Novi donatori i novi mehanizmi partnerstva, koji koriste nove naine saradnje, doprinijeli su poveanju protoka resursa. Dalje, uzajamno dejstvo razvojne pomoi sa privatnim ulaganjima, trgovinom i novim akterima obezbjeuje nove mogunosti da se pomo ujednai sa prilivima iz privatnih izvora. Iznova izraavamo nau podrku za saradnju Jug-Jug, kao i za trostranu saradnju, koje obezbjeuju prijeko potrebne dodatne resurse za implementaciju razvojnih programa. Prepoznajemo znaaj, istorijske karakteristike i specifinosti saradnje Jug-Jug i naglaavamo da bi na saradnju Jug-Jug trebalo gledati kao na izraz solidarnosti i saradnje izmeu zemalja, zasnovanih
261. Pozivamo meunarodne finansijske institucije da u okviru svojih mandata nastave da obezbjeuju finansijska sredstva, ukljuujui kroz specifine mehanizme za promociju odrivog razvoja i iskorjenjivanje siromatva u zemljama u razvoju. 262. Prepoznajemo da su vea dosljednost i saradnja meu razliitima finansijskim mehanizmima i inicijativama u vezi sa odrivim razvojem od kljune vanosti. Napominjemo da je veoma znaajno obezbijediti zemljama u razvoju stabilan i predvidiv pristup adekvatnom finansiranju iz svih izvora za promociju odrivog razvoja.
85
na zajednikim iskustvima i ciljevima. Obje forme saradnje podravaju razvojnu agendu koja se bavi specifinim potrebama i oekivanjima zemalja u razvoju. Takoe prepoznajemo da je saradnja Jug-Jug komplementarna saradnji Sjever-Jug i da nije zamjena za nju. Prepoznajemo ulogu koju srednjerazvijene zemlje imaju kao pruaoci i primaoci usluga u okviru razvojne saradnje.
263. Prepoznajemo da sadanji ozbiljni globalni finansijski i ekonomski izazovi nose sa sobom mogunost da ponite godine napornog rada i napretka uinjenih u vezi sa dugovima zemalja u razvoju. Dalje, prepoznajemo potrebu da se pomogne zemljama u razvoju da obezbijede dugoronu odrivost dugovanja kroz usaglaene politike usmjerene na podsticanje finansiranja, olakavanja otplate i restrukturiranja dugovanja, prema okolnostima. 264. Naglaavamo potrebu za odgovarajuim finansiranjem operativnih aktivnosti razvojnog sistema Ujedinjenih nacija, kao i potrebu da se finansiranje uini predvidivijim, djelotvornijim i efikasnijim, kao dio irih napora da se pokrenu nova, dodatna i predvidiva sredstva za postizanje ciljeva koji su postavljeni u ovom zakljunom dokumentu. 265. Prepoznajemo znaajna dostignua Globalnog ekolokog fonda u posljednjih dvadeset godina u finansiranju projekata iz oblasti ivotne sredine i pozdravljamo vaan proces reformi koji je Fond sproveo tokom prethodnih godina, i pozivamo
na njegovo dalje unapreenje i podravamo Fond da preduzme dodatne korake, u okviru svog mandata, da uini pristupanijim resurse potrebne dravama za nacionalnu implementaciju njihovih meunarodnih obaveza u oblasti ivotne sredine. Podravamo dalje pojednostavljenje procedura i pomo zemljama u razvoju, naroito pomo najmanje razvijenim dravama, Africi i malim ostrvskim dravama u razvoju u ostvarenju pristupa sredstvima iz Fonda, i unapreenu koordinaciju sa ostalim instrumentima i programima fokusiranim na ekoloki odrivi razvoj. 266. Naglaavamo da je borba protiv korupcije i nelegalnih finansijskih tokova na nacionalnom i meunarodnom nivou prioritet, i da je korupcija ozbiljna prepreka za efektivno pokretanje i rasporeivanje sredstava, kao i da odvraa sredstva od aktivnosti koje su od vitalnog znaaja za iskorjenjivanje siromatva, borbu protiv gladi i odrivi razvoj. Rijeeni smo da preduzmemo hitne i odlune korake u nastavku borbe protiv korupcije u svim oblicima, to zahtijeva jake institucije na svim nivoima, i apelujemo na sve drave koje to jo uvijek nisu uradile da razmotre ratifikaciju ili pristup
86
267. Smatramo da inovativni finansijski mehanizmi mogu dati pozitivan doprinos u pomoi zemljama u razvoju da pokrenu dodatna finansijska sredstva za razvoj na dobrovoljnoj bazi. Takva vrsta finansiranja treba da dopunjuje a ne da zamjenjuje tradicionalne izvore finansiranja. Prepoznajui znaajan napredak u nalaenju inovativnih izvora finansiranja za razvoj, pozivamo na pojaanje sadanjih inicijativa tamo gdje je to prikladno. 268. Prepoznajemo da je dinamian, inkluzivan, operativan i drutveno i ekoloki odgovoran privatni sektor vrijedan instrument koji moe pruiti kljuni doprinos ekonomskom rastu i smanjenju siromatva i promociji odrivog razvoja. Da bismo podstakli razvoj privatnog sektora, nastaviemo da sprovodimo odgovarajue nacionalne politike i regulatorne okvire na nain koji je saglasan sa nacionalnim zakonodavstvom, sa ciljem da se ohrabre javne i privatne inicijative, ukljuujui na lokalnom nivou,
61 Ibid., vol. 2349, No. 42146.
87
Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv korupcije,61 i da zaponu sa njenom implementacijom.
da se podstakne dinamian i operativan privatni sektor, i da se olakaju preduzetnitvo i inovacije, naroito meu enama, siromanima i ranjivim grupama. Radiemo na tome da se poboljaju rast i raspodjela dohodaka, izmeu ostalog kroz poveanje produktivnosti, osnaivanje ena, zatitu prava radnika i oporezivanje. Prepoznajemo da e se odgovarajua uloga vlade u vezi sa promocijom i regulisanjem privatnog sektora razlikovati od zemlje do zemlje u zavisnosti od nacionalnih okolnosti.
B. Tehnologija 269. Naglaavamo znaaj prenosa tehnologije zemljama u razvoju i podsjeamo na odredbe o prenosu tehnologije, finansijama, pristupu informacijama i pravima na intelektualnu svojinu koje su dogovorene u Planu implementacije iz Johanesburga, naroito poziv iz ovog plana na promociju, olakavanje i finansiranje, prema okolnostima; znaaj pristupa ekoloki bezbjednim tehnologijama i odgovarajuim znanjima i njihovom razvoju, prenosu i irenju, naroito u zemljama u razvoju, pod povoljnim uslovima, ukljuujui pod koncesionalnim i povlaenim uslovima, prema uzajamnom dogovoru. Takoe biljeimo dalju evoluciju razgovora i sporazuma po ovim pitanjima od usvajanja Plana implementacije. 270. Naglaavamo znaaj pristupa svih zemalja ekoloki bezbjednim tehnologijama, novim znanjima, vjetinama i strunosti. Dalje naglaavamo znaaj saradnje u tehnolokim inovacijama, istraivanjima i razvoju. Saglasni smo da na odgovarajuim forumima istraimo naine za poboljanje pristupa ekoloki bezbjednim tehnologijama u zemljama u razvoju.
271. P odvlaimo potrebu stvaranja podsticajnih okruenja za razvoj, adaptaciju, irenje i prenoenje ekoloki bezbjednih tehnologija. U tom kontekstu biljeimo ulogu direktnih stranih ulaganja, meunarodne trgovine i meunarodne saradnje u prenosu ekoloki bezbjednih tehnologija. Angaujemo se, u sopstvenim zemljama kao i kroz meunarodnu saradnju, u promociji ulaganja u nauku, inovacije i tehnologije za odrivi razvoj. 272. Prepoznajemo znaaj ojaavanja nacionalnih naunih i tehnolokih kapaciteta za odrivi razvoj. To moe pomoi zemljama, naroito zemljama u razvoju, da razviju svoja sopstvena inovativna rjeenja, nauna istraivanja i nove, ekoloki bezbjedne tehnologije, uz podrku meunarodne zajednice. U tom cilju, podravamo izgradnju naunih i tehnolokih kapaciteta, gdje su i ene i mukarci davaoci i primaoci u procesu, ukljuujui kroz saradnju izmeu istraivakih institucija, univerziteta, privatnog sektora, vlada, nevladinih organizacija i naunika.
88
273. Z ahtijevamo od relevantnih agencija Ujedinjenih nacija da pronau opcije za stvaranje mehanizma koji bi olakao razvoj, prenos i irenje istih i ekoloki bezbjednih tehnologija kroz, inter alia, procjenu tehnolokih potreba zemalja u razvoju, procjenu opcija za rjeavanje tih potreba i mogunosti za razvoj kapaciteta. Traimo od Generalnog sekretara da na osnovu tih opcija i uzimajui u obzir postojee modele, pripremi preporuke koje se tiu takvog mehanizma i predstavi ih Generalnoj skuptini na njenom ezdeset sedmom zasjedanju. 274. P repoznajemo znaaj podataka prikupljenih uz pomo svemirske tehnologije, in-situ monitoringa i pouzdanih geo-prostornih informacija za kreiranje politika, programa i projektnih aktivnosti u oblasti odrivog razvoja. U tom kontekstu biljeimo znaaj globalnog mapiranja i prepoznajemo napore usmjerene ka razvoju globalnih sistema za praenje ivotne sredine, ukljuujui rad mree Pogled ka Zemlji i Sistema za globalno posmatranje Zemlje. Prepoznajemo potrebu da se podre zemlje u razvoju u svojim naporima da prikupe podatke o stanju ivotne sredine.
276. Prepoznajemo potrebu da se olaka informisano donoenje odluka o politikama koje se tiu odrivog razvoja, i u tom smislu potrebu da se ojaa uzajamna povezanost nauke i politike.
89
275. Prepoznajemo znaaj jaanja meunarodnih, regionalnih i nacionalnih kapaciteta za istraivanja i procjenu tehnologije, posebno imajui u vidu brzi razvoj i moguu primjenu novih tehnologija koji mogu imati i neplanirane negativne posljedice, naroito na bioloku raznovrsnost i zdravlje, ili druge nepredviene posljedice.
C. Izgradnja kapaciteta 277. Naglaavamo potrebu za pojaanom izgradnjom kapaciteta za odrivi razvoj i u tom smislu pozivamo na jaanje tehnike i naune saradnje, ukljuujui saradnju Sjever-Jug, Jug-Jug i trostranu saradnju. Ponovo napominjemo znaaj razvoja ljudskih resursa, kroz obuke, razmjenu iskustava i ekspertiza, prenos znanja i tehniku pomo za izgradnju kapaciteta, koja ukljuuje jaanje kapaciteta institucija, izmeu ostalog, njihovih kapaciteta za planiranje, upravljanje i posmatranje. 278. Pozivamo na trajnu i fokusiranu implementaciju Stratekog plana iz Balija za tehniku podrku i izgradnju kapaciteta koji je usvojio Program Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu.62
279. Podstiemo uee i zastupljenost mukaraca i ena koji se bave naukom i istraivanjima iz zemalja u razvoju i razvijenih zemalja u procesima koji se odnose na globalnu procjenu i praenje stanja ivotne sredine i odrivog razvoja, sa ciljem da se unaprijede nacionalni kapaciteti i kvalitet procesa istraivanja iji je cilj donoenje politika i odluka. 280. Pozivamo sve relevantne agencije iz sistema Ujedinjenih nacija i ostalih relevantnih meunarodnih organizacija da podre zemlje u razvoju, a naroito najmanje razvijene zemlje, u izgradnji kapaciteta usmjerenih na razvoj ekonomije koja je inkluzivna i bazirana na efikasnoj upotrebi resursa, ukljuujui kroz: (a) razmjenu odrivih praksi u razliitim ekonomskim sektorima; (b) unapreenje znanja i kapaciteta za integrisanje smanjenja rizika od katastrofa i rezilijentnosti u razvojne planove; (c) podrku saradnji Sjever-Sjever, Jug-Jug i trostranoj saradnji radi prelaska na ekonomiju baziranu na efikasnom korienju resursa; (d) promociju javno-privatnih partnerstava.
90
62 UNEP/GC.23/6/Add.1 and Corr.1, dodatak.
281. Iznova potvrujemo da je meunarodna trgovina motor razvoja i trajnog ekonomskog rasta, i takoe iznova potvrujemo moguu presudnu ulogu univerzalnog, baziranog na pravilima, otvorenog, nediskriminiueg, pravinog i multilateralnog trgovinskog sistema kao i smislene liberalizacije trgovine u stimulisanju ekonomskog rasta i razvoja irom svijeta, to bi bilo od koristi svim zemljama u svim fazama razvoja, u toku njihovog napredovanja ka odrivom razvoju. U tom kontekstu, ostajemo fokusirani na postizanje napretka u rjeavanju niza vanih pitanja kao to su, inter alia, subvencije koje remete trgovinu i trgovina ekolokim dobrima i uslugama. 282. Apelujemo na lanove Svjetske trgovinske organizacije da udvostrue svoje napore kako bi se postigao ambiciozan, izbalansiran, razvojno orijentisan zakljuak u vezi sa Planom za razvoj iz Dohe, potujui pri tom principe transparentnosti, inkluzivnosti i sporazumnog odluivanja, sa ciljem da se ojaa multilateralni sistem trgovine. Da bi efektivno uestvovale u radnom programu Svjetske
E. Registar obaveza 283. Pozdravljamo obaveze u vezi sa implementacijom konkretnih politika, planova, programa, projekata i akcija za promociju odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva koje su svi sudionici i njihove mree dobrovoljno preuzeli na Konferenciji Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju i tokom 2012. godine. Pozivamo Generalnog sekretara da prikupi ove obaveze i da ih, zajedno sa ostalim registrima obaveza, uini dostupnim u obliku registra postavljenog na internetu. Registar bi trebalo da uini informacije o preuzetim obavezama potpuno transparentnim i dostupnim javnosti, i trebalo bi da bude redovno dopunjavan i obnavljan.
91
D. Trgovina
trgovinske organizacije i u potpunosti realizovale trgovinske mogunosti, zemljama u razvoju bie potrebna pomo i unapreena saradnja svih relevantnih aktera.
EXPEDITIO je nevladina organizacija ija je misija podsticanje odrivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu Jugoistone Evrope kroz djelovanje u oblasti odrive arhitekture, kulturnog nasljea, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog drutva. EXPEDITIO je osnovan 1997. godine. Sjedite organizacije nalazi se u Kotoru. Vie informacija: www.expeditio.org

Budućnost Kakvu Želimo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Budućnost Kakvu Želimo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zakljuni dokument Konferencije Ujedinjenih Nacija o odrivom razvoju Rio+20 [The Future We Want]

Budunost kakvu elimo

Budunost kakvu elimo

Budunost kakvu elimo

Originalni dokument je preuzet sa veb sajta: http://www.un.org

Budunost kakvu elimo

I Naa zajednika vizija

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

1 Rezolucija 217 A (III).

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

II Potvrda politike posveenosti

5 Rezolucija S-19/2, dodatak.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

25 Ibid., vol. 1954, No. 33480.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

vrijednou ovjeka i protiv koje se moramo boriti do njenog potpunog nestanka.

26 Pogledati rezoluciju 57/2. 27 Pogledati rezoluciju 63/2.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

III  Zelena ekonomija u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

IV Institucionalni okvir za odrivi razvoj

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

Ekonomski i socijalni savjet

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

sa svojim mogunostima podre zemlje lanice u implementaciji odrivog razvoja.

V O  kvir za djelovanje i nastavak aktivnosti

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

razradi meunarodnog instrumenta baziranog na Konvenciji o pravu mora.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

47  Svjetska trgovinska organizacija / World Trade Organization, dokument WT/MIN(05)/DEC.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

56 Pogledati ICCD/COP(10)/31/Add.1, odluka 20/COP.10.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

60 United Nations, Treaty Series, vol. 1249, No. 20378.20378.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

Ujedinjenih nacija o odrivom razvoju i u interesu postizanja odrivih razvojnih ciljeva.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv korupcije,61 i da zaponu sa njenom implementacijom.

A/RES/66/288 Budunost kakvu elimo

III Zelena ekonomija u kontekstu odrivog razvoja i iskorjenjivanja siromatva

V O kvir za djelovanje i nastavak aktivnosti

47 Svjetska trgovinska organizacija / World Trade Organization, dokument WT/MIN(05)/DEC.