1

Urednik

BlagotaDrakovi Recezenti PavleJurkovi Dr.JosipMarinkovi Dr.Duanubrini Metodikaobrada Dr.BorisKalin IV,neizmijenjenoizdanje

Odobriorepublikisekretarijatzaprosvjetu, kulturuifizikukulturuSRHrvatskerjeenjem br.4155/1od16.6.1978.

Izvjestiteljukomisijizaudbenike

IvanZavrki

Urednikinternetizdanja: JosipDebeljak,josip.debeljak@gmail.com

Slikananaslovnojstrani

FransMaseerel Drvorezizciklusa"Lapassiond'unhomme"
Tisak

RO"Informator",OOURTiskara"Zagreb",Zagreb1982.

SADRAJ:

Drutvenopovijesneiteorijskepretpostavkemarksizma .....................................................................5 1.V.I.Lenjin:Oodgojuiobrazovanju.............................................................................................5 2.tojemarksizam ........................................................................................................................8 3.Antikoshvaanjesvijetaiovjeka..............................................................................................9 Odmitologijedofilozofije ............................................................................................................9 Filozofijanasuprotmitu...............................................................................................................9 Grkakolijevkaevropskekulture ..........................................................................................10 PlatoniAristotel........................................................................................................................12 Propastpolisaiosnivanjesvjetskedrave ................................................................................13 4.Srednjovjekovnoshvaanjesvijetaiovjeka ............................................................................15 Slabostirimskogcarstva ...........................................................................................................15 Pojavakranstva ....................................................................................................................15 Svijetsrednjegavijeka ..............................................................................................................16 Kranstvoifilozofija ................................................................................................................17 5.Novovjekovnoshvaanjesvijetaiovjeka .................................................................................20 Drutvenopovijesneprilike.......................................................................................................20 Renesansnaumjetnostiznanost ..............................................................................................21 Filozofijanovogavijeka.............................................................................................................21 Raanjenovogasvijeta.............................................................................................................24 6.Pojavamarksizmaklasicimarksistikemisli..........................................................................27 KarlMarx(1818.1883.) .........................................................................................................27 FriedrichEngels(18201895). ................................................................................................29 VladimirIljiLenjin(18701924)..............................................................................................29 Karakteristikemarksistikognainaprouavanja.......................................................................30 Marksistikoshvaanjeovjekaidrutva ..........................................................................................34 1.ovjekinjegovsvijet.................................................................................................................34 Pretpostavkeegzistencijeovjekaipovijesti .............................................................................34 Zagonetkaljudskepovijesti .......................................................................................................35 Bitmaterijalistikogshvaanjapovijesti.....................................................................................36 2.Drutvenaproizvodnjaljudskogivota.......................................................................................38 Procesdrutvenematerijalnereprodukcije................................................................................38 Razvitaksredstavazaproizvodnju............................................................................................40 Globalnastrukturadrutva........................................................................................................41 3.Privatnovlasnitvoiklasnodrutvo...........................................................................................44 Nastanakklasaiklasnogdrutva..............................................................................................44 Odreenjeikarakteristikeklase ................................................................................................45 Obliciklasneborbeidrava......................................................................................................45 Mehanizamklasneeksploatacije...............................................................................................46 4.Kapitalizam ...............................................................................................................................49 Najamniradikapital .................................................................................................................49 Potrebanradiviakrada ..........................................................................................................50 Monopolistikikapitalizamiimperijalizam..................................................................................50 Buroaskademokracija.............................................................................................................51 Novacizopaujeljudskepotrebe...............................................................................................52 Otuenjeljudskograda .............................................................................................................53 5.Proletarijatirevolucija...............................................................................................................57 Buroazijaiproletarijat..............................................................................................................57 Proleteriikomunisti ..................................................................................................................58 Revolucijaipovijesnaulogaproletarijata...................................................................................59 6.Socijalizam ...............................................................................................................................63 Smisaoibitsocijalizma.............................................................................................................63

Socijalizamkaozajednicaslobodnoudruenihproizvoaa ......................................................65 Socijalizamkaosvjetskiproces.................................................................................................66 7.Povijesnioblicipostojanjadrutva .............................................................................................71 ovjekjedrutvenobie...........................................................................................................71 Primarneisekundarnegrupe ....................................................................................................71 Porodica...................................................................................................................................73 tosedogaasasuvremenomporodicom ...............................................................................73 Odplemenadonaroda .............................................................................................................75 Narodinacija ...........................................................................................................................75 Nacionalnopitanjeimeunacionalniodnosi..............................................................................76 Nacionalizamiovinizam..........................................................................................................77 Klasnapodloganacionalizmaiovinizma .................................................................................78 8.Drutvenasvijest......................................................................................................................80 Klasnaosnovaiuvjetovanostdrutvenesvijesti ........................................................................80 Ideolokioblicisvijesti...............................................................................................................81 9.Izcarstvanunostiucarstvoslobode ........................................................................................85 Rjeenjezagonetkeljudskepovijesti.........................................................................................85 tonamobeavabudunost.....................................................................................................86 10.Marksizamujugoslavenskojteorijiipraksi ..............................................................................90 Povijesnikontinuitetmarksistikemisliunas.............................................................................90 Tito:Oradnikomupravljanjuprivrednimpreduzecima .............................................................91 Usocijalizmunaprvommjestumoradabudeovjek,proizvoaistvaralac .............................92 Olikukomuniste .......................................................................................................................93 Osnovniprincipikoegzistencijeinesvrstavanja .........................................................................93 Komunistiavangardnasnagasocijalistikogkretanja............................................................94 Zadaljerazvijanjemarksizma...................................................................................................94 Tumapojmova ................................................................................................................................98 Bibliografskipodacionavedenimtekstovima...................................................................................113

DRUTVENOPOVIJESNE I TEORIJSKE PRETPOSTAVKE MARKSIZMA

1.V.I.LENJIN:OODGOJUIOBRAZOVANJU
U tekstu koji slijedi Lenjin istie to je po njegovu miljenju potrebno za pravo marksistiko * obrazovanje.Formulirajuiprigovorestarojkoli,onujednopokazujekakvunovukolutrebamo. Kada bi se prouavanje komunizma sastojalo samo u usvajanju onoga to je navedeno u komunistikim djelima, knjigama i brourama, onda bismo vrlo lako mogli dobiti komunistike slovoznanceilihvalisavce,atobinamnajeetetilo,jertiljudikojisunauiliiproitalionotopiu komunistikeknjigeibrourenebibilisposobnidasvataznanjapoveuinebiumjeliraditionakokao tokomunizamstvarnozahtijeva. Jo opasnije bi bilo kada bismo poeli usvajati samo komunistike parole. Kada tu opasnost ne bismoshvatilinavrijemeikaditavnaradnebismousmjerilinatodatuopasnostuklonimo,ondabi postojanjepolamilijunailimilijunaljudi,mladiaidjevojaka,kojibiseposlijetakvogizobraavanjau komunizmunazvalikomunistima,nanijelosamovelikutetustvarikomunizma. Ovdje nam se postavlja pitanje: kako treba da sve to kombiniramo za izobraavanje u komunizmu?totrebadauzmemoizstarekole,izstarenauke? Starakolajeizjavljivaladaelistvorititipsvestranoobrazovanogovjeka,daonauiznanostima uope.Miznamodajetobilaistala,jerjeitavodrutvobilozasnovanoipoivalojenapodjeliljudi na klase, na eksploatatore i tlaene. Prirodno da je itava stara kola zato to je potpuno proeta klasnim duhom, davala znanja samo djeci buroazije. Svaka njezina rije bila je krivotvorena u interesuburoazije. Utimkolamamladinaratajradnikaiseljakanisutolikoodgajalikolikosugadresiraliuinteresu teisteburoazije.Odgajalisugatakodastvorekorisneslugeburoazijikojiejojmoistvaratiprofit, a da u isto vrijeme ne remete njezin mir i plandovanje. Zato smo, odbacujui uenje stare kole, postavili sebi zadatak da uzmemo od nje samo ono to je potrebno kako bismo postigli pravo komunistikoobrazovanje. Ovdje smo doli do onih prigovora, onih optuaba protiv stare kole koje se stalno uju i koje estovodepotpunonepravilnomtumaenju. Kau da je stara kola bila kola mehanikog uenja, kola bubanja. To je tono, ali ipak treba znatirazlikovatitojeustarojkolibiloloe,atokorisnozanas,trebaznatiodabratiiznjeonotoje potrebnozakomunizam. Stara kola bila je kola mehanikog uenja. Ona je primoravala ljude da usvajaju masu nepotrebnih,suvinih,mrtvihznanjakojasuoptereivalamozakipretvaralamladinaratajuinovnike dotjeranepodjedankonac.Alivibisteuinilivelikupogrekukadabistepokualiizvestizakljuakda sekomunistmoepostatibezusvajanjaonogtojeljudskoznanjevenagomilalo.Pogrenobibilo misliti da je dovoljno usvojiti komunistike parole, zakljuke komunistikenauke,bezusvajanjaone sumeznanjaijajeposljedicasamkomunizam. Primjerzatokakojeizsveukupnihljudskihznanjanastaokomunizampruanammarksizam. italisteislualikakojekomunistikateorija,komunistikanauka,kojujeuglavnomstvorioMarx, prestalabitidjelojednoga,makarigenijalnogsocijalista19.stoljea,kakojetouenjepostalouenje milijunaidesetakamilijunaproleteraucijelomsvijetukojitouenjeprimjenjujuusvojojborbiprotiv kapitalizma. IkadabistepostavilipitanjezatojeMarxovouenjemogloosvojitimilijuneidesetkemilijune srdacanajrevolucionarnijeklase,dobilibistejedanodgovor:tosedogodilozatotoseMarxoslanjao na vrst temelj ljudskih znanja steenih u kapitalizmu. Prouivi zakone razvitka ljudskog drutva,
*

Napoetkusvakogpoglavljanavodimouvodnenaznake,kojimanastojimopomoiuralanjivanjuiujednou sistematiziranju sadraja poglavlja. Istiui u prvi plan bitne teze i elemente poglavlja, nameemo Ih panji itaocasazadatkomdaihrazabere,utemeljiipotpunijeodrediutekstu.

Marx je shvatio neizbjenost razvitka kapitalizma koji vodi komunizmu i, to je glavno, on je to dokazao samo na osnovi najegzaktnijeg, najdetaljnijeg, najdubljeg prouavanja tog kapitalistikog drutvapomoupotpunogusvajanjasvegaonogatojedaladotadanjaznanost. Svetojeljudskodrutvostvoriloonjepreradiokritiki,nezanemarivinijednutoku.Svetoje ljudska misao stvorila on je preradio, podvrgao kritici, provjerivi na radnikom pokretu, i izvukao zakljuke koje nisu mogli izvui ljudi ogranieni buroaskim okvirom ili sputani buroaskim predrasudama. Kada esto i meu predstavnicima omladine i meu nekim braniteljima novog obrazovanja sluamonapadenastarukolu(dajestarakolabilakolabubanja),miimkaemodaodstarekole moramouzetionotojeunjojbilodobro. Odstarekoleneemouzetionooptereivanjepamenjamladogovjekabeskrajnomkoliinom znanja,udevetdesetinanepotrebnih,aujednojdesetiniunakaenih.Notoneznaidasemoemo ograniitinakomunistikezakljukeinauitinapametsamokomunistikeparole.Takoneeizgraditi komunizam.Komunistmoepostatitekondakadasvojepamenjeobogatipoznavanjemsvihonih bogatstavadokojihjedoloovjeanstvo. Bubanje nije potrebno, ali je potrebno razvijanje i usavravanje pamenja svakog uenika poznavanjem osnovnih injenica, jer e se inae komunizam pretvoriti u prazno slovo, u prazan 1 cimer. Komunistebitisamoobianhvalisavacakosvaznanjakojajedobionebudupreraenau njegovojsvijesti.Vitaznanjamoratenesamousvojiti,negosepremanjimaodnositikritikikakosvoj umnebistepretovarilinepotrebnimtricama,negogaobogatilipoznavanjemsvihinjenicabezkojih nemoebitisuvremenobrazovanovjek. Akobisenekikomunisthtiohvalisatikomunizmomnaosnovigotovihzakljuakakojejedobio,a da nije obavio vrlo ozbiljan, teak i velik posao, da se nije snaao u injenicama prema kojima je duanodnositisekritiki,takavkomunistbiobivrlojadan.Takvapovrnostbilabiapsolutnoubitana. Ako znam da znam malo, potrudit u se da znam vie, ali ako netko govori da je komunist i da on netosolidnonetrebaznati,ondaodnjeganeepostatinitatobiisliilonakomunista. Odbacujui staru kolu, gajei potpuno opravdanu i neophodnu mrnju prema toj staroj koli, cijeneispremnostdasestarakolasrui,miistotakomoramoshvatitidastaromehanikouenje, staro bubanje, stare dresure treba da zamijenimo sposobnou da primimo itavu sumu ljudskih znanja i da je primimo tako da komunizam nebudekodvasnetotojenauenonapamet,veda bude ono to ste vi sami promozgali, da on predstavlja one zakljuke koji su neizbjeni s gledita suvremenogobrazovanja.(1)
PITANJAIZADACI 1.NA MARGINI (RUBU) TEKSTA OBILJEI ONA MJESTA NA KOJIMA LENJIN POKAZUJE STO NIJE DOVOLJNO ZA PRAVO MARKSISTIKO OBRAZOVANJE, ODNOSNO STO JE POTREBNO ZA PRAVO MARKSISTIKO OBRAZOVANJE. 2.U SVOJOJ BILJENICI CITIRAJ (DOSLOVNO NAVEDI) ONU FORMULACIJU ZA KOJU SMATRA DA NAJBOLJE I NAJSNANIJE IZRIE LENJINOVU MISAO. AKO TI SE NAMEU DVIJE FORMULACIJE, CITIRAJOBJE,AZATIMIHSAZMIUJEDNU. 3.U "SADRAJU" PALJIVO PROITAJ SVE NASLOVE I PODNASLOVE ZA PRVI DIO UDBENIKA DRUTVENO POVIJESNEITEORIJSKEPRETPOSTAVKEMARKSIZMA.DOVEDITESADRAJEUVEZUSLENJINOVOMTEZOM KAKOSIJESAMFORMULIRAOTIMESISADRAJNODOPUNIOTEZUIUJEDNODOBIOODREENIJIUVTDUDIO PROGRAMAKOJICESPROUAVATIUTOKUNASTAVE. 4.U SVOJOJ BILJENICI PREGLEDNO U LIJEVOM STUPCU ISPISI NEGATIVNA OBILJEJA STARE KOLE, A USPOREDO S NJIMA U DESNOM STUPCU ISKAZI OBILJEJA KOJA BI TREBALA DA IMA NOVA KOLA. NEKA OBILJEJA NOVE KOLE LENJIN JE SAM IZRIJEKOM FORMULIRAO U PROTUSTAVU PREMA ISKAZANIM OBILJEJIMA STARE KOLE. ALI LENJIN NIJE FORMULIRAO SVE ODLIKE NOVE KOLE. DOPUNI SAM TA OBILJEJAIZAHTJEVENOVEKOLEZAKOJESMATRADATREBADAOTKLONENEDOSTATKESTAREKOLE. 5.STOJEMEHANIKOUENJE? 6.KAKVUKOLUMITREBAMO? 7.AKO JE BITNA ODLIKA NOVE KOLE KAKVU TREBAMO DA ONA U PRVOM REDU RAZVIJA SPOSOBNOSTI MILJENJA, SPOSOBNOSTI KRITIKOG PRERAIVANJA SADRAJA OBRAZOVANJA. AKO NOVA KOLA TREBA DABUDEKOLAISTRAIVANJA,ANEKOLAPAMENJA,UPITAJSE:KAKVAJEuTOMPOGLEDUKOLAKOJU POHAA? PROSUDI KOLIKO U TVOM UENJU I OBRAZOVANJU IMA PASIVNOG MEHANIKOG UENJA I PASIVNOGZNANJA.AKOLIKOISTRAIVANJAIKRITIKOGPROSUIVANJA,KOLIKOAKTIVNOGZNANJA. 8.POSAVJETUJ SE SA SVOJIM NASTAVNICIMA O SISTEMU NASTAVEUKOLI,ODOBRIMILOIMSTRANAMATE NASTAVE I POSEBNO, O TOME STO BISTE ZAJEDNO MOGLI PODUZETI DA TO STO VISE BUDE KOLA ISTRAIVANJAIMILJENJA,ANEKOLAPAMENJAiBUBANJA.

Cimerslikasnatpisomnaduanu,zanatskojradnji,krmi

9.ISTRAIVANJE I KRITIKO MILJENJE TRAE TVOJE AKTIVNO SUDJELOVANJE. NITKO TE U TOME NK MOE ZAMIJENITI. KAO STO TE NITKO NE MOE NISPRIJEITIDAKRITIKIMISLI(PREMDATEMOESPREAVATI, KAOSTOTEMOEIPOTICAJIINAVODITI).ZALJUDSKOODREENJENEMAUNAPRIJEDDANOGJAMSTVA.ONO STO JE PRESUDNO ZA TVOJU LJUDSKU VRIJEDNOST OVISI U PRVOM REDU O TEBI SAMOME. TVOJ ULOG TVOJE AKTIVNO OPREDJELJENJE U NASTAVI I VLASTITOM OBLIKOVANJU UVJET JE DA BUDE SUBJEKT U NASTAVI. ALI I VISE OD TOGA: DA BUDE SUBJEKT SAMOME SEBI. DA PODUZME ODGOVORNOST ZA OBLIKOVANJESEBESAMA,DAPREUZMESSVOJUSUDBINUUSVOJERUKE.

2.TOJEMARKSIZAM
to je ivotni nazor? Marksizam kao ivotni nazor. Uvjeti pojave marksizma. Odnos marksizma, radnikogpokretaisocijalizma.Klasicimarksizmainjihovinastavljai.

Svaki ovjek, vie ili manje svjesno ili spontano postavlja pitanje to je svijet, priroda, drutvo, ovjek, to je smisao i svrha ljudskog postojanja i sl. To su pitanja tzv. ivotnog nazora. Ljudi svih epoha imaju nekakav pogled ili nazor na svijet u kojem izraavaju svoju spoznaju svijeta, smisao 2 svojeg postojanja i poloaja u svijetu. Mitologija , religija, filozofija, umjetnost, znanost i cjelokupna kultura odreene epohe izraavaju neki ivotni nazor koji je uvjetovan opim stupnjem dostignua ljudskih spoznaja, a one su naposljetkuuvijekodreeneodgovarajuimmaterijalnimiliekonomskim uvjetimaivotaupojedinimepohamailigeneracijama. I marksizam izraava nazor na svijet koji nije nastao ni spontano ni sluajno, ve je uvjetovan tekovinama cjelokupnog dosadanjeg kulturnog razvoja ovjeanstva, a naroito drutvenim, ekonomskim,politikimikulturnimzbivanjimaiodnosimaonogvremenaukojemsepojavljuje.Zato on i najadekvatnije izraava misao, smisao i tendencijenovovjekovneepohe,odnosnosuvremenog svijeta. Bitna znaajka marksistikog nazora ili odnosa prema svijetu izraena je u zahtjevu za izmjenomsvijeta,anesamouzahtjevuzanjegovimobjanjavanjemitumaenjem. Tvorci i zaetnici ovakve orijentacije su u 19. stoljeu klasici marksizma: Karl Marx i Friedrich Engels. Meutim, njihovu nauku i njoj primjereno djelovanje nastavljaju od kraja 19. stoljea do danas brojniteoretiariipraktiari revolucionariugotovosvimzemljamasuvremenogsvijeta.Najistaknutiji su V. I. Lenjin, J. B. Tito, E. Bloch [Bloh], G. Lukacs [Luka], H. Lefebvre [Lefevr] idrugi.Postojei brojnezloupotrebemarksizma,odkojihjesvakakonajpoznatijastaljinizam. Ovouenje,odnosnoovakvaorijentacijapostajeteorijskailiidejnaosnovacjelokupnogradnikog pokreta u svijetu, a napose znanstvena osnova izgradnje socijalizma, pa i to u irem smislu rijei moemonazvatimarksistikomorijentacijomipokretom. Marksizamje,dakle,nastaonatekovinamacjelokupneevropskekulture.Tu,uosnoviistumisao izraziojeV.I.Lenjinovako:Marxovojeuenje...zakonitinasljedniknajboljegatojeovjeanstvo stvorilou19.stoljeuulikunjemakefilozofije,engleskepolitikeekonomijeifrancuskogsocijalizma. 3 Stogasemarksizamnemoeobjasnitinishvatitiizvankontekstaikontinuiteta togkulturnognasljea kojeseizgraivalokrozitavrazvojevropskogmiljenjaikulture,patrebauoitiiistaibaremnjegove 4 osnovnekonture. Urazvojuevropskogmiljenjaikulturemoemorazluititriepohalnapogledailinazoranasvijet: antiki,srednjovjekovniinovovjekovni.Svakiodnjihtrebapoblieobjasniti.
PITANJAIZADACI 1.KOJA PITANJA PRIPADAJU PITANJIMA TZV. IVOTNOG NAZORA?POKUAJSADRAJNOODREENIJEIZRAZITI POJEDINAODTIHPITANJA,AZATIMIMOGUEODGOVORENATAKOPOSTAVLJENAPITANJA. 2.TO TE MARKSIZAM? KADA NASTAJE? TKO SU NJEGOVI TVORCI? KOJI SU NAJISTAKNUTIJI MARKSISTIKITEORETIARIiPRAKTIARIREVOLUCIONARIU20.STOLJEU? 3.IMEJEUVJETOVANAPOJAVAMARKSIZMA?SVOJODGOVORDOVEDIUVEZUSNASLOVIMAIDUIH POGLAVLJA. VIDI STO JE O TOME REENO U LENJINOVU TEKSTU O ODGOJU I OBRAZOVANJU U PRETHODNOMPOGLAVLJU.

2 3

mitologijaskupmitovailibajkiobogovimailegendarnimherojima kontinuitetneprekidanniz,neprekidnost 4 konturaobris,skicanekogpredmeta

3.ANTIKOSHVAANJESVIJETAIOVJEKA
Povijest i pretpovijest. Fantastine mitske predodbe o svijetu i ivotu. Filozofija kao pokuaj racionalnog objanjenja. Karakteristike grkog shvaanja svijeta i ivota. Mudrost ivota u skladu s prirodom.

ODMITOLOGIJEDOFILOZOFIJE Ljudskom povijeu nazivamo ono razdoblje postojanja ovjeka ili ljudske vrste za koje imamo pisane spomenike ili usmenu predaju. Za evropske narode to je razdoblje posljednjih 40005000 godina.Svetosezbivaloprijetoganazivamopretpovijeu,anarodekojisuivjeliutomrazdoblju nazivamopretpovijesnimiliprimitivnimnarodima.Meutim,iutojtamnojidubokojpretpovijesnoj prolostinalazimotragoveljudskekulturekojajestarainekolikostotinatisuagodina. Razvoj ovjeka i njegove kulture tekao je vrlo sporo, ali se sve vie ubrzava to se pribliava naemvremenu.Kadbismoradiusporedbezamislilidaproteklihnpr.300000godinatraje12sati,tj. odponoidopodneva(lsat=25000godina),ondabidopojavekrapinskogpraovjekaproteklo11 sati,azlatnodobastareGrke(prije2500godina)bilobisamo6minutaprijepodne.Meutim,samo nekoliko sekundi poslije podneva doi e do nesluenog razvoja automatizacije, a ono to e se dogoditisljudskomkulturomicivilizacijomsvegapolasatanakonpodnevapotpunojenezamislivo. Uostalom, ovjeanstvo jedva 500 godina zna da je zemlja okrugla i da se okree oko Sunca. Nai suvremenici uili su u kolama da je atom posljednja nedjeljiva estica materije, a danas se svuda po svijetu grade atomske centrale, dok su atomske bombe ve odavno najvea prijetnja suvremenomovjeanstvu. Svaistraivanjaljudskepretpovijestipokazujudajeovjekiutomrazdobljusvogpostojanjaelio odgovoriti na pitanja o svijetu i pojavama oko sebe, o svom poloaju, smislu opstanka itd. Ne poznavajui zakone i uzroke prirodnih sila, on je o njima stvarao fantastine ili mitske predodbe i tumaenja. Nemoan pred smru, bolestima, gromovima, poplavama i pomrinama, a divei se istovremeno izlasku i zalazu sunca, rastu biljaka i ivotinja itd., pretpovijesni ovjek je oboavao te nepoznatesile.Takosunastalemitskeprieonastankusvijetauobraunusvemirskihsiladobraizla 5 ili djelovanjem titana , heroja, bogova i drugih nadljudskih bia, a sudbina ovjeka zavisila je od njihove volje i hirova. Zato im je on prinosio kao rtvu ono to mu je bilo najdrae i najvrednije (ivotinje,itarice,paakivlastitudjecu)nebiliihumilostivio.

FILOZOFIJANASUPROTMITU tomoguznati? totrebadainim? emusesmijemnadati? tojeovjek? Postanak filozofije moemo oznaiti kao nastojanje da se razumski ili racionalno objasni tajna svijeta i ovjeka. Za razliku od mita, koji je rezultat fantastinih predodbi i tumaenja, filozofija je usmjerenapremaspoznajipomoukritikogililogikogmiljenja.Takvoracionalno,kritikoililogiko miljenje trai uvijek ope ili posljednje uzroke, poela, zakone, principe ili smisao svega to jest. Filozofijaseprematome,neezadovoljitipojedinanimsudovima,kaonpr.:Ovajcvijetjelijep,ovaj ovjek je dobar, Ivan govori istinu i sl., ve e prvenstveno traiti odgovore na opa pitanja: to je ljepota,dobrotaiistina,odnosnopoemuilizatojenetolijepo,dobro,istinitoitd. Evonekolikoprimjeradoneklerazraenihfilozofskihpitanja.

titandiv,gorostas

Je li svrha ovjekova ivota blaenstvo (srea) ili udoredan ivot udoredna vrijednost neovisnootomepostiemolisreuiline? Jelismisaoovjekovadjelovanjainastojanjalagodanivot,iliuspjeh,ilipresti,ilislava,iliast,ili bogatstvo,ilimo,ililjubav,ilisolidarnost,ilimoralnavrijednost...? to je dobro? Koje su temeljne vrline? Jesu li to umjerenost, razboritost, hrabrost, mudrost, pravednost,jednakost,solidarnost,prijateljstvo,ljubav,nada,sloboda,bogobojaznost,svetost,vjera, nevinost,samosvladavanje,samilost,tenjanatovjeku,mo...? to je sloboda? Je li sloboda odsutnost prepreka, ili spoznaja nunosti, ili mogunost izbora, ili samoodreenjeodreenjesvojeprirodeipovijesti,ili...? Je li sloboda bit ovjeka? Ako jest, je li ovjek nuno i uvijek slobodan? Moe li to posve onemoguiti slobodu ovjeku? Moe li i u neslobodnu drutvu ovjek biti slobodan? Moe li i u slobodnudrutvuovjekbitineslobodan?Jelislobodasvojstvoovjekailipakzahtjevkojistojipred ovjekom,mogunostkojuonmoe,alinemoraozbiljiti?Moeliseovjekosloboditislobode? Imalislobodebezodgovornosti?Jelimoguaodgovornostbezslobode? U kakvu su odnosu pojedinac i drutvo, sloboda pojedinca i sloboda drutva, srea pojedinca i sreadrutva,interespojedincaiinteresdrutva? Je li sloboda pojedinca uvjet za slobodan razvitak zajednice? Je li sloboda uvjet slobode pojedinca? U kakvu su odnosu ovjek i ovjek? Je liovjekovjekuvukilijeovjekovjekunajviebiei najviapotreba? Koliko je srea buduih narataja na cilj? U kakvom su odnosu dostupna dobra i vrijednosti sadanjice prema viim vrijednostima u budunosti? Kako se sve moe postaviti pitanje o odnosu izmeuidealaizbilje? tojepovijest?Jelitozbivanjepukasusljednost,slijedpojavailisuoneumeusobnojvezi,te jednaizlaziizdrugeponekomredu.Ostvarujeliseutomzbivanjukakavnapredakrazvitakilise sve kree u krugu, pa je rije samo o vjenom ponavljanju istog. Je li povijest domena nunosti ili mogunosti,imalipovijestsmislailijesveapsurdno?! Postojiliopa,univerzalnazakonitostsvegausvijetuikakvajeprirodatezakonitosti?Ukakvusu odnosuzakonitost,nunost,sluajnostisloboda? Kojejepodrijetlonaespoznaje?Jeliizvorspoznajerazumiliiskustvoilipakljudskiumucjelini? Je li naa spoznaja objektivna, pa svijet spoznajemo kakav on uistinu jest, ili pak svijet spoznajemougranicamasvojihspoznajnihmogunosti,adapravubitsvijetaistvarikakvesuposebi nikadaneznamo? tojeistina?Jeliistinauumuiliustvarima,upodudaranjupojma(misli)istvari,iliupodudaranju predmeta sa samim sobom sa svojim pojmom? Je li kriterij istine djelotvornost (efikasnost) ili praktinakorisnost? tojelijepo,toljepota?Kojajerazlikaizmeuumjetnikilijepogiprirodnolijepog? Kakve su mogunosti i kakve perspektive umjetnosti u ovo nae doba tehnike i znanstveno tehnikeorganizacijesvijeta? Imajulisituacijeoaja,tjeskobe,straha,brige,sluaja,krivnje,izbora,odluke,slobode...izuzetno ibitnoznaenjeuovjekovuivotu?Imajulitesituacijebitnoznaenjeufilozofiji?(2)
1.POEMUSEFILOZOFIJABAZLIKUJEODMITA? 2.IZNIZAPRIMJERAFILOZOFSKIHPITANJAIZDVOJIDVAKOJASMATRANAJZANIMLJIVIJIMA.OBJASNIZATOSU TIUPRAVOTAPITANJAZANIMLJIVA.POKUAJDATISVOJODGOVORNATAPITANJA.

GRKAKOLIJEVKAEVROPSKEKULTURE Filozofija nastaje u 6. stoljeu prije n. e. u Grkoj, koja u to doba doivljava snaan ekonomski procvat, ime su stvoreni uvjeti za razvoj kulture i umjetnosti. Nasuprot mitolokim fantastinim predodbama o svijetu sada grki mudraci postavljaju filozofska pitanja koja se svode na slijedee: svetonasokruuje,svetozapaamoosjetilimamijenjase,nastajeinestaje(ivotsmrt,dan no, cvijet plod itd.). Ima li neto to stoji nepromjenljivo i stalno iza tog privida i promjena koje

10

prolazeporednaskaooblaci?Postojilinetotoomoguavatepromjene,tonjimaupravljaiulijeva unjihnekakvuzakonitost,red,poredak,istinitostilismisao? Filozofskiodgovorinatakvapitanjaglase:Netonemoenastatiiznita,prematomemora postojatinekijedinstveniprirodnipraelementilipoelosvihstvari(grkiarhe=poeloiliprapoelo). Prvi grki filozofi smatraju da je to zemlja, voda, vatra ili zrak i da iz njih nastaje sve. To meutim 6 7 nastajanje nije sluajno niti kaotino, nego je zakonito zato to u prirodi vlada logos, tj. prirodni ili svjetskizakon.Takoureenisvijetukojempostojijedinstvenipraelement(arhe),izkojegasvenastaje 8 premaopemprirodnomilisvjetskomzakonu(logosu),Grcinazivajukozmos, tj.ureenisvijet. Venasamompoetkufilozofijezapaaseoitorazlikovanjetzv.osjetilnogdoivljajailispoznaje svijetakojajepromjenljiva,varljiva,lanaiprividna,nasuprotpravojiistinitojspoznajikoja,meutim, nijedostupnaosjetilimavesamorazumu.Alitarazumska,pravaiistinitaspoznajaotkrivaonotoje bitno,zatosetoufilozofijiinazivabitilisutinasvegatopostoji. Mudrost je, dakle, proniknuti u tajnu kozmosa i otkriti njegov praizvor, prapoelo, i njegovu zakonitost i smisao (logos), dakle ono zakonito, stalno istinito, te uskladiti ljudski ivot s takvom, spoznajomodbacujuilaniprivid. To je temeljna misao antikog svijeta koju nalazimonesamoufilozofiji,negoiuumjetnostiiu cjelokupnom kulturnom ivotu antikeGrke,atojeujednopoetakitemeljcjelokupnogevropskog miljenjaikulture. Evonekolikoodlomakaiztekstovagrkihfilozofakojitoilustriraju: Veinajeonihkojisuseprvipoelibavitifilozofijommisliladasuprapoelasvihstvarijedinou materijalnomobliku.Naime,odegasesvestvarisastoje,odegaprvobitnopostajuiutokonano propadaju,stimdasupstancija(=nepromjenljivo,bitak)ostaje,mijenjajuisesamoustanjima,tooni nazivajuelementomiliprapoelomstvari.(Aristotel) Za taj logos, premda je vjean, ljudi nemaju razumijevanja ni prije nego za nj uju, ni kad su uli...Zatovaljaiizaonimtojezajedniko.Alipremdajelogoszajedniki,ipakveinaivitakokao dasvakiimasvojuvlastitupamet. Svijetovaj,istizasve,nijestvorionijedanboginijedanovjek,negojeuvijek,bioijestibite vatravjenoivakojasesmjerompaliismjeromgasi. Rat je otac svemu, svemu kralj jedne je iznio kao bogove, a druge kao ljude jedne je uinio robovima,drugeslobodnima.(Heraklit) Ratiliborba,aliijedinstvosuprotnihelemenata,zaHeraklitajeizvorstalnogkretanja(Jednoisto prebivaunama:ivoimrtvo,budnoispavajue,mladoistaro). Takvo shvaanje, po kojem se svaka pojava sastoji od jedinstva suprotnih elemenata, pa zbog toga ne moe dugo izdrati to napeto stanje, ve se mora neprekidno mijenjatiipretvaratiudrugo, nazivasedijalektika. Trebaposebnoistaidaseuglavnomcjelokupnagrkafilozofijaikulturazasnivanauvjerenjuu materijalnost svijeta, to se vidi i iz navedenih tekstova. To znai da izvan materijalnog svijeta ne postojenikakvesilekojebistvorileiupravljalesvijetom.Prapoelasvijetainjegovlogos(prirodniili svjetskizakon)nalazeseunutarsameprirode. ZatosuGrcismatralidajesmisaoovjekauivanjepunineljudskogivotauskladusprirodom,a ne kao to e kasnije krani misliti srea u tzv. drugom svijetu. Cjelokupna grka umjetnost razvija zbog togakultljudskogtijelaiivotneradosti (muzika,olimpijskeigre,hrabrost,govornitvo, mudrostitd.). Grkakulturaicivilizacijadoivljavajusvojnajveiprocvatsredinom5.stoljeaprijen.e.nakon pobjedenadPerzijancima.UAteni,najrazvijenijem,najkulturnijeminajjaemgradudraviilipolisu vladautodobaPeriklokojisvomgraduosiguravavelikstupanjpolitikeslobodeivelikomaterijalno blagostanje.UpravozbogtogautozlatnodobaPerikloveAtenedolazidonajveegprocvatagrke umjetnostiifilozofije:gradiseAkropolasPartenonom,ijiostaciidanaspredstavljajusimbolidokaz veliinegrkekultureiumjetnosti.UtovrijemeiveidjelujuuAteninajveiumjetniciifilozofiantikog svijeta: pisci tragedija i pjesnici Eshil, Sofoklo, Euripid i Pindar, kipari i arhitekti Fidija i Poliktet te filozofiSokratiProtagora,anetokasnijePlatoniAristotel.

6 7

kaosnered,zbrka logosmisao,zakon,razum,sklad 8 kozmosred,raspored,redusvemiru,svijet

11

Osnovnamisaoantikekulture,tj.kakoprodrijetiizazavjeseprividaiotkritipraizvorizakonitost svijeta, izraena je jasno u svim monumentalnim remekdjelima grke umjetnosti i filozofije. Velianstveni kipovi bogova i ljudi idealnih i savrenih oblika i proporcija, skladna i pravilno geometrijskioblikovanaarhitekturagrkihhramovakaodaeleizrazitismislenostizakonitostsvijeta odbacujui sitne, beznaajneiprolaznepojedinosti.IstamisaoizraenajeiunastojanjuSokratada utvrdi istinu i naela ljudskog ponaanja i djelovanja koja bi vailazasve.Postojilinekavrijednost (npr.dobro),kojabivrijedilazasvavremena,neovisnoomjestuitrenutku,kaoopanormaljudskog ponaanjapitaSokrat.TojesmisaoinajpoznatijeSokratoveizreke:Znamdanitaneznam tojevrhunacmudrostijereobrnuto(tj.dasveznaju)tvrditisamoneznalice.
1.KOJIJESMISAOPITANJATOGAPOSTAVLJAJUPRVIGRKIFILOZOFI? 2.DOVEDIUVEZUPOJMOVEPRAELEMENT,LOGOSIKOZMOS. 3.U,KAKVOJSUVEZIUGRKAZAKONITOSTSVIJETA(LOGOSKOZMOSA),MUDROSTISMISAOLJUDSKOG IVOTA? 4.K0JEZNAENJEIULOGUIMAUGRKAIDEJA(NAELO)SKLADA? 5.RAZMISLI O SMISLU SOKRATOVE IZREKE: ZNAM DA NITA NE ZNAM. KOJU ULOGU MOE IMATI KRITIKO OSVJEIVANJEONEZNANJU? 6.TOJEDIJALEKTIKA?

PLATONIARISTOTEL NajveidometgrkefilozofijedostiubezsumnjePlatoniAristotelkojeubrajamoimeunajvee misliocesvihvremena.TemeljnopitanjeinaporantikekulturePlatonjerijeiorazdvajanjemsvijeta natzv.carstvoidejaividljivmaterijalnisvijetkojimaodgovararazumskaodnosnoosjetilnaspoznaja. Istinasvijetainjegovapravazbiljaismisaonalaziseucarstvuidejakojesuvjeniisavrenimodeli, praslike(grki=paradigme)vidljivogsvijeta.Takvesuideje:ljepota,dobrota,mudrost,istina,hrabrost, ljubav,jednakostitd.ionesudostupnesamoumnojilirazumskojspoznaji. Vidljiv,pojavniilimaterijalnisvijetsamojeodraz,odbljesak,kopijailisjenatogpravog,realnog, istinskog svijeta ideja. Taj nestvarni i lani vidljivi svijet dostupan je naim osjetilima, ali to je oito lanaspoznajasvijeta. Znanjeopravomsvijetu,tj.ocarstvuideja,moguejezatotosenaadua,kojaisamapripada tomcarstvu,sjeatihideja.Duanaimesamoprivremenoboraviutijeluiiviuovozemaljskomsvijetu sjena.Duatakonalaziznanjesamausebi:onasesjeaistine. Uprividnomililanomsvijetupostojenpr.lijepipredmetikaosjenailiodrazidejeljepote.Ljepota ihinilijepima.Tovaiizasveostalo. Te ideje o kojima govorimo jesu praslike (paradigme) u vjenosti prirode, a drugesuimstvari (predmeti)slineinjihovesukopije(reprodukcije).Sudjelovanjedrugihstvariuidejamasastojiseu tometosuonenjihovekopije.(Platon) Drava je prema Platonu odraz ili kopija ideje pravednosti, a to odgovara idealu grke robovlasnikedemokracijekojaseostvarujeupolisu.GraanetakveidealnedravePlatonrazvrstava utristalea:proizvoae(zemljoradnikeiobrtnike),kojiproizvodematerijalnadobrazasvelanove drave,uvare(vojnike),kojibranedravuodunutarnjihivanjskihneprijatelja,ivladare(filozofe),koji vladajudravom.Pravednostsesastojiuharmonijisvihstalea,tj.svatkotrebadaradisvojposaone ometajuiposaodrugih.Robovi,dakako,potomshvaanjunespadajuugraanedrave. Zbog takvog shvaanja i tumaenja svijeta Platona nazivamo osnivaem idealizma jer idealni svijet ili carstvo ideja smatra stvarnim, savrenim i istinitim nasuprot materijalnom svijetu koji je nerealanzatotojesamokopijailisjenapravogsvijeta(carstvaideja). Aristotel, najvei um staroga vijeka, bio je Platonov uenik. Svoju filozofiju poinje kritikom Platonovarazdvajanjaidejaodpojavnihstvari.NasuprottomeAristotelusvakojstvarinalazijedinstvo materije(graa,stvar)iforme(lik,oblik).Materijajeonotousebiimamogunostoblikovanja(drvo, kamen, sjemenka itd.) a forma je ono bitno to materiji daje odreeno znaenje, svrhu ili smisao. Prijelazmaterijeuformu,tj.izmogunostiuzbiljujeostvarenje,kretanjeilidogaanje.Takojenpr.u sjemenki sadrana mogunost drveta, u kamenu mogunost Zeusova kipa ili hrama itd. I ovjek je sastavljenodmaterije(tijela)iforme(due).Duajeunutarnjenaeloisvrhaovjeka.

12

Spoznajazapoinjeodpojedinanogiosjetilnogjernamseonoprvopokazuje(ovajstol,ovajkonj itd.). Zatim se miljenjem uzdiemo do spoznaje opih pojmova (stol uope, konj uope, dobrota uope). Opeg meutim nema bez pojedinanog i obrnuto, a istina je podudaranje opeg i pojedinanog,tj.misliistvari. ovjekjepoprirodipolitikobie(zoonpolitikon)istoganemoeostvaritisvojljudskismisao izvanzajednice. Aonajtkonemoeivjetiuzajedniciilikomenitanijepotrebnojerjesamsebidovoljan,nijedio drave,tejeilizvijerilibog.(Aristotel) Aristotel se inae bavio svim podrujima ljudskog znanja: fizikom, biologijom, zoologijom, historijom,matematikom,astronomijom,gramatikom,retorikom,meteorologijom,anaroitologikom, iji je i tvorac.Takoonpredstavljasintezuinajviidometantikogmiljenja,iskustvaiznanstvenih dostignua,pagautomsmisluMarxnazivaAleksandromMakedonskimgrkefilozofije..
1.KAKOJEUREENAPLATONOVAIDEALNADRAVA? 2.TOPLATONUZNACIPRAVEDNOST? 3.TO ARISTOTELU ZNAI TEZA DA JE OVJEK PO PRIRODI POLITIKO BIE (BIE ZAJEDNICE ZOON POLITIKON)?OBRAZLOISMISAOTETEZE. 4.MOE LI OVJEK BITI OVJEK IZVAN LJUDSKOG DRUTVA, IZVAN LJUDSKE ZAJEDNICE? OBRAZLOI SVOJ ODGOVOR. 5.PROSUDIJELIMOGUROBINZON?OBRAZLOISVOJODGOVOR.

PROPASTPOLISAIOSNIVANJESVJETSKEDRAVE Grki polis (grad drava) biojepolitikioblikivotasvedotledoksuHelenibilislobodni.Od svih helenskih drava najvie je demokratska Atena vodila opu helensku politiku i bila ne samo dravnopolitiko,negoikulturnosreditecjelokupneHelade(Grke). Atenskumoiveliinupotisnulajeu4.stoljeuSparta,kojajeposlijepeloponeskogratapostala najjaahelenskadrava. Spolitikimpadomgrkogpolisanestalojeprijanjedrutvenetradicijeiuvjerenjazasnovanogna njegovim ekonomskim i politikim prilikama. Oslabljene grke dravice bile su nemone da se suprotstavesvommakedonskomsusjedu,kojijedobroizvjebanomiorganiziranomvojskompoeo osvajatihelenskiteritorijinanjemuuvodionovoblikpolitikogivota. Do odlune bitke izmeu starog grkog polisa i makedonske sile dolo je 338. godine kod Heroneje. Grci su bili pobijeeni i morali su priznati nastale povijesne dogaaje. Makedonska osvajanja nisu donosila bolje ureenje, jer je mjesto demokracije uvedena vladi samovolje kralja i vojnihupravljaa. Makedonskimosvajanjimastvorenajesvjetskadrava,ijejepodrujebilonatrikontinentau Evropi, Aziji i Africi. Narodi koji su prije bili odvojeni doli su sada u meusoban dodir, bolje se upoznaliiutjecalijedninadruge.TorazdobljemijeanjakultureiutjecajaHelenanaOrijentimanjim dijelomOrijentanaHelenezoveseupovijestikulturehelenizam. UzAtenu,kaostarokulturnosredite,Sadasuseurazdobljuhelenizma(kojijetrajaodopoetka nove ere) istakla jo tri grada: Aleksandrija, Pergam u Maloj Aziji i Antiohijs u Siriji. U to vrijeme Aleksandrija je imala najveu knjinicu svijeta. U njoj su radili matematiari, astronomi, geografi, historiari,literati,filozofiidrugi.Svisuonisvojimistraivanjemiotkriimaveomautjecalinakasniji razvojnaunogmiljenja. UskoroeRimskoCarstvoobuhvatiticijelohelenskodrutvoujednuuniverzalnudravu, U novoj dravi Heleni su upoznali povijest drugih naroda, njihove zemlje, podneblje, biljni i ivotinjskisvijetinatajnainispravilimnogasvojaprijanjapogrenamiljenja.(3)

Bitismisaoantikognazoranasvijetukratkoemorezimirati. Prekid s mitolokim predodbama o svijetu zapoinje u trenutku spoznavanja da se smisao ljudskogivotaidjelovanjanalaziuspoznajiistinekojajesadranaiskrivenaukozmosu(tj.savreno

13

ureenom svijetu) kao njegovo poelo, osnova ili smisao (logos). Cjelokupna antika kultura polazi, dakle,odosnovnoguvjerenjaoureenomsvijetu(kozmosu),kojiobuhvaaprirodu,ljudeibogove,a iznadiliizvannjeganepostojinitadrugo. Odatle proizlazi pitanje koje dominira itavom antikom (grkom) kulturom: kako otkriti to je prauzrok, prapoelo, princip ili unutranji smisao (logos) svijeta (kozmosa) i kako da se ovjek to primjerenijeukljuiipodredismisluiharmonijikozmosa? To otkrivanje istine Grci zovu teorija (theoria), a u skladusnjomtrebaovjekdjelovati(praksis). Zatomujepotrebnavjetinaiumijee(tehne)proizvodnjeistvaranja.Prematomeljudskodjelovanje (praksis, tehne), tj. smisao ljudskog postojanja, odreeno je smislom ili istinom kozmosa. Drugim rijeima, bit antikog ivotnog nazora svodi se na tenju za otkrivanjem ope zakonitosti ili istine svijetaizaukljuivanjemutuzakonitostilinaivotuskladusprirodom.Otomesvjedoikultprirodei prirodnog(npr.ljepotaljudskogtijela,pravilniigeometrijskiodnosiuarhitekturiikiparstvu,politeizam itd.), grka tragedija, oblik demokracije(polis),anaposegrkafilozofijaili,jednomrijeju,cjelokupna grkakulturakojomzapoinjekulturnapovijestEvrope.

PITANJAIZADACI 1.UGRKAJEBIORAZVIJENKULTPRIRODEIIVOTAUSKLADUSPRIRODOM.NAEMUJEUTEMELJENTAJ KULT? 2.JEDAN OD TEMELJNIH ZAHTJEVA GRKE MUDROSTI GLASI: SPOZNAJ SEBE SAMA! RAZMISLI O SMISLU TOGA ZAHTJEVA. POKUAJ GA DOVESTI U VEZU S ONIM STO KAO BITNO IZ KRATKOG PRIKAZA GRKOG SHVAANJASVIJETAIIVOTA. 3.SUOISESJOSJEDNIMZAHTJEVOM.ONGLASI:IMAJMJEREUSVEMU!PROSUDISMISAOTOGZAHTJEVAI POVEZIGASBITNIMSTAVOVIMAGRKEFILOZOFIJE. 4.OVJEKJEMJERASVIHSTVARI.RAZMISLIOTOJTEZI.

zaponavljanjepoglavljaizadaljnjeistraivanje: 5.ZA POGLAVLJE ANTIKO SHVAANJE SVIJETA I OVJEKA NAVODEMO KAO UZORAK MOGUU PREGLEDNU SHEMUOSNOVNIHPOJMOVAZAPONAVLJANJEIUTVRIVANJE: PRETPOVIJESTIPOVIJEST MITSKEPREDODBEOSVIJETUIIVOTU FILOZOFIJAPOKUAJRACIONALNOGOBJANJENJASVIJETAIOVJEKA PRAPOELOLOGOSKOZMOS MUDROST IVOT U SKLADU S LOGOSOM KOZMOSA, IVOT U SKLADU S PRIHODOM PLATONOV NACRT IDEALNEDRAVE,IDEALPRAVEDNOSTIARISTOTELOVOSHVAANJEOOVJEKUKAOBIUZAJEDNICE HELENIZAM 6.U SVOJOJ BILJENICI SAINI SHEMATSKI PREGLED PREMA SVOME VIENJU PROBLEMA. SHEMU DOPUNI SADRAJNIMODREENJIMA,OBJANJENJIMA,NATUKNICAMA. 7.TOMISLIKAZUJELIGRKAMUDROSTNETOBITNOINAMADANAS?OBRAZLOZISVOJODGOVOR. 8.JE LI TI UVJERLJIV ILI AK PRIHVATLJIV NEKI OD ZAHTJEVA GRKE MUDROSTI AKO JEST, KOJI JE TO ZAHTJEV? OBRAZLOI PO EMU TI JE PRIHVATLJIV AKO TI JE POJEDINI ZAHTJEV NEUVJERLJIV ILI NEPRIHVATLJIV,OBRAZLOIZATO. 9.OGRKOJFILOZOFIJIIOFILOZOFIJIOPENITOOPIRNIJEPRIKAZEUENJAIOPIRNIJEDIJELOVEIZVORNIH TEKSTOVAMOENAIUUDBENIKUPOVIJESTFILOZOFIJE(B.KALIN,KOLSKAKNJIGA,ZAGREB).

14

4.SREDNJOVJEKOVNOSHVAANJESVIJETAIOVJEKA
Opa drutvena kriza rimskog svijeta, potreba za religioznom utjehom, za nadom u spas na drugom,svijetu.Sudbinskatemaoborbidobraizla.pojavakranstvakaorevolucionarnogpokreta. Uenjeodvasvijeta.Suprotnostduhaitijela.Zahtjevzaopredjeljenjemizanegacijomovosvjetskog. Feudalnisistem.Piramidastrukturenebeskogizemaljskogcarstva.Kranstvodajeznamensvim drutvenim zbivanjima, sadraj knjievnosti, likovnim umjetnostima i filozofiji. Filozofija u ulozi sluavke teologije. Razlike izmeu kranske i grke filozofije, kranskog i grkog shvaanja svijetaiivota.IdealivotauskladusBojimzakonimaizapovijedima.

SLABOSTIRIMSKOGCARSTVA UposljednjemstoljeustareereRimskoCarstvoobuhvaalojegotovoitavtadapoznatisvijet. Carstvo je, meutim, ugroeno stalnim unutranjim krizama, tekoama funkcioniranja drutvenog, privrednog i politikog ivota. Barbari su kasnije pregazili Carstvo, ali su oni samo dokrajili proces umiranjahelenskogadrutva,kojejeveprijesamosebizadalosmrtnerane.Carstvoiskoritavarad robova i svoje provincije te gomila bogatstvo u Rimu. Nejedinstveno je i etniki, i politiki, i gospodarski. Zato su esti ustanci robova, pobune provincija i nemiri kolona.Dokbogativiislojevi iveuobiljuodajuiseorgijamairazvratu,veinastanovnitvanalaziseuveomatekojsituaciji.Pri tome nije rije samo o robovima, nego i o osiromaenim rimskim graanima i svim narodima koji potlaeniiveutekimuvjetima.Svionitrebajumirinadu,vjeruispas. NaoigledgolemihsuprotnostikojejesasobomvodilosocijalnostanjeRimskogCarstva,pogled svihtihmilijuna,kojisusesmatraliiskljuenimaoddobaraovezemlje,eznutljivojeusmjerennabolji svijet.Itakosenasvimstranamapojaviladuboka,strastvenapotrebazaistinskimspasomdue,glad zanadzemaljskim,religioznatenjakojojnijebiloravne(...).Glavniinteresovjekapremjestiosetime zadugastoljeaizzemaljskesfereunebesku:ovjekjepoeotraitisvojspassonestraneosjetilnog svijeta.(Windelband) O ozbiljnosti krize onoga vremena svjedoi sudbinska tema o borbi dobra i zla, svjetla i tame, dobra anela i zla demona, nebeskog i zemaljskog naela (tu je izrazit iranski utjecaj). To je doba uda,ekstazaivizija.Javljasemnotvoproroka,propovjednikanovihreligija,iskupiteljakojiispaenu puku pruaju toliko potrebnu utjehu, nadu u spas, vjeru u konanu pobjedu dobra nad zlom, svjetla nadtamom.

POJAVAKRANSTVA Kranstvo se javlja u Palestini najprije u idovskim zajednicama kao kult i pokret malobrojnih sljedbenika. idovi su dugo bili pod vlau raznih osvajaa i porobljivaa: Egipana, Perzijanaca i sadaRimljana,asvojusuvjeruujednogaboga,nosiocamoralnogporetkasvijeta,ouvaliupravokao garanciju narodne samosvojnosti. Proroci su oivljavali njihovu nadu u Mesiju, poslanika bojeg i iskupitelja.Kranstvojesintetiziralorazliitereligiozneiidejneutjecajeonogavremena.Razvilose najprijenaidovskojstarozavjetnojtradiciji usredotoenojokodesetzapovijedikojimajeodreen ovjekov odnos prema Bogu, ljudima, ivotu i vrijednostima. Isus kae: Nisam doao da ukinem zakon,negodagaostvarim(Matej,5,17).Alikranstvojeujednonovirevolucionaranpokret,toje primjerenoizraenonazivomNovizavjetzasvetekstoveukojimajeonozasnovano.(Sfilozofskog gledita najzanimljiviji je tekst Evanelje po Ivanu, koje upravo i predstavlja svojevrstan pokuaj filozofskogtumaenjaIsusovauenja.IsusjelogosilirijebojaIvan,l,l4). Isus propovijeda ljudima spas na drugom svijetu. Ovaj svijet bezvrijedna je dolina suza i tek priprema za zagrobni vjeni ivot u duhu. Ako po tijelu ivite, umrijet ete. Naprotiv, ako po duhu usmrujetetjelesnadjela,ivjetete(Rimljanima,8,13).Kranstvotakorazbijaonuharmonijuduha itijelatobijaeidealomantikekulture.Duhjeonajkojioivljava,atijelonevrijedinita(Ivan,6, 63).Zahtijevaseprekidsvrijednostimaovogsvijeta:Gdjejevaeblago,tuebitiivaesrce(Luka, 12,34),apreporodsetemeljiuunutranjostisvijesti.Bogjeusrcunaem:Kraljevstvojebojemeu vama(Luka,17,21).Kranstvonavijetaskoriobraun,sudnjidankadaneeostatinikamenna

15

kamenu,zliebitikanjeni,adobriekaoIsususkrsnutiuivotvjenablaenstva.Ljuditrebadase opredijele.Tkoouvaivot,izgubitegaatkozbogmeneizgubisvojivot,ouvatega(Matej, 10, 39). Uvjetom spasa postaju bol i patnja, negacija ovosvjetskog, askeza, odricanje od tjelesnog ivota. Svojom vjerom u pravednog Boga oca, koji je neiscrpan izvor ljubavi, kranstvo prua ispaenupukunaduiperspektivumakarnadrugomsvijetu,gdjeebitiostvarenazajednicaljubavi, obiteljOca,Sinaivjernika.Bogjenajprijemilostivotacljudima,onjeljubav,anesamookrutanbog kazne. Vjeni ivot podaruje nam iskupiteljska rtva spasitelja, sina bojega Isusa, a sigurnost nam dajevjerauuskrsnuenjegovo. Kranstvo se, kako smo vidjeli, obraa najprije neukima, siromanima duhom, jer njihovo je kraljevstvo nebesko. Izvorna snaga religioznog uvjerenja obina puka, prostodunost i istoa srca ludih,kojivjeruprimajubezobrazloenja,posramitemudre.Vjerovanjeuonotojedanonajviim svjedoanstvomobjaveiskljuujeistraivanje.Novavjeraisprvanenastojiokoracionalneuvjerljivosti svojihteza. Alisituacijaseubrzoizmijenila.Trebalojesprijeitilutanja,osiguratidasvakipojedinaanpristup istini vjere bude valjan, suprotstaviti se razliitim oblicima hereze i drugim religijama, oduprijet se filozofskojkritici.Konano,htjelosedjelovatiinaobrazovanijeljude.Crkvajezatosamaprionulada sustavnodomisliiizloisvojeuenje,dagaracionalnoutemelji.Nunoje,dakle,bilodaizgradisvoju filozofskuosnovu.Starijesvijetbiotakodubokoproetpotrebomzaspoznajomdajesvakareligija htjela udovoljiti ne samo uvstvu, nego i razumu, zato jenastojalasvojivotpretvoritiunauku.To vrijedi i za kranstvo, i upravo za nj. Dakako da je pravapobjednikasnagaIsusovereligijebilau tome to je ona u taj preivjeli, blazirani svijet stupila s mladenakom snagom ista, uzviena boanskog uvstva i uvjerenja koje prezire smrt, ali ona je uspjela osvojiti svijet starekulturesamo timetojetukulturuusebeprimilaipreradila.(Windelband)
1.OBJASNIVEZUIZMEUOPEDRUTVENEKRIZERIMSKOGASVIJETA,TEMEOBORBIDOBRAIZLAIPOTREBE ZARELIGIOZNOMUTJEHOM. 2.ISPII PREGLEDNO U DVA STUPCA PRIPADNE ATRIBUTE (SVOJSTVA, ODREENJA) DVAJU SUPROTSTAVLJENIHSVJETOVA. 3.CITIRAJ FORMULACIJE KOJE NAJIZRIITIJE TRAE OVJEKOVO OPREDJELJENJE ZA JEDAN OD DVAJU SVJETOVA. 4.UEMUSEOITUJEREVOLUCIONARNIDUHKRANSTVA? 5.U SVOJIM POECIMA KRANSTVO JE OITOVALO DEMOKRATSKI I KOZMOPOLITSKI (SVTJET = DOMOVINA) DUH.ONOSEOBRAASVIMLJUDIMABEZOBZIRANARODSTALE,IMETAK,NARODNOST,RASU.TOZNAO TOMEKAKOSEKRANSTVOSIRILOIKADAJEPOSTALODRAVNOMRELIGIJOMRIMSKOGCARSTVA? 6.RAZMISLI O TEZI: PODAJTE CARU CAREVO, A BOGU BOJE! KAKO TUMAI TU TEZU? KAKO JE OBJANJAVAUPOVIJESNOMSLIJEDUDOGAANJA?

SVIJETSREDNJEGAVIJEKA ivot srednjovjekovnog kranstva u svim svojim odnosima proet je, pa ak i posve zasien, religioznim predodbama.Nepostojinijednastvarilipostupakkojise neprestanonedovodiuodnospremaKristuivjeri. J.Hulzinga,Jesensrednjegvijeka Povijeststarogavijekazavravasenegdje476.godinepropauZapadnogRimskogCarstva,ai posljednji se tragovi antike filozofije gase zabranom i zatvaranjem svih filozofskih kola u Ateni odlukomcaraJustinijana529.godine. Odkraja5.ipoetka6.stoljeapostupnoseizgraujesvijetsrednjegavijekakojitrajeotprilikedo 15.stoljea.Ugospodarskomivotuvejerobovlasnikodrutvoukolonatskimodnosimanosiloklicu budueg feudalnog sustava. Poljoprivreda postaje glavni i gotovo jedini izvor dobara za ivot. Proizvodnja naturalne privrede veoma je niska, rascjepkana i bez ikakvih snanijih gospodarskih sredita. Feudalnom vazalnovlasnikom sistemu odgovara politiki sistem s hijerarhijom u obliku piramide na vrhu koje stoji kralj vladar i vrhovni vlasnik sve zemlje, a na dnu piramide su

16

proizvoai kmetovi. Crkva je ukljuena u feudalni sistem i jedan je od njegovih glavnih oslonaca. 9 Vlastiupravuodlikujeisprvapartikularizam, alisesvremenomoblikujujakefeudalnecentralistike drave (izrazit je poetak tog razvoja obnova Zapadnog Rimskog Carstva od Karla Velikog 800. godine). Meutim, ostaju trajne suprotnosti izmeu vladara i vazala. U doba procvata razvijenog feudalizma od 10. do 15. stoljea razvijaju se i jaaju gradovi kao samostalne opine obrtnika i trgovaca.Razvijaserobnonovanaprivredaijaajuproizvodnesnage. Srednjivijekdonosiisprvazamiranjegotovosvakogintelektualnogivotainastojanja.Izostajeak inajelementarnijapismenost. Sada je snano naglaeno religiozno osjeanje, a kranstvo vlada duhovnim ivotom Evrope srednjegavijeka.tovie,svazbivanja,bilogospodarska,politika,socijalna,bilokulturna,povezuju seskranstvominosereligiozniznamen.Od1096.do1270.godinevodesekriarskiratovidakle ratovikojimakaoidejnoopravdanjeipovodslueidejeiinteresikranstva.Crkvajesnanaduhovna, aliisvjetovnainstitucija,papevodeborbuprotivcarstva(takojenpr.njemakikraljHenrikIVdoaou sukob s papom Grgurom VII zbog investiture postavljanja biskupa. Kada ga je papa izopio iz Crkve,moraoseponizitiiuCanossi1077.godinemolitizaoprostirazrjeenje).KranstvoiCrkva odreuju sadraje i oblike ivota literature ilikovnihumjetnosti.Ucrkvenimkolamajavljajuseprvi poeci razvoja pismenosti i obrazovanja (u 9. stoljeu). Klerici su dugo ostali gotovo jedini nosioci svega duhovnog ivota, znanosti i filozofije, pa i kasnije kada se u 12. stoljeu osnivaju prva sveuilitauBologni(1119),Parizu(1150),Oxfordu(1180),azatimiuCambridgeu,PraguiKrakowu.

NAPOMENE:
1.Istajestrukturanebeskogizemaljskogcarstva. 2.Odvojen je svijet privilegiranih i monih od vjernika, odnosno kmetova do te mjere da se smatra da bogati ine plemenito djeloakodijelemilostinjusiromanimaigladnima. 3. Izopaenost je ako bi se ovjek htio spustiti nie od svojeg mjesta u opoj hijerarhiji (nivoivotinje) ili uspeti vie (nivo anela ilifeudalca).Ijednoidrugojepobunaprotivbojegiljudskogzakonainajstroesekanjava.

KRANSTVOIFILOZOFIJA Srednjovjekovna kranska filozofija zove se skolastika (scolasticus je uitelj). Filozofija je u to vrijemepostalapredmetkolskogpouavanja,aneistraivanja.Skolastikuodlikujenajprijeposeban 10 11 odnospremateologiji, zahtjevdafilozofijaobjasniiobranidogme teprivedeovjekarazumijevanju objavljenihiprihvaenihistina.Filozofijase,dakako,pozivanarazum,alijeonasadasredstvo,orue
9

partikularizamrascjepkanost,tenjadijelovazaosamostaljivanjem teologijanaukaoBogu 11 dogmatvrdnjabezdokaza

10

17

teologije.Tajepodinjenostdrastinoizraenauzreicomphilosophiaancillatheologiae(filozofijaje sluavkateologije).Sadavienijeciljnaiistinu,negoshvatitiiopravdativedanu,objavljenuistinu. Skolastika je metoda neistraivaka, isto pojmovna, deduktivna, silogistina, odatle verbalna, isprazna,sterilna,iakoveomaprecizna. Uokviruzatitnogoklopadogmikretalaseskolastikafilozofijanauskuputuodvjeredorazuma inatrag,uspomenutomkruenjuodnekritikihpretpostavkidounaprijedodreenihzakljuaka.(W. Durant) Skolastian postaje kasnije, posebno od renesanse dalje, oznakom za besplodan, formalan, ivotutupostupak,toestoidetekzavjebanjemuma.Uduhovnomivotusrednjegavijekaovjek jenesamostalan.Onsenemoeoslonitisamonasvojeindividualneduhovnesnage,negosepozivai oslanjanaautoritetetradicije,nacitateizBiblijenapriznatamiljenjacrkvenihotacaicrkvenihkoncila, a posebno i sve vie na kranski protumaene stavove Aristotela, koji za skolastiku biva takav autoritet da se mislei na nj govorilo i pisalo jednostavno Filozof. Sada prevladava metoda komentiranjairazglabanjaargumenatazaiprotiv(proetcontra)neketeze. Uz skolastiku razvija se u srednjem vijeku i mistika. Ona nije usmjerena na pitanja religiozne zajednice,negonastojipojedincaintuitivnomspoznajomvoditijedinstvuiljubavisBogom. Kranskasefilozofijanikadanijedovinuladosvogagrkogizvorainjegovapotvrdnogivotnog nazora. Uoljivesubitnerazlikeizmeukranskognazoranasvijetiivotinazorakojiodlikujegrkiduh odatleondarazlikeizmeukranskefilozofijeigrkefilozofije.Presudanjezatoodnospremazbilji ovoga svijeta. Uza sve prigovore to ih zna uputiti nedostacima realnog svijeta, Grk je u taj svijet vrstoukljuen,itosrazvijenimsmislomzaradostiivota.Optimistikouvjerenjedablaenstvomoe postiitu(isamotu)inigaaktivnimipoduzetnim. Kranin,meutim,pesimistikidoivljavaovajsvijetkaosvijetzla,tjelesnostiigrijeha,nesreei patnje,paseiznjegapovlaiipropovijedaprevladavanjeosjetnostiiaskezu. Grkajefilozofijaistovjetnasopomznanstvenomtenjomspoznajesvijetaiovjekaunjemu,a kranska filozofija u slubi crkve gubi smisao za izvorni kozmos i prouavanje prirode te sve promatra kao stvorove boje. Ona razvija interes za posve druge sadraje i druga pitanja. To je najprijepitanjeodnosaBogaocasasinomiDuhomsvetim,zatimpitanjeovjekovaodnosasBogom, problemi slobode volje, grijeha, kazne, predestinacije, milosti, rtve, otkupljenja, spasa i zagrobnog ivota.Dokjegrkafilozofijaslobodnoistraivanje,kranskajeobuzetaproblemomodnosavjerei uma kao svojim osnovnim pitanjem. Uz obvezu da um slijedi nepovredivu istinu zadanu svjedoanstvom objave ta se filozofija podreuje teologiji. U kranstvu su postavljene granice ne samoljudskomznanju,negoitenjizaznanjem.(4)

Antika koncepcija svijeta ili nazor na svijet dominira Evropom sve do pojave kransko skolastikog,odnosnosrednjovjekovnogshvaanjasvijetakojesesvodinaslijedee: Bog,kaonatprirodno,apsolutnoisvemoguebieodreujeulogu,smisaoiodnosovjekaprema svijetu.Bogjenaimestvorioisvijetiovjeka,otkriomuistinuipostaviosvojezahtjevetakodaovjek utompogledunemasamtotraiti,mijenjatinitisumnjati.Bogje,prematome,gospodaristvaratelj svijetaisvetopostojipodrujejenjegovasvemonogdjelovanja.ovjeknemaizbora.Onjeduan topriznati,pokoritiseBojimzakonima,spoznatiBoga,sluitimuitakoostvaritisvojsmisao:spasenje ivjeniivotnadrugomsvijetu.BuduidajesvijetureenpremaBojimzakonima,ovjeknesmijeu njihdiratinitiihsmijemijenjati.Onjebojislugakojimorabitipokoran,odanipoboan. Dakle, bit ovog nazora svodi se na ivot u skladu sbojimzakonimaizapovijedima.Zatojeovo razdobljemistike,pobonosti,pokoreivjerovanja,gdjesenajstroekanjavasvakipokuajpobuneili promjenesvijetailidrutvenogporetka(vlastodBoga,feudalizam,mrtviloznanosti,inkvizicije,pokore, lomae, katedrale itd.). Meutim to je istovremeno i razdoblje koncentracije golemog ljudskog potencijalaipriguenihljudskihmogunostikojeepoputeksplozijebuknutiveurenesansiiotvoriti prodorunovivijek. O ovakvoj kulturnoj konstelaciji rjeito govori skolastika filozofija, politiki, ekonomski i drugi odnosi srednjeg vijeka, a prvenstveno sam feudalni poredak, koji je po svojoj hijerarhiji toan odraz boanskemoi(odkraljadokmeta).

18

PITANJAIZADACI 1.KOJIJEOSNOVNIZADATAKKRANSKESREDNJOVJEKOVNEFILOZOFIJE?KOJESUODLIKENJENEMETODE? 2.PREGLEDNO ISPII BITNE ODLIKE KRANSKE FILOZOFIJE I PARALELNO ISTAKNI RAZLIKE U ODNOSU PREMAODLIKAMAGRKEFILOZOFIJEIGRKOGODNOSAPREMASVIJETU. 3.ANALIZIRAJ AUGUSTINOVU IZREKU: JA ELIM SPOZNATI BOGA I DUU. ZAR NITA VIE? SAVRENO NITA VIE. 4.ZAHTJEV IVOTA U SKLADU S BOJIM ZAKONIMA l ZAPOVIJEDIMA DOVEDI U VEZU S PIRAMIDOM KOJA PRIKAZUJE STRUKTURU NEBESKOG CARSTVA I PIRAMIDOM KOJA PRIKAZUJE STRUKTURU FEUDALNOGA DRUTVA.

...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje
5.ZA POGLAVLJE SREDNJOVJEKOVNO SHVAANJE SVIJETA I IVOTA SAM SAINI PREGLEDNU SHEMU OSNOVNIH POJMOVA, KOJU ZATIM DOPUNI SADRAJNIM ODREENJIMA I OBJANJENJIMA. KAO MOGUI UZORAK VIDITAKAVSHEMATSKIPREGLEDNAKRAJUPRETHODNOGPOGLAVLJA.USPOREDIINAEUVODNE NAZNAKENAPOETKUPOGLAVLJA.

19

5.NOVOVJEKOVNOSHVAANJESVIJETAIOVJEKA
Naruavanjeprivredne,drutveneiduhovnestrukturefeudalnogdrutva.Borbanovogasastarim. Preporod umjetnosti, znanosti i filozofije. Problem metode empirizam i racionalizam. Odnos prema prirodiuantici,srednjemvijekuinovomevijeku. Prosvjetiteljskavjerauum.Kantovatezaoaktivnojuloziovjekauspoznaji.Hegelovpanlogizam. NovovjekovniovjekpreuzimauloguantikoglogosaisrednjovjekovnogBogastvoritelja.Prevlast tehnike dovodi ovjeka do apsurda: on robuje stvarima. Potreba kritike analize kapitalistikog drutva.

DRUTVENOPOVIJESNEPRILIKE Nikada neemo zaboraviti one nepobjedive ljude koji ni onda kada su im spaljivali knjige, razbijali retorte, dizali nanjihsjekiruimaipripremaliimlomaunisuustuknuli pred zadaom da otkriju injenice i ideje to su svakim danomremetilenjihovutekosteenuduevnuravnoteu i podravale u njima potrebu za naporom uvijek usmjerenimpremanovimosvajanjima. E.Faure,PovijestumjetnostiIII Znakovi propasti srednjeg vijeka naziru se ve u 14, a 15. i 16. stoljee smatra se razdobljem prijelazaizsrednjegvijekaunovi.Tajprijelaznazivaserenesansa,tj.ponovnoraanje. Udobarazvijenogfeudalizma(1015.stoljee)naturalnaprivredatogarazdoblja,asnjomimo plemstva, ve je uvelike naruena. Nagao gospodarski i kulturni procvat samostalnih gradova dravica uvjetovan je snanim razvojem obrta osloboenih srednjovjekovnih cehovskih ogranienja proizvodnje, razvojem manufakture, a onda i slobodne trgovine ibankarstva.Porastrobnonovane privrede, voene idejom liberalizma, omoguio je bezobzirno bogaenje. Novi graanski stale potvruje svoj gospodarski, a zatim i politiki, kulturni i idejni primat nad preivjelom feudalnom klasom. Povijestjetogdobaburnapovijestbeskrupuloznihiokrutnihpolitikihioruanihborbiiobrauna graanstva, plemstva i papinstva, krvavih vjerskih ratova i brojnih ratova za batinu. Povoljan geografskipoloajuposrednikojtrgoviniprekoLevantaosiguraojevodstvoiraniprocvatpreporoda uItaliji. Nakonotkrianovihtrgovakihputova(1492.godineK.KolumbootkrivaNovisvijet,1498.Vasco daGamajeokoRtadobrenadestigaouIndijua1522zavrenjeMagellanovputokosvijeta)Italija gubi prvenstvo, a preuzimaju ga zemlje zapadne Evrope. Jaanjem nacionalne svijesti oblikuju se osim slobodnih gradova i snane nacionalne drave (Francuska, Engleska, panjolska). Engleska i Francuskavodestogodinjirat,kojizavrava1453.IstegodineTurciosvajajuKonstantinopol(time padaIstonoRimskoCarstvo),apobjedomnaMohakompolju1526.godineulazeusrednjuEvropu. ZnaajnijidogaajiunaojpovijestisuborbesTurcima(opsadaSigeta1566)iseljakabunaMatije Gupca1573.godine. To je dobaivjerskogpreporoda.Dokjeobnovareligioznostiuplatonizmubilaprimjerenasamo uenima,drugipokretismjerajutakvojobnovireligioznemislikojaezahvatitiimaseneukapuka. U Njemakoj je M. Luther (14831546) zapoeo s protestom (u Wittenbergu 1517. godine) 12 usmjerenim protiv korumpiranosti i pokvarenosti visoke crkvene hijerarhije i tako pokrenuo pobjednikipokretreformacije,kojijezavriosodvajanjemprotestantskecrkveodRima.

12

korumpiranostiskvarenost,podmitljivost

20

RENESANSNAUMJETNOSTIZNANOST Snaan znamen kulturi i opem duhu renesansnog doba dala je i umjetnost. Iako tematski ponekad jo vezana za srednjovjekovne sadraje, ta umjetnost zrai novim duhom osloboenja ovjeka,novimodnosomovjekapremasvijetuipremasamomsebi. Genijalnipjesnik,autorBoanstvenekomedije,DanteAlighieri(12651321)utemeljujetalijansku knjievnost na narodnom jeziku. Iako formalno sav pripada srednjovjekovnoj kulturi,prvijevjesnik preporoda. Svrha je njegove realistike kritike drutva i analize ovjekove sudbine da potakne na obnavljanje ovog svijeta, da ovjeka privede idealu individualne stvarne ljudskosti. I F. Petrarca (13041374)iG.Boccaccio(13131365)usvojimdjelimarazvijajusmisaozaljepotuantike,aliiza ljepotu i punou ovozemaljskog ivota. Knjievnost renesanse daje realistiku kritiku drutva i vremena,razvijasmisaozaistinu,punouiljepotuivota.Onapokazujeiprihvaacjelovitaovjekau njegovoj ovozemaljskoj ljepoti sa svim manama i strastima, tenjama i idealima. Posebno obiljeje renesansnojumjetnostidajeindividualnaosebujnostvelikihstvaralakihlinosti.Uzpreteeivjesnike novoga doba Dantea, Petrarke i Boccaccia evo makar samo imena nekoliko velikih umjetnika renesanse: u knjievnosti su to Rabelais, Cervantes i Shakespeare u glazbi Palestrina i Lasso u likovnim umjetnostima Bruneleschi, Alberti, Donatello, Piero della Francesca, Rafael, Leonardo, Michelangelo, Tizian i drugi. U hrvatskoj knjievnosti javlja se u 15. i 16. stoljeu niz znaajnih pjesnika:MarkoMaruli,HanibalLuci,PetarHektorovi,MarinDri,PetarZorani. Renesansajedobasnanaprocvataprirodnihznanosti.VejeR.Baconzazreleskolastike(u13. stoljeu)izraziozahtjevdaznanstvenikistraujeprirodu,dajeopaaieksperimentalnoprouava.N. 13 Kuzanski (140114P5) istie da je kvantitativno naelo osnovno naelo prirode, i tako anticipira mehanistikomatematikuslikusvijetakojugradirenesansa,aliineketendencijenovovjekeznanosti uope. Leonardo da Vinci (14521519) smatra da su umjetnost i znanost usmjerene prema istom ciljuspoznajeprirode:umjetnostsedripovrinestvari,aznanostspoznajeunutranjesileumjetnost seoslanjanaosjetilnoiskustvo,aznanostnamatematikiproraun.N.Kopernik(14731543)svojim je revolucionarnim spoznajama potpuno okrenuo dotadanju geocentriku (i antropocentriku) sliku 14 svijeta. Johann Kepler (15711630), otkriva harmonije kozmosa, i Galileo Galilei (15641642), 15 osniva klasine mehanike, daljnji su prvaci novovjeke znanosti koja je prirodu reducirala na ukupnost stvari to se mehaniki kreu po zakonima matematike. Tako priroda novovjekovnom ovjekubivapukapredmetnost,odvojenaodovjekaitimeotvorenanjegovojprevlasti.Znanostpak postajesredstvozaiskoritavanjeprirodeiudovoljavapotrebamapraktinaivota. Razvojznanostipostaviojenovovjekovnojfilozofijiproblemmetodekaosredinjepitanjetoega onarjeavatiu17.stoljeu.(4)
1.U OBLIKU NATUKNICA NAVEDI OSNOVNE MOMENTE KOJI OZNAAVAJU PREVLADAVANJE FEUDALNOGA PORETKAIPRIVREDE. 2.NAVEDIBITNEMOMENTE,KARAKTERISTINEZAPREPORODUMJETNOSTI,ZNANOSTIIFILOZOFIJE. 3.CITIRAJ STAV KOJI IZRAAVA NOVOST NOVOVJEKOVNOG ODNOSA OVJEKA PREMA PRIRODI. KOMENTIRAJ TAJSTAV. 4.PREGLEDNOIZRAZIKAKAVODNOSPREMAPRIRODIIMAANTIKA,KAKAVSREDNJIVIJEK,AKAKAVNOVIVIJEK.

FILOZOFIJANOVOGAVIJEKA Gdjedatezgrabim,silnaprirodo? (J.W.Goethe,Faust) a)Racionalizamiempirizam.Napoetkunovogvijekafilozofijajezaokupljenatraenjemnove mogunosti, novog naina ili nove metode spoznaje to je nametnula renesansa, a napose nagli razvojznanosti.Srednjovjekovnametodailipostupakotkrivanjaispoznajeistineneprimjerenjenaime
13 14

anticipiratiunaprijednetoizrei,preduhitriti harmonijasklad 15 reduciratisvesti,smanjiti,ograniiti

21

novimshvaanjimaistremljenjimaosloboenogrenesansnogduha.Tajpostupakilimetodaspoznaje (znanstvene,filozofskeisl.)usrednjemvijekusvodiosenaslijedeuformulu:IstinapotieodBogajer jujeondjelominootkrioiliobjavioljudima.Katolikacrkvaiskljuivojenadlenadapukuobjasnitu objavljenu istinu i da donosi konane sudove o svim spornim pitanjima. Nikakav drugi spoznajni postupakilimetodanisudozvoljeni.Akobiipaknetkopokuaopostupitidrugaije,biojeproglaenza heretikakomejeporedpaklanadrugomsvijetuovdjeizravnoprijetilainkvizitorskatamnica.Takoje npr. poetkom 17. stoljea (1600. godine) bio spaljen na lomai veliki renesansni mislilac Giordano Bruno, a neto kasnije (1616. godine) crkva je zabranila sva djela koja su priznavala Kopernikovo otkriedaseZemljakreeokoSunca(aneobrnuto).Zbogtogajebioproganjannpr.iveomapoznati fiziarGalileoGalilei. Revolucionaran iradikalanprekidsasrednjimvijekomnajboljesestogaizraavabautraenju drugaijegpostupkailimetodeuotkrivanju,prouavanjui,napokon,shvaanjusvijetaiovjeka. Prvi proboj izvrio je engleski mislilac Francis Bacon [Frensis Bejkn, 15611626] sa svojim zahtjevomdapravimznanjemtrebasmatratisamoonotopoveavaljudskumonadprirodom.Da bismo doli do takva znanja, potrebno je da se najprije oslobodimo ukorijenjenih predrasuda, iskrivljenih predodbi, lanih autoriteta i zabluda (tzv. idola) oslanjajui se na vlastito iskustvo u neposrednompromatranjuiprouavanjupojavaistvariokonas.Polazeiodzapaanjapojedinanog, uoit emo zatim njihova zajednika svojstva (generalizacija) i tako emo konano doi do opih sudovaizakonitosti.Tojepostupaktzv.indukcije. TimejeBaconotkrioiuveouznanstvenaistraivanjametodueksperimentaiinduktivnipostupak nasuprotdedukciji,kojajekaometodolokipostupakdominiralausrednjemvijeku,asvodilasenato daseizopihprincipaiobjavljenihistinaizvodeiobjanjavajusvepojedinanestvariipojave. Upotrazizanovimmetodamaspoznajerazvilasusedvadijametralnosuprotnafilozofskapravca: racionalizamuFrancuskojiempirizamuEngleskoj. Rene Descartes [Rene Dekart, 15961650], najistaknutiji predstavnik francuskog racionalizma polazikaoiBaconodzahtjevazapreispitivanjemsvihdotadanjihmetodaspoznaje.Novimetodoloki postupak u traenju istinite spoznaje treba da se zasniva na ovim naelima: svemu treba pristupiti kritiki, tj. s izvjesnom sumnjom. Istina e biti samo ono to se moe spoznati jasno i razgovijetno, daklespotpunomsigurnouibezikakvesumnje.Akodakletakopostupimo,ondajeprvapotpuno jasna,razgovijetnainesumnjivaistinanaprostodamislimo,asasvimjesigurnoivansvakesumnje daonajkojimisli,ujednoipostoji.Miljenjeje,dakle,dokazmojegpostojanja. TojesmisaoglasoviteDescartesoveizreke:Mislim,daklejesam(Cogito,ergosum).Otkriedaje mojemiljenjesigurnagarancijaidokazmojegpostojanjaoznaavatzv.istipoetakfilozofiranja, alijetoprijesvegaizraznajveegpovjerenjaisigurnostiuljudskirazum. Descartesjetakoodlunoprekinuotradicijuskolastikognepovjerenjauovjekailjudskirazumiu vrijednost njegova vlastitog miljenja. Dokazao je naime da istinu nesumnjivo moemo spoznati i vlastitim razumom, a ne samo tako da nam je objavi Bog. Zbog toga se takvo stanovite i naziva racionalizam(odratio=razum). U daljnjem izvoenjuracionalizamenastojatidokazatidaseobjektivnastvarnostmoeistinito spoznati samo miljenjem i nikako drugaije. Miljenje na taj nain postaje za ovjeka jedino pouzdanosredstvoimogunostkomuniciranjailiodnosasasvijetom.Drugimrijeima,miljenje jeodreujueibitnosvojstvoovjeka,tj.onjeovjekjedinopotometomisli.Tajmisaonisubjekt time je postavljen u sredite: on preuzima ulogu nekadanjeg antikog logosa i srednjovjekovnog Bogastvoriteljaiutomesepravcudaljekretatifilozofijatzv.novovjekovnogsubjektivizma. NajpoznatijimisliociracionalizmauzDescartesasuSpinozaiLeibniz[Lajbnic]. Nasuprot racionalizmu javlja se u Engleskoj gotovo istovremeno drugi filozofski pravac, poznat pod nazivom engleski empirizam. Za razliku od racionalizma on polazi od stanovita da je iskustvo (empirija)jediniizvoritemeljsvakespoznaje. TajstavjenajjasnijeizrazioJohnLocke[DonLok]upoznatojizreci:Nieganemaurazumuto prijenijebilouosjetu.Ljudskirazumjepraznaploa(tabularasa),tj.unjemunemanikakvihuroenih podataka ni spoznaja, ve se one upisuju na tu plou iz neposrednog osjetilnog iskustva ili zapaanja. Uz J. Lockea najpoznatiji predstavnici engleskog empirizma su G. Berkeley [Berkli] i D. Hume [Hjum]. Lakojeuoitidajejedanpravacotiaoujednu,adrugiudrugukrajnostukojimasuseijedani drugi iscrpli. Pokuaj njihova pomirenja i sinteze zapoet e I. Kant, a nastavit e itava klasina njemakafilozofija,izijegmisaonognasljeaproizlaziiMarx.

22

1.ZATO JE PROBLEM METODESREDINJEPITANJEFILOZOFIJE17.STOLJEA?UZMIUOBZIRIONOTOJEU PRETHODNOMPOGLAVLJUREENOORAZVOJUNOVOVJEKOVNEPRIRODNEZNANOSTI. 2.USPOREDIODLIKESREDNJOVJEKOVNESKOLASTIKEMETODEIBACONOVEMETODE. 3.USPOREDI ODLIKE SREDNJOVJEKOVNE SKOLASTIKE METODE I RACIONALISTIKE METODE

NOVOVJEKOVLJA.

b) Prosvjetiteljstvo i materijalizam 18. stoljea. Prosvjetiteljstvo je duhovni pokret koji vlada itavom kulturom Evrope 18. stoljea (stoljee prosvjetitelja), a predstavlja idejnu pripremu graanskih buroaskihrevolucija.Bitnajeodlikaprosvjetiteljstvavjerauum,iliusvjetlauma(odatle inazivprosvjetiteljstvo),pomoukojiheovjeknanajboljimoguinainrijeitisvasvojapitanja. Najpoznatiji predstavnici prosvjetiteljstva ne samo Francuske nego i itave Evrope su Voltaire [Volter]iJ.J.Rousseau[Ruso]. Voltaire,briljantan,slobodoumanismionpisacupornoseborizaslobodumiljenjaizdravrazum, a protiv svih oblika predrasuda i fanatizma, naroito protiv predrasuda i fanatizma crkve (Unitite bestidnicu!). J.J.Rousseauprvidokazujetvrdnjudajepostojeedrutvoneprirodno.Ljudisunaimepoprirodi jednaki, slobodni i ravnopravni, a drutvo je organizirano tako da u njemu vlada nejednakost, nesloboda i nepravda. Tu pojavu Rousseau objanjava na slijedei nain: Prvi koji je ogradio zemljite i rekao: 'ovo je moje', naiavi na prostodune ljude koji su mu povjerovali, zapravo je osniva obrazovanogdrutva.Kolikolibizloina,ubojstavairatovasprijeio,odkolikelibibijedei strahotapotedioljudskirodonajkojibipoupaokoljeizatrpaojarakdovikujuiblinjima:'Nevjerujte varalici!Propasteteakosmetnetesumadaplodovipripadajusvakomidazemljanijeniija!' Posljednjafazafrancuskogprosvjetiteljstvapoznatajepodnazivommaterijalizam18.stoljea,a najpoznatijisumupredstavniciHolbach[Holbah]iHelvetius[Helvecius].Osnovnajenjihovatezadaje sve to postoji materija koja je vjena i u stalnom kretanju, a odatle i neprekidne promjene njena oblika.Jedanodtihoblikajenpr.imiljenje.Kretanjejenunoinemanikakvesluajnostinislobode. Takoshvaensvijetimasvekarakteristikemehanizma(tonijesluajnojerjemehanikatadabila nanajviojcijeni),pasezatotoshvaanjeinazivamehanistikimaterijalizam. Naprijelazuiz18.u19.stoljeedjelujutzv.socijalistiutopisti,odkojihsunajpoznatijavelika trojica: SaintSimon [SenSirnon], Fourier [Furje] i Owen [Oven]. Njihovo uenje proima misao o klasnomdrutvuiprivatnomvlasnitvukaoneposrednimuzrocimasvihdrutvenihzala.Meutim,oni neviderjeenja,veihsamoprieljkujuionjimamataju. Francuskoprosvjetiteljstvosasvojimmaterijalistikimisocijalnimteorijamaznaajnojeutjecalo naformiranjeMarxovauenja.
1.TOROUSSEAUOVETEZEZNAEUVREMENUKADASUIZREENE? 2.RAZMISLI I O OVOJMROUSSEAUOVOJ TEZI: NIJE DOBRO DA ONAJ KOJI ZAKONE STVARA TE ZAKONE I IZVRAVA.

c)Klasininjemakiidealizam(kraj18.ipoetak19.stoljea). Klasininjemakiidealizam,iji su nosioci Kant, Fichte, [Fihte], Schelling [Seling] i Hegel, predstavlja kritiku sintezu i vrhunac filozofskogdometanovogvijeka. ImmanuelKantizvriojeufilozofijiprevratkojisenajeenazivakopernikanskiobrat.Dokje racionalizamusvojojkrajnostidokazivaodasubjektmoespoznatiistinuneovisnoosvakomiskustvu, aempirizamobrnuto,tj.dajeistinasamoonotosezasnivanaiskustvu,Kantuspjenodokazujeda se spoznaja istine zbiva u spajanju ili sintezi subjekta i objekta. Na um, kae Kant, ima neke spoznajnemoikojimazahvaaipritomepreoblikujeobjekt.Uinuspoznajezatoneemonikadai nikakomoisaznatitojeikakvajenekastvarposebi,vesamokakvajezanas,tj.kakojujena umpreoblikovao. Kantov primjer, najbolje ilustrira tu tvrdnju. Kad opazimo da sunce obasjava kamen, mi emo izreisud:sunceuzrokujezagrijavanjekamena,iakotonevidimo.Alijesvojstvonaegumabatoda

23

stvarima pripisuje neto egaustvarnostinema,vesenalazisamouumu.Tojeiuovomsluaju uzronost,kojasenemoeneposrednovidjetiuprirodi,aliumtakovidiikvalificiraprirodanproces zakonitogslijedapojava.Ovobismomogliusporeditisnaimosjetilnimspoznajnimmoima.Svjetlost, boja,zvukisl.objektivnonigdjenepostoje.Onisuobjektivnosamovaloviraznihfrekvencija.Svjetlost, bojuizvuknasvojevrstannainproizvodenaaosjetilaususretusodgovarajuimobjektom.Itako mi osjetilno doivljavamo svijet. Meutim, sposobnost vida, je uroeno svojstvo oka i zato ono propisuje boju nekoj pojavi ili predmetu.RazumzakljuujeKantnecrpisvojezakoneiz prirode,negoihnjojpropisuje. VrlojepoznatoKantovoetikouenje,anaposenjegovtzv.kategorikiimperativkaoopevaei principmoralnogdjelovanja.Onglasi:Radisamopremaonojmaksimi(pravilu)zakojuujednomoe htjetidapostaneopizakon.Kanttoilustriraprimjeromposuivanjanovca.Nikako,naimenebismo mogliuspostavitikaoopizakondanovacposuujemo,adaganevraamo. Georg Wilhelm Friedrich Hegel predstavlja nesumnjivo najvei domet graanskog filozofskog miljenja koje je izrazio u svojem grandioznom filozofskom sistemu. Meutim, Hegel je neobino dubok i teak mislilac pa su njegova djela za laike pisana potpuno nerazumljivim jezikom, a za temeljitijistudijHegelaopenitosetrainajveastrunostidugotrajannapor. CjelokupnaHegelovamisaonakonstrukcijazasnivasenatemeljnomshvaanjudajeosnovailibit svega to na bilo koji nain postoji ideja, um ili umnost. Hegelova formulacija za to glasiovako: Pojmiti ono to jest zadaa je filozofije, jer ono to jest jest um ... i: to je umno, to je zbiljsko, a to je zbiljsko, to je umno. Takvo stanovite naziva se panlogizam (pan = sve, logos = um). Time se ideja racionalizma dovodidokraja:miljenjeibitak(ideja,um)jednosuteisto.Prema tome, zakonitost uma ujedno je i zakonitost zbilje. Budui da prirodu i ovjeka proima ista umna osnova,spoznavanjesvijetanijenitadrugonegoraumijevanjerazumljivogiliumnog.Kadnaime u osnovi svijeta ne bi bio um (tj. kad bi on bio ne uman ili ne razuman), ne bismo ga mogli razumjetispoznatiumom. DrugabitnaznaajkaHegelovashvaanjajedijalektikakaosveobuhvatnazakonitostpokojojse svezbiva. Idejailiumkaoapsolutnabitsvijetarazvijasekroztrolanidijalektikiputkojisesastojiod:teze (afirmacija, potvrivanje), antiteze (negacija, suprotstavljanje, sukob) i sinteze (ukidanje ili negacija negacije). Za ilustraciju evo nekoliko primjera. Krivini zakon je teza, afirmacija ili postavljanje prava. Nepravda (zloin) je negacija zakona ili prava, a kazna je negacija negacije prava, tj. ponovno potvrivanjeprava.Slinosemoepokazatiinaprimjerupupoljak cvijet ploditd.No,sintezanije krajnegopoetak(teza)novogdijalektikogprocesaitakounedogled.
1.JELITIUVJERLJIVORASUIVANJEPONAELUKATEGORIKOGIMPERATIVAUPRIMJERUUZIMANJAUZAJAM NOVCA I U SLUAJU KADA GA NETKO NE NAMJERAVA VRATITI? KAKAV ZAKLJUAK SLIJEDI IZ TAKVA RASUIVANJA? 2.POKUAJSMISLITIPRIMJERRASUIVANJAPONAELUKATEGORIKOGIMPERATIVA.

RAANJENOVOGASVIJETA Veomasnanidrutvenoekonomskiipolitikiprocesi,kaoifilozofskeidrugekulturnetendencije kojesuzapoelenaprijelazuizsrednjegunovivijek,buknulesupoputvulkanskeerupcijekrajem18.i poetkom 19. stoljea ruei do temelja sva materijalna i duhovna uporita feudalizma i srednjeg vijeka.Natimruevinamavesusenaziraliobrisinovovjekovnogsvijeta. Epohalnaznanstvenaigeografskaotkriaisilnonabujaleproizvodnesnageuvjetovalesupojavu novihekonomskih,politikihiduhovnihsnagakojeserazvijajuuokriljunovegraanskeklase,proete osjeajemnovovjekovneslobodeneogranienogosvajanjaipokoravanjasvijeta. Evozailustracijusamonekolikoepohalnihotkriaidogaajaudrugojpolovini18.ipoetkom19. stoljea:

24

 J. Watt patentira parni stroj (1769), to predstavlja poetak prve industrijske revolucije s nedoglednim posljedicama u tehnici i tehnologiji proizvodnje, a neposredno utjee i na pojavu industrijskeproizvodnjeiindustrijskogradnikaproletera. Velika francuska buroaska revolucija (1789), ije ideje na bajunetama pronosi Evropom NapoleonBonaparte. Pojava nove politike ekonomije (A. Smith i D. Ricardo) nasuprot prevladanim ekonomskim teorijamatzv.merkantilistaifiziokrata.OvaeteorijaposluitiMarxukaoosnovazakritikuburoaske politikeekonomijeuKapitalu. Ovom razdoblju djelomino pripadaju i najpoznatiji predstavnici prosvjetiteljstva Voltaire i Rousseau,aizrazitisunosiociduhatogvremenasocijalistiutopisti(SaintSimonidrugi),kojiznaajno utjeunamoderneteorijedrutva,aneospornoinaMarxa. Filozofija klasinog njemakog idealizma (Kant, Fichte, Schelling i Hegel) nesumnjivo predstavlja najvei domet filozofskog miljenja uope. Iz ove filozofske struje neposredno potjee i Marxkaonjennajradikalnijikritiar. U podruju umjetnosti ovom razdoblju izriito pripadaju meu ostalima velikani: Beethoven, Goetheidrugi. Smatra se da je krajem 18. i poetkom 19. stoljea u pedesetak godina izvreno vie otkria i promjenaupodrujutehnikeitehnologijeproizvodnje negoucjelokupnojdotadanjojljudskojpovijesti.Sviovipodacidovoljnogovoreoopojkulturnoj atmosferitogvremenaijasnoukazujunastremljenjanovogvijeka. Zanesensvojimrazumomkaoprivilegijomkojuimajedinoonusvijetu,novovjekovniovjeksada namjerava preuzeti ulogu antikog logosa ili srednjovjekovnog Bogastvoritelja. On, ovjek, dat e smisaoisvojpecatovomsvijetu,onegapreureditiioblikovatiposvojojvoljiielji.Onepokoritii podreditisebisve:priroduidrugogovjeka.Zatojenovivijekuistinukarakteristianpoosvajanjimane samo prirodnih sila i zakona, ve i drugih ljudi, naroda, kontinenata, a napokon i drugih planeta i svjetova. Ovakve e se tendencije stabilizirati u oblicima kapitalistikih drutvenih odnosa, iz kojih e na svjetskojsceniuskoroizbitiuprviplanradnikaklasaproleterakojaeodigratinajsudbonosnijuulogu u povijesti ovjeanstva: ona e ukinuti klasno drutvo, pa i sebe kao klasu, i otvoriti put u novo humanoljudskodrutvo. Uvaavajui cjelokupno evropsko kulturno naslijee, a imajui napose u vidu drutvene, ekonomske,politikeiduhovnesnagekapitalistikogdrutvainovogvijeka,Marxeukritikojanalizi razobliiti svu krizu i proturjenost ove epohe i pokazati putove za ukidanje svih oblika otuenog ljudskogivotaistvaranjehumaneljudskezajednice.

Novovjekovni nazor na svijet, prvi put jasno izraen Descartesovim Cogito, ergo sum (Mislim, dakle jesam), oznaava radikalni i epohalni obrat u cjelokupnom dotadanjem shvaanju i odnosu prema svijetu. Na mjesto antikog logosa ili srednjovjekovnog Bogastvoritelja sada stupa ovjek stvoritelj. On se prema svijetu odnosi kao prema sirovini ili materijalu iz kojega e sam stvoriti svoj svijetitimeistovremenoizrazitisvojumo,sposobnostimogunost. Voen svojim razumom (racionalizam), ovjek se sav usredotouje na stvaranje kao sebi svojstvenuikonstituirajuudjelatnost.Svijet,prirodaidrugiovjekpostajuzanjegaobjekt,atehnika (tj.vjetinaiinstrumentproizvodnje,stvaranjaipokoravanja)sredstvostvaranja. Posljedicetakveorijentacijenovovjekovnogovjekasupreuveliavanjerazumasjedne,atehnike sdrugestrane.Topostepenodovodidokulminacijeevropskogidealizma(odfrancuskogracionalizma donjemakogklasinogidealizma)idokultatehnike,tosvezajednovodidirektnoutzv.industrijsku, odnosno tehniku civilizaciju. Nevieni zamah proizvodnje, koji omoguava fantastino razvijena tehnika, dovesteovjekauapsurdnusituaciju.Koliinaproizvedenihpredmeta(robe),kaoinjezina raznovrsnost, podvrgnut e svojim zakonitostima i samog ovjeka: ovjek e postati rob stvari, a posjedovanjevelikekoliinepredmeta(robe)postatenajveavrijednostiideal. Opremljen silnom tehnikom moi i mogunostima, novovjekovni ovjek e proizvoditi i potpuno besmislenestvari,aliionekojimamoeunititisamogasebe.Suvremenijeovjektakoproizveonpr. ogromnu koliinu atomskog oruja tolike razorne snage da moe unititi cjelokupno ovjeanstvo sa svimnjegovimdostignuima,itonejedanput,venekolikodesetakaputa.

25

Sve u svemu, sada cjelokupno ljudsko umijee postaje,tehniko.Tehnicijepodreenaiteorijai praksa. itav splet ovih pojava, tendencija i shvaanja nastao je, dakle, kao posljedica naraslih proizvodnih snaga i poleta novog graanskog drutva osloboenog srednjovjekovnih stega. Zato je itavo povijesno razdoblje od kraja 18. stoljea do danas u znaku presudnih zbivanja: od francuske buroaskerevolucijeiindustrijskihrevolucijadovelikihsvjetskihratovaiosvajanjasvemira.Upozadini ovih zbivanja nalazi se kapitalistiko drutvo sa svojom politikom ekonomijom, kome se nasuprot javljaradnikaklasaproleterasasvojomideologijomipokretom. IzovihstrujanjaneposrednoizrastaMarximarksizamkojikritikianalizirastanjeitendencijeove epohe, dajui joj najadekvatniju interpretaciju i najavljujui njeno revolucionarno prevladavanje i ukidanje.

PITANJAIZADACI 1.OBJASNI SMISAO TEZE DA NOVOVJEKOVNI OVJEK PREUZIMA ULOGU ANTIKOG LOGOSA I SREDNJOVJEKOVNOGBOGASTVORITELJA,POTKRIJEPITUTEZUNIZOMSVOJIHKONKRETNIHPRIMJERA. 2.KONKRETIZIRAJ TEZU DA PREVLAST NOVOVJEKOVNE TEHNIKE DOVODI OVJEKA DO APSURDA DA ROBUJE STVARIMA.

...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 3.SHEMAZAPONAVLJANJEPOGLAVLJANOVOVJEKOVNOSHVAANJESVIJETAIOVJEKA: PREVLADAVANJE FEUDALNOG SVIJETA (FEUDALNOG PORETKA, FEUDALNE PRIVREDE, FILOZOFIJE, ZNANOSTI,UMJETNOSTI...) NOVOSTNOVOVJEKOVNOGOVJEKOVAODNOSAPREMAPRIRODI PROBLEMMETODE:EMPIRIZAMIRACIONALIZAMNASPRAMSKOLASTIKOJMETODI

26

6.POJAVAMARKSIZMAKLASICIMARKSISTIKEMISLI
Karl Marx. Dosljedna slobodarska usmjerenost. Suprotstavljanje pruskoj reakciji, birokraciji i cenzuri. Pod utjecajem socijalistikih ideja priklanja se Marx radnikom i socijalistikom pokretu. U proletarijatu prepoznajeonupovijesnusnagukojaeosloboditiovjeanstvo.SEngelsomformulirai izlae svoje historijskomaterijalistiko shvaanje ovjeka i povijesti. Daje kritiku politike ekonomije i kapitalistikogadrutvauope.Idejnivoameunarodnogradnikogpokreta. Friedrich Engels. Slobodoumna orijentacija. Pribliavanje socijalistikim idejama i pokretu. S Marxomseopredjeljujezaklasnuborbu. Vladimir Ilji Lenjin. Marksistiki teoretiar revolucije, voda ruskog proletarijata i organizator oktobarskerevolucije.Razvijaidejuoodumiranjudrave. Svo je Marxovo djelo proeto jedinstvenom metodom, koju odlikuje traenje objanjenja uokviru stvarnog svijeta, traenje zakonitosti razvitka istraivane pojave, kritiko prevladavanje postojeeg i otvorenostpremabudunosti.

KARLMARX(1818.1883.) Nadsuvremenouneoajavam,njezinjevlastitioajan poloaj'tajkojimeispunjavanadom. K.Marx Filozofisusvijetsamorazliitotumailiradiseotomeda seizmijeni. Marx,11.tezaoFeuerbachu Marx potjee iz slobodoumne pravnike obitelji. Roen je 1818. godine u Trieru u Rajnskoj pokrajini, privredno najrazvijenijoj, a drutveno najnaprednijoj njemakoj pokrajini, koja je ujedno najdublje osjetila duh francuske revolucije. Studirao je pravo, povijest i filozofiju. Pismo ocu upuenoizBerlina1837.svjedoioirininjegovihinteresa,ozbiljnostistudijainjegovihnastojanja. U Berlinu se pridruio Bauerovu mladohegelovskom tzv. doktorklubu, Pa je u duhu filozofije samosvijesti i slobode napisao i1841.godineobraniodoktorskudisertacijunatemuRazlikaizmeu DemokritoveiEpikurovefilozofijeprirode. NakonstudijaMarx1842.godineradinajprijekaonovinar,azatimkaourednikRajnskihnovina, koje se za svog kratkog jednogodinjeg izlaenja otro kritiki suprotstavljaju sve jaem pritisku reakcije u Prusiji. Marx pie o slobodi tiska, protiv cenzora i cenzure, protiv jednoobraznosti misli i mentaliteta birokratskog duha. Upuen je sada da se bavi i konkretnim gospodarskim pitanjima, te uviavezupravaipolitikeskonkretnimdrutvenimodnosima,individualnimiklasniminteresimaljudi. Tako postupno ulazi i u polemike o socijalistikim idejama. Ve 1843. godine, zbog sve snanijeg pritiska cenzure, daje ostavku i naputa Rajnske novine. Tada nastaje rasprava Kritika Hegelove filozofije dravnog prava (to je objavljena tek 1927). Marx tu pokazuje da Hegel ne razvija svoju misao iz predmeta, nego razvija predmet prema jednom u sebi zavrenom miljenju, koje je u sebi zavrenouapstraktnojsferilogike,tenastavljaskritikombirokracije,odnosnopodvojenostidrave odgraanskogdrutva. Krajem 1843. Marx seli uPariz.FrancuskajebilapolitikiidrutvenorazvijenijaodNjemakei vepodsnanimutjecajemsocijalistikihmisliiuenja,koja,meutim,nosepeatutopijejersubila utemeljenanaprosvjetiteljskomnaeluosvemoiuma.Marxsepribliavaradnikimisocijalistikim udruenjima. Onjeveprevladaomladohegelovstvo,aliproblemovjekoveslobodeostajenjegova sredinjatema.UsuradnjismladohegelovcemRugeomobjavljujepoetkom1844.godinejedinibroj Njemakofrancuskih godinjaka, gdje u spisu Prilog idovskom pitanju religiju svodi na fenomen ovjekove svjetovne ogranienosti te razlikuje politiku i ljudsku emancipaciju da biuPriloguKritici Hegelove filozofije prava veukazaonaproletarijatkaomaterijalnusnagupovijestikojaeostvariti filozofiju, odnosno ideju ovjekove slobode. Iste godine nastaju Ekonomskofilozofski rukopisi, u kojimajesnanoizraenaMarxovahumanistikaorijentacija.Rukopisisuobjavljenitek1932.godine da bi zatim postali temeljem svih suvremenih interpretacija Marxa posebno njegova filozofskog gledita(teorijeotuenjaifilozofijeprakse).

27

Godine 1845. nastaju glasovite Teze o Feuerbachu (Engels ih je objavio 1888), koje jezgrovito kazujunovostMarxovekoncepcije,njegovamaterijalizmapokojemujeovjekbieprakse. Marx se s Engelsom definitivno zbliio pri njihovu susretu u Parizu (1844). Neovisno jedan o drugome doli su do istih osnovnih teza.Kadasuuvidjelidaimaju i veoma bliske ideje o najhitnijim zadacima, daljnjim nastojanjima i krajnjim ciljevima, dogovorili su se odmah za suradnju i zapoeli pismeni obraun s mladohegelovskom orijentacijom.Takosunastala njihovazajednikadjelaSveta porodica (1845) i Njemaka ideologija (1845/46, djelo u kojem su ve cjelovito iznijeli materijalistiko poimanje povijesti, a objavljeno je u cjelini tek 1932). Marxova suradnja s Engelsom, a kasnije i prisno prijateljstvo trajali su sve do Marxove smrti, dakle gotovo punih etrdesetgodina. Poetkom 1845. godine Marx je protjeran iz Francuske, pa emigrira u Belgiju. On osniva komunistiki dopisniki komitet, surauje i organizira internacionalne i nacionalne komunistike pokrete. Za Savezkomunista(Savezpravednih)zajednosEngelsompieManifestkomunistikepartije(1848)u kojem dotadanju povijest prikazuju kao povijest klasnih borba, a proletarijatu svih zemalja upuuju poziv da ispuni svoju povijesnu misiju i ostvari drutvo u kome je slobodni razvitak svakog individuuma uvjet slobodnog razvitka za sve. U Adresi centralneupraveSavezakomunista(1850) oniproletarijatupuujunazadatakpermanentnerevolucije.Marxzatimburne1848.godinesudjelujeu revoluciji u Njemakoj, gdje pokree Nove rajnske novine. Nakon sloma revolucije definitivno se nastaniouLondonu. MarxjeiviouLondonudokrajaivotauveomatekimmaterijalnimprilikama,sbrojnomobitelji, a bez stalna i sigurna izvoraprihoda.Dugogodinjistudijekonomskeproblematikeurodiojenajprije Prilogomkriticipolitikeekonomije(1859),sglasovitimPredgovoromukojemjeonsaetoizniosvoje poimanje povijesti, a zatim je slijedilo njegovo glavno djelo Kapital (l dio, 1867 II i III dio poslije MarxovesmrtisrediojeiobjavioF.Engels1885.i1894). Marx je bio idejni voa Prve internacionale Internacionalnog radnikog udruenja (1864 1876). Nastojao je okupiti sve struje tadanjeg radnikog pokreta, polemizirao je s razliitim socijalistikimshvaanjimaiuspioafirmiratisvojukoncepciju. U djelu Graanski rat u Francuskoj (1871) Marx analizira iskustvo Parike komune. Drava je uvijek organ klasnog nasilja. Stoga, radnika klasa ne moe jednostavno prisvojiti gotovu dravnu mainerijuinjustavitiupokretzasvojevlastiteciljeve.Politikooruenjezinaporobljavanjanemoe sluiti kao politiko orue njena osloboenja. Komuna je zato razbila postojeu dravnu mainute staruvlastzamijenilasamoupravomproizvoaa.UKriticiGotskogprograma(1875)izloiojesvoje shvaanjerazlikaizmeusocijalizmaikomunizmakaoprveidrugefazeizgradnjenovogahumanoga drutva. MarxjeumroipokopanuLondonu1883.godine.

28

FRIEDRICHENGELS(18201895). Engels je roen u imunoj obitelji. Otac industrijalac nastojaogajeposlovnousmjeriti. Nanjegovduhovnirazvojutjecala je u mladosti ista ona klima drutvenopolitikihprilikaitenji u Rajnskoj pokrajini koju je doivio i mladi Marx. Solidno humanistikoobrazovanjestekao jesamzahvaljujuisvominteresu za modernu literaturu i napredne ideje. Javljao se napisima u novinama i asopisima. Pisao je o novoj literaturi, o religiji i misticizmu,aliioponiavajuem ibijednomivoturadnika.Svese vie priklanjao socijalistikim idejamaisocijalistikompokretu. Boravak u Engleskoj (1843) tada najrazvijenijoj industrijskojzemljispolariziranim klasnim suprotnostima i prvim zamahom radnikog pokreta (artizam) ubrzao je njegov prijelaz materijalizmu. Engels uvia nunost revolucionarne borbe proletarijata. U Nacrtu za kritiku nacionalne ekonomije (objavljenom u Njemako francuskim godinjacima, 1843) konstatira da je privatno vlasnitvoukrajnjojlinijinapravilo odovjekarobuijaproizvodnjai unitenje zavisi samo od potranje.Rjeenjenijeuonostranosti(religije).ovjekjerjeenjezagonetkepovijesti.Ontrebada prevladaotuenjeodsvojeovjenosti,dasevratisamomsebiiivoturediljudski. NaproputovanjukrozParizzbliiosesMarxom.Kadasamljeti1844.godineposjetioMarxau Parizu,pokazalosedasmopotpunosuglasniusvimpodrujimateorijeiotadapoinjenazajedniki rad. S Marxom pie Svetu porodicu (1845) i Njemaku ideologiju (1845/46), zatim Manifest komunistikepartije(1848)iAdresucentralneupraveSavezakomunista(1850).Suraujeiorganizira meunarodni radniki pokret, posebno Prvu (18641876) i Drugu internacionalu. Od pedesetih godinaiviojeionstalnouEngleskoj,aod1870.godineuLondonu. Nakon Marxove smrti Engels je sredio Marxove rukopise i objavio II i III dio Kapitala (1885. i 1894).UtomposljednjemrazdobljunastajuAntiDuhring:(1878),nekakouistovrijemeirukopis(tek 1925.godineobjavljen)Dijalektikaprirode,azatimPodrijetloporodice,privatnogvlasnitvaidrave (1884) teLudwigFeuerbachikrajnjemakeklasinefilozofije(1886).Engelsjeumro1895.godine. (4)

VLADIMIRILJILENJIN(18701924) Najistaknutijipredstavnikmarksistiketeorijeirevolucionarnepraksejepoznativoaiorganizator oktobarskerevolucijeVladimirIljiLenjin.IakonijebiosuvremenikMarxaiEngelsa,vejesvoju naunu i revolucionarnudjelatnostrazviopoetkom20.stoljea,njegoviprilozimarksistikojteorijii praksitolikosuznaajnidabitnoupotpunjujuizaokruujusametemeljemarksistiketeorije,anapose njenuprimjenuurevolucionarnojpraksi.

29

Na teorijskom planu Lenjin je odluno pobijao revizionizam, tj. sve pokuaje iskrivljavanja, zaobilaenja ili negiranja izvornog marksizmabiloda se radilo o pitanjima politike borbe ili o filozofskim i drugimteorijskimpitanjima. Poznata je njegovaborbaprotivtzv.reformizma, koji je u okviru Druge internacionale zastupao Bernstein odbacujui revolucionarnu borbu i dijalektiku i razvijajui tezu o mirnom prijelazu u socijalizam.NateorijskomplanuLenjinseobraunaoi s drugim protivnicima (idealistima i tzv. empiriokriticistima). U tom je podruju poznato njegovodjeloMaterijalizamiempiriokriticizam. Posebno je studirao dijalektiku (prouavajui Hegela). Biljeke o tom studiju objavljene su pod naslovomFilozofskesveske. UsvomklasinomdjeluDravairevolucijaLenjin jeaktualiziraoMarxoveiEngelsovestavoveodravii njezinomodumiranju. Pored velikih zasluga na teorijskom planu, posebno u obraunu s razliitim revizionistima, nesumnjivo je najvee njegovo djelo priprema i provoenjeoktobarskerevolucijeistvaranjeprvesovjetskedraveusvijetu. BrojneLenjinoverasprave,studije,politikigovoriilancioteorijskimipraktinimpitanjimaklase, klasne borbe i partije, revolucije i izgradnje socijalizma sainjavaju najvei dio njegova golemog opusa,aobjavljenisuusabranimdjelima.
1.POTPUNIJIPREGLEDMARXOVAIVOTNOGPUTAIDJELA,TEPRIKAZNJEGOVAUENJANAICESUKNJIZIP. VRANICKIHISTORIJAMARKSIZMA,IDIO,NAPRIJED,ZAGREB.ISTOVRIJEDIIZAIVOTNIPUT,DJELAIUENJE F.ENGELSAIV.I.LENJINA.

KARAKTERISTIKEMARKSISTIKOGNAINAPROUAVANJA AkopogledamoMarxovoivotnodjelo(atovaiizaostaleklasikemarksizma),lakoemouoiti daonnijesistematskiobradionekufilozofskuiliznanstvenudisciplinu(sociologiju,filozofiju,pravo,ili sl.),kakosutouiniliAristotel,Hegelimnogidrugi.Marxjenapisaovelikbrojstudija,rasprava,kritika, polemika, pisama itd. u kojima raspravlja i analizira aktualna teorijska i praktina pitanja svog vremena:idovskopitanje,Parikukomunu,Hegelovufilozofiju,pruskumonarhijuitd.Onsekritiki obraunava s Hegelovim filozofskim nasljeem, dopisuje se sa svojim istomiljenicima i otro polemizirasprotivnicima,piepolitikeprograme,amnogisunjegovispisiostalinedovrenifragmenti iskice. Zbog svega toga Marxa ne moemo smatrati samo filozofom ili sociologom, ekonomistom, pravnikom,politiarem,organizatoromilivoomradnikogpokreta,vejeontosvezajedno.Zatojei mogao inspirirati i filozofe, i sociologe, i pravnike, politiare i praktiarerevolucionare, a u tome se velikimdijelomkrijeimogunostrazliitihinterpretacijaiprimjenemarksizma. U najboljoj tradiciji marksizma nai emo njegove sljedbenike koji supostupaliidjelovalinaisti nainkaoinjihovuitelj.Takvisunpr.Lenjin,Titoidrugi. Meutim, unato raznolikosti pitanja o kojima raspravlja, svaki Marxov teorijski i praktian rad karakteristianjepojedinstvenomispecifinompristupuipostupkukojipovezujecjelokupnonjegovo djelouvrstulogikipovezanucjelinu.Tajjedinstvenipristupipostupak,kojiemolakoprepoznatiu svakomMarxovom(imarksistikom)djelu,sadriusebibaremslijedeebitneelemente: a) Realnoiistinitoobjanjenjesvakestvari,pojaveiliprocesanalazisesamouokvirustvarnog materijalnog svijeta, a ne u nekakvim mistinim, tajanstvenim, izvan svjetskim ili nadzemaljskim silama. Kod toga treba svaku pojavu promatrati u cjelokupnosti (totalitetu) svih historijskih uvjeta i odnosaukojimanastaje,imajuiuvidunaposespecifineuvjetenjenapojavljivanja.Utompogledu karakteristianjenpr.tekstMarxovaPredgovorazaNjemakuideologiju:Ljudisudosadneprestano

30

stvarali pogrene predodbe o samima sebi, o tome tosu,ilitobitrebalodabudu.Svojeodnose ureivali su prema svojim predodbama o bogu, o normalnom ovjeku itd. Proizvodi njihove glave prerasli su njihovu glavu. Oni, tvorci, poklekli su pred svojim tvorevinama. Oslobodimo ih utvara, imaginarnihbia,podjarmomkojihonikrljave.Pobunimoseprotivovevladavinemisli.Malodalje duhovitonastavlja:Jedanodvaanovjekuobraziojejednomdaseljudiutapljajuuvodisamozato to su opsjednuti milju o teini. Kad bi ovu predodbu izbili sebi iz glave na taj nain to bi je proglasilipraznovjernomilireligioznom,ondabibiliizvansvakeopasnostiodutapljanja.(5)Slinaje rasprava F. Engelsa Poloaj radnike klase u Engleskoj: Istina se ne moe nai u onostranim, nepostojeimregionima,neizvanvremenaiprostora,neubogukojisenalaziusvijetuilikojemuje suprotstavljen. ovjekovo je vlastito bie mnogo divnije i uzvienije nego imaginarno bie svih moguihbogova,kojisusamovieilimanjenejasniiiskrivljeniodrazsamogaovjeka.(6)Ilinpr. tekstizMarxovaOsamnaestogBrumairea:Ljudipravesvojuvlastituhistoriju,alijenepraveposvojoj volji,neuokolnostimakojesusamiizabrali,negouokolnostimakojesuneposrednozatekli,kojesu daneinaslijeene.(7) b)Dinaminostidijalektinostsvakepojave, tj.svakapojava,procesilispoznajanastaju,mijenjaju seinestaju.Njihovopravoobjanjenjesastojiseupravoutomedaseotkrijustvarniuzroci,zakonii smjertihpromjena. Evo kako je to izrazio J. J. Kaufman u tekstu koji citira Marx u svojem Pogovoru II izdanju Kapitala: ZaMarxajevanosamojedno:naizakonpojavaijimseistraivanjembavi.Inijemuvaan samo zakon koji njima vlada, ako te pojave imaju gotov oblik i ako su vezane u cjelinu koja se promatra u nekom vremenskom periodu. Za njega je vaan prije svega zakon njihove promjene, njihovarazvitka,tj.prijelazizjednogoblikaudrugi,izjednogredavezaudrugi.Aimtajzakonotkrije, onutanineistraujeposljediceukojimasezakonudrutvenomivotuizraava...Prematome,Marx se brine samo za jedno: da tonim naunim istraivanjem utvrdi nunost odreenog ureenja drutvenih odnosa i da, koliko je god to mogue, besprijekorno utvrdi injenice koje mu slue kao polazitailioslonci.Zatojesasvimdovoljnokad,utvrdivinunostdananjegporetka,utvrujeujedno inunostnekogadrugogporetkaukojiprvineizbjenomoraprijei,sasvimsvejednovjerujuliljudiu toiline,jesulisvjesnitogailinisu. Pa kad je ovaj pisac tako tono opisao ono to se zove mojom stvarnom metodom, i kad se ovako blagonaklono izrazio ako je u pitanju moja osobna primjena te metode, to je drugo opisao negodijalektikumetodu? Po svojoj osnovi moja dijalektika metoda ne samo da se razlikuje od Hegelove, nego joj je i direktnosuprotna.ZaHegelajeprocesmiljenja,kojionpodimenomidejepretvaraakusamostalan 16 subjekt,demiurg stvarnostikojasainjavasamonjegovuvanjskupojavu.Kodmenejeidejnisvijet, naprotiv,samomaterijalnisvijetprenesenipreraenuovjekovojglavi. 17 Mistifikacija, kojudijalektikapodnosiuHegelovimrukama,ninajmanjenepobijainjenicudaje on prvi opseno i svjesno iznio ope oblike njenog kretanja. Kod njega dijalektika dubi na glavi. Moramojeokrenutinanogedabismoumistinomomotuotkriliracionalnujezgru.(8) c) Kritiko, stvaralako i revolucionarno prevladavanje postojeeg stanja i otvorenost za nove mogunosti i bolja rjeenja. Nasuprot dogmatizmu i traenju konanih istina itava Marxova misao proetajeiluzijombudunosti.EvojednogkarakteristinogtekstakojijeMarxnapisaoupismusvom prijateljuRugeu1848.godine. Jerakoinepostojisumnjaopolaznojtoki,utolikovladaveazbrkaupogleducilja.Nesamoda jeizbilaopaanarhijameureformatorima,negoesvakisamsebimoratipriznatidanemanikakva tonauvidautotousebikrijebudunost.Meutim,tojeupravoprednostnovogapravcadamine 18 anticipiramo svijetdogmatski, negonovisvijetelimonaitekpomoukritikestaroga.Dosadasu 19 filozofiimalirjeenjesvihzagonetkiusvojimtezgama,aglupiegzoteriki svijettrebalojesamoda otvorigubicu,padamuunjuuletepeenigoluboviapsolutnenauke.Filozofijajepostalasvjetovnom, anajuvjerljivijijedokazzatotojesamafilozofskasvijestuvuenauvrtlogborbenesamoizvanjski, nego i iznutra. Ako konstituiranje budunosti i zavravanje za sva vremenanijenaastvar,ondaje utoliko sigurnije to treba da izvrimo u sadanjosti, mislim na bezobzirnu kritiku svega postojeeg,

16 17

demiurgstvaralac,tvorac mistifikacijaprijevara,obmana,zavaravanje 18 dogmatskinekritiki,bezistraivanja,bezprovjeredogmatizamnekritikomiljenje 19 egzoterikivanjski,dostupan

31

dakakobezobzirnukakoutomsmisludasekritikanebojirezultata,aistotakonisukobaspostojeim silama. Stoga ja nisam za to da zasadimo dogmatsku zastavu, naprotiv, mi moramo pomoi dogmatiarimadasebiobjasnesvojestavove. 20 ... Mi onda ne istupamo nasuprot svijetu doktrinarski s novim principom: ovdje je istina, pred njomnakoljena!Misvijeturazvijamonoveprincipeizprincipasvijeta.Mimunekaemo:prestanisa svojim borbama, to su gluposti mi ti elimo doviknuti istinsku parolu borbe. Mi svijetu samo pokazujemozatoseonzapravobori...(9) Revolucionarno prevladavanje postojeeg stanja ne znai, naravno, bezrazlono, neargumentiranoivulgarnoshvaenonapadanjeikritiziranjepodsvakucijenusvegatojeostvareno, u ime neke apstraktne bolje budunosti, koju bi trebalo ekati kao tokranioekujusvojrajna drugomsvijetu.Naprotiv,smisaorevolucionarnekritikesvegapostojeegjebitnazadaaipovijesni smisao ovjeka kao stvaralakog bia u svakom trenutku i u svakom aktu njegova ivota. To je zapravozahtjevzaonakvimivotomkojieupostojeimuvjetimabitinajbliiinajprimjerenijiljudskoj prirodi. Prema tome, svatko od nas ovdje i sada treba da stvaralaki izgrauje i ivi svoju bolju budunost. UtomjesmisluMarxovamisaousvojojosnovimisaorevolucijeimisaobudunosti. 21 Svipravimarksisti,sljedbeniciautentinog marksizma,uvaavalisuovakvekriterijeipostupke. Tako emo npr, u Titovim govorima jasno zapaziti isti pristup. Kao ilustracija moe nam posluiti njegovgovorodran1950.godineupovodudonoenjazakonaosamoupravljanjuuJugoslaviji.Na putusocijalizamsastojiseutometomimarksistikunaukunadatojetapiprimjenjujemoupraksiu najtjenjemskladusaspecifinimuslovimakojipostojeunaojzemlji.Zanastanaukanijedogma, vesredstvozarukovoenje,sredstvozaorijentacijuusvakojkonkretnojsituaciji.(10) UistomjeduhunapisanizavrnidiotekstaProgramaSavezakomunistaJugoslavije:Dabismo izvrilisvojuhistorijskuuloguustvaranjusocijalizmaunaojzemlji,moramosvesvojesnageposvetiti tomecilju,bitikritinipremasebiisvomedjelu,bitinepomirljivineprijateljisvakogdogmatizmaivjerni revolucionarnomstvaralakommarksizmu.Nitatojestvorenonesmijezanasbititolikosvetodane bi moglo biti prevladano i da ne bi ustupilo mjesto onome to je jo naprednije, jo slobodnije, jo Ijudskije.(11) Nasuprot ovakvom shvaanju i pristupu marksizam je u Sovjetskom Savezu poslije Lenjinove smrtipodutjecajemJ.V.Staljinadoiviogrubuvulgarizacijuidogmatizaciju.Svedenjenanekoliko dogmi (vjenih, nepovredivih istina) uz povratak na gledita mehanicistikog materijalizma prije Marxa.Sistematizacijuikanonizacijutzv.dijamata(dijalektikimaterijalizam)izveojeosobnosam Staljin.Odijeliviteorijuodmetode,onjesvebogatstvomarksistikefilozofskemislireduciraonatri osnovnecrtematerijalistiketeorije(materijalnostsvijeta,primarnostmaterijeisekundarnostsvijesti, mogunost spoznaje stvarnosti) i na etiri osnovne crte dijalektike metode (sveopa povezanost pojava,kretanje,prijelazkvantitetaukvalitetu,jedinstvoiborbasuprotnosti).Promjeneudrutvusvodi Staljinnazakoneobjektivnestvarnosti.Povijesnodogaanjedobivatimekarakternunosti.Pritakvom postupkuStaljinizpovijesnihprocesauklanjasamogovjeka. MnogisedanasinaIstokuinaZapaduzaklinjuuMarxa.Alipoprilinoserazlikujuisadrajemi oblikom, i teorijom i praksom svi oni brojni politiki pokreti, partije, drutveni sistemi i socijalistike dravekojisepozivajunaMarxa,jernekitoinegotovosamoverbalno,anekiuistinskomnastojanju premanovom. Nikada, meutim, nije zamrla stvaralaka misao nadahnuta Marxom. U naem vremenu brojni filozofislijedenjezineizvornevrijednosti,posebnonjezinuhumanistikubit,tedajuvrijedneprilogei stvaralakom marksizmu, i suvremenoj filozofiji. To su u prvom redu Gyorgy Lukacs i Ernst Bloch, zatimHenriLefebvre,JeanPaulSartre,LeszekKolakowski,KareiKosik... Smarksizmomsusekonfrontiraliinajznaajnijinemarksistikimisliocinaegvremena.(12)
PITANJAIZADACI 1. 2. 3. ISPISIBITNAOBILJEJAMARXOVEMETODE(MARXOVANAINAPROUAVANJA). UZSVAKOODTIHOBILJEJANAVEDIKRATKOOBRAZLOENJE(OBJANJENJEIPRIMJER). PARALELNO S BITNIM ODLIKAMA MARXOVE METODE ISKAZI OBILJEJA ONOG POSTUPKA ISTRAIVANJA KOJEMSEMARXSUPROTSTAVLJA.
20 21

doktrinarskikojiseslijepopridravanekoguenja(doktrine) autentianpravi,izvoran,istinit,vjerodostojan

32

4. 5.

ANALIZIRAJCITIRANITEKSTIZPROGRAMASKJ.POKAIUTOMTEKSTUODLIKUMARKSISTIKEMETODE. TO JE DOGMATIZAM? KOJI JE PRISTUP SUPROTAN DOGMATSKOM? U EMU SE SASTOJI DOGMATIZAM STALJINISTIKOGDIJAMATA?

6.

POKUAJ KOD SEBE, KOD DRUGIH I U SVOJOJ OKOLINITRAITIIOTKRITIMOGUEOBLIKEDOGMATSKOG PRISTUPAIDOGMATSKOGMILJENJA.

7. 8.

RAZMISLINISILIITISAMPONEKADSKLONDOGMATSKOMPRISTUPU,MODASAMOUNEKIMSADRAJIMA?! U SUVREMENOM SU SVIJETU JO UVIJEK IVE MNOGOBROJNE PREDRASUDE: RASNE, VJERSKE, NACIONALNE,KLASNE,STALESKE,BLOKOVSKE,POLITIKE,POBNEIDRUGE.ANALIZIRAJPOJEDINEOBLIKE PREDRASUDA I POTRAZI PRIMJERE. IMENUJ I PRIMJEROM PRIKAZI I DRUGE NESPOMENUTE OBLIKE PREDRASUDA.

9.

KAKO SE MOES SUPROTSTAVITI PREDRASUDAMA? KAKO IH MOE PREVLADATI U SEBI? KAKO IH POBIJATIKADASEOITUJUUMILJENJUISTAVOVIMADRUGIHLJUDI?

10. RAZMISLIOUZREICI:PRAVDANAKRAJUUVIJEKPOBJEUJE! 11. RAZMISLI O MITSKOM ODNOSU PREMA PROLOSTI, O MITOLOGIZIRANJU PROLOSTI. JE LI MOGUE MITOLOGIZIRATI SADANJOST (STVARATI MITOVE O SUVREMENOSTI)? JE LI MOGUE MITOLOGIZIHATI BUDUNOST? 12. NEKI LJUDI SMATRAJU VRIJEDNIM SAMO ONO TO JE MODERNO. NASUPROT TOME DRUGI MISLEDAONO TOJEMODERNONITANEVRIJEDI,PACIJENESAMOONOTOJESTAROIIMAPATINUPROLOSTI.TO MISLIOTOME? 13. POTRAZI ELEMENTE DOGMATSKOG PRISTUPA SPORTU. ANALIZIRAJ ZBIVANJA OKO TZV. VRHUNSKOG SPORTA, POSEBNO ONA U NOGOMETU. KAKO DOIVLJAVA I VREDNUJE REZULTATE POJEDINIH SPORTAA,POJEDINIHMOMADIINACIONALNIHREPREZENTACIJA? 14. POTRAZI ELEMENTE MOGUEG DOGMATSKOG PROSUIVANJA U SVOM PRISTUPU POJEDINIM UMJETNOSTIMA I NJIHOVOM MEUSOBNOM ODNOSU. KAKO VREDNUJE KNJIEVNOST, GLAZBU, FILM LIKOVNE UMJETNOSTI, KAZALINU UMJETNOST? KAKO PROSUUJE I CIJENI TZV. ZABAVNU GLAZBU, ODNOSNO TZV. OZBILJNU, KLASINU GLAZBU? KAKO DOIVLJAVA SUVREMENU POEZIJU I ROMAN, SUVREMENO SLIKARSTVO, ARHITEKTURU I GLAZBU, KAKO PROSUUJE KLASINU LITERATURU I GRADITELJSTVO? 15. KAKO CIJENI POJEDINE NACIONALNE KINEMATOGRAFIJE: NA FILM, TALIJANSKI, FRANCUSKI, NJEMAKI, MAARSKI, EHOSLOVACKI, VEDSKI, SOVJETSKI, ENGLESKI, AMERIKI, JAPANSKI...? KOJA JE KINEMATOGRAFIJANAJBOLJA?KOJANEVALJA? 16. ANALIZIRAJESTEPREDRASUDEUTOMEKAKOSTARIJIPROSUUJUMLADE.IMALIPREDRASUDAUTOME KAKOMLADIPROSUUJUSTARIJE? 17. JESI LI SE OSLOBODIO SVIH PREDRASUDA? TO MOE UINITI DA TVOJ PRISTUP BUDE NEPRISTRAN I KRITIKIZREO?

33

MARKSISTIKO SHVAANJE OVJEKA I DRUTVA

1.OVJEKINJEGOVSVIJET
Analizapovijestimorapoetianalizomivotaljudi,jerljudisamistvarajupovijest.Nainivotaljudi odreen je u prvom redu nainom njihove proizvodnje sredstava za odranje njihova ivota. ovjek stvarasvojljudskisvijetisebesamakaoovjeka.Veinaljudiipakivineljudskimivotom. Odnosekonomskestrukturedrutvaioblikadrutvenesvijesti.

PRETPOSTAVKEEGZISTENCIJEOVJEKAIPOVIJESTI Moramo poeti s konstatacijom prve pretpostavke svake ljudske egzistencije, a prema tome i cijelehistorije,naimespretpostavkomdaljudimorajuimatimogunostdaivekakobimoglistvarati historiju. Ali za ivot su ponajprije potrebni hrana i pie, stan, odijelo i jo tota drugo. Prvo historijsko djelo jest, dakle, proizvodnja sredstava za zadovoljenje tih potreba, proizvodnja samog materijalnogivota,itojeuistinuhistorijskodjelo,osnovniuvjetcijelehistorijekojisemoraispunjavati svakogdanaisvakogsata,danaskaoiprijetisuegodina,dabiseljudisamoodralinaivotu.ak ako je osjetilnost svedena na toljagu, na minimum, ona pretpostavlja djelatnost za proizvodnju te toljage. ... Pretpostavke kojima poinjemo nisuproizvoljne,nisudogme.Tosustvarnepretpostavke,od kojihsemoeapstrahiratisamoumati.Tosustvarneindividue,njihovadjelatnostinjihovimaterijalni ivotniuvjeti:ionizateeni,ionistvoreninjihovimvlastitimdjelovanjem.Tepretpostavkemoguse, dakle,konstatiratiposveempirijskimputem. Nainnakojiljudiproizvodesredstvazaivotovisiprijesvegaostanjusamihsredstavazaivot, onih koja su zateena i onih koja treba da budu reproducirana. Taj nain proizvodnje ne treba promatrati samo sa stajalita da je on reprodukcija fizike egzistencije individua. Ne, onje,tovie, vejedanodreennaindjelovanjatihindividuuma,odreennainivota.Kakoindividuumiiskazuju svojivot,takvijesu.Totoonijesupoklapasesnjihovomproizvodnjom,sonimtoproizvodeistim kako proizvode. To to su individuumi zavisi, dakle, od materijalnih uvjeta njihove proizvodnje. (MarxEngels)(13) Marx zapoinje svoje razmiljanje od stvarnog ovjeka ili stvarne individue. Odbacujui proizvoljneiapstraktnepretpostavkeilidogmeonjegovojegzistenciji,Marxnalazidajeprvastvarna pretpostavkaljudskogpostojanjanaprostostvaranjeuvjetailimogunostizaivot,atojeprijesvega hrana,pie,stanidrugestvarineophodnezaivot.Prematome,prvoovjekovohistorijskodjeloje proizvodnjamogunosti,uvjetailisredstavazaivot. Nain na koji ovjek proizvodi zavisi uvijek od toga koja i kakva mu sredstva stoje na raspolaganju,tj.imeiodegaenetoproizvesti.Meutim,proizvodioonovakoilionako,sovimili onimsredstvimaimaterijalom,uvijeketaproizvodnjabitizapravonainnjegovaivota.Ili,obratno, nainnjegovaivotabitejednaknainunjegoveproizvodnje.Totoovjekjestpotpunosepoklapa sonimtoproizvodiikakoproizvodi.Nikakvogdrugaijegovjekanemainemoebiti. Imajuiuviduznanstvenadostignuaimisaonidometnovogvijeka,Marxstavljanapoetakiu sreditesvojefilozofijestvarnogovjeka,ijuegzistenciju,sudbinuismisaonijeunaprijedodredio,niti njome upravlja logos, bog ili bilo koja svjetska ili nadsvjetska sila izvan njega samoga. On sam ovjekstvaramogunostiipretpostavkesvojeegzistencijeiodreujesvojusudbinuisvojsmisao. Zahvaljujuisvojemrazumu,tj.sposobnostirazumnogisvjesnogdjelovanja,ovjekjeustanjuda samproizvedesredstvazazadovoljenjesvihsvojihpotreba,Meutim,tepotrebekaoinainnakojiih onzadovoljavanisustatini,ogranieniiuvijekisti(kaokodivotinja),veseneprekidnomijenjaju, proiruju i usavravaju. I ba u tom neiscrpivom i nepreglednom bogatstvu ljudskih potreba, mogunostiisposobnostidaihzadovoljiizraavaseveliinaovjekakojisekaorazumnobieizdie iznadsvegatopostojiusvijetu.

34

On se zato prema prirodi ili svijetu odnosi kao gospodar i stvaralac: uzima prirodno postojee stvari kao materijal koji oblikuje i mijenja prema svojim zamislima i uvijek novim potrebama i mogunostimaunoseitakounjihsvojurazumnost.Moesereidaovjekodprirodekaomaterijala koji nalazi oko sebestvarasvojnoviljudskisvijet.Onmijenjaprirodnioblikpredmeta(npr.hrasta)i daje mu oblik i namjenu prema svojoj zamisli, elji ili potrebi (npr. stol). ovjek, dakle, prirodnim predmetimaipojavamadajesvojljudskipeat,mjeruismisao.Onoovjeujeprirodu. Meutim, to oblikovanje ili stvaranje ljudskog svijeta ili oovjeene prirode prua ovjeku istovremenojedinumoguuprilikudaotkrije,oitujeiliizrazisvemogunostiisposobnostikojeseu njemukriju.Kakobismomiuopemoglisaznatitoonhoe,toonzna,kojesunjegovemogunosti ili,napokon,tojeonsamkadontesvojemogunosti(elje,zamisliitd.)nebiostvarioilipretvoriou stvarnost? Uprocesustvaranjasvogljudskogsvijetaovjek,dakle,stvoraisamogasebejersvojezamisli, sposobnosti,potrebeimogunostipretvaraustvarnost,Onseostvaruje. Ovesetvrdnjemoguneposrednoprovjeritiidokazatinasvakomkoraku.Zarnpr.nainovjekova stanovanja od peine i kolibe do nebodera i velikih gradova ne izraava njegove uvijek nove i nesagledive potrebe, zamisli i ostvarenja? Zar se to isto ne vidi u nainu proizvodnje od toljage do atomskihreaktorailetovausvemir,uglazbi,slikarstvuiliunainuponaanjaiodnosupremadrugom ovjeku?Stvaralakoprisustvoovjekamoeseneospornoutvrditiutisuamagodinastarimljudskim boravitima,paakiugrobovima.Zarovajsvijetiovajneposredniprostorukojemivimonijeuistinu oovjeenaprirodaizaronaistovremenonepokazujedovoljnojasnotojetoovjek,kudaonsmjera itoonmoeieli?Svesutoinjeniceidokaziljudskogstvaralatvakojizajednosainjavajuljudsku povijest. Smisao i bit ovjeka je dakle slobodna i stvaralaka proizvodnja njegova svijeta i samoga ovjeka.Jedinotakvadjelatnostjeprimjerenailisvojstvenaovjeku,odnosno,akotakodjeluje,onda oniviistinskimljudskimilihumanimivotom.
1.SAETO IZRAZI TEZU O VEZI LJUDIINJIHOVANAINAIVOTASASTANJEMSREDSTAVAZAIVOTINAINOM PROIZVODNJE. 2.PO EMU SE OVJEK RAZLIKUJE OD SVIH DRUGIH BIA PRIRODE? U EMU SE SASTOJI OSOBIT POLOAJ OVJEKAUSVIJETU? 3.OBJASNI I NOVIM PRIMJERIMA POTKRIJEPI SMISAO TEZE: OVJEK STVARA NOVI, LJUDSKI SVIJET, ON OOVJEUJEPRIRODU. 4.OBJASNI SMISAO TEZE: OVJEK STVARA SEBE SAMA KAO OVJEKA. POTKRIJEPI TU TEZU ORIGINALNIM ARGUMENTIMA.

ZAGONETKALJUDSKEPOVIJESTI Paljiva analiza naina ljudskog ivota u svim do sada poznatim povijesnim razdobljima nedvojbenoukazujenainjenicudanajveibrojljudinijeivio(paidanasneivi)nanainkojiimje primjeren. Netko ili neto ih onemoguava da slobodno iskazuju i ostvaruju svoje stvaralake mogunostiipotrebeoniivekaorobovi,kmetoviiliradnici,ijesumogunostisvedenenapokorno izvravanjetuiheljainareenja.Takojenjihovivotpostaoneljudski,nehumanibesmislen. Nekolicina ljudi otela je i prisvojila sva raspoloiva prirodna i druga sredstva iz kojih se mogu proizvoditi stvari potrebne za ivot, pa je zbog toga za veinu ljudi ozbiljno ugroena i sama mogunostdaive.Onieipaknanekinaindoidonajnunijihsredstavazaodranjegologivota, alijenajveatragedijautometojenjimapotpunooduzetailiotuenamogunostdaivenaljudski nain,tj.onakokakoimjekaoljudskimbiimaprimjerenoisvojstveno.Onikaoobesmiljenabiaive njimastraniilituiivotjerimjeoduzetaiotuenamogunostpravogilihumanogljudskogivota. Zato i kako se to dogodilo? Da li se radi o nekoj kobnoj zabuni ili prijevari? Da li je mogue ukinuti i promijeniti takvo stanje? Ta pitanja predstavljaju veliku zagonetku ljudske povijesti i cjelokupna Marxova teorijska i praktina djelatnost posveena je traenju odgovora na ta pitanja i rjeavanjuovepovijesnezagonetke. Nacrt tog istraivanja Marx je u nekoliko reenica skicirao u svom Predgovoru za Prilog kritici politike ekonomije. U tom je nacrtu naznaio najvanije elemente i inioce koji se nuno javljaju i

35

djeluju u svakom procesu tzv. drutvene proizvodnje ljudskog ivota, tj. onda kad ovjek proizvodi potrebneuvjeteilisredstvazaivotitakostvarasvojupovijest. Bit materijalistikog shvaanjapovijestimoeseshvatitiiobjasnitisamoakoseuzmuuobzirti elementiiinioci.Oni,naime,bitnoodreujuiutjeunanjentok.
1.U EMU JE SMISAO ZAGONETKE LJUDSKE POVIJESTI? OBJASNI i PRIMJERIMA POTKRIJEPI TVRDNJU DA MNOGILJUDI(AKVEINA)IVENELJUDSKI.

BITMATERIJALISTIKOGSHVAANJAPOVIJESTI U drutvenoj proizvodnji svoga ivota ljudi stupaju u odreene nune odnose, nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje koji odgovaraju odreenom stupnju razvoja njihovih materijalnih proizvodnih snaga. Cjelokupnost tih odnosa proizvodnje ini ekonomsku strukturu drutva, realnu osnovu na kojoj se die pravna i politika nadgradnja i kojoj odgovaraju odreeni oblici drutvene svijesti.Nainproizvodnjematerijalnogivota,uvjetujeprocessocijalnog,politikogiduhovnogivota uope. Ne odreuje svijest ljudi njihovo bie, ve, obrnuto, njihovo drutveno bie odreujenjihovu svijest. Na odreenom stupnju razvoja dolaze materijalne proizvodne snage drutva u proturjeje s postojeimodnosimaproizvodnje,ili,tojesamopravniizrazzato,sodnosimavlasnitvauijemsu seokvirudotlekretale.Izoblikarazvijanjaproizvodnihsnagatiseodnosipretvarajuunjihoveokove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije. S promjenom ekonomske osnove vri se sporije ili bre prevratitavegolemenadgradnje.(Marx) Premamaterijalistikomshvaanjuhistorije,odreujuimomentupovijestiuposljednjojinstanci jestprodukcijaireprodukcijastvarnogivota.NiMarxnijanismonikadatvrdilinetovie.Kadapak netkotoizvreutomsmisludajeekonomskimomentjedinikojiodreuje,ondaonpretvaratajstavu apstraktnu, apsurdnu frazu koja nita ne kae. Ekonomsko stanje je osnova, ali razliiti momenti nadgradnje(politikiobliciklasneborbeinjezinirezultati,ustavikojedonosipobjednikaklasanakon dobivene bitke itd., pravni oblici, a pogotovo refleksi svih tih stvarnih borba u mozgu sudionika, politike,pravne,filozofsketeorije,religioznashvaanja injihovdaljnjirazvojusistemedogma),sveto takoer utjee na tok historijskih borba i odreuje u mnogim sluajevima preteno njihov oblik. Tu postojiuzajamnodjelovanjesvihtihmomenata,ukojimasekonanoekonomskokretanjeprobijakao nunostkrozsvetomnotvosluajnosti(tj.stvariidogaajaijajemeusobnaunutranjavezatako dalekailisetakotekomoedokazatidamoemosmatratikaodanepostoji,moemojezanemariti). Inae bi primjena teorije na bilo koje povijesno razdoblje bila laka nego rjeenje jednostavne jednadbeprvogstupnja. Mora da smo Marx i ja sami djelomino krivi to mlai katkada pridaju ekonomskoj strani veu vanostnegotojojpripada.Mismomorali,nasuprotprotivnicima,naglaavatiglavniprincipkojisu oni negirali, a nije bilo uvijek vremena, mjesta i prilike da se u dovoljnoj mjeri uzmu uobziriostali momenti koji sudjeluju u tom uzajamnom djelovanju. Ali im je dolo do prikaza nekog povijesnog razdoblja,dakledopraktineprimjene,stvarsepromijenila,itunijebilamoguanikakvazabluda.Na alost, preesto se dogaa da ljudi vjeruju kako su potpuno razumjeli neku novu teoriju i da je bez ogrademoguupotrebljavatiimsuprisvojilinjezineosnovnestavove,itoneuvijekispravno.(Engels) (14)
1.TOSAINJAVAEKONOMSKUSTRUKTURUDRUTVA? 2.UKAKVUJEODNOSUEKONOMSKASTRUKTURADRUTVASOBLICIMADRUTVENESVIJESTI?

Marx zapoinje svoje analize od odreenja ovjeka. U znaku novovjekovnog poimanja Marx smatradajesmisao,cilj,osnovnipoziviodreenjeovjekapraksailiproizvodnjakojaseizraavana dvanaina: a) kao ostvarivanje ovjeka, tj. ovjek svojom proizvodnjom ili stvaranjem iskazuje svoju mogunost i sposobnost, pokazuje to eli, to moe, zna itd. Tako se on potvruje: njegove mogunosti (a time i on sam) postaju stvarnost, on se ostvaruje. Bez toga se, naime, nikada ne bi

36

moglosaznatitojezapravoovjek(npr.,nizakoganemoemospravomtvrditidajepametanako neuininetopametno) b)kaooovjeenjeprirode,tj.utomistominuproizvodnjeovjekdajeprirodidrukijioblikisvrhu odonogoblikaisvrhekojuonaposebiima.Takoodhrastaovjekproizvodistol,odkamenakip,itd., to hrast ili kamen sami po sebi nikada ne bi postali. Drugim rijeima, ovjek dokida prirodno postojanje (oblik i sadraj) raznih prirodnih predmeta i pojava i daje im drukiji (svoj, ljudski) oblik, sadraj i smisao. Tako priroda postaje ljudsko djelo. itava ljudska povijest pokazuje taj proces. Mi, naime, lako moemo utvrditi ljudsko djelo u svakom povijesnom razdoblju, pa zato i govorimo o ljudskoj povijesti jer se u njoj uvijek ponovno iskazuje ovjek u svom djelu (piramidi, akropoli, slici, stroju,gradovima,itd.).Tozaivotinjunikadanemoemotvrditi. Da bi ovjek mogao proizvoditi, potrebna su mu sredstva za proizvodnju (sirovine, orua) i sloboda izbora u iskazivanju svojih mogunosti (odluivanje, samoupravljanje). Ako mu to nije dostupno, on postaje udaljen ili otuen od mogunosti da postupa ljudski, tj. da bude ovjek. To se uistinuidogodiloiosnovnajeMarxovapreokupacijadapokaezatoikakosetodogodilo,odnosno tobitrebalouinitidasetakvostanjepromijeni.

PITANJAIZADACI 1.OBJASNI I PRIMJERIMA OBRAZLOI SMISAO ODREENJA OVJEKA KAO BIA PRAKSE, STO SE IZRAAVA: A) KAOOSTVARIVANJEOVJEKAIB)KAOOOVJEENJEPRIRODE. 2.OBJASNIIPRIMJERIMAOBRAZLOITOZNAIDASEOVJEKOTUUJEODSVOJELJUDSKEPRIRODE.

37

2.DRUTVENAPROIZVODNJALJUDSKOGIVOTA
Povezanost i jedinstvo ekonomskih procesa proizvodnje, raspodjele, razmjene i potronje. Presudanutjecajmaterijalneproizvodnje. Proizvodnesnagesainjavaju:sredstvazaproizvodnju(tj,predmetiradaisredstvazarad)iljudi. Uzajaman odnos proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Odnos prema vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju odreuje poloaj ljudi u procesu proizvodnje i u drutvu uope. Ubrzani razvitaksredstavazaproizvodnju. Globalnastrukturadrutva:drutvenoekonomskaosnovaidrutvenanadgradnja.

PROCESDRUTVENEMATERIJALNEREPRODUKCIJE Da bi seodrali,bogatiliisvojmaterijalniivotreproducirali(obnavljali),ljudimorajuopetovano pribavljati i troiti sredstva koja su za to potrebna. Dolaze do njih u svojoj proizvodnoj djelatnosti i zatim ih dijele i mijenjaju jedne za druge. Tek nakon toga slijedi njihova potronja i neposredno zadovoljavanje potreba. Na taj nain proces drutvene materijalne reprodukcije prolazi etiri uzastopneisvestranopovezaneimeuzavisnefaze:proizvodnju,raspodjelu,razmjenuipotronju. U proizvodnji lanovi drutva odvajaju, izrauju, oblikuju i tako prilagoavaju prirodnu materiju svojim potrebama. U raspodjeli oni raspodjeljuju proizvode rada izmeu sebe i svojih organizacija i zajednicauzavisnostiodprethodnerazdiobesredstavazaproizvodnju,poloajazajednicaikolektiva uorganizacijidrutvenogradaipostojeihdrutvenihpropisa.Meusobnomrazmjenomtakosteenih sredstava oni dolaze do potrebnih dobara i usluga. Naposljetku, u potronji postaju ti proizvodi predmetiindividualnogprisvajanjaiuivanja. Pojedine se faze drutvene materijalne reprodukcije uzastopno smjenjuju, ustaljeno ponavljaju i svestrano prepleu i povezuju. Dok se jedno proizvodi, drugo se raspodjeljuje, tree razmjenjuje i etvrto troi. Kontinuitet tih procesa ima trajan oblik krunog kretanja, a njihovo povezivanje i uzajamno utjecanje jasno pokazuje da u svakom drutvu postoji odreeno jedinstvo proizvodnje, raspodjele,razmjeneipotronje. U tom jedinstvu ekonomskih procesa i njihovih meusobnih utjecaja upravo se iscrpljuje gospodarskiivotodreeneljudskezajednice.Apritomejeipakproizvodnjasredstavazamaterijalni ivot drutva presudna i najznaajnija faza ljudskog ekonomskog djelovanja i ono podruje meuljudskih odnosa koje odreuje fizionomiju drutva i karakter svih drutvenih veza i utjecaja. Obinosepodizrazommaterijalnaproizvodnjamislinaproizvodnjumaterijalnihdobara(daklesamo najednufazuukupnogekonomskogprocesa),zarazlikuodmaterijalneproizvodnjedrutva,odnosno, to je isto, proizvodnje materijalnog ivota koja zahvaa sve ekonomske procese, sve faze drutvenematerijalnereprodukcije.
1.KOJA ETIRI EKONOMSKA PROCESA SAINJAVAJU KRUNI TOK PROCESA DRUTVENE MATERIJALNE REPRODUKCIJE? 2.KOJI JE OD TA ETIRI PROCESA PRESUDAN I NAJVANIJI S OBZIROM NA TO DA ODREUJE FIZIONOMIJU DRUTVAIKARAKTERDRUTVENIHVEZA? 3.U EMU SE SASTOJI RAZLIKA IZMEU MATERIJALNE PROIZVODNJE I MATERIJALNE PROIZVODNJE DRUTVA(ODNOSNOPROIZVODNJEMATERIJALNOGIVOTA)? 4.SAMOSTALNONABROJNEKOLIKONAJVANIJIHOBLIKAMATERIJALNEPROIZVODNJE.

UVJETIPROIZVODNJE,PROIZVODNESNAGEIPROIZVODNIODNOSI Dabiprocesmaterijalneproizvodnjemogaozapoetiidabisenormalnomogaoodvijati,moraju se u prethodnim akcijama prikupiti i na prikladan nain povezati i kombinirati odgovarajui uvjeti proizvodnje. Njihovi su osnovni inioci sredstva za proizvodnju i ljudi koji ive u zajednici dakle

38

predmetni i osobni uvjeti proizvodnje. O njihovoj razvijenosti i raznovrsnosti ovise proizvodne mogunostiusvakojljudskojzajednici.Tojeonajproizvodnipotencijalkojimraspolaezajednicaikoji umnogomeutjeenapravceirezultateprivredneorijentacije. Predmetni uvjeti proizvodnje dolaze kao dar prirode ilisuproizvodranijegdjelovanjazajednice. Dakle, to su prirodna sredstva za proizvodnju (korijenje, biljke, divlje ivotinje, kamenje, toljage, minerali itd.) i proizvedena sredstva za proizvodnju (zgrade, strojevi, prijevozna sredstva, predivo, tkanineitd.).Nezavisnoodtogadijelimoihnasredstvazaradipredmeteradaveprematomedali suposrijedistvaripomoukojihradimoilipredmetikojeobraujemo. Sredstva za rad jesu sve one stvari koje ljudima omoguavaju da proizvode i koje oni stavljaju izmeu sebe i predmeta rada u toku njihove obrade. ovjek se zapravo i izdvojio iz ivotinjskog carstva i osamostalio se kao snaga koja se suprotstavlja prirodnim silama i prilagoava ih svojim potrebama tek onog asakadjepoeoproizvoditisredstvazarad.Odtadasredstvazaradpostaju najpouzdanijipokazateljstupnjaekonomskograzvojaljudskogdrutvainajutjecajnijiinilacformiranja, razvijanjaiiezavanjaodreenihodnosaproizvodnjematerijalnogivota. ZatoMarxizakljuujeovostajalitekonstatacijomdaseekonomskeepohenerazlikujupotome toseproizvodi,negopotomekakoseproizvodi,kojimsredstvimazarad. Predmeti rada su stvari na koje ljudi djeluju u procesu proizvodnje da bi ih odvojili, preradili, izmijenili i prilagodili svojim potrebama. Zemlja i voda opi su predmeti rada kojima se koriste od poetka prisvajanjem plodova, riba, raslinja, rudnog blaga itd. Kasnije se pristupa uzgoju potrebnih dobarazemljoradnjomistoarstvom,kaoidaljnjempreraivanjusteenihproizvoda.Obinosestvari koje su jednom ili vie puta ve bile podvrgnute ljudskoj djelatnosti zovu sirovine pa tako u modernimdrutvimasirovinetvoreglavninupredmetarada. Sredstva za rad, predmeti rada i ljudi koji ive u zajednici samo su raspoloivi ili, bolje rei, potencijalni uvjeti proizvodnje. Tek kad su spojeni i stavljeni u pokret oni postaju aktivni uvjeti proizvodnje.Ovoaktiviranjeproizvodnihiniteljatzv.faktoraproizvodnjedovodiujednoido formiranja odreenih odnosa proizvodnje materijalnog ivota. Zato se esto istie da se po posebnomputuinainuspajanjaradnikaisredstavazaproizvodnjurazlikujurazneepohedrutvene strukture. Tipine su proizvodne snage: potinjene prirodne sile, plodnost zemlje, plovnost rijeka, sustav djelujuih sredstava za rad, primjena kemije u industriji i zemljoradnji, promet, ljudska zajednica, iskustvo i naobrazba proizvoaa, podjela rada, znanost, kooperacija, udruivanje, automatizacija, kompjutorizacija,kibernetizacijaikompleksnascijentizacijaproizvodnjeitd. Sveukupnost proizvodnih snaga koje stoje na raspolaganju nekoj zajednici i koje ona stavlja u pokretkadaproizvodiodreujenjezinuproizvodnumoiplodotvornostnjezineproizvodneaktivnosti, odnosno,tojeisto,odreujeproizvodnusnagunjezinarada.(15) Kad ljudi stavljaju u pokret sredstva za proizvodnju, tj. kad se proces proizvodnje poinje stvarnoodvijati,ondaistovremenoisamiljudistupajuumeusobneodnoseproizvodnjeiliproizvodne odnose.Tiseodnosikonkretnooitujuusamomprocesuproizvodnje(organizaciji,funkcijama,radnim mjestimaisi.),aliitakodanpr.nekiljudiimajuusvojemvlasnitvuveidioilisvaraspoloivasredstva za proizvodnju, pa zbog toga i ne trebaju raditi ve mogu nareivati da za njih rade oni koji takva sredstva nemaju u vlasnitvu. Na taj nain vlasnici sredstava za proizvodnju iskoritavaju (eksploatiraju)iodreujuuvjeteinainivotairadaonimakojitasredstvanemaju. Posljedicetakvogodnosapremasredstvimazaproizvodnjusunesagledive,alijebitnodaeod toga zavisiti uloga i poloaj svakog pojedinca u drutvu, odnosno organizacija cjelokupnog drutva, Stosesvezajednoobinonazivadrutveniodnosi. U tom dakle smislu sredstva za proizvodnju utjeu na proizvodne ili drutvene odnose. Ako se budu bitno izmijenili elementi sredstava za proizvodnju (npr. ako se bitno usavre ili otkriju nova sredstva za rad i pronau nove sirovine), onda e se nunomijenjatiiodnosiproizvodnje,odnosno cjelokupnidrutveniodnosi. Meutim,jasnojesamoposebidasepromjenesredstavazaproizvodnju,odnosnoproizvodnih snaga, ne mogu zbivati nigdje drugdje nego unutar postojeih proizvodnih ili drutvenih odnosa. tovie, postojei proizvodni odnosi utjeu na izmjenu proizvodnih snaga, tj. oni se meusobno uzajamnouvjetuju.

39

itavovajprocesimeusobniodnosmoeseshematskiprikazatiovako:

1.NABROJNEKOLIKOMOGUIHPREDMETARADA. 2.NAVEDIPRIMJERENEKOLIKOMOGUIHSREDSTAVAZARAD. 3.NAVEDINEKOLIKOVRSTARADNIKAKAOVRSTARADNESNAGE. 4.ODEGASESASTOJESREDSTVAZAPROIZVODNJU? 5.OBJASNIODEGASESVESASTOJEPROIZVODNESNAGE.OBRAZLOITOINAPRIMJERIMA. 6.OBJASNITOSUTOPROIZVODNIODNOSI.NAVEDIKONKRETNEPRIMJERE. 7.OBJASNI U KAKVOM SU MEUSOBNOM ODNOSU PROIZVODNE SNAGE I PROIZVODNI ODNOSI. OBRAZLOI PRIMJERIMA.

RAZVITAKSREDSTAVAZAPROIZVODNJU Akouzmemodajeprethodniksuvremenogovjekapoeoupotrebljavatiorueuoblikutoljageili tupog klinastog kamena prije kojih milijun godina, tada je do prve proizvodne revolucije (ratarske) proteklo 990 000 godina, za koje vrijeme vidimo veoma malen napredak u razvitku proizvodnih sredstava.Utokuitavogdotadanjegrazvojatehnolokinapredakovjekasastojaoseutometoje odotklesavanjakremenapreaonanjegovopoliranje.Spojavombakra,bronceieljezaprijedeset milenija njegovsealatusavravaipoformiipoefikasnosti.Dotadanjuepohurazvitkaproizvodnih 22 snaga obiljeava upotreba vlastite miine energije za pokretanje orua. Tek je domestikacija ivotinjauneolitikuznailapojaanjeuizvorimaenergije.Oko3000.godineprijen.e.uMezopotamiji su pronali kola s kotaima i tako usavrili vuu s volovima i magarcima. Malo zatim su Hiksi, nomadskiosvajai,dovelikonja,kojijeEgipanimaposluioprviputzavuupluga. StarisuEgipani,inise,bilitakoerprvikojisuseznalikoristitivodenomenergijomtakotosu stvoriliprvioblikvodenice(voenogmlinaskamenimrvnjevima),astariRimljanisuvodenuenergiju zamijenili konjskom i robovskom, dok su stari Anglosaksonci upotrebljavali magarce za pokretanje mlinova. Vjetrenjae su se pojavile u Engleskoj tek 830. godine n.e.Utokusrednjegvijekavidimo kako se usavrava koritenje vjetra i vode kao izvora energije, pa se u 13. stoljeu prvi put upotrebljavaju vjetrenjae za piljenje drva.UistovrijemeiGermanisepoinjusluitivodenicomza pokretanje ekia na nakovnju. Iako je primjena vode i vjetra znaila velik napredak, ipak u toku itavogtogvremenaglavniizvorradneenergijeostajuljudskimiii. Napredakgeometrijeimehanikedozvoliojeovjekudaodrenesansenadaljeobraasveveupanju izgradnjiraznihmehanikihstrojeva,kojisuveinombiliizraeniuvojnesvrhe(katapultiibaliste)ili kaoigrake(razniautomati),alikojisesvevieupotrebljavajuiuproizvodnji.Svistrojevipoivajuna estosnovnihnaela.Osimkotaa,kojijeovjekpotpunosamizmisliojernijeimaouzorauprirodi, nalazimojoupotrebupoluge,kolotura,iljka,vijkaikoseplohe.Taosnovnaoruakombinirajuseu strojevimanaraznenaine. Strojevi su doli do svojeg punog izraaja tek onda kada se ovjek nauio koristiti prirodnim izvorimaenergije.ivotinje,vjetarivodatakoersuprirodniizvorienergije,ajednimdijelomirobovi, ali se njihove radne mogunosti ne mogu usporediti s otkriem i upotrebom ugljena, koji pokree
22

domestikacijapripitomljavanje,odomaivanje

40

parne strojeve,nafte,kojasluizamotoresunutranjimizgaranjemilielektrike,kojapokreerazne vrstedinamomotora.Joidanassuglavniizvorienergijehrana(za ljudeiivotinje),ugljeninafta,koji su svi odreda preobraena Suneva energija. No, samom Sunevom energijom ovjek se jo nije nauio koristiti, iako Sunce za tri dana daje vie energije nego to iznosi sva energija, uraunavi i nuklearnu,kojomljudidanasraspolau. Siskoritavanjemugljenainafte,adakakoielektrike,poinjedobamainizma.Njegovoroenje padauvrijemeotkriaparnogstroja,zatojezasluanJ.Watt(1769).Zapogonparnogstrojailiza loenjeparnihkotlovapoeoseupotrebljavatinajvieugljenjersedrvanisupokazalatakokorisnim (ugljenimamnogoveukalorinuvrijednost).Odtogvremenaljudiusavravajustrojevekojiimslue kaoizvorradneenergije.Oniimajupogonskuulogu,tj.zadaudapokreudrugestrojeveilinaprave za proizvodnju ili predmet. Meu pogonskim motorima najvee znaenje imaju: parni stroj, parna turbina,vodenaturbina,benzinskistroj(strojevisunutranjimizgaranjem),dizelstrojiraznistrojevina mlazni pogon. Ti strojevi i pogonska sredstva (koja se koriste najvie ugljenom i naftom) postali su danas glavni izvori proizvodne energije. Tako su jo 1850. godine konji, mazge i magarci davali proizvodnjitriipolputavieenergijenegoljudiimineralizajedno,a1910.samonetoispodpolovine ukupneenergije.Meutim,danasljudiiivotinjeinesamojoneznatanizvorenergijeuindustrijski najrazvijenijim zemljama. Ako tu energiju pretvorimo u ljudski rad, tada je svaki graanin (nesamo mukarac, nego i ena) imao 1935. godine u SAD sedamdeset robova u svojoj slubi. A danas u zemljama s rezervama nuklearne energije, kao to su Sovjetski SaveziSAD,posvojpriliciipreko stotinu robova. To nekada nisu imali ni robovlasnici, ni grofovi, ni kneevi. Vidimo, dakle, kako je ovjek uspio goleme izvore prirodne energije staviti pod svoju kontrolu i upotrijebiti za proizvodnju korisnihstvari.Atajprocesnagleindustrijalizacijejouvijeknapreduje,itoubrzanimtempom.Sjetimo sedajeodpoetkaiskoritavanjaivotinjskeenergije,vjetraivodedoindustrijskerevolucijeprolo oko5000,aodindustrijskerevolucijedodanastekoko200godina,alijezatokratkovrijemenainjen napredakskojimseonajzaproteklih5000godinanemoeusporediti.(16)
1.NAVEDIARGUMENTEZAUBRZANIRAZVITAKSREDSTAVAZAPROIZVODNJU.PRONAIORIGINALNEPRIMJERE, 2.S OBZIROM NA RAZVITAK SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU OBJASNI KOJE JE OSNOVNO OBILJEJE NAEGA VREMENA.NAVEDIPRIMJERE.

GLOBALNASTRUKTURADRUTVA
23 24 Globalnu ili opu strukturu drutva Marx je u nekoliko reenica, ali vrlo precizno, odredio u PredgovoruzaPrilogkriticipolitikeekonomije(vidipoglavljeBitmaterijalistikogshvaanjapovijesti, str,49.). U drutvenoj proizvodnji svoga ivota (tj. u procesu drutvene proizvodnje) ljudi stupaju u odgovarajueodnoseproizvodnje.Tiodnosimogubitirazliiti,ovisnoostupnjurazvijenostisredstava zaproizvodnju.Drugimrijeima,odnosiproizvodnjeizraavajuekonomskustrukturudrutvakojaini realnuosnovusvakogadrutva. ovjekneprekidnomijenjaiusavravasredstvazaproizvodnju,paseuskladustimpromjenama mijenja: organizacija proizvodnog procesa, uloga ovjeka u radu, a napose rezultati proizvodnje, tj. koliina ikvalitetproizvoda,mogunostipotrebanjeneprodaje,stjecanjedobiti(bogatstva),poloaj pojedinaca i grupa u drutvu i njihov odnos prema drugima, potreba osiguravanja imovine ili nekog pravaitd.,daklecjelokupnostanjeioblikorganizacijeodnosaproizvodnje.Tioblicimogubitiklasno eksploatatorski(robovlasniki,feudalni,kapitalistiki)ilineeksploatatorski(ljudskazajednica). Na toj se osnovi die tzv. pravnopolitika nadgradnja, to je ine pravni propisi i politike institucije(prvenstvenodrava),kojizakonskiureuju(reguliraju)sveodnoseproizvodnjeudrutvenoj osnovi. Napokon,iztepravnopolitikenadgradnjeizrastajuodgovarajuioblicidrutvenesvijesti,tj.takvi obliciinainshvaanja,uvjeravanjaidokazivanjaisi.kojimaseelepotvrditiiliopravdatipostojei obliciproizvodnihodnosaipravnopolitikogporetka.

23 24

globalanzaokruen,opi strukturasastav,graa

41

Svetozajednosainjavaopuiliglobalnustrukturunekogdrutva,odnosnoodreenudrutveno ekonomskuformaciju,karakteristinuujednojpovijesnojepohiilirazdoblju. Pokuajmotoilustriratinaprimjerufeudalizma. Proizvodne snage u tom razdoblju sastoje se od poljoprivrednog zemljita (predmeti rada) i primitivnih poljoprivrednih orua, ivotinja i kmetova, to je sve vlasnitvo feudalca. Osnovni proizvodni odnos izraava se u tome da vlasnik sredstava za proizvodnju (feudalac) odreuje to, kakoikolikoekmetoviproizvoditi,kolikoeodtogadatinjemu,akolikoekmetzadratizasebe Takav proizvodni odnos omoguuju i osiguravaju feudalni zakoni koje donosi i provodi drava, odnosnokralj. Vladajuaklasafeudalacastvoriteopeuvjerenjedajetakavodnospravedanijedinomogu,tj. da prema prirodnim i Bojim zakonima kmet mora sluiti svom gospodaru. U tom uvjeravanju i dokazivanju naroito se istiu tzv. ideoloke snage vladajue klase: filozofija, religija, znanost i umjetnost. Feudalcienastojatisvimsilamadastalnoodretakavodnos.Meutim,onjenunoosuenna propast jer se unutar tog sistema stalno razvijaju proizvodne snage kojima e taj sistem postati preuzak i one e ga zato razoriti. U ovom e se konkretnom sluaju kao nove proizvodne snage pojavitiobrtitrgovinanaperiferijifeudalnihgradova.Obrtniciitrgovcinisunifeudalcinikmetovi,a svoj nain proizvodnje ne mogu razviti unutarzatvorenogfeudalnogposjedajednogfeudalca,jertu nemajukomeprodatisvojeproizvode,afeudalnipropisiihnetiteineomoguujudaljnjiekonomski razvoj.Onieuskoropostativeomabogati,nakontogaimoni,paeuburoaskojrevolucijirazbiti opnufeudalnogsistemaiizgraditiuvjetezanoviproizvodniodnos.Oniesepretvoritiukapitalistiku klasuipreuzetisvasredstvazaproizvodnjuisvuvlast,anjimanasuprotnastatenovaeksploatirana klasaradnici,proleteri.Dakako,odmahesepojavitiisasvimnovioblicisvijesti,primjereninovom sistemu. Strukturajednedrutvenoekonomskeformacijeprikazanajegrafiki.
IDEOLOKANADGRADNJA OBLICIDRUTVENESVJESTI PRAVNOPOLITIKA NADGRADNJA

III

FILOZOFIHA,MORAL,RELIGIJA,ZNANOST,UMJETNOST PRAVNOPOLITIKISISTEM(ZAKONIIDRUGIPROPISIILI INSTITUCIJEKOJEOSIGURAVAJUSTANJEPROIZVODNIH ODNOSA)DRAVA

II

DRUTVENOEKONOMSKA OSNOVA

Osnovno i najbitnije svojstvo ovjeka je proizvodnja, tj. preoblikovanje i podvrgavanje prirodnih predmeta i pojava svojim potrebama i eljama. Po tom svojstvu on se razlikuje od svih drugih ivih biajernijednoodnjihnematosvojstvo.ivotinjasesamoukljuujeuprirodu,alijenemijenja. Proizvodnjom ovjek ne mijenja samo prirodu, ve u inu proizvodnje izraava i potvruje svoje ljudskestvaralakemogunostiisposobnosti,aujednostupaiurazliiteodnosesdrugimljudima.To svezajednoMarxnazivadrutvenomproizvodnjomljudskogivota. Naovomsvojstvu,tj.naprocesuproizvodnje,zasnivasecjelokupnaljudskapovijestodpostanka ovjekadodanas.Tobisenajsaetijemogloovakoobjasnitiipokazati: Za proizvodnju je potreban materijal ili predmeti rada. To su prirodni predmeti (sama priroda) i predmeti koje je ovjek ranije stvorio, dakle, ono od ega se neto proizvodi. Zatim su potrebna

42

sredstva za rad (pribori, alati, orua, strojevi i si.) pomou kojih ili ime se proizvodi. Napokon je potrebaninosilacradaovjeksasvojomfizikomiumnomenergijom,znanjima,iskustvimaitd. Predmetirada(materijal)isredstvarada(orua,pribori),zovusezajednikimimenomsredstvaza proizvodnju. Njihstavljaupogonsamovjekitadaonizajednosnjimpostajuproizvodnasnaga. Ta tri elementa (predmeti rada, sredstva radaiovjek)usvakominuproizvodnjemorajununo doiunekakavmeusobniodnos.Tajodnosmoebitiveomaraznolik.Naprimjer,jedanovjekmoe samraditiilitomoeraditijednaorganiziranagrupamoenetkoimativlastitasredstvazaproizvodnju isamnanjimaraditiili,mogusredstvazaproizvodnjubitivlasnitvojednogovjekailinekolicineljudi, pa drugi nemaju ni gdje, ni to raditi, ako im to ne dozvoli ili ne naredi vlasnik sredstava za proizvodnju,itd. Taj splet drutvenih odnosa ili proizvodnih odnosa konkretno se izraava kao drutveni poloaj i utjecajpojedinacaigrupa(vlast,mo,bogatstvo,privilegije,izrabljivanje,potinjenostisl.),zatimkao posjedovanje i mogunost troenja bogatstva, pravo upravljanja i nareivanja u proizvodnji i drugim djelatnostimaitd.Vladajuaklasaosiguravasebiuvijekprivilegiranipoloajpropisimaizakonimakoje donosi drava kao njen zatitnik i garancija. Nije stoga udo da se itava ljudska povijest na kraju krajeva svodi na borbu za vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju jer su onome tko ih posjeduje otvorenesvemogunostiiobrnuto. Svaki oblik eksploatatorskog proizvodnog odnosa proizlazi iz odgovarajueg stanja proizvodnih snaga i efcsploatatorsfca klasa nastoji ga po svaku cijenu to dulje zadrati. U tu svrhu ona stvara sistem tzv. ideoloke nadgradnje, koja sadri odgovarajua tumaenja, uvjerenja, vrijednosti i dokazivanja kako je postojee stanjenajboljeinajnormalnije.Timesenaposebavecrkva,prosvjeta, znanost,filozofija,umjetnostisveostaletzv.idejneiliduhovnesnagenekogdrutva.Velikiirelativno dugotrajni drutveni sistemi nazivaju se drutvenoekonomske formacije, a sastoje se od drutveno ekonomskeosnove,pravnopolitikenadgradnjeiodgovarajuihoblikadrutvenesvijesti("ideologije).

PITANJAIZADACI 1.OBJASNISTOODREUJEGLOBALNUILIOPUSTRUKTURUDRUTVA. 2.POUZORUNAANALIZUDRUTVENOEKONOMSKEFORMACIJEFEUDALIZMASAMOSTALNOPRIKAZIOSNOVNA OBILJEJA DRUTVENOEKONOMSKE FORMACIJE ROBOVLASNIKOG I KAPITALISTIKOG DRUTVA. OPII PREVLADAVAJUE OBLIKE PROIZVODNIH SNAGA I PROIZVODNIH ODNOSA KOJI DAJU OBILJEJE TIM DRUTVIMA. 3. ...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 4.SAINI PREGLED NATUKNICA ZA PONAVLJANJE. NAKON TOGA USPOREDI NAE UVODNE NAZNAKE NA POETKUPOGLAVLJA. 5.SVOJPREGLEDDOPUNIPOTREBNIMSADRAJNIMODREENJIMA,OBJANJENJIMAIPRIMJERIMA. 6.UTUMAUPOJMOVAUOVOMUDBENIKUVIDITERMINE: DRUTVO ZAJEDNICA PROIZVODNJA PREDMETRADA PROIZVODNIODNOSI DRUTVENIODNOSI DRUTVENOEKONOMSKAFORMACIJA STRUKTURA

PROIZVODNESNAGE BAZAINADGRADNJA

43

3.PRIVATNOVLASNITVOIKLASNODRUTVO
Odnosi proizvodnje ovise o razvitku materijalnih proizvodnih snaga. Obiljeja ivota u prvobitnoj zajednici. Pojava privatnog vlasnitva i klasnog drutva. Odreenje pojma drutvene klase. Nunost klasnog sukoba. Drava kao sredstvo klasnog nasilja. Uloga ideologije vladajue klase. Ekonomski oblikklasneborbeiideolokaborbaeksploatiraneklase.Obliciklasneeksploatacijeupovijesti.Viak vrijednosti kao osnova eksploatacije najamnog rada radnika. Radnik je na tritu roba poput drugih roba.

NASTANAKKLASAIKLASNOGDRUTVA Prvobitniiliprimarnioblikegzistencijeljudskevrstejezajednicakojusainjavarelativnomalena grupa ljudi, meusobno povezanih biolokim (rodbinskim) i socijalnoekonomskim (zajednika imovina)vezama.Uljudskojzajednicisvejezajedniko:rad,imovina,osiguranje,briga,alost,radost, plijeninjegovaraspodjelaitd.Uzajednici,dakle,dominiraosjeaj:mi,nae,zajedniko. Takavodnoszajednitvanalazimoidanasuporodiciiuimrodbinskimgrupamakojeseupravilu ne zasnivaju na ekonomskim interesima, ve na prirodnom osjeaju zajednike brige i panje. Najtipinijijetakavodnosmajkeidjeteta. Ova se zajednica s vremenom raspada. Zato? Oslanjajui se na Marxa, moglo bi se ukratko odgovoriti: zajednica se raspada nuno, nezavisno od volje njenih lanova, a zavisno od stupnja razvitka materijalnih proizvodnih snaga u zajednici. U drutvenoj proizvodnji svoga ivota kae Marxljudistupajuuodreenenuneodnose,nezavisneodnjihovevolje,odnoseproizvodnje,koji odgovaraju odreenom stupnju razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga... Kad narasle proizvodne snage dou u sukob s postojeim oblikom vlasnitva, tada se taj oblik vlasnitva nuno mijenja. Trebadaklepretpostavitidasuseproizvodnesnageuzajednicirazviledotemjeredaseuokviru zajednikogvlasnitvavienisumogleprimjenjivatiistogasezajednicaraspala.Tokonkretnoznai dasezbogprirodnogpoveanjazajednicenisuviemoglezadovoljavatipoveanepotrebepostojeim sistemomproizvodnje,venunodolazidospecijalizacijepojedinacazanekedjelatnosti,imeseoni postepenoizdvajajuizokvirazajednice,uzimajuiiprisvajajuipritomediobivezajednikeimovine. Tako se postepeno raspada zajednica jer nestaje zajednikog vlasnitva kao njene osnove, a javlja se privatno ili privatizirano vlasnitvo, iz kojeg se raa novi, bitno drugaiji oblik ljudske organizacije koji nazivamo drutvo. Izraz privatno ili privatizirano potjee od latinskog glagola privare, koji znai liiti, iskljuiti, onemoguiti. Privatizacijatakodoistaznaiizvjesnoograivanje neke stvari, prava, imovine i sl. kako bi se svi osimvlasnikaiskljuiliililiilimogunostidasetime koriste.Zarazlikuodzajedniceuovomoblikuvlasnitvadominiraosjeaj:ja,moje,privatno.Rezultat procesaprivatizacije,kojijeveomasloen,punratovaiobrauna,asigurnojehistorijskidugotrajao, inipodjeladrutvanadvijegrupeiliklase.Najednojjestranimanjagrupaonihkojisuuspjeliprisvojiti sredstvazaproizvodnjuipostaliprivatnivlasnici,anadrugojjestranimnogoveagrupaonihkojiu tomenisuuspjeliilisuimoniprvinanekinainpreotelinjihoviimovinu.Usvakomsluajuonisada nemajunikakvihsredstavazaivot,paimnepreostajenitadrugonegodasestavenaraspolaganjei podvrgnu(namilostinemilost)vlasnicimasredstavazaproizvodnjuilidaumruodgladi. Tako po prilici nastaju dvije drutvene grupe ili klase, od kojih brojano manja izrabljuje ili eksploatiradruguznatnobrojnijuzahvaljujuivlasnitvunadsredstvimazaproizvodnju.Onaprvase zato naziva izrabljivaka ili eksploatatorska, a druga izrabljivana ili eksploatirana klasa. Njihov meusobniodnoszovemoklasnaeksploatacija,adrutvoukomeonadominiraklasnodrutvo.Samo jeposebijasnodazbogtakvogodnosameuklasamavladastalnanetrpeljivost,suprotnostiborba, pajezatopovijestljudskogdrutvazapravopovijestklasnihborbi.
1.KOJASUOBILJEJAIVOTAUPRVOBITNOJZAJEDNICI? 2.KOJIOSJEAJIDOMINIRAJUUPRVOBITNOJZAJEDNICI? 3.KOJIOSJEAJIPOKAZUJUKARAKTERPRIVATNOGVLASNITVA? 4.OBJASNIKOJIJEOSNOVNIUVJETZAPOJAVUPRIVATNOGVLASNITVA.

44

ODREENJEIKARAKTERISTIKEKLASE Marx nije na jednom mjestuizniocjelovituteorijuidefinicijuklase,vejeonasadrananavie mjestaunjegovimdjelima.NajcjelovitijudefinicijuklasedaojeLenjinionaglasi:Klasesezovuvelike grupeljudikojeserazlikujuposvojemmjestuuhistorijskiodreenomsistemudrutveneproizvodnje, posvojemodnosu(veinomutvrenomiformuliranomuzakonima)premasredstvimazaproizvodnju, po svojoj ulozi u drutvenoj organizaciji rada pa, prema tome, i po nainu dobivanja i veliini drutvenogbogatstvakojimraspolau...Klasesutakvegrupeljudiodkojihjednamoeprisvajatirad drugihzahvaljujuirazlicinjihovapoloajauodreenomsistemudrutveneprivrede. Klasesudaklevelikegrupeljudikojeserazlikuju: a)posvojemmjestuuhistorijskiodreenomsistemudrutveneproizvodnje,atosu:robovlasniki sistem(robovlasnikrob),feudalnisistem(feudalackmet)ikapitalistikisistem(kapitalistproleter) b)poodnosupremasredstvimazaproizvodnju,tj.dalijesuilinisuvlasnicitihsredstava.Ovajse odnosredovitoutvrujezakonimaidrugimpropisimakojedonosiititidrava c)pouloziudrutvenojorganizacijirada,tj.jedni(vlasnici)nareujuirukovodeposlovima,adrugi (nevlasnici)ihizvravaju d) po nainu dobivanja i veliini drutvenog bogatstva, tj. jedni (vlasnici) prisvajaju najvei dio drutvenogbogatstva,adrugima(nevlasnicima)dajusamonajnunijasredstvazaodranjeivota. Klaseimajupovijesnikarakter,atoznaidaonenisuvjenetvorevine,vesujednomnastalei pododreenimeuvjetimanestati. Pripadnostnekojklasijedakleoiglednotzv.objektivnainjenica,ovisnoonavedenimkriterijima. Netkopripadaovojilionojklasi,bioontogasvjestaniline,htioontoiline.Zatonijepotrebnonikakvo ulanjivanjeiliiskaznica. Napokon,klasesuuvijekobjektivnoinunoumeusobnomsukobu(antagonizmu)jerjednapod svaku cijenu eli odrati vlast nad drugom, a ova se opet nastoji osloboditi njenog pritiska i izrabljivanja.Ovajsesukob(antagonizam)ispoljavanaraznenaine,alisenikadainikakonemoe ukloniti.
1.ANALIZIRAJLENJINOVOODREENJEKLASE.SVAKOPOJEDINOODREENJEPOTKRIJEPIIPRIMJERIMA. 2.KOJA JE PRESUDNA ODLIKA KLASNOG DRUTVA? U EMU SE BITNO RAZLIKUJU KLASNO I BESKLASNO DRUTVO? 3.ZATOJENUANKLASNISUKOB?

OBLICIKLASNEBORBEIDRAVA Klasakojaposjedujesredstvazaproizvodnjunalazisezbogtogaupovlatenompoloaju.Onaje monaitumoispoljavauoblikuvlastipomoukojeostvarujeititisvojeintereseidriupokornosti podreenu klasu, pa je zato nazivamo: vladajua klasa. Ta se mo i vlast izraava u posebnoj drutvenoj tvorevini koja se naziva drava. Dravu sainjava organizirana grupa ljudi (dravni aparat) specijalizirana za vrenje vlasti. Dravni aparat donosi zakone i brine se za njihovo provoenjepomoutzv.izvrnogaparata(policija,vojska,razniupravniorganiiinovnici).Zasluaj neizvravanjailikrenjazakonapostojedravnisudoviikazne,Dravaje,dakle,instrumentvladajue klase ili tipina klasna tvorevina. Zato e doivjeti istu sudbinu kao klasa. Dravni aparat, naravno, sainjavaju predstavnici vladajue klase. Na taj nain vladajua klasa osigurava svoj povlateni poloajtrudeisedagatodueopravdaizadri(konzervira).Zatovladajuuklasuupraviluuvijek smatramokonzervativnomklasom. Poreddirektnevlastiinasiljavladajuaklasasekoristiidrugimsredstvimakakobiupokornosti odrala podreenu klasu, a to je prije svega njena ideologija. Ona se pored ostalog svodi na organiziram sistem uvjeravanja i dokazivanja da je postojee stanje pravedno, dobro, opravdano i jedinomogue.Utusvrhuvladajuaklasasekoristikaomonimsaveznicimaznanou,filozofijom, religijom i umjetnou jer su objektivno sve ove djelatnosti pod njezinom neposrednom kontrolom. VladajuemislinekeepohekaeMarxmislisuvladajueklase. Izrabljivana ili eksploatirana klasa nema na raspolaganju sredstva vlasti i moi za borbu protiv nasilja vladajue klase ona se bori drugim sredstvima i drugim oblicima borbe. To je prije svega

45

ekonomskioblikklasneborbe,kojajeusmjerenanapoboljanjeuvjetarada,veenadniceiopenito bolje ekonomskomaterijalne uvjete ivota. Ta se borba provodi npr. trajkovima. Sloeniji i jo efikasniji oblik klasne borbe potlaene klase jeideolokaborba.Onasesvodinatodapripadnicite klase postanu svjesni svog poloaja i da se svjesno i organizirano bore protiv svojih klasnih neprijatelja. Odluujuu ulogu u tome imaju teoretiari i tzv. ideolozi potlaene klase. Ona sezatim organiziranookupljaokonekesvojeorganizacije(npr.radnike,socijalistikeilikomunistikepartije), preko kojesemoeuspjenijeboritizasvojeosloboenjeodnasiljaiodiskoritavanjaizrabljivake klase,naroitoprotivnjenogideolokogzavaravanja. Revolucijapredstavljanajradikalnijioblikklasneborbepotlaeneklase.Urevoluciji,naime,dolazi dosvrgavanjairazvlaivanjavladajueklase,toondaizazivaikorijenitupromjenusvihdrutvenihi ekonomskihodnosaupostojeojorganizacijidrutva.
1.OBJASNIKOJAJEOSNOVNAULOGADRAVE? 2.NAVEDIKOJIMSEUSTANIVAMA,ORGANIMAIOBLICIMASLUIDRAVADABIODRALAPOSTOJEIPOREDAKI PROVODILA INTERESE VLADAJUE KLASE. NASTOJ DA TVOJ PREGLED BUDE STO POTPUNIJI. POKUAJ BAREMDONEKLESREDITIIRAZVRSTATISVETEBROJNEUSTANOVEIOBLIKE. 3.KOJUULOGUIMAIDEOLOGIJAVLADAJUEKLASE? 4.OPIITONAPRIMJERUIDEOLOGIJESREDNJOVJEKOVNOGDRUTVA.(VIDIODGOVARAJUEPOGLAVLJE UIDIJELUUDBENIKA). 5.OBJASNI OBLIKE EKONOMSKE KLASNE BORBEIZRABLJIVANEKLASE.OBLIKEISMISAOTEBORBE POKAINAPRIMJERIMA. 6.KOJIJESMISAOIDEOLOKEBORBEIZRABLJIVANEKLASE?PROTUMAITOIPRIMJERIMA. 7.KOJUULOGUUIDEOLOKOJBORBIIMAJURADNIKEPARTIJE? 8.IZ DNEVNIH NOVINA IZLUI NAZIVE, OBLIKE I SADRAJE RADA NEKIH RADNIKIH SOCIJALISTIKIH I KOMUNISTIKIHPARTIJAUSUVREMENOMKAPITALISTIKOMSVIJETU. 9.TOJEREVOLUCIJA?KOJIJENJENCILJ?

MEHANIZAMKLASNEEKSPLOATACIJE Dosadasmoutvrdiliiobjasnilidavladajuaklasaizrabljujeilieksploatirapodreenuklasu.Sada trebaobjasnitiuemujeonaeksploatirainakojinaintoini. Ne postoji jedan ili jedinstven oblik ili mehanizam eksploatacije, nego se on razlikuje ovisno o povijesnim specifinostima pojedinog klasnog sistema drutvene proizvodnje. Postoje tri takva sistema:robovlasniki,feudalniikapitalistiki. U robovlasnikom sistemu vladajua klasa robovlasnika potpuno i neogranieno raspolae robovimakaoisbilokojimdrugimsredstvomzaproizvodnju.Porobovlasnikimzakonimarobnitito posjeduje, niti ima bilo kakva prava. Rimljani ga nazivaju instrumentum vocale, tj. sredstvo koje govori. U feudalnom sistemu vladajua klasa feudalaca je vlasnik zemljinih posjeda zajedno s kmetovima koji ive i rade na tim posjedima. Eksploatacija kmetova sastoji se u tome to oni po nalogu svojih gospodara moraju obraivati zemlju i davatigotovosavprihodgospodaru.Sebismiju ostavitisamotolikokolikoimjenajnunijezaodranjeivotairadnesposobnosti. Ukapitalistikomsistemuvladajuaklasakapitalistaposjedujesredstvazaproizvodnju(sirovine, alate,strojeve,tvorniceitd.)nakojimaradipodreenaklasaradnici.Zarazlikuodrobovaikmetova radnici su slobodni graani, formalno ravnopravni pred zakonom s kapitalistima. Meutim, kako oni nemaju svojih vlastitih sredstava za proizvodnju, prisiljeni su prodavati svoju radnu snagu, tj. svoje sposobnostiivjetinekapitalistudabiosiguralisredstvazaivot. Oni, dakle, rade na sredstvima za proizvodnju koja su vlasnitvo kapitalista, zapoljavaju se u njegovojtvorniciituobavljajuzadaneposloveobino8satidnevno.Zatoimkapitalistdajenovanu naknadu nadnicu ili dnevnicu. Ovo je naoko u redu. Meutim, Marx je u svojoj kritici buroaske politike ekonomije (Kapital) nedvojbeno dokazao da kapitalist ne plaaradnikazasvih8satirada, vemuoduzimajedandionjegovarada.Radnik,naime,zaradivrijednostsvojednevniceneza8,ve npr.za5satiradajerzatih5satiproizvedetolikuvrijednostrobekolikoiznosinjegovanadnica.On

46

e, prema tome, preostala 3 sata raditi besplatno za kapitalista, a vrijednost, koju proizvede za to radno vrijeme, naziva se viak vrijednosti koji kapitalist uzima sebi. Taj viak vrijednosti je izvor bogaenjakapitalista,alijetoupravorezultateksploatacijeiliizrabljivanjaradnika. Kapitalistesaddiotogvikavrijednostiilikapitalauloitizanabavumodernijihstrojeva,dakleza modernizacijuproizvodnje,paeradnikzajokraevrijeme(npr.za4sata)ostvaritivrijednostsvoje nadnice,azakapitalistaeproizvestijoveuvrijednostjeresadzanjegabesplatnoraditipreostala 4sata.Takojeradnikdovedenupoloajdasvojimpoveanimradompogoravasvojestanje:tovie radi, poveava svojuzavisnostodkapitalistajerseovajsvevieobogauje,aradnikjesrazmjerno tomesvesiromaniji. Natajse,eto,nainradnikovaradnasposobnostivjetinapojavljujenatritukaoisvakadruga roba.Radnik,naime,tusvojuradnusposobnostprodajenatrituradnesnagepozakonimaponudei potranje.AliMarxeusvojojanalizipoloajaradnikanapokonzakljuitiitodaseuovomsluajui sam radnik kao ovjek pretvara urobuilikapitalskojimraspolaekapitalist,atojenajveimogui stupanjeksploatacijeradnikaproletera. Usporedite kako se danas na tritu prodaju i neke druge ljudske vjetine i sposobnosti, npr. pjevaizabavnemuzike,nogometneifilmskezvijezdeitd.Nakojisenainutvrujenjihovavrijednosti cijena, kakvu ulogu pri tom igraju menaderi, reklama, diskografske ploe i sl.? Nijeliuosnoviisto reklamiranjenovogpjevaailinoveploekaoinovogdeterdentailinekedrugerobe?.
1.NA KONKRETNIM PRIMJERIMA OBJASNI STO JE TO VIAK VRIJEDNOSTI. DEFINIRAJ POJAM VIAK VRIJEDNOSTI.(UTUMAUPOJMOVAUSPOREDITERMINVIAKRADA.) 2.RAZMISLIOTEZIDASEUKAPITALISTIKOMDRUTVUIRADNIKPRETVARAUROBUPOPUTDRUGIH ROBA.NAVEDIPRIMJEREKOJIPOTKREPLJUJUTUTVRDNJU.

Mogli bismo, dakle, zakljuiti da se itava ljudska povijest u stanovitom smislu sastoji upravo u borbi za sredstva za proizvodnju. Ona su najprije u zajednikom vlasnitvu svih ljudi, a zatim ih postepenoprisvajajumanjegrupeljudi.Veinaostajebezsredstavazaproizvodnju,paprematomei bez mogunosti da proizvodi i zato im je bitno ugroena egzistencija. Oni po cijenu ivota moraju pristati na uvjete i nain proizvodnje koji im odredi vlasnik sredstava za proizvodnju i tako postaju izrabljivana ili eksploatirana grupailiklasa,dokvlasnicipostajuizrabljivaiilieksploatatori.Utomeje jednostavno govorei bit klasnog odnosa i klasnog drutva,, odnosno eksploatatorskoga proizvodnogodnosa. Takav klasni eksploatatorski proizvodni odnos karakteristian je za cjelokupnu dosadanju povijest ovjeanstva koja, promatramo li je s tog stajalita, poprima ove povijesne oblike: robovlasnitvo(robovlasnikrob),feudalizam(feudalackmet)ikapitalizam(kapitalistproleter). Meutim,kakosestalnousavravajusredstvarada,otkrivajunovipredmetirada,aovjekpostajesve vjetiji(dakleusavravajuseimijenjajusredstvazaproizvodnju).,postojeiiustaljenieksploatatorski proizvodni odnos ne moe se vjeno odrati jer ograniava i spreava razvoj i daljnji napredak proizvodnih snaga. Taj se odnos rusi (revolucija) i stvara se novi koji e odgovarati novom, viem stupnjurazvojaproizvodnihsnaga. Ovaj novi drutveni odnos odrat e se opet tako dugo dok se proizvodne snage ne razviju i usavredotemjeredaeimononemoguitidaljnjinapredak.Tadaegaone(tj.proizvodnesnage) ponovnosruiti. U ovakvom se sukobljavanju odvija cjelokupna dosadanja povijest klasnoeksploatatorski ureenogdrutvasvedokseneukineosnovnapretpostavkaeksploatacijeprivatnovlasnitvonad sredstvima za proizvodnju, tj. dok sredstva za proizvodnju ne dospiju u ruke svih proizvoaa, odnosnoitavogdrutva.

PITANJAIZADACI 1. CJELOKUPNU DOSADANJU POVIJEST OBILJEAVA BORBA ZA VLASNITVO NAD SREDSTVIMA ZA PROIZVODNJU.ZATOSEVODITABORBA?OBJASNINAPRIMJERIMA.

47

2.

UEMUSESASTOJIMOGUNOSTPREVLADAVANJAOSNOVNOGOBILJEJADOSADANJEPOVIJESTI?

...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 3. SAINI PREGLEDN0 SHEMU OSNOVNIH POJMOVA ZA PONAVLJANJE. USPOREDI I DOPUNI NAE UVODNE NAZNAKE NA POETKU POGLAVLJA. SVOJ PREGLED DOPUNI SADRAJNIM ODREENJIMA POJEDINIH POJMOVA. 4. POSTOJE LI KLASE I KLASNE SUPROTNOSTI I U POSTOJEIM SOCIJALISTIKIM DRUTVIMA? POSEBNO U JUGOSLAVIJI? 5. U TOM SMISLU USPOREDI U IDUEM POGLAVLJU OVOG UDBENIKA ZAVRNI ODLOMAK TEKSTA POD NASLOVOMREVOLUCIJAIPOVIJESNAULOGAPROLETARIJATA. 6. KAKVE SU RAZLIKE MEU LJUDIMA U SOCIJALIZMU (MISLIMO NA POVIJESNO POSTOJEA SOCIJALISTIKA DRUTVA,AUPRVOMREDUNANAESOCIJALISTIKODRUTVO)?KAKVAJEDRUTVENASLOJEVITOSTU SOCIJALISTIKOMDRUTVU? 7. POSTOJE LI GRUPE PROFESIONALNIH RUKOVODILACAPROFESIONALNIH UPRAVLJAA I GRUPE PUKIH IZVRILACA?POSTOJELINADREENEIPODREENEGRUPE? 8. KOJU ULOGU IMA U SOCIJALIZMU BIROKRACIJA I TEHNOKRACIJA? KOJU OPASNOST ZA SOCIJALIZAM PREDSTAVLJAJUBIROKRACIJAITEHNOKRACIJA? 9. KOJISUTZV.CENTRIEKONOMSKEISOCIJALNEMOI?KAKVAJENJIHOVAULOGA?

10. POSTOJI LI U SOCIJALISTIKOM DRUTVU PRIVATNO VLASNITVO, TJ. VLASNITVO POMOU KOJEGA SE VRIISKORITAVANJETUERADNESNAGE?NAVEDIOBLIKEIOKVIRETAKVOGVLASNITVA. 11. RAZMISLIOTOJPOJAVIINASTOJJERAZMOTRITIUSLOENOSTIUVJETAIPOVIJESNIHRAZVOJNIHTOKOVA ODREENOGDRUTVA.TOSUTOSOCIJALNERAZLIKEUSOCIJALIZMU? 12. KOLIKI JE RASPON PLAA ODNOSNO DOHOTKA U NAEM SOCIJALISTIKOM DRUTVU.KOLIKIJERASPON UDRUGIMSOCIJALISTIKIMDRUTVIMA?(VIDIUTOMSMISLUUPUTEULITERATURUKOJESLIJEDE.) 13. UTUMAUPOJMOVAVIDITERMINE: PRVOBITNAZAJEDNICA PRIVATNOVLASNITVO VLASNITVO EKSPLOATACIJA DRAVA IDEOLOGIJA RAD VIAKRADA TRITE ROBA

48

4.KAPITALIZAM
Bitkapitalizmajenajamniodnos. Razlikujemo upotrebnu i prometnu vrijednost robe. Cilj kapitalistike privrede jest zgrtanje prometnevrijednosti,tj.novca,anezadovoljavanjeljudskihpotrebastvaranjemupotrebnihvrijednosti. Analiza mehanizma kapitalistike privrede: njena bit sastoji se u prisvajanju neplaenog vika rada.Razlikujemoradiradnusnagu,potrebanradiviakrada. Monopolistikikapitalizamiimperijalizam.Obiljejaburoaskedemokracije. Novac je predstavnik svih vrijednosti. On izopauje ljudske potrebe. Drutvo obilja namee ovjekuumjetnepotrebe.Zahtjevzavraanjemzdravojljudskojpotronji. Osiromaenjeljudskogobiljejaradaukapitalizmu.Radpostajebezlian.Otuenjeljudskograda. Razmrvljenirad.Putoviprevladavanjatakvastanja.Ulogasamoupravljanja.

NAJAMNIRADIKAPITAL esta je pojava da ljudi uzimaju kapital kao neku vanjsku, stvarnu, objektivnu vrijednost, koja postojinezavisnoodljudskihodnosa.Utomsmislugovoriseidajekapitalnagomilaniopredmeen ljudskiradkojisluikaosredstvozanoviradiliproizvodnju,pajetakokapitalistotoinovac,strojili tvornica, rudnik ili sam radnik. Pri takvom rasuivanju zaboravlja se da je kapital, dodue, opredmeeni rad koji slui za novu proizvodnju, ali nije svaki opredmeeni rad kapital. Kapital se shvaa kao neka stvar, a ne kao ljudski odnos. Pa gdje je klju za razumijevanje kapitala? U najamnomodnosu.Kadizgovorimorijekapital,valjaodmahmislitinanajamnirad,anajamniradje osnovnidrutveniodnosuburoaskomdrutvu.Takosamekonomskipojamkapitalaukljuujeusebi drutveniilisociolokipojamdrutvenihodnosakojinazivamonajamnimradom.Potrebnoje,dakle, najprijeobjasnitikakojedolodonajamnihradnihodnosaudrutvu. Najamni rad pretpostavlja radnika koji iznajmljuje svoju radnu snagu, koji, dakle, ne posjeduje drugo nego radnu snagu, koji se prema vlastitoj radnoj snazi odnosi kao prema robi, ali koji istovremeno posjeduje slobodu da je moe unajmljivati, tj. slobodno ulaziti u radne ugovore s kapitalistomkojiunajmljujenjegovrad.Toseiniprividnoivrlojednostavnim,alisezapravoizatoga krijeveomadugpovijesnirazvitakiveomasloenidrutveniprocesi.(17) Marxovo istraivanje poinje analizom jednostavne robne proizvodnje. To je drutvo koje se osniva na podjeli rada i djelatnosti samostalnih proizvoaa koji posjeduju vlastita sredstva za proizvodnju, rade jedni za druge i zadovoliavaju svoje potrebe kupoprodajom. Odnosi njihova materijalnogivotainjihovemeusobnevezeuzimajuoblikodnosarazmjeneukojimaproizvodirada poprimajuspecifinoobiljejerobe. Svakajerobaprijesvegavanjskipredmet,stvarkojasvojimsvojstvimazadovoljavanekuvrstu ljudskihpotrebairazmjenjujeseuodgovarajuimkoliinamazadrugeproizvoderada.Trebajestoga promatrati dvojako: sa stajalita kvaliteta fizikih, kemijskih geometrijskih i drugih osobina koje omoguuju da roba bude korisno upotrijebljena, i sa stajalita kvantiteta u kojem se razmjenjuje za druge primjerke robnog svijeta. Kad robu promatramo sa stajalita njezine kvalitativne korisnosti, govorimo o njezinoj upotrebnoj vrijednosti, a kada je promatramo sa stajalita kvantitativne razmjenijivosti,govorimoonjezinojprometnojvrijednosti. Razmjenjujuseroberazliiteupotrebnevrijednostiuomjerimaizakojihjeistakoliinautroenoga apstraktnograda,stogaimjeivrijednostpodjednaka. U kapitalistikoj razmjeni teite nije stavljeno na upotrebne vrijednosti, iako su one prirodni preduvjetsvakerazmjene,venaprometnevrijednosti:industrijalacilitrgovacprodajerobudabise prijesvegadomogaonovca,kojisimboliziraprometnevrijednostikaotakve,pasevieilimanjenalazi u svakoj robi i svaka se roba pomou njega moe kupiti. Novac je postao univerzalno sredstvo razmjene. Urobnonovanojprivrediproizvodgubisvojaindividualnailokalnaobiljeja,bivaistrgnutizsvojih prirodnih i individualnih granica i postaje predmet koji ima sposobnost za opu razmjenu sposobnost da vlasniku donese odreenu koliinu novca, a za koji novaconmoenabavitibilokoji drugiproizvodistevrijednosti.Natajnainnovacinipojedineproizvodeuniverzalnimvrijednostimaili

49

robama, on ukida ono to je individualno i sluajno, a uspostavlja kvantitativnu jednakost ili istovrsnost.Novanarazmjenarobezanovacinovcazarobuotrgnulajeupotrebnuvrijednost od prometne i podvrgla prvu drugoj, pa nije cilj kapitalistike proizvodnje stvaranje upotrebnih vrijednosti u skladu s ljudskim potrebama, ve iskoritenje upotrebnih vrijednosti radi zgrtanja prometnihvrijednostiilinovca.(18)
1.UEMUSESASTOJIBITKAPITALA(ODNOSNOBITKAPITALIZMA)? 2.NAKONKRETNIMPRIMJERIMAANALIZIRAJDVOSTRUKIKARAKTERROBE. 3.OBJASNI TO JE TO UPOTREBNA, A TO PROMETNA VRIJEDNOST ROBE. ANALIZIRAJ ODNOS KAPITALISTIKE PRIVREDE PREMA UPOTREBNOJ I PREMA PROMETNOJ VRIJEDNOSTI ROBE. SVOJU ANALIZUPOTKRIJEPIPRIMJERIMAIZSTVARNOSTI.

POTREBANRADIVIAKRADA Izravna jesvrhaodnosaizmeuposlodavacairadnikaiskoritavanjeovjekaovjekom.Radnik ulazi u te odnose pod prisilom, a poslodavac ga zapoljava da bi ga iskoristioitakopoveaosvoje bogatstvo.Zatotjeraradnikadaradipovrhsvogpotrebnograda,tj.daradiduenegotojenunoza zadovoljavanje njegovih vlastitih potreba. Izvlaenje tog vika rada i prisvajanje njegovih rezultata uopejeobiljejesvakogaklasnogdrutva. Po prirodi stvari poslodavci nastoje prikladnim metodama i uz najekonominije uvjete izvui iz radnikatovievikaradaitakobeznaknadeprisvojitisveplodovepoveanogiskoritavanjaljudske radne snage. Tako oni djeluju kao eksploatatori koji sve poduzimaju da bi osigurali ekonomske i drutveneuvjetepotrebnezaiskoritavanjeradnikeklase. Objanjenje porijekla i prirode vika vrijednosti u marksistikoj ekonomskoj teoriji polazi od spoznajedaradnijeroba,vejerobaljudskaradnasnaga.Onasenatritunudiipotraujekaoisve drugerobe.Imaisamakarakteristinasvojstvarobe:upotrebnuvrijednostivrijednost. Upotrebna vrijednost robe radne snage je njezina sposobnost da proizvodi odreene korisne stvari.Vrijednostroberadnesnageodreujeseradnimvremenompotrebnim,zanjezinuproizvodnjui reprodukciju,atojeonoradnovrijemekojesezahtijevazaproizvodnjusredstavazaivotradnikai njegoveobiteljiizaradnikovoproizvodnokolovanje. Kapitalist kupuje upotrebnu vrijednost robe radne snage i plaa njezinu vrijednost. Moe se slobodno pretpostaviti da u sferi prometa nema zakidanja i odstupanja u skladu sa zakonom vrijednosti naknauje se puna vrijednost robe radne snage odgovarajuim iznosom najamnine svotomnovcakojomkapitalistplaaradnika.Tekseuprocesuproizvodnjeeksploatiranajamnaradna snagajerovdjeradnikviestvaranegotoprisvaja. Iza te pojave lei izuzetna sposobnost ove specifine robe koja moe raditi i radi due vrijeme nego to zahtijeva njezina vlastita proizvodnja. Radnik reproducira vrijednost svoje radne snage 25 ekvivalent najamnine i uz to dodatnim radom stvara viak vrijednosti koji bez ikakve naknade prisvaja njegov poslodavac.Takoseradnikovoradnovrijemedijelinadvadijela:napotrebnirad,u kojemradizasebe,inaviakrada,ukojemradizakapitalista.(19)
1.UNAJMLJUJELIKAPITALISTRADNIKOVRADILIRADNIKOVURADNUSNAGU?OBRAZLOISVOJODGOVOR. 2.OBJASNITOJEPOTREBANRAD,ATOVIAKRADA.SVOJEOBJANJENJEPOTKRIJEPIIPRIMJERIMA.

MONOPOLISTIKIKAPITALIZAMIIMPERIJALIZAM Marx je upozorio na jednu od osnovnih zakonitosti razvitka kapitalizma: na koncentraciju i centralizaciju kapitala. Koncentracija kapitala proizlazi iz prisvajanja vika rada od radnike klase, ime kapitalist akumulira ili gomila kapital koji mu slui za proirenjeproizvodnje,zaracionalizaciju samogproizvodnogprocesaiproirenjeposlovanja.Koncentracijakapitalaznaidasveveakoliina
25

ekvivalentjednakavrijednost

50

kapitalapostajevlasnitvopojedinogakapitalista.Koncentracijikapitalapogodovalajekonkurencijska borbameukapitalistima,ukojojsujaigutalislabije.Osobitosuekonomskekrize(onesusecikliki ponavljalesvakih710godina)pogodovalekoncentracijikapitala,jersuizkrizemogliisplivatisamo jai kapitalisti, a slabiji su propadali. Jai su pod pritiskom smanjene potranje robe nastojalinovim investicijamausavritiproizvodnjudabitakojeftinijeproizvodiliisvladalipotekoenatritu.Njima su takoer dolazile u pomo i banke, koje su radije u kritinim situacijama davale kredit bogatijim kapitalistima nego siromanijima, pa je takva kreditna politika pogodovala koncentraciji kapitala, ili stvaranjutzv.monopolistikogkapitalizma. Docentralizacijekapitaladolaziloje,meutim,jednimdrugimprocesom,naimeudruivanjemvie kapitalistikihpoduzeaujednojedino.Centralizacijakapitalastvaralajemnogobrevelikapoduzea negotobitobilomoguesamoprocesomakumulacijekapitala. Pretvaranjekapitalizmaumonopolistikikapitalizamodgovarapojaviimperijalizma,nastojanjuda kapital pomou drave osigura kontrolu nad izvorima sirovina, kao i trita u drugim zemljama, i to prvenstvenounerazvijenimili.kolonijalnimzemljama.Kontrolatritasluizatolakiisigurnijiizvoz robe, ali i novanog kapitala, tj. ulaganja novanog kapitala u unosna poduzea u kolonijama ili zavisnimzemljama.Toraapojaanuutakmicuitrvenjameuvodeimkapitalistikimzemljama,a time i opasnost od ratova, pa su imperijalistiki interesi u posljednjih trideset godina doveli do dva svjetskarata.Istovremenotesilenastojekolonijalneizavisnenarodedratiupolitikojiekonomskoj zavisnosti, to opet uvjetuje u kolonijalnim i zavisnim zemljama pojavu nacionalnih pokreta za osloboenje.(20) Kapitalizam se razvija zaotravajui drutvene suprotnosti na kojima sam neumitno radi: a) razvitak proizvodnih sredstava vodi stalnim privrednim krizama i, konano, nemogunosti da se prekorae unutranje granice proizvodnje vika vrijednosti (osobito s pojavom suvremene automatizirane proizvodnje), jer kapitalizam ne moe postojati bez eksploatacije radne snage b) koncentracija kapitala i pauperizacijailiproletarizacijairokihdrutvenihslojevavodidopretvaranja 26 sve veeg broja ljudi u najamne radnike ili inovnike c) ekspanzija kapitalistikog trita s imperijalizmom raa potlaene i zavisne narode i narodnooslobodilake pokrete koji se diu protiv straneprevlasti,aliujednoiprotivkapitalizmakaotakvog.Takonaraznenainesamkapitalizamraa sebi suprotne sile koje e ga pokopati. Odluna snaga u borbi protiv kapitalizma, u graanskom drutvu, jest najbrojnija i najbespravnija drutvena klasa proletarijat. Proletarijat je nosilac nove drutvenerevolucijeinovogoblikadrutvenesvijestiiegzistencijesocijalizma.
1.PREGLEDNO ISKAI OBILJEJA MONOPOLISTIKOG KAPITALIZMA. NASTOJ IZNAI PRIMJERE ZA PROCES KONCENTRACIJEKAPITALAIZAPROCESCENTRALIZACIJEKAPITALA. 2.KOJESVESUPROTNOSTIRAZVIJAKAPITALIZAM?NAVEDIPRIMJEREKOJIILUSTRIRAJUTESUPROTNOSTI.

BUROASKADEMOKRACIJA Predodba buroaske demokracije izaziva u nama odmah i predodbu buroaskog parlamentarizma,kojijenjezinanajvidljivijamanifestacija.Parlamentarizamznaiopepravoglasa, koje je buroazija priznala tek krajem prolog stoljea, nakon dugih borbi s radnikim slojevima, emancipiranimenamaiomladinom.Kaoimnogadrugagraanskaprava,toihjeispisalanasvojoj zastaviikojesmatravrlinomburoaskedemokracije,buroazijajeiovodalaprotivsvojedobrevolje. Tako emo iza isticanja slobodne svijesti i savjesti, kao i slobode politikog opredjeljenja, nai preueneraznesocijalne,politikeiideolokeniti,aiitavelancekojisputavajuiusmjeravajuovu slobodupremaeljenomcilju.Izaslobodnihizboraotkritemodobroorganiziranepartijskeaparate i maine, koje raznim doputenim i nedoputenim sredstvima nastoje skrenuti slobodnu volju glasaapremasvojojglasakojkutiji.Izarjeitihipatetinihgovoranarodnihpredstavnikaotkritemo dobro organiziranu stranaku birokraciju, kojoj se svi ti narodni poslanici moraju bezuvjetno pokoravati.Izamasovnihpolitikihstranaka,kojesepozivajunaopeinarodneinterese,esto emo otkriti eljezne prste industrijskih magnata, koji svoju volju nameu politiarima, malima i velikima. Neemo pogrijeiti ako ustvrdimo da u veini postupaka vladajue stranke u buroaskoj demokraciji moemo utvrditi uske i sebine interese te klase, iako pojam vladajue klase moramo upotrebljavatiusvojnjegovojstvarnojsloenosti,kakvaodgovarasuvremenomdrutvenomrazvitku.
26

ekspanzijairenje

51

Nema sumnje, vladajua klasa mora u mnogim sluajevima imati na umu i drugedrutveneklasei slojeve, jer i oni imaju svoju rije u parlamentu, ona morapomiritiisuprotneinteresekojivladajuu njezinim redovima (npr. izmeu industrijskog i financijskog kapitala, izmeu srednjih poduzimaa i velikih monopolista, izmeu pristaa mirne ekonomske ekspanzije i pristaa naoruanja i ratne politike).Stoga,kadagovorimooburoaskojdemokraciji,moramoimatinaumudaonaistotakokaoi buroaskadravaimadvalica:jedno,kojimbraniformalnapolitikapravasvihgraana,bezobzirana drutveni poloaj, drugo, kojim zastupa na manjevie prikriven i otvoren nain interese drutvene manjinesamekapitalistikeklase. Kad uzmemo u obzir nevjerojatnu koncentraciju ekonomskih moi u malo ruku u kapitalistikim zemljama,kaoigolembirokratskiaparatkojirukovodiekonomijom,politikimstrankama,dravnomi drutvenomdjelatnou,aposebnosredstvimaidejnogutjecajanaljudepomoukola,tampe,radija i televizije, tada sve fraze o slobodi misli i savjesti, a pogotovu o slobodi izbora u buroaskoj demokraciji,postajusamorijeikojemistificirajupravostanje. Noistovremenovaljabranitiburoaskudemokracijuukapitalistikimzemljamaprotivsvihonihkoji eleograniitipravaslobodnogizraavanjamiljenjai,naroito,opozicionarskedjelatnostiradnikih stranaka,kojesuuspijevaleizboritimnogenaprednereformekaokoraknaprijedpremasocijalistikom drutvu.(21)
1.ANALIZIRAJDOBREILOSESTRANEBURZOASKEDEMOKRACIJE. 2.TO RADNIKA KLASA MOE I TO USPIJEVA IZBORITI UNUTARGRAANSKOGPARLAMENTARIZMA.POTRAI PRIMJERE IZ POVIJESTI RAZVOJA RADNIKOGA POKRETA I RAZVOJA MODERNOGA SVIJETA, A NAROITO IZ SUVREMENIHZBIVANJAKOJAPRATIUANALIZAMAIIZVJETAJIMASREDSTAVAJAVNOGINFORMIRANJA.

NOVACIZOPAUJELJUDSKEPOTREBE U novcu je vrijednost stvari odijeljena od njezine supstancije, od stvarne upotrebne vrijednosti. Novacjeizvornopredstavniksvihvrijednosti,aliupraksiseodnosiizokreuisvistvarniproizvodii radovipostajupredstavnicinovca. Kapitalizam s razvitkom prometnih vrijednosti i raznolikosti roba i radova razvija, dodue, svestranost ljudskih sposobnosti, ali istovremeno ispranjava pojedinca u njegovim stvarnim potrebama, jer ne doputa uspostavljanje iskrenih i spontanih meusobnih odnosa. Crv privatnog interesaprodireiunajintimnijesfereljudskogivotaiiniovjekaovjekustrancem. Marxizvrsnoopisujeizopaenjekojeraanovacumeuljudskimodnosima:tozamenepostoji pomounovca,tojamoguplatiti,tj.tonovacmoekupiti,tosamja,samposjedniknovca.Kolikaje snaganovca,tolikajemojasnaga.Svojstvanovcasumojanjegovaposjednikasvojstvaibitne snage.Totojajesamitomogunije,dakle,nikakoodreenomojomindividualnou.Jasamruan, alimogukupitinajljepudjevojku.Dakle,janisamruan,jerjedjelovanjerunoe,njezinaodbojna snaga,unitenapomounovca.Jasampremasvojojindividualnostihrom,aliminovac pribavlja24noge,daklejanisamhromjasamlo,nepoten,nesavjestanovjekbezduha,ali jenovaccijenjen,daklecijenjenjeinjegovposjednik.Novacjenajveedobro,dakleinjegov posjednik je dobar novac me uzdie iznad muke da budem nepoten ja sam prikazan kao potenjasambezduha,alijenovacstvaranduhsvihstvari,pakakobinjegovposjednikbio bez duha? Osim toga, on moe kupiti duhovite ljude, a onaj koji ima mo nad duhovitim ljudima, nije li on duhovitiji od duhovitoga? Ako ja pomou novca mogu postii sve za im ezne ljudsko srce, ne posjedujem li sve ljudske moi? Ne pretvara li, dakle,mojnovacsve mojenemoiunjihovusuprotnost?... tosevierazvijarobnonovanaprivreda,tosevieiproirujeovaizopavajuauloganovca. Ne postoji stvar koja se u kapitalistikom drutvu ne moe kupiti, samo ako se posjeduje dovoljno novca:odljepoticedoglumakeiliumjetnikeslave,jerpostojeibiroizapisanjeromanaponarudbi. Razvitak masovne proizvodnje i potreba za masovnom potronjom u suvremenom kapitalistikom takvo zvanom bogatom drutvu, kao to su SAD, osobito pogoduje toj ulozi novca. Stvaranje izopaenih ili izmiljenih potreba, na osnovi lanih drutvenih vrijednosti, postala je akekonomska nudasamoodranjakapitalistikogsistema:zbogtogasegolemesvotetroeureklamnesvrhekako bipojedinacsvakegodinekupionekinovproizvod,odjeuiliauto,iakojostarinijeistroio.

52

Takoovjekugraanskomdrutvupostajesvezavisnijiodreklame,vanjskihpoticajaisenzacija, postajesvepovrnijiiekstravagantniji(podloaniskljuivovanjskimutjecajima),gubinasamostalnosti i sposobnosti da traje u vlastitim doivljajima i da na unutranji nain izgrauje stvarne ljudske potrebe.toviekupujeiuiva,postajesvepraznijitoimalakipristupraznovrsnimzadovoljstvima, postaje sve zatupljeniji i obuzet dosadom to mu svijet izvana izgleda bogatijim, to mu unutranji svijet postaje siromaniji i prazniji. Oslobaanje od robnonovane proizvodnje i vraanje zdravoj i ljudskoj potronji proizvedenih dobara, takvoj koja e obogaivati pojedinca i nainiti ga skladno duhovnoizgraenimjedanjeodosnovnihzadatakaprevladavanjakapitalistike,iuopemasovne proizvodnje,kojojjenaumusamoprofit,aneljudskepotrebe.(22) Evo kako je to Marx opisao: Ukoliko manje jede, pije, kupuje knjige, ukoliko manje ide u kazalite, na ples, u kavanu, ukoliko manje misli, voli, teoretizira, pjeva, slika, osjea, itd., utolikovietedi,utolikopostajevetvojebogatstvo,kojenederunimoljci,nipraina,utolikovei postajetvojkapital.Ukolikosimanji,ukolikomanjeispoljavasvojivot,utolikovieimautolikoje veitvojotueniivot,utolikovienagomilavaodovogotuenojbia.(23)
1.POTKRIJEPITVRDNJUDANOVACPOSTAJEPREDSTAVNIKSVIHVRIJEDNOSTI. 2.OBJASNI U KAKVOM SU ODNOSU MASOVNA PROIZVODNJA I POTREBA ZA MASOVNOM POTRONJOM? U KAKVOM SU ODNOSU KAPITALISTIKO TZV. DRUTVO OBILJA I STVARANJE UMJETNIH POTREBA? SVOJU ANALIZUPOTKRIJEPIPRIMJERIMA. 3.KOJEPOTREBESMATRANAMETNUTIMA?POKUAJNAVESTIPRIMJERE.MOELIZASVAVREMENA,ZASVE PRILIKE I ZA SVE LJUDE APSOLUTNO UTVRDITI KOJE SU POTREBE NAMETNUTE POKUAJ PORED KONKRETNIH PRIMJERA NAMETNUTIH POTREBA OPENITO UTVRDITI TO NAMETNUTU POTREBU INI UPRAVOTAKVOM(TJ.NAMETNUTOMPOTREBOM). 4.KOJEPOTREBESMATRAISTINSKILJUDSKIMPOTREBAMA?NAVEDIPRIMJERETAKVIHPOTREBA. 5.POKUAJIPAKOPENITOUTVRDITITOISTINSKILJUDSKUPOTREBUINITAKVOM,TJ.ISTINSKILJUDSKOM POTREBOM. 6.PODLIJEU LILJUDSKEPOTREBEPOVIJESNOMERAZVITKU?OBRAZLOISVOJODGOVORIOSVIJETLI GAPRIMJERIMA.

OTUENJELJUDSKOGRADA ovjek je oduvijek smatrao rad neposredno vezanim za svoju individualnost i svoje ljudsko dostojanstvo. Ali, kapitalizam je rad nainio bezlinim i oduzeo mu svako dostojanstvo. U antika vremena, pa i u feudalizmu, proizvodnja nosi umjetniko obiljeje i majstori zanatlije nastoje dati svojim proizvodima individualni i estetski peat. Kapitalizam je nemilosrdno oduzeo ovjeku mogunostdasvojemradudadevieduhovniznaaj.Onjeradsveonamasovnuproizvodnjustvari kojedonoseprofitisamoprofit,aradnikajepretvoriouprivjesakstroja. Oduzimajui radu obiljeje stvaralakog rada i udaljujui radnika u toku proizvodnje od zamisli, provedbe i odluke o vrijednosti rada, kapitalizam je sasvim osiromaio ljudski znaaj rada, iako su buroaski ideolozi ljudski rad proglasili najveom vrlinom. Marx je kao jednu od najnegativnijih posljedica kapitalistike proizvodnje osobito isticao osiromaenje ovjeka kao neposrednog proizvoaa. Radnikpostajeutolikosiromaniji,ukolikoproizvodiviebogatstva,ukolikonjegovaproizvodnja dobiva vie na moi i opsegu. Radnik postaje utoliko jeftinija roba, ukoliko stvara vie robe. Izvlaenjem vrijednosti iz predmetnog svijeta raste obezvreenje ovjekova svijeta u upravnom razmjeru.Radneproizvodisamorobuonproizvodisamasebeiradnikakaorobu,itourazmjeruu kojemuopeproizvodirobe. U emu se sve oituje otuenje ljudskog rada? Najprije u samom nainu kapitalistikih odnosa. Radnik je kao radna snaga ili roba odvojen od sredstava proizvodnje, kojasutuevlasnitvoikoja nastupajukaonjemuvanjskaituasila,silanezavisnaodproizvoaa.Njegovseradopredmeujeu proizvodima, ali ne kao izraz njegove volje i individualnosti, ve samo kao dio njegove linosti, pa stogatakavradznainunoiobestvarenjeiobezlienjeradnika. Otuenje se pojavljuje i kao izvlatenje ili osiromaenje radnikova rada, jer to radnik vie proizvodirobeiraznihpredmeta,sveihmanjeposjedujezatotoonipostajutuevlasnitvoiizvor

53

tue moi. Dakle, istina je: to radnik proizvodi vie stvari i jaa ljudsku mo nad prirodom,tosam postajesveslabijiipodjarmljeniji. Svojposaomoenauitizanekolikosatiilinekolikodana,pajenjegovoprofesionalnokolovanje postalo sasvim suvino, a on je u procesu proizvodnje postao isto takolakozamjenljivkaobilokoji vijak. Takav radnik ne moe imati visoko miljenje o sebi, a znamo da u suvremenoj serijskoj proizvodnjionini90/oitavogradnitva,panijeudnodaseodajepiuibrutalnimzabavama. Drugi uzrok otuenja rada je strojna proizvodnja ili tehnoloka podjela rada. Marx ovdje upozorava: Nacionalna ekonomija prikriva otuenje u biti rada na taj nain to ne razmatra neposredan odnos radnika (rada) i proizvodnje. Razumije se, rad proizvodi udesna djela za bogatae,aliogoljenjezaradnika.Onproizvodipalae,alijazbinezaradnike.Onproizvodiljepotu,ali za radnika osakaenje.Onzamjenjujeradstrojevima,alijedandioradnikabacanatragbarbarskom radu,adrugidioinistrojem.Onproizvodiduh,alizaradnikaproizvodiglupostikretenizam. Nakojinainmainskiradosakaujeradnika?Marxupozoravadaseotuenjeradnikaneoituje samouodnosupremanjegovuproizvodu,veiusamomaktuproizvodnje,unutarsameproizvodne djelatnosti.Radniknevriraduskladusnjegovomprirodominjegovimradnimsposobnostimauope, vejetonjemutuinametnutrad,gdjenjegoveradneistvaralakesposobnostiuopenemogudoi do rijei. Rad je takav da ne pripada njegovoj biti, da se on stoga u svom radu potvruje, nego porie,daseneosjeasretnim,negonesretnim,danerazvijaslobodnu,fizikuiduhovnuenergiju, negomrcvarisvojupriroduiupropatavasvojduh.Stogaseradnikosjeasvojtekizvanradaauradu se osjea izvan sebe. Kodkuejekadneradi,akadradi,nijekodkue.Zbogtoganjegovradnije dobrovoljan,negoprisilan,prisilanrad.Onnijezadovoljenjejednepotrebe,negojesamosredstvoda zadovoljipotrebeizvannjega. Nita tako dobro ne ilustrira to otuenje rada kao poloaj radnika u suvremenoj serijskoj ili lananoj proizvodnji. Suvremena lanana proizvodnja pretvorila je zaista radnika, punorazvijenog 27 pojedinca,udjelominogradnika,uradnikakojiobavljastereotipno samoonedjelomineradne postupke. EngleskiasopisMonchesterGuardianjednomjeobjavioslikukojaprikazujeradnikanaradnom mjestusokovimanaruci.Okovisuprivrenilancemzadiostroja.Tonijemoderanpompejanskirob kojegasugazdeprikovaleuzkunavrataikojijeostaozatrpanpodpepelom.Ne!Tojeuinjenoradi sameradnikovesigurnosti.Okovsluidapomakneautomatskiradnikovurukusvakiputkadseparni eki primakne obraivanom komadu kako je ne bi zgnjeio. Dakle, njega su prikovali u njegovu vlastitominteresu.Nijelion,doista,natajnainpostaoprivjesakstroja? Analiziramoliradnalananojvrpci,vidjetemodajetodjelomianrad,jerradnikobavljasamo nekolikopokretanaodreenomkomadukojiisprednjegaprolazi,dajetoradkojisestalnoponavlja na isti nain, jer iste pokrete ili radne operacije obavlja uvijek na isti nain itav dan dajetorads prisilnimtempom,jerradnikmoravritipokreteuonomtempukojimunalaesamavrpca,daklekao automati,konano,dajeritamkolektivnonametnut,jerradnikneradisvojimindividualnimritmom,to svakiovjeknosiusebikaopriroenudispoziciju,vepojednomkolektivnoutvrenomritmuilitempu. Razumijese,takavradjeusuprotnostistjelesnimidrutvenimpotrebamaidispozicijamaradnika,on ovjekazatupljujeiivanoiscrpljuje.NjegoveposljediceslikovitojeprikazaoCharlieChaplinufilmu Modernavremena.ovjekjeutomradudoistaizgubiosvojeindividualneosobine,podvrgaoseradu ijisesmisaonalaziizvannjegovihinteresaisklonosti,kojijeodnjeganainioivogrobotailisamo privjesakstroja.Takavradnijesamorazmrvljenirad(G.Friedmanh),veonstvarairazmrvljene ljude. Razumije se da radnici nastoje izbjei takav rad i da mu se u poetku opiru. Zbog toga je u kapitalistikim poduzeima fluktuacija radne snage (otputanje i namjetanje novih radnika) prve godinezaposlenjaoko80%.Alipotrebazazaposlenjemikruhomprisiljavaradnikaprijeiliposlijeda sepomiristakvimradom.No,iztogaproizlazeidrugenegativneposljedice.Radniknesamodanema nikakavintereszatakavrad,veganastojitoprijezaboraviti.Njegovivotpoinjetekkadnapusti radno mjesto. I da bi se to prije oslobodio zatupljenja koje stvara takav rad, on e skrenuti u prvu krmu i opiti se. Danas stoji niz prijedloga industrijskih psihologa i sociologa da bi se uklonile posljedice takve vrste rada, ali jedna je od veoma vanih mjera i pretvaranje radnika u kolektivnog rukovodioca proizvodnje, tj. lana radnikog samoupravljanja To e mu dopustiti ne samo da stvori podnoljive uvjete rada, ve da u tvornici nae nov smisao rada sudjelujui u planiranju, kontroli, upravljanjuproizvodnjomiuodluivanjuonjezinimplodovima.(24)

27

stereotipanneizmijenjen,ukalupljen

54

1.NAPRIMJERIMAPOKAITOZNAIDAJEINDUSTRIJSKIRADUKAPITALIZMUPOSTAOBEZLIAN. 2.PRIMJERIMA POTKRIJEPI TEZU DA KAPITALIZAM DOVODI DO OSIROMAENJA LJUDSKOG OBILJEJA RADA (LJUDSKEVRIJEDNOSTIRADA). 3.ANALIZIRAJOBLIKE(VIDOVE)OTUENJALJUDSKOGRADAIPREGLEDNOIHPRIKAI.TEOBLIKEOTUENJA ILUSTRIRAJPRIMJERIMA. 4.ANALIZIRAJMARXOVUTEZU:STOGASERADNIKOSJEASVOJTEKIZVANRADA,AURADUSEOSJEAIZVAN SEBE.KODKUEJEKADNERADI,AKADRADI,NIJEKODKUE. 5.ANALIZIRAJOBILJEJATZV.RAZMRVLJENOGRADA.SVOJUANALIZUPOTKRIJEPIPRIMJERIMA. 6.KOJE SU KRAJNJEPOSLJEDICERAZMRVLJENARADAZAOVJEKAKAOOVJEKA?ZANJEGOVULJUDSKOST, ZAMOGUNOSTINJEGOVAISTINSKILJUDSKOGIVOTA? 7.NAVEDIKOJABIPOTVOMMILJENJUBILAOBILJEJAISTINSKILJUDSKOGRADARADAKOJIJEDOSTOJAN OVJEKA. 8.KOJU ULOGU U OTKLANJANJU NEGATIVNIH POSLJEDICA RAZMRVLJENA RADA IMA RADNIKO

SAMOUPRAVLJANJE?

Kapitalizamjedrutvenisistemkojisepoinjeizgraivatinaproturjenostimaislomufeudalizma od16.stoljeanaovamo.Kapitalistikidrutvenisistemzasnivasenaeksploatacijinajamnihradnika (proletera) od strane privatnih vlasnika sredstava za proizvodnju kapitalista. Proleteri su najamni radnicikojinemajunikakvihsredstavazaproizvodnju,paprematomenisredstavazaivot.Sveto posjedujujenjihovaradnasposobnostiliradnasnagakojuprodajukapitalistuzanadnicu,dnevnicuili plau.Takooni,odnosnonjihovaradnasnaga,stvarnopostajurobanatritukaoisvakadrugaroba. Bitkapitalistikeeksploatacijesastojiseutometonajamniradnikuprocesuproizvodnjestvara novu vrijednost (tj. nove proizvodeilirobe),ijajecijenanatrituveaodnaknade(nadnice)koju kapitalistplaaradnikuzaproizvodnjuterobe.Pravailipunavrijednostradnikovaradamoralabibiti jednaka vrijednosti robe koju je tim radom proizveo. Ako mu dakle kapitalist plaa manji iznos od vrijednosti robe, onda mu oigledno plaa samo jedan dio njegova rada, a preostali dio rada ostaje neplaen,tj.radniktajdioradaradizakapitalistuneplaenoilibesplatno. Vrijednost koju radnik proizvede tim neplaenim radom zove se viak rada (ili vrijednosti) koju kapitalist sebi uzima ili prisvaja kao zaradu ili profit. To otimanje radnikova neplaenog rada je izrabljivanje ili eksploatacija, a ono je ujedno izvor bogaenja kapitalista (vidi poglavlje Mehanizam klasneeksploatacije). Kapitalizam je izraziti tip klasnog drutva u kojem su osnovne klase: Buroazija (kapitalisti) i radnika klasa (proleteri), izrabljivai (eksploatatori) i izrabljivani (eksploatirani). Drava i ideologija takvog drutva odreene su njegovom ekonomskom osnovom: one su izraz eksploatatorske kapitalizma. U tom je sistem najvea vrijednost roba i novac kao univerzalna roba. Uostalom, sve na neki nainpostajerobajerjeonamjerilosvihljudskihodnosaivrijednostiukapitalizmu. Karakteristikakapitalistikogsistemaproizvodnjejenemilosrdnakonkurencijamedukapitalistima ukojojbogatijiijaiunitavajuslabije.Natajsenainpostupnokoncentrirasveveikapitalurukama najbogatijihkapitalista(tzv.magnata),kojidirektnoutjeunacjelokupniekonomskipolitikiidrutveni ivot te zemlje. U potrazi za sirovinama i tritem kapital se udruuje i povezuje u meunarodnim razmjerima izazivajui svjetske sukobe, promjene vlada i drutvenih sistema u pojedinim zemljama upotrebljavajuipritomesvaraspoloivasredstva(ubojstva,otmicepotkupljivanja,propagandu,itd.). Suvremenisvijetprepunjeprimjeraidogaajatevrsti. Koncentracija kapitala i njegove agresivne namjere u svjetskim razmjerima izraz su one faze razvoja kapitalizmakojunazivamoimperijalizam.Utojfazirazvojaukapitalizmusestvarajusnani sukobinasvimpodrujimaekonomskogipolitikogivotakojidovodekapitalizamusveveekrizei proturjenostikojegavodeslomu.

ZADACIzaponavljanjeizadaljnjeistraivanje

55

1.SAINI PREGLEDNUSHEMUNATUKNICAZAPONAVLJANJE.USPOREDINAEUVODNENAZNAKENAPOETKU POGLAVLJAKAPITALIZAM. 2.SVOJUSHEMUDOPUNIDOPISIVANJEMPOTREBNIHODREENJAIPRIMJERA. 3.UTUMAUPOJMOVAVIDITERMINE:KAPITAL,ROBA,KAPITALIZAM, NOVAC,TRITE,OPREDMEENJE, UPOTREBNAVRIJEDNOST,OTUENJE,PROMETNAVRIJEDNOST,INDUSTRIJSKAREVOLUCIJA.

56

5.PROLETARIJATIREVOLUCIJA
Proletersmijeimatisamotolikodabihtioivjeti,asmije htjetiivjetidabiimao. K.Marx Povijest je povijest klasnih borba. Klasna suprotstavljenost buroazije i proletarijata. Buroazija neprestanorevolucioniraoruazaproizvodnju,atimeidrutveneodnose. Oblikovanje proletarijata kao klase. Odnos komunista prema proleterima. Cilj je komunista ukidanjeprivatnogvlasnitva. Razlikovanje socijalne i politike revolucije. Opeljusko osloboenje provest e proletarijat oslanjajuisenahumanistikufilozofskumisao.Uemujeposebnostsocijalistikerevolucije?Smisao diktatureproletarijata.IskustvaParikekomune. Krajnji cilj proleterske revolucije jest ukidanje klasnog drutva i svake eksploatacije. Time proletarijatukidaisamasebekaoklasu.

BUROAZIJAIPROLETARIJAT Povijestsvakogdosadanjegdrutvajestpovijestklasnihborba. Slobodanovjekirob,patricijiplebejac,baronikmet,cehovskimajstorikalfa,ukratko tlaitelji potlaeni, stajali su jedan prema drugom u stalnoj suprotnosti, vodili neprekidnu, as skrivenu, as otvorenuborbu,borbukojaseuvijekzavravalasrevolucionarnimpreobraajemcijelogdrutvailisa zajednikompropauklasakojesuseborile. U prijanjim povijesnim epohama nalazimo gotovo svuda potpunu podjelu drutva na razliite stalee, mnogostruko stupnjevanje drutvenih poloaja. U starom Rimu imamo patricije, vitezove, plebejce,roboveusrednjemvijekufeudalnegospodare,vazale,cehovskemajstore,kalfe,kmetove,a uz to jo gotovo u svakoj od tih klasa opet posebne stupnjeve. Moderno buroasko drutvo,kojeje proizalo iz propasti feudalnog drutva, nije ukinulo klasne suprotnosti. Ono je stavilo samo nove klase,noveuvjetetlaenja,noveoblikeborbenamjestostarih. Alinaaepoha,epohaburoazije,odlikujesetimetojepojednostavnilaklasnesuprotnosti.Cijelo se drutvo sve vie i vie dijeli na dva velika neprijateljska tabora, na dvije velike klase koje stoje neposrednojednapremadrugojburoazijaiproletarijat. Iz redova kmetova srednjeg vijeka izali su slobodni stanovnici prvihgradovaiztogagradskog stanovnitvarazvilisuseprvielementiburoazije(...) Buroazijajesasvihdotadadostojanstvenihprofesija,nakojesegledalosastrahopotovanjem, 28 skinulasvetakuaureolu. Onajelijenika,pravnikasveenika,pjesnikaiuenjakapretvorilausvoje plaenenajamneradnike. Buroazija ne moe postojati a da neprekidno ne revolucionira orua za proizvodnju, dakle odnoseproizvodnje,padakleicjelokupnedrutveneodnose.Asvimprijanjimindustrijskimklasama bio je, naprotiv, prvi uvjet opstanka nepromijenjeno zadravanje starog naina proizvodnje. Stalno revolucioniranje proizvodnje, neprekidno potresanje svih drutvenih odnosa, vjena nesigurnost i kretanjeizdvajajuburoaskuepohupremasvimdrugima.Onarastvarasvevrste,zaraleodnosesa svimzastarjelimpredodbamaishvaanjimakojaihpratesvinoviodnosizastarujuprijenotomogu ovrsnuti.Svetojevrstoiustaljenopretvaraseudim,svetojesvetooskvrnjujese,iljudinajzad bivaju prisiljeni da na svoj ivotni poloaj, na svoje meusobne odnose gledaju trijeznim oima. Potreba za sve rairenijim tritima gdje e prodavati svoje proizvode goni buroaziju preko cijele Zemljinekugle.Svudaseonamoraugnijezditi,svudasenaseliti,svudauspostavitiveze. Buroazija je eksploatacijom svjetskog trita dala kozmopolitski karakter proizvodnji i potronji svihzemalja. Uistojmjeriukojojserazvijaburoazija,tj.kapital,razvijaseproletarijat,klasamodernihradnika oniivesamodoknalazeradainalazeradasamodoknjihovradpoveavakapital.Tiradnici,kojise

28

aureolakrugokoglave,simbolsvetostiilislave

57

morajuprodatipokomadu,jesurobakaosvakidrugitrgovinskiartikl,izbogtogasujednakoizloeni svimsluajnostimakonkurencije,svimkolebanjimatrita. Proletarijat prolazi vie stupnjeva razvoja. Njegova borba protiv buroazije poinje s njegovim postankom. Upoetkuseborepojediniradnici,zatimradnicijednetvornice,ondaradnicinekegraneradau jednommjestuprotivpojedinogburujakojiihneposrednoeksploatira.Onisvojenapadeneupravljaju samoprotivburoaskihodnosaproizvodnje,oniihusmjerujuiprotivsamihoruazaproizvodnjuoni unitavaju stranu konkurentsku robu, razbijaju strojeve, pale tvornice, pokuavaju vratiti izgubljen poloajsrednjovjekovnogradnika. Na tom stupnju radnici ine masu ratrkanu po cijeloj zemlji, rascjepkanu konkurencijom. Masovnijezbijanjeradnikajonijeposljedicanjihovavlastitaudruivanja,veposljedicaudruivanja buroazije,kojaradipostizanjasvojihvlastitihpolitikihciljevamorastavitiupokretcijeliproletarijati privremeno jo moe to uraditi. Na tom stupnju, dakle, proletarijat ne vodi borbu protiv svojih neprijatelja, ve protiv neprijatelja svojih neprijatelja, protiv ostataka apsolutne monarhije, protiv veleposjednika, protiv neindustrijskih buruja, malograana. Tako je itavo povijesno kretanje koncentriranourukamaburoazijesvakapobjedakojasetakoizvojujepobjedajeburoazije. Alisrazvitkomindustrijenedolazisamodoumnoavanjaproletarijata:onsezbijauveemase, njegovasnagarasteionjevieosjea.Interesi,ivotniuvjetiuproletarijatusve sevieujednauju,jer stroj sve vie utire razlike u radu, a nadnicu gotovo svuda obara na jednako nisku razinu. Rastua konkurencija meu samom buroazijom i trgovinske krize koje otuda proistjeu ine da najamnina radnika postaje sve kolebljivija sve bre neprekidno poboljavanje strojeva ini itav njihov ivotni poloaj sve nesigurnijim sukobi izmeu pojedinog radnika i pojedinog buruja sve vie dobivaju karaktersukobadvijuklasa.Radnicipoinjustvaratikoalicijeprotivburujaskupljajusezaodranje svoje najamnine. Zasnivaju ak i trajna udruenja da bi se opskrbili sredstvima za sluaj bunta. Mjestiminoseborbapretvaraupobune. Od vremena do vremena pobjeuju radnici, ali samo prolazno. Prvi rezultat njihove borbe nije neposredan uspjeh, nego udruivanje koje se sve vie iri. Tome pomae sve vei broj prometnih sredstava koja proizvodi krupna industrija i koja dovode u vezu radnike raznih mjesta. Potrebna je, meutim, samo veza pa da se mnoge lokalne borbe, koje su svuda istog karaktera, centraliziraju u nacionalnu, u klasnu borbu. A svaka klasna borba politika je borba. Udruivanje za koje su graanima srednjeg vijeka s njihovim vicinalnim putovima bila potrebna stoljea, moderni proleteri postiueljeznicamazamalogodina. Sukobi meu klasama starog drutva mnogostruko pomau razvoj proletarijata. Buroazija se nalaziuneprekidnojborbi:izpoetkaprotivaristokracijekasnijeprotivdijelovasameburoazije,iji interesidolazeuproturjenostsnapretkomindustrijeuvijekprotivburoazijesvihstranihzemalja.U svimtimborbamaonajeprisiljenapozivatisenaproletarijat,traitinjegovupomoitakogauvlaitiu politikipokret.Takoonasamadodajeproletarijatuvlastiteelementeobrazovanja,tj.pruamuoruje protivsamesebe.(Marx)(25)
1.PREGLEDNOPRIKAZISUPROTSTAVLJENOSTKLASAUPOVIJESTI. 2.SAETOISKAIPOSEBNOSTIEPOHEBUROAZIJE. 3.IZVEDI BITNO ODREENJE BUROAZIJE I PROLETARIJATA. TO BUROAZIJU INI BUROAZIJOM? TO PROLETARIJAT INI PROLETARIJATOM? UZMI U OBZIR ENGELSOVU PRIMJEDBU UZ ENGLESKO IZDANJE MANIFESTA KOMUNISTIKE PARTIJE 1888. GODINE: POD BUROAZIJOM SE RAZUMIJE KLASA MODERNIH KAPITALISTA KOJI SU VLASNICI SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU I ISKORlUJU NAJAMNI RAD. POD PROLETARIJATOM KLASA MODERNIH NAJAMNIH RADNIKA KOJI SU, JER NE POSJEDUJU SREDSTVA ZA PROIZVODNJU,PRISILJENIDAPRODAJUSVOJURADNUSNAGUKAKOBIMOGLIIVJETI. 4.TOJESVOJSTVENOBORBIPROLETARIJATAPROTIVBUROAZIJE?

PROLETERIIKOMUNISTI Ukakvomsuodnosukomunistipremaproleterimauope? Komunistinisunekaposebnapartijapremadrugimradnikimstrankama. Oninemajunikakveintereseodvojeneodinteresacijelogproletarijata.

58

Oninepostavljajunikakvaposebnanaelaukojabihtjeliukalupitiproleterskipokret. Komunistiserazlikujuodostalihproleterskihpartijasamotimeto,sjednestrane,oniurazliitim nacionalnim borbama proletera istiu i provode zajednike, od nacionalnosti nezavisne interese cjelokupnogproletarijata,asdrugestrane,tooninarazliitimstupnjevimarazvitkakojeprolaziborba izmeuproletarijataiburoazijestalnozastupajuinteresecjelokupnogpokreta. Komunisti su, dakle, u praksi onaj dio radnikih stranaka svih zemalja koji je najodluniji, koji stalnoguradalje,oniuteorijskompogleduimajuprednostpredostalommasomproletarijatazatoto razumijuuvjete,tokioperezultateproleterskogpokreta. Najbliiciljkomunistaistijekaoisvihostalihproleterskihpartija:formiranjeproletarijatauklasu, ruenjeburoaskevladavine,osvajanjepolitikevlastiodstraneproletarijata. Teorijske postavke komunista nipoto se ne temelje na idejama, na naelima koje je izmislio ili otkrioovajilionajpopravljasvijeta. One su samo opi izraz stvarnih odnosa postojee klasne borbe, historijskog kretanja koje se zbivaprednaimoima.Ukidanjedosadanjihodnosavlasnitvanijenetotoposebnokarakterizira komunizam. Svi odnosi vlasnitva bili su podloni stalnom historijskom smjenjivanju, stalnom historijskom mijenjanju. Francuskarevolucija,naprimjer,ukinulajefeudalnovlasnitvoukoristburoaskog. Ono to ini odliku komunizma nije ukidanje vlasnitva uope, ve ukidanje buroaskog vlasnitva. Ali moderno buroasko privatno vlasnitvo posljednji je i najsavreniji oblik proizvodnje i prisvajanjaproizvodakojisetemeljinaklasnimsuprotnostimanaeksploatiranjujednihoddrugih. U tom smislu mogu komunisti saeti svoju teoriju u jedan izraz: ukidanje privatnog vlasnitva. (Marx)(26)
1.UKAKVOMSUODNOSUKOMUNISTIPREMAPROLETERIMA? 2.KAKOSEUJEDANIZRAZMOESAETITEORIJAKOMUNISTA?

REVOLUCIJAIPOVIJESNAULOGAPROLETARIJATA Klasnaborbajestpokretakasnagaupovijestiirevolucijajenajviioblikklasneborbe,aliosnova socijalnerevolucijejesukobproizvodnihsnagaiproizvodnihodnosa.Socijalnarevolucijajeradikalnai dugotrajna promjena cjelokupnih drutvenih struktura i odnosa. Zato ju je Marx izjednaavao s epohom. Socijalna revolucija je zgusnuti proces promjena, znatno veih nego u itavim stoljeima. Revolucijesulokomotivehistorije.(Marx) Marxjerazlikovaosocijalnuipolitikurevoluciju.Objesuterevolucijeborbaklasa,alinisuprema svomedometuidentine.Svedosadanjerevolucijeuklasnomdrutvuimalesuosnovniciljobaranja stare i uspostavljanja nove politike vlasti. Rastvara li revolucija stare drutvene strukture, ona je socijalna, rui li samo staru vlast, a novom se vlasti ne koristi kao instrumentom za promjenu postojeih struktura, tada je samo politika revolucija, ali neiobratno.Svakapolitikarevolucijane morabitisocijalnarevolucija.Politikarevolucijajeupraviluoruanaiuvodjeusocijalnurevoluciju. Takoer,svakiprijelazvlastiodjedneklasekdrugojputemborbenijerevolucija.Samoprogresivna promjena vlasti, tj. kada historijski naprednija klasa osvoji vlast, tada je to revolucija, ako historijski preivjelaklasavratiizgubljenupolitikuvlast,tadajetokontrarevolucijailipovijesniregres. Nasuprot klasinim ekonomistima, koji su govorili o buroaziji kaovjenojiprirodnojhistorijskoj pojavi, Marx je znanstveno utvrdio njezinu prolaznost. Buroazija je, kae Marx, ikovala ne samo oruje, ve i snage koje e ga upotrijebiti protivnje,atojeproletarijat.Naime,Marxjeotkrivanjem vika vrijednosti takoer znanstveno dokazano da je eksploatacija proletarijata nain postojanja buroazije.Prematome,buroazijazasnivasvojuegzistencijukaoklasanaeksploatacijiproletarijata, tonemoebitipovijesnakonstantna,veprolaznapojava.Marxjeutendencijskompaduprosjene profitne stope otkrio objektivnu unutranju granicu opstojnosti buroazije kao vladajue klase, a u organiziranojborbiproletarijatasubjektivnusnagunjezinaprevladavanja.

59

29 Osnovno u naunom socijalizmu je eksplikacija svjetskohistorijske uloge proletarijata kao grobarastarogaklasnogdrutvaigraditeljabesklasneljudskezajednice. 30 Marxa nije zadovoljavala politika emancipacija iji je nosilac bila buroazija, jer granica politikeemancipacijeutomejetodravamoebitislobodna,adaovjeknebudeslobodanovjek. PolitikaemancipacijanijeopeljudskaemancipacijazakojuseMarxzalae....Tekkadstvaran 31 individualanovjekspoznaiorganizirasvojeforcespropres kaodrutvenesnageistoganebude vieodsebeodvajaodrutvenusnaguuoblikupolitikesnage,tektadaeovjekovaemancipacija bitidovrena. Marx nije formulirao samo zahtjev za opeljudskom emancipacijom, ve je upozorio i nasnage koje su historijski povezane da to izvre. Te snage su proletarijat i filozofija odnosno humanistika teorija. Marx je u tom kontekstu prvi put upotrijebio termin klasa. Na pitanje gdje lei mogunost njemakog osloboenja, Marx odgovara: U formiranju jedne klase vezane radikalnim lancima, stalea koji je ukidanje svih stalea, sfere koja posjeduje univerzalni karakter svojim, univerzalnim patnjama i koja netrainikakvoposebnopravojerjojnijeuinjenanikakvaposebnanepravda,ve nepravdauope.Tojeproletarijat.Marxovdjegovorioobiljejimaproletarijatakaoklasekojatreba daseformira.Bitnoobiljejeproletarijatajeutomedajeklasakojaseformira,ugraanskomdrutvu, 32 ali kao klasa koja ve transcendira graansko drutvo. Gotovo u svim djelima klasici marksizma 33 raspravljaju o razliitim aspektima proletarijata. Engels je nezavisno od Marxa takoer otkrio svjetskohistorijskuuloguproletarijata.UPrincipimakomunizmaEngelsjeformuliraojednostavnu,ali jasnudefinicijuproletarijata:Proletarijatjeonaklasadrutvakojasvojivotodravajedinoprodajom svogarada.Dabijednaklasamoglaivjetiodprodajeradnesnage,morajujojbitiosiguraninuni uvjeti reprodukcije. Moderni proleter, naprotiv, umjesto da se podie s napretkom industrije, kae 34 Marx,srozavasesvedubljeispoduvjetasvojevlastiteklase.Radnikpostajepauper, apauperizacija se razvija od poetka jo bre nego stanovnitvo i bogatstvo. Ovo su, bez sumnje, najbriljantnije, 35 gotovo poetske misli o alijeniranosti jedne klase koja se u tom stanju loe osjea. Meutim, proletarijat nije za Marxa klasa koja jedino pati, ve od svih klasa koje danas postoje naspram buroazije samo je proletarijat istinski revolucionarna klasa. Proletarijat je proizvod kapitalistikih 36 industrijskih uvjeta i njegov cilj i njegova revolucionarna oslobodilaka akcija determinirani su vlastitim ivotnim poloajem. Proletarijat je naprosto prisiljen da sam sebe oslobodi. Socijalno oslobaanjeproletarijatabitenjegovovlastitodjelo,bezobziratodijeloviproletarijatailicjelokupni proletarijatudanommomentumisli,jertonaprostoproistjeeiznjegovedrutvenebiti. Marx se prvenstveno bavio analizom drutvenih uvjeta i strategijom socijalnog osloboenja proletarijata. Analiza mjesta i uloge proletarijata bila bi nepotpuna bez osvrta na ovaj dio Marxova uenja. Jedna ugnjetavana klasa, kae Marx, jest ivotni uvjet svakog drutva zasnovanog na antagonizmuklasa.Osloboenjeugnjeteneklasenunosadriusebistvaranjenovogdrutva.Dabi se ugnjetena klasa mogla osloboditi, mora biti dostignut stupanj na kojem ne mogu postojati pored drugih ve steene proizvodne snage i postojei drutveni odnosi. Od svih orua za proizvodnju najvea je produktivna snaga sama revolucionarna klasa. (Marx) Ovdje je rije o specifinoj ugnjetenojklasiproletarijatu,kojapredstavljaraspadanjesvihklasaiprevladavanjesebekaoklase, zatojeEngelsutvrdiouvjeteukojimajemogueiezavanjeklasa.Doklegodukupandrutvenirad daje samo prinos koji tek neto malo nadmauje ono to je potrebno za oskudnu egzistenciju svih, doklegodradzauzimacijeloiligotovocijelovrijemevelikeveinelanovadrutva,dotlesedrutvo nunodijelinaklase. Suprotnostizmeuproletarijataiburoazijejestborbaklasakojadovedenadosvogvrhunca predstavlja socijalnu revoluciju. Proletarijat, taj najnii sloj sadanjeg drutva, ne moe se ispraviti, kaeMarx,adanebaciuzrakcjelokupnunadgradnjuslojevakojiineslubenodrutvo.Proleterska ili socijalistika revolucija najdublja je revolucija jer ne zamjenjuje jedno klasno drutvo drugim klasnim,drutvom,jedansistemeksploatacijedrugimsistemomeksploatacijevepredstavljanjihovo dokidanje.Socijalnoiekonomskoosloboenjeklaseonajjevelikciljkojemsvakipolitikipokrettreba

29 30

eksplikacijaizlaganje,objanjenje emancipacijaosamostaljivanje 31 forcespropresvlastitesnage 32 transcendiranadilazi 33 aspektvid,gledite,pojava 34 pauperizrijekomsiromahkojinitaneposjeduje 35 alijeniranostotuenost 36 determiniranodreen

60

37 dabudepotinjenkaosredstvo.Marxjekoncipirao socijalistikurevolucijukaoprijelazizprethistorije upravuljudskupovijest.Smisaojeprethistorijeutomedajednagrupaiskoritavadrugukaoprirodnu osnovu ili snagu, a smisao prave ljudske historije je dokidanje klasne eksploatacije i uspostavljanje autentineljudskezajednice. Socijalistikailiproleterskarevolucijapredstavljaitavuepohuiimatevieetapa.Prvikoraku proleterskojrevolucijijepodizanjeproletarijatauvladajuuklasu.Proletarijatesesvojompolitikom vlaukoristitidaurukamadrave,tj.proletarijataorganiziranogkaovladajueklase,centralizirasva orua za proizvodnju kako bi to bre poveao masu proizvodnih snaga. U ovom tekstu klasici iznose opu ideju diktature proletarijata, ali jo ne izrijekom. Ta je ideja kasnije razvijena i 38 39 konkretizirana . Marx eksplicite govori o diktaturi proletarijata u djelu Klasne borbe u Francuskoj: Proletarijat se sve veina grupira oko revolucionarnog socijalizma, oko komunizma . . . Taj 40 socijalizam je objava permanentne revolucije, klasna diktatura proletarijata, kao nuan prijelazni stupanj prema ukidanju klasnih razlika uope i ukidanju svih odnosa proizvodnje na kojima se one temelje,premaukidanjusvihdrutvenihodnosakojiodgovarajutimodnosimaproizvodnje,prevratuu svim idejama koje proizlaze iz tih drutvenih odnosa. Ova Marxova odredba diktature proletarijata sadri mnoge elemente. Upozorit emo samo na one kojisuvezanizanautemu.Klasnadiktatura proletarijatanuanjeprijelaznistupanjiliperiodkojivodiukidanjuklasnihrazlikauope,ekonomskih uvjeta klasne egzistencije, te prevratu klasne drutvene svijesti ili ideologije. Kako proletarijat u vlastitojrevolucijiosiguravatajproces?Sveprijanjeklase,istieMarx,nakonosvojenepolitikevlasti teile su da svoj ivotni poloaj osiguraju time to su itavo drutvo podvrgavale uvjetima svoga naina prisvajanja. Proletarijat moe ovladati proizvodnim snagama drutva samo ako ukine svoj dosadanjinainprisvajanja,atimeiitavdosadanjinainprisvajanja.Svakanovavladajuaklasa ostvarujesvojuvladavinunairojsocijalnojosnovi.Proletarijatunijepotrebnasuprotnaklasadamu 41 osigurava egzistenciju, jer je on univerzalna klasa ili klasa proizvoaa koja se identificira s drutvom. Proletarijat nije samo nosilac novog naina materijalne proizvodnje, ve novog naina 42 proizvoenja cjelokupnog drutvenog ivota iju okosnicu ine samoupravne asocijacije. Marx je prije bilo kakvog povijesnog iskustva postavio odluno pitanje ime e proletarijat zamijeniti staro buroaskodrutvoinanjegaodgovorio:Namjestostarogaburoaskogdrutvasnjegovimklasamai klasnim suprotnostima stupa udruivanje u kojem je slobodni razvitak svakog pojedinca uvjet 43 slobodnog razvitka za sve. Za Marxova ivota ove su teze doivjele empirijsku verifikaciju u revoluciji parikih komunara. Premda kratkotrajna i neuspjela, Parika komuna bila je dragocjena praktika osnova Marxu i Engelsu za daljnju teorijsku razradu strategije socijalnog osloboenja radnike klase: Komuna je bila vlada radnike klase, rezultat borbe proizvoake klase protiv prisvajake klase, ona je bila najzad pronaeni politiki oblik vladavine pod kojim se moglo izvriti ekonomskoosloboenjerada.Komunajekaoprvaupovijestidiktaturaproletarijatarazbiladravnu vlastitimetakoerpotvrdilaprijanjiMarxovstavdaproletarijatmorasruitidravuzbogosloboenja linosti proletera, ozakonila je spontano nastale samoupravne asocijacije kao suvremene organe vladavineproletarijata. Premda su klasici marksizma naelno nijekali mogunost pojave novih klasa i klasne strukture drutvanakonpobjedeproleterskerevolucijeuvezisiskustvomParikekomune,Engelsjespravom upozorio na dvije opasnosti koje u tom pogledu prijete pobjedonosnom proletarijatu. Da ne bi radnika klasa izgubila svoju izvojevanu vlast, mora s jedne strane ukloniti sav stari aparat ugnjetavanjakojijedotlebioupotrebljavanprotivnje,asdrugestrane,moraseosiguratiprotivsvojih 44 vlastitihdeputata iinovnikaproglaavajuiihsvesmjenjivimusvakodoba.(27)

1. 2.

UEMUJERAZLIKAIZMEUSOCIJALNEIPOLITIKEREVOLUCIJE? TOJEKONTRAREVOLUCIJA?POEMUJEPREPOZNAJEMO?

37 38

koncipiratizamisliti,shvatiti,sainiti,zaeti konkretiziratidatistvarno,tono,punoodreenje 39 eksplicite izrijekom 40 permanentantrajan,neprekidan,stalan 41 identificiratipoistovjetiti 42 asocijacije udruenje,udruivanje 43 empirijskaverifikacijaiskustvenaprovjera 44 deputatizaslanik,poslanik,zastupnik

61

3.

OBRAZLOI PO EMU SE NAA NARODNOOSLOBODILACKA BORBA UJEDNO ZOVE I SOCIJALISTIKA REVOLUCIJA.

4. 5.

OBJASNIIOBRAZLOIODNOSPROLETARIJATA,FILOZOFIJEIOPELJUDSKOGOSLOBOENJA. PO EMU SE PROLETERSKA ILI SOCIJALISTIKA REVOLUCIJA RAZLIKUJE OD SVIH DRUGIH REVOLUCIJA U POVIJESTI.

6. 7.

KAKVUULOGUPRIDAJEMARXDIKTATURIPROLETARIJATA? OBJASNI SMISAO TEZE DA PROLETARIJATU NIJE POTREBNA SUPROTNA KLASA DA MU OSIGURA OPSTANAK.

8. 9.

CITIRAJMARXOVTEKSTUKOJEMDAJEODREENJENOVOGSOCIJALISTIKOGDRUTVA. KOJASUSVEDRAGOCJENAISKUSTVAPARIKEKOMUNE?

10. ANALIZIRAJSMISAOENGELSOVAUPOZORENJANAOPASNOSTIKOJEPRIJETEPROLETARIJATU

MarxoveiEngelsoveanalizeburoaskogdrutvadovodedoovihzakljuaka: Buroasko drutvo i kapitalizam kreu se u pravcu zgrtanja sve vee ekonomske i politike moinasuprotgolemojmasiradnikeklasekojarazmjernotomepostajesvevieekonomskiipolitiki izrabljivana. Radnika klasa proletera najprije se bori za poboljanje svoga ekonomskog i politikog poloaja, to Marx smatra privremenim i manje vanim zadatkom. Njezin je glavni zadatak preuzimanje ekonomske i politike vlasti aktom proleterske revolucije radi izgradnje besklasnog drutva. Zarazlikuodsvihdrugihdotadanjihrevolucija,ukojimaseuvijekvladajuaiizrabljivanaklasa samoizmjenjuju,proleterskarevolucijajeradikalnaihistorijska. Kad, naime, proletarijat povede revoluciju i uzme u svoje ruke sredstva za proizvodnju, tj. ekonomskuipolitikuvlast,kad,dakle,onpostanevladajuaklasa,njemusenasuprotnejavljavie klasaeksploatiranihiizrabljivanih,kakojetoinaeuvijeksluajnpr.uburoaskojrevoluciji.Sada,ista klasa proletera ekonomski i politiki upravlja sredstvima za proizvodnju i itavim drutvom, ali istovremenosamaiproizvodinatimsredstvima,aneprisiljavanekudruguklasudatozanjuini.I upravojeutomepovijesnaprekretnica. Podneposrednimutjecajemikontrolomradnikeklasenavlastisadasesvislojevidrutvamoraju prilagoditiipodredititakvojpoliticibezobziranasvojaprijanjaiskustva,navikeinamjere.Utomse smisluzbivadikktaturaproletarijataradidokidanjasvihoblikaiostatakaklasnogdrutva Konaanrezultatovogprocesabitepraktinopretvaranjecjelokupnadrutvauradnikuklasu ili, obrnuto, itave radnike klase u drutvo, drugim rijeima, radnika klasa i drutvo potpuno se poistovjeuju pa na taj nain zapravo radnike klase kao klase vie uope i nema: ona je ukinula klasno drutvo i eksploataciju, ali i samu sebe. To je onda, napokon, besklasno drutvo. Povijesna ulogaradnikeklaseproleterajeizvoenjeupravoovogdrutvenogprocesa.

PITANJAIZADACIzaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 1.SAINI PREGLED NATUKNICA ZA PONAVLJANJE. USPOREDI NAE UVODNE NAZNAKE NA POETKU POGLAVLJA. 2.PREGLEDNATUKNICADOPUNISADRAJNIMODREENJIMA. 3.U TUMAU POJMOVA VIDI TERMINE: BUROAZIJA, PROLETARIJAT, RADNIKA KLASA, EKSPLOATACIJA, REVOLUCIJA,DIKTATURAPROLETARIJATA.

62

6.SOCIJALIZAM
Periodizacija ljudske povijesti. Socijalizam kao prijelazni period iz klasnog drutva u besklasno. Obiljejadvajuvelikihprijelaznihrazdobljaizjednedrutveneepoheudrugu. Osnovna svrha socijalistike revolucije. Naelo raspodjele u socijalizmu i naelo raspodjele u komunizmu.Ulogasamoupravljanja. Tito o aktivnoj koegzistenciji i o socijalizmu kao svjetskom procesu. Razliiti putovi izgradnje socijalizma.Moguazastranjivanjaiputsamoupravnogsocijalizma.

SMISAOIBITSOCIJALIZMA Nije nam poznat pokuaj nabrajanja definicija socijalizma od vremena kad je taj izraz uao u promet prije neto manje od sto i pedeset godina. Zna se da ih ima vie stotina, moda ak i vie tisua.Svakovrijemeobilujenjima,patakoiovonaedoba.Polazisesrazliitihgledita,zastupaju seinteresirazliitihsocijalnihgrupa,teiserazliitimekonomskimipolitikimciljevima,vjerujeseu ispravnostrazliitihidejaipokretaiidealizirajuserazliiteustanoveiodnosiproizvodnjeiprometa. Dabismosesnaliutommnotvusocijalnihteorija,politikihakcijaipraktinihtenjaizahvata,i dabismomoglipouzdanijeocijenititojeutomedoistanovo,socijalistiko,moramoupoznatisamubit itemeljnismisaotogavelikogasvjetskohistorijskogprevrata. Prvinakorakvodiprekoperiodizacijeljudskepovijestidoutvrivanjamjestakojesocijalizam zauzimaurazvojnimetapamamaterijalnogivotadrutva.Dovoljnojezatodaseograniimona kratakprikazekonomskihdrutvenihformacijarezimiranjemstavovaizakljuakadokojihjedola klasinamarksistikateorija.Onaralanjujecjelokupnidrutvenirazvitaknaetirivelikeepohe: divljatvo,barbarstvo,civilizacijuikomunizam.Usvakojseodtihepoharazlikujenii,srednjiivii stupanjrazvoja.Tisustupnjevizapravoposebneekonomskedrutveneformacijeukojimasena specifiannainponavljajuioitujutemeljnekarakteristikeepohe. Pojedinedrutveneepoheinjihoveekonomskeformacijepovezujuprijelazniperiodikao vremenskarazdobljaukojimasesmanjujudvagraninasocijalnaorganizma.Utimserazdobljima prepleuiproimajuustanoveiodnosidvajudrutvenihsistema:starog,kojinestaje,inovog,kojise raairazvijadokonanepotpuneprevlasti.Karakteriziraihdramatinaidugotrajnaborbaizmeu konzervativnihiprogresivnihdrutvenihsnagainjihovihreakcionarnihirevolucionarnihinteresai tenja.Tojedobauestalihsocijalnihprotesta,masovnihbuntovaipravihrevolucijau kojimanovomoenekebitkeiizgubiti,alikonanoipakmoradefinitivnopobijediti. Klasicisudetaljnoopisalisvojstvairazlikeizmeuvelikihepohainjihovihformacija. Uobiajenojedanasdasepovezanopromatradivljatvoibarbarstvokaoprvobitnazajednica. Smjenjujejeepohacivilizacije,zapravoklasnodrutvokojesmoudosadanjimizlaganjima dobroupoznali,azatimdolaziepohakomunizmasasvojimrazvijenimbesklasnimustanovama iodnosimaproizvodnjeiprometa.Nii,srednjiiviistupanjrazvojaklasnogdrutvaoitujese kaoekonomskaformacijarobovlasnikog,feudalnogikapitalistikognainaproizvodnje. Povezujuihprijelazniperiodi,kojizaovoizlaganjenisuvani,zarazlikuodvelikihprijelaznih periodaizjednedrutveneepoheudrugunakojejenaapanjasadanajvieiusmjerena. Zanimanaszapravoprijelazniperiodizklasnogdrutvaubesklasne,atojeonomjestotoga udrutvenomrazvojuzauzimamodernisocijalizam. Saetarekapitulacijaovogprikazapruaslijedeuslikurazvojnihetapadrutvenepovijesti, kojapoinjesprijelaznimperiodomizprvobitnogabesklasnogdrutvauklasnodrutvoi zavravasprijelaznimperiodomizklasnogdrutvaubuduebesklasnodrutvo.

63

PRVOBITNAZAJEDNICA

{ {

VIISTUPANJRAZVOJA

prijelazniperiod NIISTUPANJRAZVOJAROBOVLASNITVO SREDNJISTUPANJRAZVOJAFEUDALIZAM KLASNODRUTVO VIISTUPANJRAZVOJAKAPITALIZAM prijelazniperiodsocijalizam

EPOHAKOMUNIZMA

NIISTUPANJRAZVOJA

Oitojedasupovijesniciljevi,zadaciirezultatijednogidrugogprijelaznogperiodaposverazliiti zapravosuprotni.Nekadseprelaziloizprvobitnogabesklasnogdrutvausvijetotuenograda,a sada se prelazi iz svijeta otuenog rada u novo besklasno drutvo koje je pred nama. Dovoljno je ovdjezailustracijunavestiglavnetokoveirezultatetihpromjenauvelikimprijelaznimperiodima. Prijelazniperiodizbesklasnogdrutvauklasnokarakteriziraprocessvestranograzdrutvljavanjai potpunog asocijalisiranja uvjeta proizvodnje, vlasnitva, upravljanja, duhovnog ivota itd. Ljudi se poinjudiferenciratinajprijesobziromnarazliitomjestotogazauzimajuuorganizacijidrutvenog rada, a zatim s obzirom na razliit stav i odnos prema sredstvima za proizvodnju. Samodjelatnost prerastaurad,silunadljudima,aktotuenjapraktineljudskedjelatnosti,kojiseizoblikaslobodnogi stvaralakogpretvaraupukosredstvozaivotsredstvozaodravanjegolefizikeegzistencije. Prijelazuklasnodrutvozavrava:eksproprijacijom(oduzimanjesredstavazaproizvodnjujednoj drutvenoj klasi koja zbog toga postaje podreena ili izrabljivana) imovine i funkcija, monopolom privatnog vlasnitva, privatnom inicijativom, eksploatacijom proizvoaa, prisvajanjem vika rada, drutvenom podjelom rada, monopoliziranjem opedrutvenih poslova, osamostaljenjem neproizvodnograda,upravljanjemljudima,dravnomorganizacijomiprisilom,robnomproizvodnjom, stihijskomprivredom,monopolomduhovnogstvaralatvaitd.Konanirezultatiovograzvojadovodedo potpunog gubitka ovjeka i do razbijanja graanskog drutva na njegove sastavne dijelove: na individuume, od kojih svaki imasvojeposebneinterese,tenamaterijalneiduhovneelemente,koje monopolizirajupojedinciikoristesenjimazasvojeprivatneciljeve. Suvremeni prijelazni period iz klasnog drutva u besklasno karakterizira proces svestranog podrutvljavanja i potpunog socijaliziranja uvjeta proizvodnje, vlasnitva, rada, prisvajanja, posjedovanja, troenja, opih funkcija, duhovnog ivota itd. Nestaju razlike meu ljudima, kako u njihovuodnosupremasredstvimazaproizvodnju,takoiuivotnomsadrajuipoloajuuorganizaciji drutvenog rada. Oslobaanjem rada postie se samodjelatnost u praktinoj ljudskoj aktivnosti i razvijaju se odnosi proizvodnje i prometa kojima je glavna svrha da omogue i osiguraju svestrani razvitakljudskihsnaga. Prijelazubesklasnodrutvozavravasdefinitivnomeksproprijacijomeksproprijatora,ukidanjem svakog monopola u drutvenom ivotu, nestankom svakoga izdvojenog koritenja prirodnih izvora i proizvoda rada, pretvaranjem ukupnog radnog vremena u potrebnu samodjelatnost slobodnih i ravnopravnihlanovadrutva,ukidanjemdraveisvakeprisilenadljudima,kolektivnimupravljanjem stvarima, podjednakim i ravnopravnim koritenjem svih rezultata drutvene djelatnosti i svega to vrijediunaslijeenojkulturiicivilizacijiitd.Kaokonaanrezultatovograzvojajavljasetotalniovjek, koji je do kraja integriran u cjelokupan drutveniivotipotpunoravnopravanisamodjelatanusvim drutvenimfunkcijamamaterijalne,socijalne,politikeiduhovneprirode. Dovoljnojetopotkrijepitinekimodpoznatihprimjeraizsteenogiskustva.Novodrutvozapoinje sada svoj razvoj afirmiranjem naela raspodjele prema radu, a to je upravo posljednji oblik s kojim zavravaju svoj ivot prastare besklasne zajednice. Trino privreivanje dostie najvii domet u masovnoj reprodukciji robe radne snage, a to je upravo onaj oblik robne proizvodnje koji najprije odumireikojimoraposvenestatidabisemoglopribjeidrugimoblicimaprivreivanja.Tazakonitost odumiranjaupuujenadvavanazakljuka:Najednojstranijespoznajadajerazvijanjesuprotnosti odreeneekonomskedrutveneformacije,njezinanainaproizvodnjeinjezineekonomskestrukture nuan i jedino mogui povijesni put za njihovo rjeavanje i prevladavanje. To je put stvaranja materijalnih i drutvenih uvjeta, koji takve odnose ine ne samo nepoeljnim, ve i praktiki neodrivim.Marxjevieputaizriitoisticao,ana tojemislioikadajeuBijedifilozofijenapisao:Dabi se potlaena klasa mogla osloboditi, mora biti dostignut stupanj razvoja na kojem ve steene proizvodnesnageipostojeidrutveniodnosinemogupostojatinaporedo. Nadrugojstranijespoznajadaseprocesdrutvenogoslobaanjaradaneizbjenoodvijanekim posrednimputem,putemnekoganovogotuenjairazvijanjasuprotnostikojenastajunatojosnovi,ali takvogotuenjakojejemnogosnoljivije,blaeipogodnijezadaljnjedrutvenepreobraaje.Takose,

64

primjerice, oslobaanje od kapitalistike eksploatacije postie otuenjem koje donosi formiranje i djelovanjesocijalistikedrave. U toj se dvorodnoj prirodi socijalistike drutvene transformacije ogleda prijelazni karakter nae epohe. Oslobaanje i otuivanje radnike klase i ovjeka uope idu zajedno i ostvaruju se kao dijalektikojedinstvosuprotnosti.Nastajanje,razvijanjeiprevladavanjetihsuprotnostidonosipoeljne socijalistikedrutvenepreobraaje,aliisnjimapovezanesocijalnekonflikteiokraje.Dakle,iztoga se jedinstva suprotnosti raaju i razvijaju progresivni drutveni tokovi i u isto vrijeme, isto tako zakonito, i njihovi negativni suputnici koji, kako nam iskustvo pokazuje, nose u sebi velike opasnosti. Do konanog se cilja dolazi postepeno i uz pomo sredstava, metoda, naina, odnosa i oblika ivota koji se nerijetko ine poneto razliitima, pa i suprotnima onom za ini se tei. Nije to karakteristino samo za sredine u kojima se novo probija stihijskim putem, mimo volje i namjera vladajuihkrugova,veizaprilikeukojimasenakonuspjenepolitikerevolucijesvjesnoiplanski razvija novo drutveno ureenje. Utoliko vee postaju opasnosti dviju krajnosti: prihvaanja postignutogkaokonanogrjeenja,kojeudaljnjimkretanjimasamoprepravkamaiusavravanjima,i odbacivanja svega postojeeg kao zablude, nedovoljno revolucionarne prakse, pa ak i izdaje povijesnih interesa radnike klase. Prvo vodi surovom etatizmu, a drugo se krije iza pojava koje je LenjinnazvaodjejombolestiIjeviarstva,(28)
1.UPERIODIZACIJILJUDSKEPOVIJESTIUOIPOSEBANPOLOAJIULOGUKOJUIMASOCIJALIZAM. 2.ISPII: A) OBILJEJA PRIJELAZNOG PERIODA IZ BESKLASNOG DRUTVA U KLASNO I B) OBILJEJA REZULTATATOGPRIJELAZA(ODNOSNOOBILJEJAZAVRENOGKLASNOGDRUTVA). 3.ISPII: A) OBILJEJA PRIJELAZNOG PERIODA IZ KLASNOG DRUTVA U BESKLASNO DRUTVO I B) OBILJEJAREZULTATATOGPRIJELAZA. 4.IZMNOTVATIHOBILJEJAIZDVOJIPOJEDNOILIDVAZAKOJESMATRADASUBITNAIDAUSEBISAIMAJU OSTALAODREENJAOKOJIMAJERIJE.

SOCIJALIZAMKAOZAJEDNICASLOBODNOUDRUENIHPROIZVOAA Osnovna je svrha socijalistike revolucije ukidanje najamnog rada ili eksploatacije ovjeka ovjekom. To je mogue u prvom redu podrutvljenjem sredstava za proizvodnju, oduzimanjem tih sredstavaodkapitalista,dakle,ukidanjemprivatnogvlasnitvanadsredstvimazaproizvodnju.Itoje, doista,prviinsocijalistikerevolucije. Taj nain socijalistike revolucije olakan je, kao to smo vidjeli, ve samom injenicom to je koncentracija i centralizacija kapitala i stvaranje golemih proizvodnih poduzea u kapitalizmu dala samoj proizvodnji peat drutvene proizvodnje u velikim razmjerima. Meutim, svrha je ukinua najamnogradadaseodstranikapitalistikoprisvajanjevikavrijednosti,ijijeproizvoaradnik,ida tajviakvrijednostiiliradapripadnesamomradniku,dakledaseuvedepravednaraspodjelalipravo svakogaradnikanaproizvodrada(ilinjegovvrijednosniilinovaniekvivalent)kojiodgovarastvarno njegovuradu.Tojenaelo:Svakomepremanjegovuradu.MarxiEngelsrazlikovalisudvijefazeu razvitku komunistikog drutva, odnosno u kretanju prema komunistikom drutvu: niu fazu, ili socijalizam, i viu fazu, ili komunizam. U vioj fazi vladat e naelo: Svatko prema svojim sposobnostima,svakomepremanjegovimpotrebama. Uniojilisocijalistikojfazi,kojuzovemoiprijelaznimperiodompremakomunizmu,jonepostoji potpuna ekonomska jednakost meu proizvoaima ili ljudima uope. U toj fazi jo se ne moe iskljuiti da jedan dobiva manje, adrugivie,dajedanbudebogatiji,adrugisiromanijidaonikoji raspolau veim strunim kvalifikacijama ili sposobnostima radabuduiboljenagraenizasvojrad. Pri jednakom radnom uinku, upozorava Marx, i, prema tome,ujednakomudjeluudrutvenom fondupotronjejedanestvarnodobitivienegodrugi,jedanebitibogatijioddrugoga,itd.Dabise izbjeglisvitinedostaci,pravobimoralobiti,umjestodabudejednako,nejednako.Drugimrijeima, pravo bi moralo imati na umu ljudsku nejednakost u sposobnostima, pa ne bi smjelo isto mjerilo primjenjivatinasveljude.Ovakvoformalnopravo,kojesesluiistimmjerilomzaproizvodnjuljudi,ne obazirui se na njihovu prirodnu darovitost ili sposobnost, jo je uvijek buroasko pravo. Ali takvo pravo i njegovi nedostaci ne mogu se izbjei u prvoj fazi komunistikog drutva, odnosno u prijelaznom razdoblju, zato to novo drutvo jo nosi nedostatke graanskog drutva. Osnovni je

65

razlogutometojeljudskiradjouvijekosnovadrutvenogbogatstva,iteksgolemimnapretkomu proizvodnimsnagama,kadljudskiradbudesvemanjeznaajanzastvaranjedrutvenogbogatstva, doiedovieilikomunistikefazedrutva. Tu viu fazu Marx prikazuje ovako: U vioj fazi komunistikog drutva, kad nestane ugnjetavajue podinjenosti individuuma podjeli rada, a s njom i suprotnostiizmeuintelektualnogi fizikog rada, kad rad postane ne samo sredstvo za ivot, nego ak prva ivotna potreba, kad sa svestranim razvitkom individuuma porastu i proizvodnesnageikadsviizvorikolektivnogbogatstva poteknuobilnijetektadaebitimoguesasvimprekoraitiuskihorizontburoaskogpravaidrutvo emoinasvojezastavenapisati:Svatkopremasposobnostima,svakomepremapotrebama. Svrhasocijalistikerevolucijenaekonomskompodrujunijesamodaostvarijednakostraspodjele proizvodnihdobara,tj.daljudskiradnagraujepremanjegovustvarnomuinkuipotrebama.Onaima istovremeno i zadatak da dokine otuenje ovjeka u radu, njegovo osamljivanje u drutvenoj proizvodnji,njegovoodvajanjeodbitnihoblikaproizvodnjeililjudskogradakaotakvoga,odnjegova pretvaranjaugoluradnusnagu.Socijalistikarevolucijamorauspostavitiovjekaproizvoaau njegovuintegralnomsmislukaoovjekakojiplanira,kontrolirailiupravljasvojomproizvodnjom,pa koji kao takav i odluuje o plodovima svojega rada, tj. koji ne odluuje samo o proizvodnji, ve i o raspodjeliproizvedenoga. Socijalistiko drutvo moe pretvoriti sredstva za proizvodnju u drutveno vlasnitvo, ali drutvenimvlasnitvommoeseupravljatiuimedrave,odnosnouimesocijalistikedrave,ime se radnik kao proizvoa odrava i dalje samo kao radna snaga, dodue kao socijalistika ili svjesnaradnasnaga,alilienaupravljakihprava.Ovajsistemupravljanjasredstvimazaproizvodnju uimesocijalistikedraveilidravetrudbenikauveojestaljinistikisistem.Stvarnopodrutvljenje proizvodnih sredstava moe se provesti samo tako da drutvenom imovinom upravljaju slobodno udrueniproizvoai(Marx)iliradnikisavjeti.Toseipostiesistemomradnikogsamoupravljanja, kojijeprimijenjenuJugoslaviji.Samoutakvom sistemuukojemseradnikproizvoapojavljuje kaoudrueniilikolektivniupravljaprocesomproizvodnjeiraspodjeleukidasepostojanjeproizvodnje kao ovjeku tue i nadmone sile. Proizvodni proces dolazi ponovno pod vlast samog ovjeka proizvoaa.UProgramuSavezakomunistaJugoslavijeovajsemomentjasnoistiekadsegovorio prirodidrutvenogvlasnitva. Drutvenovlasnitvoznaiukidanjepravanaprivatnoidravnokapitalistikovlasnitvo,putem kojeg je vlasnik sredstava za proizvodnju vladao drutvenim odnosima uproizvodnjiiraspodjeli,ili, drugim rijeima, putem kojeg su stvari vladale ovjekom. Drutveno vlasnitvo oslobaa drutvene odnose u proizvodnji i raspodjeli od vladavine stvari, ukidajui, u konanom rezultatu, ekonomsku i politikuvlastsvakoginiteljaizvanproizvoaa,odnosnonjegoveslobodnezajednice.(29)
1.KOJIJEPRVIINSOCIJALISTIKEREVOLUCIJE?KOJAJEOSNOVNASVRHASOCIJALISTIKEREVOLUCIJE? 2.JE LI PROVOENJEM PRVOG INA SOCIJALISTIKE REVOLUCIJE UJEDNO ZAJAMENO I OSTVARIVANJE OSNOVNESVRHESOCIJALISTIKEREVOLUCIJE?OBRAZLOIODGOVOR. 3.KAE SE DA JE BITAN ZADATAK SOCIJALISTIKE REVOLUCIJE DA PREVLADA OVJEKOVO PRETVARANJE U GOLURADNUSNAGU.OBJASNISMISAOTOGZAHTJEVA. 4.OBRAZLOI U EMU SE SASTOJI BITNA RAZLIKA IZMEU DRUTVA U KOJEM DRUTVENIM VLASNITVOM UPRAVLJA SOCIJALISTIKA DRAVA I ONOG DRUTVA U KOJEM DRUTVENIM VLASNITVOM UPRAVLJAJU SLOBODNOUDRUENIPROIZVOAI. 5.KAKOGLASINAELORASPODJELEUSOCIJALISTIKOM,AKAKOUKOMUNISTIKOMDRUTVU? 6.MARX RASPRAVLJA O NEDOSTACIMA RASPODJELE U SOCIJALIZMU. O KOJIM JE TO NEDOSTACIMA RIJE? KOJISUUZROCITIHNEDOSTATAKA?TOMISLIOTOME?OBRAZLOISVOJEGLEDITE.

SOCIJALIZAMKAOSVJETSKIPROCES Sa stanovita socijalistikih snaga interesi socijalizma i mira neodvojivo su vezani u sadanjoj etapi ljudske historije. Socijalistikim zemljama, koje nastoje izgraditi drutvo bogatstva i ljudske jednakosti, potreban je mir da bi to mogle ostvariti. Pseudorevolucionarni frazeri zaboravljaju, ili ne ele prihvatiti, da je donedavno zavisnim narodima mir takoer postao neophodan kako bi mogli ostvariti svoje nacionalne i drutvene tenje. Borei se za svoju slobodu narodi koji se jo uvijek

66

nalaze pod jarmom kolonijalizma neizbjeno e je izvojevati. U uslovima opeg mira u svijetu, svestranapodrkaprogresivnihdemokratskihsnagaoslobodilakojborbikolonijalnihnarodamoese samopoveati. Tako se u prijelaznoj epohi od kapitalizma k socijalizmu rjeavaju najvanija pitanja ljudske zajednice. Najrazliitiji oblici borbe izmeu starog i novog, potresi i promjene od bitnog znaaja za pojedinenarodeimeunarodneprilike,vladajuetendencijeiopasnostikojesuprisutneuprijelaznoj epohitraedubokorazumijevanjesvjetskograzvitka.Dok,najednojstrani,rjeavanjeovihplemenitih zadataka ovjeanstva izaziva oduevljenje i nevien polet radnih masa, dotle, na drugoj strani, sloenostproblemakojiserjeavajuikojetrebarjeavati,kaoineravnomjeranrazvitakmaterijalnihi subjektivnih snaga, predstavljaju pogodno tlo i za nerazumijevanje velikih drutvenih procesa i suvremenihodnosa.Toseizraavaukrupnimsporovimaisukobimadokojihunaevrijemedolaziu tokuodolijevanjaproturjenostiprijelaznogperioda... Nama, Savezu komunista Jugoslavije, ve je odavno potpuno jasno da progresivan razvitak drutvenih odnosa i materijalno jaanje socijalistikih zemalja predstavljaju historijsku nunost socijalistikih snaga u sadanje vrijeme. Ali nama je jasno i to da jaanje u materijalnom i drugom pogledu svihprogresivnihsnagakojeteesocijalizmupredstavlja,takoer,nauinternacionalistiku dunost. Uspjeno izgraivanje socijalizma i komunizma u socijalistikim zemljama, razvijanje najnaprednijih odnosa ravnopravnosti i drugarstva meu njima, imat e ogromno djelovanje, i kao primjer i kao materijalna sila na svijest i borbenu volju ljudi u itavom svijetu. To predstavlja i internacionalistikuobavezusocijalistikihzemalja. Koegzistencija izmeu zemalja s razliitim drutvenim sistemima neophodno je potrebna svim narodima.Onajepostalajedanodnajaktualnijihzahtjevaovjeanstvaipotrebasocijalizma.Mive godinamatvrdimo,apraksatonajboljepokazuje,dajeaktivnakoegzistencijausadanjojetapijedno odnajjaihpolitikihsredstavameunarodnogradnikogpokretauborbizadrutveniprogresijaanje socijalistikihsnagausvijetu.(Tito,izreferatanaVplenumuCKSKJ1963.godine) Kao to veliki porast radnike klase u svijetu predstavlja znaajan faktor u jaanju i razvijanju socijalistikih elemenata, tako i porast radnike klase u kolonijalnim zemljama, ili zemljama ve osloboenim od kolonijalizma, posebno predstavlja znaajan svjestan faktor, kako u borbi protiv ostatakakolonijalizma,takoiupogleduostvarenjaprogresivnogdrutvenograzvojaslaborazvijenih zemalja.Utimzemljamaradnikaklasapridonosiiunosikvalitativneelementeuprocesunutranjeg drutvenog razvitka. To dokazuje injenica da danas gotovo u svim tim zemljama ve postaje dominirajua tenja i svih drugih progresivnih politikih pokreta za razvoj u pravcu socijalizma. Pri tome,razumijese,radnikaklasaigrasveveuulogu. Masovnokretanjeksocijalizmubiteubrzanoakosocijalistikezemljebudugradilesvojeodnose s oslobodilakim pokretima i s nerazvijenim zemljama na principima ravnopravnosti, nemijeanja u unutranje stvari i uzajamnog potovanja, ako budu u svakodnevnoj praksi stvarale i gajile istinski socijalistike odnose, koji e biti primjer za sve one zemlje koje tee da grade socijalizam. To je neophodno imatiuvidu,jerse,zbogpostupakakolonijalnihsilaprematimnarodimakrozdecenijei vjekove, nagomilalo toliko loih iskustava i nepovjerenja prema strancima da je potrebno iskreno i obzirno postupanje da bi se prema zemljama, koje s tim narodima stupaju u ekonomske i druge odnose,moglouspostavitipovjerenje.(Tito,izreferatanaVKongresuSSRNJ,1960.godine)(30)

***
PITANJE:Dalibihmogaopostavitiovopitanje:Pravitelivivelikurazlikuizmeumarksistikog humanizma i zapadnjakog humanizma? Pod humanizmom jarazumijemusklaivanjeindividualnih prava,proglaenih1879,ipravadrutvaKakogledatenatousklaivanjejednogidrugogidalividite razlikuizmeuzapadnjakogimarksistikoghumanizma? ODGOVOR:Vidimvelikurazliku.Vidimjenesamotrenutno,veiuperspektivi.Humanizamna Zapaduimaviedeklarativankarakter.Onnijeuskladusekonomskimsistemom,smogunostimada svaki pojedinac u tom sistemuostvarisvojepravo.Trenutnoniusocijalizmu,niunaojzemlji,niu drugim socijalistikim zemljama nisu ostvareni takvi materijalni uslovi da bi svaki pojedinac mogao dobiti ne samo prema svojoj zasluzi, nego i prema potrebama (danas on ne moe dobiti ni prema svojojzasluzi,jersupotrebezajednicejouprvomplanu),alipostojiperspektivaimismonaputudai pojedinacdoedotogsvogprava,aistotakoidrutvokaocjelina.NaZapadu,meutim,perspektiva nepruatakvumogunost.

67

PITANJE:JelivadojamdaseinaZapaduidepremasocijalizmu?Smatratelidasesocijalizam na Zapadu moe ostvariti evolutivnim putem ili su za to potrebne krvave i brutalne revolucije? U AmericiiuFrancuskoj,naprimjer,javidimnizmjerakojesu,pomojemmiljenju,viesocijalistike ijasezatopitamdaliuperspektivinepostojijednatokafuzijeizmeuIstokaiZapadautomsmislu tobiZapadevolutivnimputemdoaodosocijalizma. ODGOVOR:Potpunoseslaemdanijepotrebnoprolijevanjekrvi,danijepotrebnoprekobarikada iidopromjenesistema.Smatramdasetomoeostvaritiibeskrvnimrevolucionarnimievolutivnim putem,putempolitike,parlamentarneidrugeborbe.Ali,ubrzavanjetakvogevolutivnograzvitkazavisi mnogoodekonomskihuslovajednognaroda,odnjegovesvijestiisnage,iodsvijestionihljudikojisu odgovorni za taj razvitak koji treba da bude ostvaren putem raznih mjera onih koji upravljaju tim zemljama.SlaemsedaiuFrancuskoj,iuAmerici,iuEngleskoj,iudrugimzemljamaZapadaima socijalistikih elemenata. Ali, ne bih mogao rei da su ti elementi u unutranjem razvoju svjesni socijalistiki elementi. Oni postoje latentno. Sam razvoj, sam dananji sistem civilizacije, dananji sistemtehnikevueutompravcu,irazumijesedaenaZapadumnogolakedoidoonogadoega je dolo i u zaostalijim zemljama to jest do jednog socijalistikog ureenja. Prije ili kasnije mora doi,jerdrugihmogunostinema.Sredstvazaproizvodnjudolazeusukobsprivatnimvlasnitvomi bivajupodravljena,bilonaprvojetapiuformidravnogkapitalizma,bilouformiprimjeneunutranjeg socijalistikogupravljanja.(31)
(IzTitovogintervjuadirektorufrancuskoglista"LeMonde",1956.godine). 1.IZGORNJEGTEKSTAIZVEDIBITNETEZEUODNOSUNASOCIJALIZAMKAOSVJETSKIPROCES. 2.OBRAZLOIAKTUALNOSTTITOVIHTEZA.USVOMOBRAZLOENJUUZMIPOREDOSTALOGUOBZIRIONOSTO URAZVOJUSUVREMENOGSVIJETADOZNAJEIZNOVINAIPRATEIRADIOITELEVIZIJSKEEMISIJE.

Socijalizamjeuistinudanassvjetskiproces,tonedvojbenopokazujuoveinjenice: Socijalizam izgrauju socijalistike zemlje Albanija, Bugarska, ehoslovaka, Jugoslavija, Maarska,NjemakaDemokratskaRepublika,Poljska,RumunjskaiSSSRuEvropi,zatimKina,DR Koreja, DR Vijetnam, Kuba i znatan dio afrikih, azijskih i latinskoamerikih zemalja u razvoju. Socijalizamjetenjaisvihantikolonijalistikihiantiimperijalistikihpokretausvijetu. Antifaistikipokretiotporaudrugomsvjetskomratu,kaoikomunistikepartijeisocijalistike stranke Italije, Francuske, Belgije, panjolske i drugih zemalja izraavaju jasnu orijentaciju prema socijalizmu. Meutim, svaki od tih pokreta nosi u sebi znaajke vlastitog, specifinog puta izgradnje socijalizma, ovisno o kompleksu drutvenih, ekonomskih, politikih, kulturnih i drugih uvjeta dotine zemlje. Politika aktivne miroljubive koegzistencije bitan je preduvjet za razvoj proizvodnihsnagainove drutveneorganizacijenajveegdijelasvijetakojividisvojuperspektivuusocijalizmu. Utomsvjetskompokretupremasocijalizmutrebaizdvojitisluajeveoitogzastranjivanja. Najpoznatijiinajoitijiprimjertakvogzastranjivanjabiojestaljinistikietatistikobirokratskisustav kojemusuglavneznaajke: dravno(anedrutveno)vlasnitvosredstavazaproizvodnju privredomicjelokupnimdrutvenoekonomskimipolitikimivotomupravljadravniaparat,u kojemsvarukovodeamjestazauzimajulanovipartijenaelusaStaljinom nijednovanijepitanjenerjeavasebezdirektivapartije(partijanakomandnommjestu!) dravnoadministrativniipartijskiaparatjaaiprovodikruticentralizam,pasezatoiizdvajapo ekonomskojipolitikojsnazislojrukovodeebirokracije,kojiseodravanateroruiparolama.Svikoji nabilokojinainiskazujusuprotnomiljenjeilisumnjuumudrorukovodstvonaelusaStaljinom izloenisuistkama,tj.hapenjima,odvoenjuusibirskelogoreilikvidaciji.Natajnainnestalesu stotinetisualjudi,pretenokomunista. U tendencijama apsolutnog centralizma i dominacije Staljin se nije ograniio samo naSovjetski Savez, ve je to isto elio provesti (i djelomino uspio) i u svim ostalim socijalistikim zemljama Evrope. Jugoslavija se energino oduprla takvoj namjeri i zbog toga je 1948. godine uslijedila poznata rezolucija Informbiroa, u kojoj se grubo napada nae partijsko i dravno rukovodstvo i zahtijeva

68

njihovo smjenjivanje. Odmah nakon toga dolazi do nagloga jednostranog prekida politikih, ekonomskih i drugih odnosa svih istonoevropskih socijalistikih zemalja i SSSRa s Jugoslavijom, pokuajakompromitiranja,ekonomskeblokadeinizadrugihmjeraprotivnaezemljesnamjeromda sepokoriStaljinovudiktatu.Kaotojepoznato,naazemljauspjenojesvladalaovuveomaozbiljnu krizu dosljedno nastavljajui svoju politiku samostalnosti i nemijeanja u unutranje poslove drugih zemaljaiizgraujuivlastitiputsamoupravnogsocijalizma.

Socijalizamjedrutvenisistemkojisezasnivanadrutvenimsredstvimazaproizvodnju.Natajse nain rue temelji klasnog drutva i stvara osnova za izgradnju drutva bez klasa za besklasne drutvo, bez najamnog rada i eksploatacije. Socijalizam tako predstavlja prijelazno razdoblje u besklasnadrutvo. U povijesti ljudskog drutva moemo uoiti tri razliite epohe: prvobitnu pretklasnu zajednicu, klasnodrutvoi,napokon,besklasnuljudskuzajednicu. Temeljklasnogdrutvajeprivatnovlasnitvonasredstvimazaproizvodnjujedneklase,izega proizlazinjenaekonomska,politikaisvakadrugaprevlastnaddrugomklasomkojanemasredstava za proizvodnju. Svaki klasno organiziran sistem (npr. kapitalizam) izgraen je na odnosima dviju suprotnihklasa,odkojihjednaizrabljujedruguiivinanjenraun. Socijalizam je takav drutveni sistem u kome se ukida privatno vlasnitvo (eksproprijacija) na sredstvimazaproizvodnjutakodaonapraktinostojenaraspolaganjusvimlanovimadrutva,tj. svim neposrednim proizvoaima, iju ogromnu veinu predstavlja radnika klasa. Oni e se sami slobodnoudruitiiorganiziratiproizvodnjukoristeisetimzajednikimsredstvimazaproizvodnju,a samieodluivatiiodohotkukojieostvariti.Dakle,neposredniproizvoaiodnosnoradnikaklasa usocijalizmusamostalnoraspolaesredstvimazaproizvodnju(kaovlasnik),alisamaiproizvodina tim sredstvima ne izrabljujui nikoga. Tako radnika klasa postaje nosilac cjelokupne drutveno ekonomskeipolitikemoiivlasti. emu joj ta mo i vlast kad nema sebi nasuprot eksploatiranu klasu koju bi trebala drati u pokornosti? Radnika klasa dodue nema sebi nasuprot eksploatiranu klasu, ali socijalizam jo uvijek nije besklasno drutvo, ve samo prijelazni period u takvo drutvo. Jo uvijek, naime, nisu nestali neki drutveni slojevi, grupe i pojedinci koji imaju namjere da zadre i prisvoje neke povlastice klasnog drutva (npr. da prisvoje velik dio drutvenih sredstava, pravo odluivanja, poseban i privilegiran drutvenipoloajiutjecajitd.)itakougrozeintereseradnikeklase.Njihtrebaobuzdavatiispreavati unjihovimpokuajima,itoradnikaklasainisnagomsvojedrutvene,ekonomskeipolitikemoii prisile. Zato radnika klasa formira svoju dravu preko koje provodi tu mo i prisilu, a koja se obino nazivadiktaturaproletarijata. Socijalistika, radnika ili proleterska drava, meutim, bitno se razlikuje od drave u klasnom drutvu(vidi:Obliciklasneborbeidrava).Njenafunkcijanijevieutomedatitiinteresevladajue klase i dri u pokornosti podreenu eksploatiranu klasu, ve je njena funkcija i zadatak da osigura ostvarenjeinteresaveinedrutvaidaihzatiujeodneznatnogbrojaonihkojibiihmogliugroziti. Upravozbogtogausocijalizmunijepotrebnacentralistikadrava,tj.dravaukojojsesvavlast nalazi u rukama centralnih organa dravne vlasti. Naprotiv, drava u svojem klasinom obliku i funkcijama odumire u socijalizmu, jer njena ovlatenja i funkcije prelazenanajireslojeveradnike klase,odnosnoitavogdrutva.Tojeprocesdecentralizacije(ukidanjecentralnevlasti)ideetatizacije (slabljenjeiodumiranjefunkcijadrave). Vlast radnike klase dolazi napose do izraaja u neposrednoj materijalnoj proizvodnji kao ekonomskoj osnovi drutva. U toj oblasti neposredni proizvoai slobodno udruuju svoj rad i drutvena sredstva stvarajui tako organizacije udruenog rada u kojima samostalno odluuju o uvjetimainainuproizvodnjeiraspodjelidohotka. Nasliansenainudruujuiradniljudiusvimdrugimoblastimadrutvenedjelatnosti(zdravstvo, prosvjeta,itd.)povezujuiseiusklaujuisvojeinteresesneposrednimproizvoaima. OvakavtipilimodelsocijalizmaizgraujeseuJugoslaviji,anazivasesamoupravnisocijalizam. Imameutimidrugaijihmodelasocijalizma,kojiseizgraujenanetodrugaijimosnovamaina drugaijinain,ovisnoospecifinimuvjetimapojedinihzemalja.

69

Najpoznatiji je onaj model koji se izgrauje uSovjetskomSavezuizemljamaistoneEvrope,a zasniva se na dravnom, a ne na drutvenom vlasnitvu sredstava za proizvodnju. U tom sluaju dakle drava upravlja sredstvima za proizvodnju u ime radnike klase. Ona utvruje planove proizvodnje i ima najvei utjecaj u reguliranju svih ostalih oblasti drutvenog ivota. Takav model 45 socijalizmanazivaseetatistikisocijalizam. IuJugoslavijijepostojaoetatistikisocijalizamurazdobljuod19451950.godine.Tajmodelje Jugoslavijaprevladalainapustila1950.godineuvoenjemradnikogsamoupravljanjanaosnovama drutvenogvlasnitva,tonesumnjivopredstavljanajviiinajrazvijenijistupanjiobliksocijalizmakoji jedosadapoznatusvijetu. Socijalizamopenitodanaspredstavljasvjetskipokretjerzahvaavelikbrojzemaljausvijetu,ai daljesenagloiri.Nasuprotkapitalizmu,kojidolaziusveveekrize,proturjenostiisukobeikojem nunopredstojikonanislom,pojavljujeseneminovnonovapovijesnaepohaepohasocijalizma.
PITANJAIZADACI 1.ZATORADNIKAKLASATREBADRAVU? 2.KAKVUDRAVUTREBARADNIKAKLASA? 3.ANALIZIRAJOBILJEJASTALJINISTIKEETATISTIKEBIROKRATSKEPRAKSE. 4.ANALIZIRAJRAZLIKEIZMEUETATISTIKOGISAMOUPRAVNOGSOCIJALIZMA. 5.OBRAZLOIZATOSEMIOPREDJELJUJEMOZASAMOUPRAVNISOCIJALIZAM. 6.OPIIOBLIKEUDRUIVANJANEPOSREDNIHPROIZVOAAIRADNIHLJUDIUOPE. ...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 7.SAINI PREGLEDNUSHEMUNATUKNICAZAPONAVLJANJE.USPOREDINAEUVODNENAZNAKENAPOETKU POGLAVLJA. 8.SVOJUSHEMUDOPUNIPOTREBNIMOBJANJENJIMAISAETIMARGUMENTIMA. 9.U TUMAU POJMOVA VIDI TERMINE: DRAVA, BIROKRACIJA, SOCIJALIZACIJA, DIKTATURA PROLETARIJATA, SOCIJALIZAM,EKSPROPRIJACIJA,UDRUENIPROIZVOAI

45

etatistikiodfrancuskerijeietat(eta),drava.Etatizamznaidravotvorniilidravnisocijalizam.

70

7.POVIJESNIOBLICIPOSTOJANJADRUTVA
Priroda ljudskog udruivanja oituje se u osjeaju povezanosti ili solidarnosti medu lanovima grupe. Razlikujemo ivotne zajednice i interesne zajednice. Razlikujemo nadalje primarne zajednice i sekundarnezajednice.Napojedincagrupadjelujepoticajno. Tri osnovne funkcije obitelji. Centrifugalno i centripetalno djelovanje promjena u ivotu suvremene obitelji. Prijelazodplemenadonaroda.Preobrazbanarodaunaciju. Naelo rjeavanja nacionalnog pitanja u Jugoslaviji. Bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti. Opasnostunitarizmaicentralizmasjednestrane,anacionalizmaiovinizmasdrugestrane.

OVJEKJEDRUTVENOBIE Drutvenikarakterovjekamoeseoitovatisamokadseljudiudruuju.Obliciudruivanjamogu biti veoma razliiti i njihova razliitost pokazuje do koje je mjere ljudska drutvenost udarila peat posebnim nainima ljudskog udruivanja. Udruivanje kao ljudska potreba oituje se kao uvstvo povezanostiilisolidarnostimeulanovima.Tauvstvanisuusvimgrupamapodjednakorazvijenai nemaju isti znaaj. Tako e pokuaj da se neka grupa razbije, zabrani ili negira pojedinac doivjeti jednom kao neposredno ugroavanje svojeg ivota, a drugi put e se prema tome odnositi gotovo sasvimravnoduno.To,dakako,zavisiodtogakolikosepojedinacizjednaujesasvojomgrupom,ali naini izjednaavanja s grupom ovise upravo o tome kakvu ulogu ima odreena grupa u ivotu ovjeka. Tako moemo najopenitije razlikovati one ljudske grupe koje slue neposrednom samoodravanjuljudiilinjihovojivotnojreprodukciji,akojepojedincidoivljavajukaosvojeivotne zajednice.Takvegrupenazvatemoreproduktivnim,grupamailiivotnimzajednicama. Druguvrstuljudskihgrupaineonekojesunastalekaoposljedicadrutvenepodjelerada,pase pojavljujuunutardrutvenecjelinekaonjezindio,auvjetovanesuodreenimposlovimailiinteresima kojetakviljudiimajuudrutvu.Takvegrupeineinovnici,obrtnici,trgovci,aliiposebnazanimanja (lijenici, inenjeri, umari, obuari, slastiari, itd.) koja stvaraju svoje posebne profesionalne organizacije.Nijetekopredvidjetidatakvihgrupaujednomdrutvumoebitivieilimanje,prema razvijenostipodjeleradautomdrutvu.Tesegrupeudruujunatemeljuposebnoginteresa,kojinije opidrutveniinteresodravanjadrutvenezajednice,vesamoobranaposebnihgrupnihinteresau drutvu. Takve grupe nazivat emo funkcionalnim, grupama ili interesnim grupama, jer se redovito udruujunaosnoviodreenogazajednikoginteresa.(32)
1.KOJEUVSTVOIZRAAVAPRIRODULJUDSKOGUDRUIVANJA? 2.OBRAZLOI I NA PRIMJERIMA PRIKAI U EMU SE SASTOJI RAZLIKA IVOTNE i INTERESNE ZAJEDNICE.

PRIMARNEISEKUNDARNEGRUPE Zbog raslojavanja drutva pojedinac u suvremenom drutvu pripada uvijek veem broju grupa. 46 Njegovosudjelovanjeutakvimgrupamanije,meutimpodjednakointimno. Sobziromnanainkako pojedinacsudjelujeupojedinojgrupi,razlikujemoveomashematskiprimarneisekundarnegrupe. Primarne grupe odlikuju se intimnim odnosima, a sekundarne ne sadre takve intimne odnose zatotolanoviuprosjekunisuuneposrednimintimnimodnosima,paseinepoznaju,kaotojetou velikim strunim ili politikim organizacijama. U potonjem sluaju ljudi se ujedinjuju na osnovi odreenogprograma,aneosobneprivlanosti. Osnovno je obiljeje primarnih grupa da se pojedinac kao individuum ili linost osjea gotovo potpuno otvoren u njima, to i obiljeava intimne odnose, pa takve grupe veomautjeunarazvitak
46

intimanprisan,srdaan

71

linosti, jer jedan pojedinac utjee na drugoga i slui kao uzor svojim prijateljima ili roacima. To uzrokuje mnogo vee stapanje meu lanovima, odnosno mnogo vee izjednaavanje lanova s grupom.Postojijedandoivljajcjelinekojisenajboljeizraavazamjenicommi,jerusebiukljuuje velikusimpatijuivelikstupanjidentifikacijesgrupom.Pojedinacdijelisvegrupnedoivljajeionajeza njega znaajan izvor osjeanja i djelovanja. To ne znai da se primarna grupa temelji samo na 47 simpatiji i ljubavi meu njezinim pripadnicima. Meu njima mogu postojati i takmienje i proturjenosti.Aliakopojedinackojijeambiciozannastojizauzetiodreenomjestoumislimadrugih lanova,tadaduhcjelineilizajednikiduhprisiljavapojedincadautakvojgrupinaepravumjeru svojeg ponaanja. Kao primjere primarnih grupa najee susreemo obitelj, djeje i omladinske grupe(tzv.mladenakeklape),kolskegrupe,susjedstvoumanjimmjestimaiuselima,kaoirazne vrste manjih zajednica ili prijateljskih kruoka medu odraslima. Takve su grupe univerzalne jer ih nalazimousvakojdobiiusvimdrutvima.Meutim,uprvobitnimzajednicamaprevladavaprimarna grupa,jerjemalapobrojulanovakojiivepovezaniusvakodnevnimdjelatnostima.Djeaciimladii oivljuju esto ovaj klanski ili plemenski mentalitet, ive u veoma vrsto i intimno povezanim grupama.Roditeljiilinastavniciponekaduzaludpokuavajuraspritigrupe,alioneseveinomsame raspadajukadpojedinciulazeubraneiliprofesionalneodnoseipoinjuseintenzivnijebavitisvojim posebnimilijavniminteresima. Utjecajem urbanizacije i industrijalizacije dolo je do raspada primarnih grupa kao oblika drutvenog ivota u teritorijalnim zajednicama, a takve su zajednice sela, skupine kua, zadruge, plemena, itd. Pojedinci su se osamili, izolirali od primarnih grupa i pretopili najveim dijelom u sekundarne grupe profesionalnog, politikog ili kulturnog oblika (kao razne vrste publika u kazalitima,kinematografimailinogometnimigralitima).Alinajprijedakaemonetoosekundarnim grupama. Seksualnegrupenastajukaoposljedicaudruivanjanaosnoviposebnogadrutvenoginteresau drutvima s velikim brojemlanova,paprematomeisrazvijenomdrutvenompodjelomrada.Ve smospomenuliraznaprofesionalnaudruenjakojazatjeemonajeeuraznimsindikatima,asvrha im je drutvena zatita profesionalnih interesa. U takva udruenja ljudi ulaze na osnovi posebnog interesa, koji predstavlja samo dio njihova drutvenog ivota, pa su to nuno samo djelomina ili parcijalna udruenja u odnosu prema ljudskoj linosti. Ljudi pristupaju i odreuju svoje odnose u takvimudruenjimanaosnoviledenogprogramaakcijeilistatutaudruenja.Stogaimosobnevezei nisutolikovanekolikopotivanjeprogramaiizvravanjeodreenihciljeva. Usuvremenojsociologijiveomaserazviloispitivanjemalihgrupailimikrosociologija. ovjekjedrutvenobieinijeudnotoonkaolannekegrupezadovoljavanizsvojihdrutvenih potreba: za razgovorom, izmjenom uvstva, igrom ili suradnjom, za isticanjem vlastite linosti ili oboavanjem tue linosti. Tako je kao jednaodprvihpojavaprimijeenodagrupapospjeujeili 48 olakavaizraavanjepojedinca,daonananjegadjelujekaodrutvenistimulator. Pojedincikoji su inae utljivi, postaju u grupi brbljavi, oni koji su stidljivi, postaju u grupi agresivni (mladii koje nazivamopolujakimadrskodobacujuprimjedbenaulicisamokadsuugrupi!).Grupanesamoda pospjeuje obine ljudske porive za jelom ili piem, za igrom ili isticanjem svoje linosti, nego ona estooslobaaipotisnuteporivezaruenjemdrutvenihnormiiautoriteta(destruktivnoilisablanjivo ponaanje)ilizaprimitivnimidentifikacijamasdrutvenimidolima(mladenakehisterijesbitlsima, gomilefanatinihsportskihnavijaailipolitikihistomiljenika).Grupaoslobaadrutvenoizraavanje pojedincaionselakeidentificirasdrugimovjekom,lakeprimanjegoveizrazeibreseprenosiu njega tako da se govori o pojavama poveane sugestibilnosti ili o poveanoj sklonosti imitacije pojedinacaugrupi.Razumijese,svipojedincinisutolikopodloniutjecajimagrupeuzvelikibrojonih kojilakopadajupodutjecajpostojeionikojijojpruajuotporikojiseakkojiputponaajusuprotno njezinimoekivanjima. Kolikojepojedinacaizjavljivalo,kadsuuinilinekiprekraj,datosaminikadnebibilisposobni uraditi da ihnatonijenavelodrutvoukojemsusenali!Istonamjetakokatkadanerazumljivo zatonekipojedinac,kaolangrupe,zauzimastavkojioninaekaojedinkanezastupa.Tojeirazlog zbogeganemoemopredvidjetiponaanjepojedinacapolazeiodnjegoveindividualnepsihologije, vemoramoimatinaumuimogueulogekojeonimaunekojgrupiiliorganizaciji. Zatoigovorimodajegrupavienegoobianskuppojedinaca.(33)

47 48

simpatijasuosjeanje,sklonost stimulatorpodsticatelj,podstreka

72

1.NAVEDI OSNOVNA OBILJEJA PRIMARNIH GRUPA. ANALIZIRAJ SVAKO POJEDINO OBILJEJE. IZDVOJI BITNO OBILJEJE, TJ. ONO KOJE PRETPOSTAVLJA, ODNOSNO NA NEKI NAIN UKLJUUJE OSTALA OBILJEJA. SVE TOOBJASNIINAKONKRETNOMPRIMJERU. 2.NAVEDIKOJIMSVEPRIMARNIMGRUPAMAPRIPADA.KOJEJEOSNOVNOOBILJEJESEKUNDARNIHGRUPA? 3.NAVEDINEKOLIKOSEKUNDARNIHGRUPAKOJIMAPRIPADA. 4.KAKO GRUPA DJELUJE NA POJEDINCA? OBJASNI TO I NA PRIMJERIMA. POTRUDI SE DA U PRIMJERE UKLJUIISVOJEIVOTNOISKUSTVO.

PORODICA Jednoestopitanje,kojejegotovojednakoonomejeliprvobilojajeilikoko,jestipitanjejeli porodicapostojalaprijeiliposlijedrutvaijelionaprirodnitemeljdrutva,kaototvrdenekifilozofi. Znanost danas odgovara na to pitanje isto tako kao i na prvo, naime da je pogreno postavljeno. I drutvoiporodicasuserazvili.Kadihuzmemounjihovudananjemobliku,veomaserazlikuju,ali akoidemodonjihovakorijena,terazlikesvevieiezavajuipostajesveteeupotrebljavatipojam drutvaipojamporodice. Porodicamoraosigurati 49 a)reprodukciju vrste,odnosnoosiguratipotomstvospolnimmnoenjem b)stalnozadovoljavanjespolnognagona(unormalnimuvjetima) c) zadovoljavanje niza ekonomskih i kulturnih obaveza u odnosu meu branim drugovima i u odnosuroditeljapremadjeci. Sveteosnovnefunkcijestvarsudrutveneorganizacije,pasenaininjihovaizvravanjamijenjaju prema drutvenim promjenama u samoj strukturi. Iako se na prvipogledinidajenagonskastrana glavni sadraj ovoga drutvenog odnosa, ona je podlona, kao i svi drugi nagoni, odreenim drutvenimzahtjevima.Postojemnogepojavekojegovoreprotivtogadaseiskljuivoistienagonska strana. Promatramolirazvitakporodiceodnajstarijihvremenadodanas,jasnoprimjeujemodajeonau poetkubilauvelikojmjeriizjednaenasklanskomiliplemenskomgrupom,kojajeodreivalapravila u sklapanju brakova, odnosno u odabiranju branih drugova. U toku vremena porodica se sve vie izdvajalaizdrutveneorganizacije,istiuibliekrvneiliroakeveze,dabiseunajnovijevrijeme pojavilakaobranazajednicasuimporodinim(obiteljskim)krugovimaokosebe. Modernuporodicu,tojenastalanakongraanskerevolucije,adobilasvojukonanufizionomijuu tokuindustrijalizacije,kojajeenusvevieuvlailauradijavneslube,nalazimotekusuvremenoj porodici.Nazivamojebranomporodicom(obitelju).
1.DETALJNO ANALIZIRAJ ONO ODREENJE KOJE GOVORI O TOME DA PORODICA MORA OSIGURATI ZADOVOLJAVANJE NIZA EKONOMSKIH I KULTURNIH POTREBA I OBAVEZA U ODNOSU MEU BRANIM DRUGOVIMAIUODNOSURODITELJAIDJECE.TAJZAHTJEVISCRPNOOBRAZLOIPRIMJERIMA. 2.OSVIJESTI I IZRAZI I SVOJE IVOTNO ISKUSTVO, TE SVOJE SHVAANJE I ODNOS PREMA EKONOMSKIM, KULTURNIM, DRUTVENIM I DRUGIM OBAVEZAMA U ODNOSU RODITELJA I TEBE KAO NJIHOVA DJETETA (PO SADA,UVRIJEMETVOGASADANJEGAKOLOVANJAiuBUDUNOSTI).

TOSEDOGAASASUVREMENOMPORODICOM Industrijalizacija izaziva sve veu urbanizaciju stanovnitva, koja u najrazvijenijim zapadnim zemljama(Nizozemskoj,Belgiji,Engleskoj)iznosigotovo80%,aunaojzemljivejedoseglaotprilike 35%.(Kodnasznatandioindustrijskihradnikastanujenaselu,patakosamouZagrebsvakogjutra putujeoko45000ljudi).Industrijalizacijaunosimnogepromjeneuivotporodice:

49

reprodukcijaobnavljanje

73

Dovodidonovepodjeleradameunjezinimlanovima.Doksenaseluvrilapodjelaradau samoj porodici, sada se ona vri izvan porodice na radnim mjestima u tvornicama i uredima, pa stoga naseoskuporodicuekonomskiivotdjelujekaocentripetalnasila(kaoonotopovezuje),au gradu kao centrifugalna sila (kao ono to labavi i raspruje). To se najbolje vidi ve po samim objedima u seoskoj i gradskoj porodici: u prvoj svi ruaju zajedno i ruak jenekavrstaobiteljskog obreda,augradusvakilanruagotovouvijeksam,kakostignesposlailiiduinaposao. Ugradskimkuerinamagubisevrijednostsusjedstvaiuopesitnomjetanskihzajednica,koje povezuju porodice u manjim mjestima, tako da jedna porodica u izvjesnom smislu kontrolira ivot drugeporodice. Na selu i u malim mjestima drutveni ivot, razonoda i osobni dodiri veinom su u okviru porodice (razna slavlja), dok se u gradovima razonoda stvara najvie u poduzeima ili u javnim ustanovamazarazonodu(kino,kazalite,plesitd.),totakoerpridonosigubitkuporodinekohezije. Nabijen ivot u gradskim kuerinama bez prostora, zraka i sunca, s djecom koja se, esto preputena sama sebi, igraju na prometnim ulicama, bez polja i vrta, bez drvea za penjanje, itd., zapravonepridonosiboljojpovezanostiporodica,veprijenjihovojizolaciji. Nova podjela rada utjee i na izmjenu odnosa u porodici: otac gubi crte patrijarhalnog gospodara porodice i postaje samo njezin lan ena se sve vie drutveno i ekonomski osamostaljuje, pa esto ima i brigu oko obiteljskog budeta, tako da je ponekad vie optereena obavezamaujavnomiporodinomivotunegomukarac. Utjecajem industrijalizacijeporodicajesvemanjajersebrojdjecesmanjuje.Dokuseoskom puanstvuporodicaprosjenodosee67lanova(osobitoukrajevimagdjesejotolikoneosjea utjecaj industrijalizacije i gradskog ivota), u gradu se sve vie suava na dvoje ili troje djece (tzv. sistem dvoje djece), tako da ona u prosjeku nema vie od 4 lana. Zbog toga su i veze meu lanovima porodice postale prisnije, naime, jedan lan porodice viesebavidrugim,muenomili roditeljidjecom,pasutakoimeusobniodnosiintenzivniji. 50 Vea anonimnost ivota u gradu, meutim, pogoduje takoer i nezakonitim oblicima seksualnogivotaiprostituciji,tokodnemalogbrojapojedinacastvarakatkadaprivremenuilistalnu zamjenuzanormalanbraniivot. Zbogsvihovihprocesaojaaojeindividualizamubranimiporodinimodnosima,paondjeluje kao sila koja ovjeka vre vee uz porodini i brani ivot, iako mnogi drutveni utjecaji slabe i brani i porodini ivot. Shvaanja koja su smatrala da e moderni ivot u buroaskom ili socijalistikomdrutvudovestidoiezavanjaporodinogimonogamnogbranogivota,kaostalnog oblika, u ime slobodne ljubavi ili brige za djecu povjerene sve vie drutvu, pokazala su se pogrena.Naprotiv,kakojesuvremeniovjekveomazauzetposlovimaizvankue,onelidamudom bude ne samo mjesto odmora za ratnike, ve i oslonac u drutvenim neprilikama i utoite nesputanog i intimnog razgovora. Kako ga suvremena gradska mainska, birokratizirana i tehnokratizirana civilizacija ini samo kotaiem ili brojkom u masi, on nastoji oitovati svoju individualnost, ljudskupunouimnogeneispunjeneeljeuporodinomivotuakotoneostvarujeu kruguprijatelja.Takoporodiniibraniivotpostajezaveinugradskogstanovnitvakompenzacija zabeznaajanilinelagodanivotuzvanju.(34)
1.ANALIZIRAJ KORIJEN (PODRIJETLO, ETIMOLOGIJU) RIJEI PORODICA POROD I RIJEI OBITELJ OBITAVALITE.NATOUPUUJEJEDNARIJE(ODNOSNOKORIJEN),ANATODRUGA? 2.OSVIJESTIPOTREBUANALIZEIZVORNOGZNAENJARIJEI. 3.ANALIZIRAJ PROMJENE KOJE U IVOTU SUVREMENE OBITELJI UNOSI INDUSTRIJALIZACIJA I URBANIZACIJA.SVETOOBRAZLOIIPRIMJERIMA. 4.KOJEODTIHPROMJENADJELUJUNAPORODICUCENTRIFUGALNO,AKOJECENTRIPETALNO?NASTOJUZETI UOBZIRSLOENOSTIMNOGOZNACNOSTPOJEDINIHPROMJENAOKOJIMAJERIJE. 5.DJELUJULINEKAODREENJAUISTOVRIJEMECENTRIPETALNOICENTRIFUGALNO?OBRAZLOISVOJ ODGOVOR. 6.NAVEDI IOBRAZLOINEKOLIKOPROMJENAIODREENJASUVREMENE OBITELJI,KOJINISUSPOMENUTIU TEKSTU?

50

anonimnostneimenovanost,bezimenost,nepoznatost

74

ODPLEMENADONARODA Pleme je najrazvijeniji oblik drutvene organizacije primitivnih naroda. Neki plemena nazivaju prirodnimnarodimazarazlikuodkulturnihnaroda,jertakvinarodiiveubliojvezisprirodom,a takva blia veza ogleda se i u tome to je njihova drutvena organizacija prvenstveno uvjetovana vezamasrodstva,onakokakoihonizamiljaju,anevezamanaekonomskojpodjelirada. Narod se javlja kao reproduktivna ili ivotna zajednica u toku procesa koji prvobitnu zajednicu pretvara u razvijeno drutvo, tj. u razvijenu drutvenu organizaciju na osnovi podjele rada, klasnih odnosaisposebnimdrutvenimustanovama.Iakojetajproceszarazvitakdrutvaveomaznaajan, neki sociolozi govorei o drutvu nemaju potrebu da govore o narodu, pa tukategorijuposve isputajuizsvojegsistema.Meutim,pojavanarodnepripadnostiinacionalizmapokazujedajerijeo vanojdrutvenojkategoriji. Na koji se nain pleme pretvorilo u narod, odnosno u viu drutvenu organizaciju koja pretpostavljateritorijalno,ekonomskoikulturnojedinstvojednognaroda? Tojeuprvomreduujedinjavanjevieplemena,takodasebirajedannatpoglavicaijednostalno vijeepoglavica.Onitvoresadastalnopolitikotijelo.Uztakvotijelomoedoiidooblikovanjastalne vojske, to se redovito dogaa kad se jedno pleme osvajanjem nametne srodnim ili stranim plemenima, pa se takva politika vlast odmah povee s davanjem danka ili poreza. No, ovakve tvorevine ostaju jo uvijek veoma labave jer su vezane uz lokalne ekonomske zajednice. Takva tvorevinapoinjejaatikadseponurazvijatiobrtitrgovakarazmjenaizmeupojedinihzajednicai kadsestvarajuunutranjatrita.Uzorganiziranizanatutovrijemepojavljujuselokalniiliregionalni sajmovi. Stvara se sitna i krupna trgovina kao izvor posebnih bogatijih slojeva i zameci klasnog drutva. Put iz prvobitnih zajednica vodio je u robovlasniko drutvo, kao u zemljama oko Sredozemlja, ili u feudalno drutvo, kao to je bio sluaj sa Slavenima i Germanima. Ono to je znaajno u vezi sa stvaranjem naroda, i to neki sociolozi smatraju odlunim, jest podjela na seloi grad. toje,prematome,bitnoustvaranjujednognaroda? Prvo, rodovske i plemenske veze na osnovi krvnog srodstva poinju se gubiti, jer i sam porast puanstvaonemoguujekontroluiprimjenuegzogamije,pasestvaraindividualnaporodica.Umjesto krvnevezeuspostavljaseteritorijalnavezanaosnoviekonomskeipolitikekontrolezemljenakojoj ivinekaetnikaskupina. Drugo,potojeiezlarodovskaorganizacija,poinjesestvaratipolitikaorganizacijadrutvau obliku jedne centralne vlasti s posebnim organizacijama za upravljanje drutvenim poslovima, za proizvodnjuirazmjenurobe(cehoviitrgovci),kaoimaterijalnasilavlastiuoblikuvojske(orujenose iliprivilegiranislojeviilinajamnici). *****************************
1.TOJEPLEME?IMEJEUVJETOVANADRUTVENAORGANIZACIJAPLEMENA? 2.NAVEDIKOJISUSVEELEMENTIVANIUPROCESUPRETVARANJAPLEMENAUNAROD.

NARODINACIJA Upovijesti,paprematomeiusociologiji,pokazalosekorisnimrazlikovatinarodinaciju.Kakvaje razlika izmeutedvijedrutvenepojave?Jeliuopeopravdanorazlikovatitadvapojma,kojaneki pisci razlikuju samo s obzirom na stupanj organiziranosti, pa bi nacija bila jednostavno organizirani narod,anacijabezdrutvenopolitikeorganizacijeostajesamonarod? Zapravo, nacije nisu drugo nego narodi koji su dosegli odreeni stupanj politikog razvitka i organizacije,atakvaorganizacija,kaoisvijesttakveorganizacije,uvjetovanaje,dakako,nekimopim povijesnimprocesima,ukojimasuosnovnuuloguodigraliekonomskiprocesi.Oemuseradi?Nije sluajnotosepojavanacijeveeuzpojavugraanskogdrutvailiburoaskerevolucije.Francuska revolucija,kaouostalomsvakagraanskarevolucija,nastupaprotivprivilegijafeudalacauimenacije, pasenacijaistieistovremenoikaoideal,ikaonaelonovogadravnopolitikogureenja.

75

Kad govorimo o preobrazbi naroda u naciju, valja imati na umu da je razvitak doveo do dominantne uloge graanske klase, zahvaljujui obrtu, industriji i trgovini. Proizvodnja roba na industrijskojosnovipostajeosnovnaekonomskasnagadrutva.Stvarasejorazvijenijeunutranjei vanjskotrite.Dolazidopoveanedrutvenepodjelerada,porastapuanstva,dojoveegjaanja drave i stvaranja stalnih stajaih vojska, do dravnih budeta, socijalnog zakonodavstva u vezi s radnim uvjetima, prosvjetom i zdravljem graana. Stvara se mnogo vea unutranja zavisnost drutvenih grupa i pojedinaca jednih od drugih itime,naravno,veaunutranjasolidarnostdrutva. Moemo stoga rei da je pojava nacije rezultat odreenoga demografskog (porast gustoe puanstva)ekonomskog(razvitakpodjeleradaiunutranjegivanjskogtrita),politikog(stvaranje nacionalnihdravasgraanskodemokratskimporetkom)ikulturnog(buenjesvijestiozajednikom jezikuikulturnojnarodnojtradiciji)zguavanja. Kao to se ni jedan proces u ljudskoj povijesti ne odigrava po nekoj abloni i mehaniki, ni stvaranje nacija nije se izvrilo tako dasusevepostojeeetnikegrupepretvorileudravotvorne nacije.Uvijekimaodstupanjaodopihtendencija.Iuovomprocesurazliiteetnikeskupinestvorile sunazajednikomteritorijujednunaciju,ilisupaknekeetnikegrupeprigrlilekaosvojunacijudravu ukojojprevladavatuaetnikagrupa,naprimjer,lorenskiNijemcifrancuskunaciju.Paradoksalnoje dasuponekadtakvemanjinskeetnikegrupeveinacionalistiodveinskihgrupa.(35)
1.ANALIZIRAJ ELEMENTE O KOJIMA OVISI PREOBRAZBA NARODA U NACIJU. SVOJU ANALIZU OSNAI ARGUMENTIMASPODRUJAOPEINAENACIONALNEPOVIJESTI. 2.U PRAVILU POSTOJI VRSTA VEZA IZMEU ETNIKE I NACIONALNE PRIPADNOSTI (IZMEU ETNIKE PRIPADNOSTIINACIONALNOGOSJEAJAIOPREDJELJENJA).NAVEDIPRIMJEREZATUVEZU. 3.NABROJIIANALIZIRAJPRIMJEREKOJIPOKAZUJUODSTUPANJAODTOGPRAVILA.

NACIONALNOPITANJEIMEUNACIONALNIODNOSI Poznato je da je socijalistika Jugoslavija jedinstvena zajednica vie naroda i narodnosti. Po nainu kako je nastala u revoluciji i posadrajusvogafederativnogureenjadanasonapredstavlja oivotvorenje Lenjinova uenja o nacionalnom pitanju. Zato je u socijalistikoj Jugoslaviji stalno aktualnoLenjinovouenjeomeunacionalnimodnosima. ZanasjeposebnoznaajanbioprincipijelniLenjinovstavoneophodnostipriznanjapunogprava nacijenasamoopredjeljenje.Toje,poLenjinu,uvjetisastavnidiouspjenesocijalistikerevolucije. Lenjin je, kao to je to inio i Marx, isticao klasni pristup naciji. Ali, on to nije inio nezavisno od priznanja jednakosti naroda, njihove ravnopravnosti i suvereniteta. Bez toga, internacionalizam postaje puka deklaracija, jer se u tom sluaju ne bi mogli ostvariti potrebno povjerenje i klasna solidarnost radnika raznih nacija. S pobjedom socijalizma stvaraju se mogunosti i za dosljedno rjeavanje nacionalnog pitanja i uklanjanja svihoblikanacionalnogpotinjavanja.(Tito,izlankau moskovskojPravdiupovodustotegodinjiceLenjinovaroenja,Borba19.IV1970.) JasmatramdaVIIIkongresmoraposvetitipunupanjumeunacionalnimodnosima,alinezbog toga to nacionalnopitanjekodnaspredstavljaproblemkojiuprincipunijerijeen.Ne,neradiseo tome.ZanaskomunisterjeenjenacionalnogpitanjauJugoslavijibilojesastavnidiopolitikelinijeio njemu je definitivno odlueno jo prije rata. Ono je bilo u naem programu s kojim smo uli u oslobodilakirat.Osimtoga,nacionalnopitanjerjeavalisusvinainarodiutokuoslobodilakogratai rijeili ga sporazumno na najdemokratskiji nain, to je potvrdio i na Ustav. Sada se radi odaljem razvojumeunacionalnihodnosa. OnainunakojitrebarijeitinacionalnopitanjeuJugoslavijivodilaseutokunizagodinaposlije prvog svjetskog rata otra borba u redovima Komunistike partije Jugoslavije, odnosno u vrhovima Centralnog komiteta, dok konano nije pobijedilo marksistikolenjinistiko shvaanjedaovopitanje treba rijeiti na principu ravnopravnosti svih naroda, na dobrovoljnom udruivanju, s pravom odcjepljenja.NaTreojpartijskojkonferenciji,udecembru1924.godine,nacionalnopitanjedobiloje svojekonturejedneprincipijelnemarksistikeformulacijeurezolucijiKonferencije,oemususe,jo nizgodina,vodilediskusije,itekuoiratanaaPartijajetomedalapunmarksistikisadraj.Takav stav u nacionalnom pitanju stvorio je povjerenje svih naih naroda u nau Partiju. To je krupna tekovina,nakojumikomunistiuvijekispravommoemobitiponosni.Ali,topovjerenjemimoramo posebnouvatiiudaljojfazirazvojanaihsocijalistikihdrutvenihodnosa,kojimorajubitiuskladus pravilnimrazvitkommeunacionalnihodnosaunaojzajednici.Sadrajtihodnosamorabititakavda

76

svevieuvrujejedinstvoibratstvonaihnaroda.Meutim,imaljudi,paakikomunista,kojimaje ve dodijala ta snana parola iz nae oslobodilake borbe i koji smatraju da su u naem socijalistikom drutvenom razvoju nacionalnosti ve preivjele i da treba da odumru. Oni brkaju 51 jedinstvo naroda s likvidacijom nacija i stvaranjem neeg novog, to jest, jedne jedinstvene 52 53 jugoslavenske nacije, to pomalo slii na asimilaciju i birokratsku centralizaciju, na unitarizam i 54 hegemonizam . Jugoslavenska socijalistika integracija je novi tip drutvene zajednice, u kojoj sve nacionalnosti nalaze zajednike interese. Ja znam da se tu radi samo o pojedincima, ali i takvi pojedincimogunanijetimnogotete.UkolikosetakvipojedincinalazeuSavezukomunista,trebarei danjimanemamjestaunaemSavezu,jersutetni...(Tito).
1.FORMULIRAJPRINCIP(NAELO)NAKOJEMJERIJEENONACIONALNOPITANJEUJUGOSLAVIJI. 2. KOJAJENAJVANIJATEKOVINATAKVOGRJEENJANACIONALNOGPITANJA? 3.TITO, UPOZORAVA NA TETNE I OPASNE POJAVE UNITARIZMA, HEGEMONIZMA BIROKRATSKE CENTRALIZACIJEIASIMILACIJE.OBRAZLOIUEMUSESASTOJITETNOSTTIHPOJAVA.

NACIONALIZAMIOVINIZAM Mi moramo biti naisto s tim da i u razvoju naih socijalistikih drutvenih odnosa postoje proturjenostikojeproistjeuuprvomreduizbujnog,svestranograzvojanaedonedavnonerazvijene zemljeiproturjenostikojenaroitodolazedoizraajaujednojvienacionalnojdravi.Azatosmomi komunisti tu da uoavamo postojee proturjenosti i da ih rjeavamo to je mogue bolje. Neke proturjenosti,kakoufederacijitakoiurepublikama,imajusvojekorijeneuonometoje,inimise,i najhitnije u ekonomskom razvoju nae zemlje administrativnobirokratskoj raspodjeli i drugim nepravilnostima, u razlikama u razvijenosti pojedinih republika i oblasti, i slinom. To dovodi do 55 pojedinanihispadaovinistikih elemenata,kojesmonaslijediliizstare,predratneJugoslavijeikoji obilnokoristetakveslabosti,paimponekadnasjedajuinekikomunisti. Pojaveovinizmatrebastalnootkrivati,svestranoprouavatinjihoveizvoreiuzrokeinastojatida se oni otklone iz naeg drutvenog ivota. Te pojave se manifestiraju ponekad u svim podrujima drutvenogivota:uoblastiprivredeiprivrednomrazvitku,ukulturi,umjetnostiinauci,anaroitou historiografiji, i drugdje. Postepeno uklanjanje takvih pojava zavisi, u prvom redu, od stanja u ekonomskimodnosimaiodmjerakojepreduzimamonatompolju,tojestodtogakakorjeavamote probleme. Nacionalistikedeformacijepojavljujuseizbogetatistikobirokratskihtendencija,kojesputavaju procese meunacionalne integracije. One dovode, na jednoj strani, do birokratskocentralistikih 56 tendencija, do unitaristikog ignorisanja drutvenoekonomske funkcije republika i autonomnih pokrajina,anadrugojstranidotendencijazatvaranjausvojegranice.Objetendencijesuusutini nacionalistikeipodjednakotetnezanormalniprocesekonomskeidrutveneintegracije. Najvieteteodtakvihdeformacijaimajuradnikolektivi,radnikoidrutvenosamoupravljanje,jer oni tee ka socijalistikoj integraciji u proizvodnji, koja odgovara njihovim interesima, a ne nacionalistikojdezintegracijiiliunitarizmuicentralizmu. Zaproizvoaenepostojegranice,jersuinteresiproizvoaaidentinisinteresimaitavenae drutvene zajednice. Proizvoai nalaze svoj interes u raznim formama saradnje i podjele rada, a republike granine barijere predstavljaju smetnju takvoj saradnji. To se ponekad najdrastinije odraavananaemunutranjemtritu. U svim naim republikama, odnosno u nacionalnim podrujima, ponekad pojedinci izraavaju zabrinutost zbog toboe ugroenih nacionalnih interesa. Takvi ljudi vide samo negativne posljedice raznih mjera nae ekonomske politike za njihova podruja, i obratno, samo korist te politike za

51 52

likvidacijaunitenje,ukidanje asimilacijastapanje,izjednaavanje 53 unitarizamnaglaavanjeapsolutnogjedinstva 54 hegemonizamprevladavanje,vodeauloga 55 ovinizamnacionalnaiskljuivost,ugnjetavanjedrugihnaroda 56 ignoriratineznati,nehtjetiznati,prezirati

77

druga podruja. Oni su nesposobni da svestrano i objektivno promatraju na ekonomski razvitak u cjelini,tojestkretanjenaegekonomskogsistemaiuslovljenostitogkretanjaobjektivnimfaktorima. Takviljudiestosebiprisvajajupravosamozvanihzatitnikanacionalnihinteresaovogilionog naeg naroda. Meutim, kad se trebazaloitizatopunijirazvitakdrutvenogsamoupravljanjaiza pravaradnogovjeka,kakobistvarninacionalniinteresdoaopotpunodoneposrednogizraaja,oni znaju esto pruiti ozbiljan otpor tom daljem progresivnom razvitku sistema drutvenog samoupravljanja. Osnovno pitanje koje se pred nas danas postavljauoblastimeunacionalnihodnosajestedalje razvijanjenjihovogsocijalistikogkaraktera. Meunacionalni ekonomski odnosi moraju biti postavljeni tako da se osigura sve punije osposobljavanjecijeledrutvenezajedniceisvihnjenihnacionalnihdijelovadasvestranije,tobrei toefikasnije,razvijajukakomaterijalneproizvodnesnage,takoinosioceifaktoredrutvenesvojine, socijalistikihodnosa,drutvenogsamoupravljanjairaspodjelepremaradu. U onoj mjeri u kojoj budemo efikasno suavali prostor djelovanja administrativnih metoda u reguliranjumeunacionalnihekonomskihodnosa,utolikoemoutojoblastiotklanjatipojaveetatizma, birokratizmaisubjektivizma,asamimtimistitemosvojeredoveodnacionalistikihdeformacija.To znaidazanacionalneaspekteekonomskihodnosamoramotraititoobjektivnijarjeenjauokviru samog novog ekonomskog sistema. Ta rjeenja treba maksimalno da odgovaraju objektivnim ekonomskimuslovimaipotrebamarazvitkasocijalistikihdrutvenihodnosa,onatrebadabudufaktor njihovogostvarivanja.(Tito,izreferatanaVIIIkongresuSKJ,1964).(36)
1.ANALIZIRAJ PROTURJENOSTI U RAZVOJU NAIH SOCIJALISTIKIH DRUTVENIH ODNOSA NA KOJE UPOZORAVADRUGTITO.

KLASNAPODLOGANACIONALIZMAIOVINIZMA Vieputa,osobitouposljednjevrijeme,isticaosamtodajepodloganacionalizmaklasna,dase tu radi o borbi klasnog protivnika. Nacionalizam i socijalizam apsolutno ne mogu ii zajedno. To su dvije suprotne stvari. Nacionalizam ima duboke korijene u buroaskim vremenima, u poraenom buroaskom sistemu, gdje privatno vlasnitvo caruje. On se suprotstavlja socijalistikom razvitku u komeprivatnovlasnitvonemoebitidominirajue. Razne nacionalistike parole o takozvanom nacionalnom porobljavanju, o nacionalnoj opljakanostiitd.,najpovoljnijesuzadjelovanjeklasnogneprijatelja.Ubitiradiseoklasnojborbi,to oni,dakako,needapriznaju.Rijeje,dakle,oklasnomneprijateljuisnjimtrebaobraunati. Htiobihtujonetodakaem.Jasamgovorioonacionalizmu,otimnegativnimantisocijalistikim iklasnimaspektima.Ja,dakako,negovorimopozitivnimnacionalnimtekovinamakojetrebadabudu doprinos naem daljnjem drutvenom i kulturnom razvitku. Mi moramo teiti i ujedinjavanju na kulturnomplanu,tojestmeusobnojprisnojsuradnjiipomaganju,anerazdvajatinaenarode.Nama je potrebno da se i kultura i u Srbiji, i u Hrvatskoj, i u svim drugimrepublikamarazvijatoje mogueravnomjernije. Miprihvatamopozitivnetekovineprolosti,aliodbacujemoonotojenegativno.Anegativnojeito akosestalnovraauprolost.Mimoramogledatiubudunost,aneglorificiratistalnoonotojebilo. Historijajeestobilaikrivotvorena,pamoramooivitionotojedoistanajpozitivnije,tojeusvijetu bilo priznato kao pozitivno, i u kulturi i u povijesti naih naroda. Na tim osnovama valja razvijati i suradnju meu naim narodima: s pogledom naprijed, a ne unazad. (Tito, iz intervjua za Vjesnik: MoramoimatiavangardnuijedinstvenuPartiju,Vjesnik8.X1972). Osimtoga,rekaosamdaseneslaemdajestalnonajezikutajunitarizam,pasamtraiodase jedanpututvrdiokakvomunitarizmujerije.AkoseradiounitarizmuversajskeJugoslavije,jasam, razumijese,takoernajotrijeprotivnjega.Akosepak,radioostacimadogmatskog,jasamnaravno, isto tako protiv toga. Ali, ako se radi o jedinstvu nae zemlje, o Jugoslaviji kao nedjeljivoj cjelini ondasamjazatakavunitarizam,zatakvujedinstvenuJugoslaviju.Aondatonijeunitarizam,nego jednostavnonaejedinstvo. Alidobrojedarazlikujemodvijestvari:nacionalizamiovinizami unitarizam.Janevjerujemda hrvatskihunitaristaimavieodnekolikostotina.Meutim,nacionalistiiovinistiimajuirokubazuioni to iskoritavaju. Osim toga, amandmani su dali najjae oruje za borbu protiv unitarista injihsene

78

trebabojati.Onisenemogupostavljatikaonekaparalelnasnaga,jerosimpolitikihmogusekoristitii administrativnim sredstvima. Ali,nemojtesezavaravatiioslabitibudnostpremazbiljanajopasnijem klasnomneprijatelju,atosuovinizaminacionalizamkojisubazaklasnogneprijatelja.Tojeosnovna opasnost. Meni se ini da bi mnogi i izdrugihrepublikatrebalidaizvukuizvjesnepoukeizsvegao emu smo govorili. Jer toga ima i drugdje. (Tito, iz izlaganja na 21. sjednici Predsjednitva SKJ, Komunist9.XII1971)(37)
PITANJAIZADACI 1.PALJIVO ANALIZIRAJ TITOV TEKST U KOJEM POKAZUJE KLASNU PODLOGU I TETNOST NACIONALIZMA i OVINIZMA. 2.OBRAZLOI U EMU SE SASTOJI RAZLIKA IZMEU PATRIOTIZMA (NACIONALNOG OSJEAJA, OSJEAJA NACIONALNEPRIPADNOSTI)INACIONALIZMA.

...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 3.SAINI PREGLEDNUSHEMUNATUKNICAZAPONAVLJANJE.USPOREDINAEUVODNENAZNAKENAPOETKU POGLAVLJA. 4.SVOJUSHEMUDOPUNIPOTREBNIMODREENJIMAIARGUMENTIMA. 5.UTUMAUPOJMOVAVIDITERMINE:PLEME,ROD,NACIJA

79

8.DRUTVENASVIJEST
Odreenje pojma drutvena svijest i njeni osnovni oblici. Klasna uvjetovanost drutvene svijesti. Mislivladajueklaseujednosuvladajuemislinekeepohe. Religija kao pogled na svijet. Osjeajna funkcija religije. Religija kao utjeha, kao pomirenje sa svijetomikaonadauboljiivot.Marksistiireligija Moralinjegovekomponente.Razlikaizmeumoralaiprava.

KLASNAOSNOVAIUVJETOVANOSTDRUTVENESVIJESTI Drutvenusvijestsainjavaskuposjeaja,predodbi,vjerovanja,vrijednosti,uvjerenjailispoznaja koje neko drutvo ima o samom sebi, a izraava se u raznim oblicima religije, umjetnosti, morala, prava,filozofijeiliznanosti.Drutvenasvijestuvjetovanajeopimstupnjemrazvojaljudskihspoznaja, alionaimaprijesvegaklasnuosnovuisadraj.EvotootomekaeMarx: Misli vladajue klase u svakoj su epohi vladajue, tj. klasa koja je vladajua materijalna sila drutva istovremeno je njegova vladajua duhovna sila. Klasa kojoj su na raspolaganjusredstvaza materijalnuproizvodnjuraspolaesamimtimisredstvimazaduhovnuproizvodnju,takodasujojzbog toga, uzevi u prosjeku, podreene misli onih koji su lieni sredstava za duhovnu proizvodnju. Vladajue misli nisu nita drugo nego idealan izraz vladajuih materijalnih odnosa, tj. u obliku misli izraeni vladajui materijalni odnosi, dakle idealni izraz odnosa koji upravo jednu klasu ine vladajuom,daklemislinjezinevladavine.Individuumikojiinevladajuuklasuimajuizmeuostaloga svijest i zato misle ako oni, dakle, vladaju kao klasa i odreujucijeliopsegjednepovijesneepohe, razumijesedaonitoineusvimnjezinimdimenzijama,dakleizmeuostalogvladajuikaomislioci, kaoproizvoaimisli,upravljajuproizvodnjomiraspodjelommislisvogavremenadakle,njihovesu misli vladajue misli epohe. Na primjer, u takvo vrijeme i u takvoj zemlji gdje se prepiru oko vlasti kraljevska sila, aristokracija i buroazija, gdje je, dakle, vlast podijeljena, kao vladajua misao pokazujesedoktrinaopodjelivlasti,kojutadaizriukaovjenizakon.Podjelarada,kojusmo veprijezateklikaojednuodglavnihsiladosadanjepovijesti,iskazujesesadaiusamojvladajuoj klasi kao podjela duhovnog i materijalnog rada, tako da unutar te klase jedan njezin dio istupa u svojstvamislilacateklase(njeziniaktivniideolozi,kojiineglavnimizvoromsvojeprehranestvaranje iluzijateklaseosamojsebi),doksedrugiprematimmislimaiiluzijamaodnoseviepasivno,jersu oniustvarnostiaktivnilanoviteklaseiimajumanjevremenazatodastvarajuiluzijeimisliosamima sebi.Unutarteklasemoeseovajnjihovrascjeprazvitiakdostanovitesuprotnostiineprijateljstva ovih dvaju dijelova meutim, on opada sam po sebi kod svakog praktinog sukoba kada je klasa samaugroena,atadaiezavaiprividkaodavladajuemislinisumislivladajueklaseikaodaone imajunekumorazliituodmoiteklase. Postojanje revolucionarnih misli u odreenoj epohi pretpostavlja ve postojanje jedne revolucionarneklase,oijimjepretpostavkamavereenonajnunije.(38) Ideologija je proces koji takozvani mislilac vri, dodue, svjesno, ali s pogrenom svijeu. Stvarnesnagekojegapokreuostajumunepoznate,inaetonebibioideolokiproces.Onzamilja pogreneiliprividnepokretakesnage.Buduidajetoprocesmiljenja,onizvodinjegovsadrajkaoi njegovoblikizistogmiljenja,iliizsvogavlastitog,iliizmiljenjasvojihprethodnika.Onoperiragolim misaonimmaterijalom,kojibezdaljnjegauzimakaodajeproizvedenmiljenjem,ineprovjeravaga inaedaljenanekomudaljenijemprocesukojijenezavisanodmiljenja.Tojenjemusamoposebi razumljivojermuseinidajesvakodjelanje,zatotojenastaloposredstvommiljenja,uposljednjoj instanciizasnovanonamiljenju.(39)
1.TOJEDRUTVENASVIJESTIKOJISUNJENIOSNOVNIOBLICI? 2.ANALIZIRAJTVRPNJUDASUMISLIVLADAJUEKLASEUJEDNOVLADAJUEMISLINEKEEPOHE. 3.ZATOJETOMETAKO? 4.NAPRIMJERIMAOBRAZLOITEZUDASUMISLIVLADAJUEKLASEUJEDNOVLADAJUEMISLINEKEEPOHE. 5.MOE LI NAVESTI PRIMJERE U KOJIMA VLADAJUE MISLI NEKOGA VREMENA NISU BILE MISLI VLADAJUEKLASETOGADRUTVA?OBRAZLOISVOJODGOVOR.

80

IDEOLOKIOBLICISVIJESTI a)Religija.Kaoformulashvaanjaoodnosuizmeuovjekainjegoveokolinereligijajesustav vjerovanja i prakse koji sreemo u svakoj kulturi. Ona se sastoji od predodaba i zamisli o nekom drugom, onostranom biu, za koje se smatra da stoji iznad i iza prirodnih, iskustvenih stvari i dogaanja i koje njima upravlja. To je dvostruka svijest: jedan drugi svijet proizvodi iupravljaovim iskustvenim svijetom. Predodba o viim biima i osjeanje zavisnosti, iji je ona misaoni izraz, zahtjevairitual.Tosumolitva,rtvairaznovrsnidrugiobredi,posredstvomkojihovjekpokuava udobrovoljiti natprirodno bie, iznuditi njegovu podrku. Seljakopoganska religioznost se,zapravo, svodi na staro pravilo Latina: dajem ti da bi mi dao. Najzad, religija se organizira u religijsku zajednicu(crkvu). Tonamsvedoputadareligijuodredimokaosjedinjenskupvjerovanja,osjeanjairadnjivezanih zapredodbuoviimduhovnimbiimailiojednomviemduhovnombiureligioznostse,pak,moe definirati kao subjektivno, osobno nastrojenje koje, dakako, ne mora uvijek povui za sobom i pripadanjeodreenojinstitucionaliziranojreligijiilicrkvi. Religijanesumnjivovriulogupogledanasvijet.ovjek,naime,uopenemoepostojatibez opeslikeosvijetukojamuomoguujerazumijevanjepojedinihdogaajaisvogodnosapremanjima. Jedandogaajpostajerazumljiv,prihvatljivzasvijestkadgashvatimokaoposljedicudrugihdogaaja. Ako,meutim,ovjeknepoznajestvarneuzrokedogaajaokosebeiakonijedoao"inemoedoi do ideje o beskonanoj povezanosti stvarnog dogaanja, onda stvara zamisao o nekom uzrokukoji leiizvanstvarnogdogaajakojijesvestvorioiizegasvevodisvojeporijeklo.Realan,iskustveni svijetzatakvogovjekanijeproizaaoizsebesama,negojeproizvedenodnekenatprirodnesile. Religija,dakle,objanjavasvijetnenjimsamim,negoneimizvansvjetskim.Upravozbogtenjeda objasni cjelinu bivstvujueg, religija se pojavljuje u funkciji pogleda na svijet i ima ambiciju da se postavikaopopularnafilozofija. Jo je, meutim, izrazitija tzv. emocionalna funkcija religije. Jer, ovjek se suoava s mnogim zaprekama i opasnostima u ivotu. Tolike prirodne sile bile su nadmone nad njim, a on nije raspolagao racionalnotehnikim sredstvima da bi ih stavio pod svoju vlast, pod svoju kontrolu. A i drutveno zbivanje i drutvene sile pokazali su se hirovitima. Ako su prirodne sile stvorile religiju, zacijelosujeodraleisveviejeodravajusocijalnesile.Ratovi,krize,socijalnisukobisveseto zbivaunatotometotoljudineele.Adainegovorimootomekolikojetakoapsolutnoneizmjenjiva injenicakaotojesmrttrajanizvorobnavljanjareligijskihpotreba. Kakvujeovdjeulogumoglaigrativjeradajesveubojimrukama?Bogse,naime,zamiljakao dobar i svemoan. Stoga je vjera mogla podravati nadu u njegovu pomo. Ako, pak, ta pomo izostane, smatra se da i za to Bog ima svoje razloge. Tu izrasta nova funkcija religije, koja je konzervativna: to je mirenje sa surovom stvarnou, koje opet proizlazi iz nade i tjeenja. Na neki nain tome slui i ideja o grenosti ovjekovoj: ako Bog ne pritekne ovjeku u pomo, znai da je ovjek grean, pa tu pomo nije zasluio. Tako je ovjek kako je primijetio Vuko Pavievi okrivljujui sebe, spremao sebe da se posredno mirisasobom,svojomsudbinomkojaganadrasta. Stogasereligijajavljakaotvravanadenaotricioaja. Odnosreligijepremasocijalnimpromjenamaveomajezanimljiv.Onasemoejavitikaorezultat socijalnepromjene,aliikaozaprekabilokakvojpromjeni.Religijaobavljaonefunkcijeudrutvuza koje ne postoje druge institucije ili, pak, te institucije nisu pripremljene za obavljanje njezinih funkcija. 57 Zbog toga to se ovjek, kao sila u prirodi i drutvu, osjea stvarno degradiranim, nastaju razliiteobrambenereakcije:alkoholizam,nizakseksualnimoral,kriminalitd.Duhovnuprazninukoja pri tome nastaje ovjek nastoji neim popuniti tako da i oblici tradicionalne religije ili pak pojave pomodnih religijskihsektadobivajuulogunekakvagotovogutoitapriruci.Nijeakvienibitno totioblicireligijskesvijestinisunarazinispoznajnihmoisuvremenogovjeka:bitnojejedinotoda jejednapukotinauljudskomsvijetu(kulturi)nastalaidaseproiruje. Postojanje religije kao socijalne injenice osnovni je razlog za egzistiranje i djelovanje 58 konfesionalnih zajednica. Naime, sve dok u drutvu ima ljudi koji trae utjehu, moi e djelovati organizacijeiinstitucijekojetuutjehupruaju.

57 58

degradiranponien konfesionalanvjerski

81

U veini modernih drutava religija je ograniena na privatnu sferu. U suvremenom drutvu prevladalojemiljenjedasvakociviliziranodrutvotrebadaodvojidravuodcrkve. Za sve tekoe individualnog i drutvenog karaktera religija moe imati ulogu ili pojaanja ili uklanjanjaizvjesneprikraenosti.Kadreligijaodobravajednunepoeljnusocijalnusituaciju,ovjekse jo vie uznemiri. No, ako je religija toliko elastina da pridaje nova moralna znaenja oteanim socijalnim situacijama i individualnoj krizi, onda se ona javlja kaoinilacprevladavanjafrustrirajue situacije.Tusukorijenipotrebazaadaptiranjemvjerskihzajednica,kojijesvevieprisutno. Jedansociologusvomeistraivanju,zavrijemedrugogasvjetskograta,navodi:oko75%ljudikoji suispitivaniizjavilojedaimjemolitvamnogopomoglakadajebilogusto...Prakticiranjemolitve poveavaloseusporedospoveanjemnapetosti:ljudikojisuvidjeliprijateljekakoginu,izjavilisuda sueemolilinegoonikojitonisuvidjelivojnicikojisuimalimonasredstva(efikasnooruje)da uklonenapetostnisuposezalizamolitvom. Ireligija,kaoidrugedrutvenepojave,nemoebitipoteenaznanstveneanalize.Rezultatete 59 analizevaljasvakomepredoiti.Demistifikacija nenosisasobomnitatobivrijealo,negopotie ovjekadaracionalnije(ihumanije)djeluje. U osnovi, postoje dva suprotna shvaanja o odnosu izmeu znanosti i religije. Prema prvome, neznanje,nepoznavanjesvijetaizvorjevjerovanja.Premadrugommiljenju,znanostuvrujevjeru, jer, navodno, otkriva i prodire u savrenost stvaralakog uma: znanstvena otkria, u skladu s tim miljenjem,jesuljudskosudjelovanjenatomboanskomplanu.Prvojkoncepcijimoemoprigovoriti da se religija ne moe svesti na spoznajne korijene. A spoznajni korijeni se, uostalom, ne mogu ograniiti samo na neznanje. Drugo stajalite zanemaruje da je znanost posve racionalna sfera duha, dok je religijski odnos,usmjerenpremasvomtranscendentnomobjektu,ubitinadracionalani emotivnoobojen. Zamarksistebibilopogubnonegiranjejedneoiteinjenice:religijainjezineinstitucije(crkva),u svimpostojeimmodelimakulture,imalesuidanasimajuodreenomjestoifunkciju.Onepokrivaju odreen segment kulture koji moemo, na primjer kao Garaudy [Garodi], nazvati dimenzijama 60 transcendencije, subjektivitetailjubavi.Kobnobibilozamarksisteakobitajsegmentjednostavno zaboravili ili amputirali pukom negacijom i religije, i njezinih institucija. Negacija ovdje mora znaiti elevacijuistvarnoprevladavanje,jerpukotinakojanastajenasilnimrezompredstavljaegzistencijalni 61 hijatus koji djeluje poput unutranjeg bumeranga.Stoganasilno(dekretom)poruenacrkvanikako ne prestaje postojati, nego samo mijenja nain postojanja treba, naime uzdii njezinu funkciju do praktine socijalne i kulturne aktivnosti treba uiniti da linost svoje dimenzije transcendencije, subjektivitetailjubaviostvarujeuslobodnojsamosvijesti.Samoetakocrkvamoimetamorfozirati (preobrazitise)odaktivnesocijalneustanovedospomenikaljudskekulture.(40) Temelj je religiozne kritike: ovjek pravi religiju, religija ne pravi ovjeka. Religija je, dodue, samosvijestisamoosjeajnostovjekakojisebeilijonijestekaoilijesebeveponovnoizgubio.Ali ovjeknijeapstraktnobiekojeuiizvansvijeta.ovjek,tojeovjekovsvijet,drava,drutvo.Ova drava,ovodrutvoproizvodereligiju,izopaenusvijestosvijetujersuoniizopaenisvijet.Religijaje 62 opa teorija ovoga svijeta, njegov enciklopedijski kompendij, njegova logika u popularnom obliku, njegov spiritualistiki point d' honneur [pitanje asti], njegoventuzijazam,njegovamoralnasankcija, njegova sveana dopuna, njegov opi razlog utjehe i opravdanja. Ona je fantastino ostvarenje ljudskog bia, jer ljudsko bie ne posjeduje istinsku stvarnost. Borba protiv religije jest, dakle, posrednoborbaprotivonogasvijetaijajeduhovnaaromareligija. Religijska je bijeda djelomino izraz stvarne bijede, a djelomino protest protiv stvarne bijede. Religijajeuzdahpotlaenogstvorenja,duasvijetabezsrca,kaotojeiduhdobabezduha.Onaje opijumnaroda. Ukidanjereligijekaoiluzornesreenarodajestzahtjevnjegovestvarnesree.Zahtjevdanapusti iluzijeosvomstanjujestzahtjevdanapustistanjeukomesuiluzijepotrebne.Kritikareligijeje,dakle, 63 uklicikritikadolinesuza,ijijeoreol religija.(Marx)(41)
1.TOJERELIGIJA,TORELIGIOZNOST,TOCRKVA?

59 60

mistiflkacijaobmana,obmanjivanje,zavoenjeubludnju.Demistifikacijaotkrivanjeobmane,varke transcendencijaonostranost 61 hijatuspraznina 62 kompendij saetak,podsjetnik,prirunik 63 oreolsvijetlikrug,sjaj,slava

82

2.KAKAV POGLED NA SVIJET IZRAAVA RELIGIJA? OBJASNI TO I NA PRIMJERU NEKIH RELIGIOZNIH UENJA KOJASUTIPOZNATA. 3.UEMUJERAZLIKAIZMEURELIGIOZNOGPOGLEDANASVIJETIZNANSTVENOGPOGLEDANASVIJET? 4.POKAIuEMUSESVESASTOJIEMOCIONALNA(OSJEAJNA)FUNKCIJAiOSNOVARELIGIJE. 5.ANALIZIRAJRELIGIOZNEOBREDEPRIVJENANJU,UKOPU,KRTENJUDJETETA,VJERSKIMBLAGDANIMA,ITD. 6.OBRAZLOZISMISAOSLIKOVITEIZREKEDAJERELIGIJATVRAVANADENAOTRICIOAJA. 7.OBRAZLOITEZUDAJERELIGIJAISTOVREMENOIZRAZSTVARNEBIJEDEIPROTESTPROTIVTEBIJEDE.

b) Moral i pravo. Odreeno drutvo ne moe se ni stvarati ni obnavljati, a da istodobno ne stvara i ideal. Stvaranje ideala nije za nj neki dopunski in kojim se ono upotpunjava poto je ve formiranotojeinkojimseonoupravoostvarujeipreobraava.(Durkheim) Moralkaoobliksvijestijedanjeodpouzdanihznakovadaovjeknijeravnoduanpremadrugim ljudima i prema sebi. Ta svijest zna biti naivna, ali zna biti snana opruga drutvenog razvitka. Suoavajui se s razliitim situacijama, ovjek ih pokuava definirati da biuspostavioodnosprema njima. Moralbisemogaoodreditikaoskupnepisanihnormikojimaseregulirajuodnosiizmeuovjekai ovjeka, ovjeka i zajednice. Njega ine tri osnovne komponente: (a) moralna norma, u kojoj je sadranzahtjevdasenetoiniilidasenetoneini,(b)moralnisud,kojimsevrednujeiliocjenjuje ovjekov postupak, u to ulazi ne samo procjena motiva (namjere), nego i stvarno? postupka (posljedice), (c) moralna sankcija, koja jeusmjerenanatodadjelujenamoralnusavjestpojedinaca (grinjasavjesti). Pojammoralabitejasnijiakogausporedimospravom.Zarazlikuodpravnihsankcija,kojesu materijalizirane (zatvor, novana kazna, i si.), moralne sankcije ne prelaze granice javne osude. Meutim,zaovjekakojijenaviemstupnjurazvitkasnanijedjelujumoralnesankcijenegopravne, uzuvjetdasemoralnesankcijeizriuspozicijahistorijskiprogresivnijeklase(moralfeudalacajeispod povijesne razine buroaskog morala, a ovaj potonji daleko zaostaje za moralom radnike klase). U vrednovanju ovjekova ponaanja pravo stavlja naglasak na rezultat, ne zanemarujui i motiv, a u moralujetoobrnuto:teitejenamotivu,iakoseneprevianidjelo. I moral i pravo su klasnog karaktera. Oni su se u povijesti mijenjali. U svakom drutvu imamo samojednopravokojesesvodinamovladajueklaseiskazanuuzakonima.No,usvakomdrutvu imaonolikomoralakolikopostojiklasa:onotojespozicijajedneklase(eksploatatorske)moralno,to isto je s pozicija druge klase (eksploatirane) nemoralno. Uvijek se moral i pravo vladajue klase pribliavajusobziromnazajedniki(klasni)interes.Zbogtogasemoralvladajueklaseestopretae u pravne propise. Moral potlaene klase potie na ruenje klasnog drutva i, samim tim, na uspostavljanje uvjeta za dominaciju opeovjeanskog morala, kojima e biti ispunjeno besklasno drutvo. Usocijalistikomdrutvuodreenoblikmorala(npr.religijskopatrijarhalni)moebitiispodrazine prava.KaoprimjerzatonekaposluizakonozabraninoenjazaraiferedeuJugoslaviji,kojijebiou suprotnostisreligijskopatrijarhalnimmoralom.Onje,meutim,biouskladusmoralomradnikeklase pokojemjeenaravnopravnamukarcu. Postoje takvi oblici morala koji su dvoznanog karaktera. Kranski moral je, moda, prava ilustracija za to. U njemu su strpljivost ismjernostpremasudbini,pasivnostiposlunostonenorme kojesuizvanrednofunkcioniraleurukamaizrabljivaa.One,pak,normeukranstvukojesuuperene protivnejednakostiibogatstvaiznovasuoivljavalepotrebumasadase,nekadnemonoanekads uspjehom,suprotstaveklasnomdrutvu.(42) Dravasepojavljujeprednamakaoprvaideolokasilanadovjekom.Drutvosebistvaraorgan za uvanje svojih zajednikih interesa od unutranjih i vanjskih napada. Taj organ je dravna vlast. imnastane,tajorganpostajesamostalanuodnosupremadrutvu,itoutolikovieukolikosevie pretvarau organ jedne odreene klase. Borba ugnjetene klase protiv vladajue klase neminovno postajepolitikaborba,ponajprijeborbaprotivpolitikevlastiteklase. Meutim, postavi samostalna sila u odnosu prema drutvu, drava uskoro stvara daljnju ideologiju. Naime, kod profesionalnih politiara,kodteoretiaradravnogpravaipravnikaprivatnog prava sasvim se gubi veza s ekonomskim injenicama. Budui da u svakom sluaju ekonomske injenicemorajuuzetioblikpravnihmotivadabidobilezakonskusankciju,ikakosepritome,naravno, mora imati na umu itav postojei pravni sistem, pravni oblik tu treba da bude sve, a ekonomski sadraj nita. Dravno i privatno pravo tretiraju se kao dva samostalna podruja koja se historijski

83

nezavisno razvijaju, koji se mogu i koje treba same za sebe sistematskiprikazatiputemdosljednog iskorjenjivanjasvihunutranjihproturjenosti. Ideologije na viem stupnju, tj. ideologije kojesejovieudaljavajuodmaterijalne,ekonomske osnove,uzimajuoblikfilozofijeireligije.Ovdjevezaizmeupredodabainjihovihmaterijalnihuvjeta egzistencijepostajesvezamrenijatuvezusveviezamraujumeulanovi.Alitavezapostoji.Kaoi itavodobarenesanseodsredine15.stoljeatakojeifilozofija,kojasetadaponovnoprobudila,bila uosnoviproizvodgrada,daklegraanstva.Njezinsadrajbiojeubitisamofilozofskiizrazmislikoje suodgovaralerazvojusitnogisrednjeggraanstvaukrupnuburoaziju.(43)
1.TOJEMORAL?ANALIZIRAJNJEGOVEOSNOVNEKOMPONENTE.OBRAZLOITOIORIGINALNIMPRIMJERIMA. 2.RAZLIKE IZMEU MORALA I PRAVA OBJASNI NA KONKRETNIM SLUAJEVIMA. PRONAI JO NEKE RAZLIKE O KOJIMANIJEBILORIJEIUTEKSTUUDBENIKA. 3.NAVEDI PRIMJERE TAKVIH POSTUPAKA KOJE VREDNUJE KAO MORALNO VRIJEDNE (ISPRAVNE, VALJANE). OBRAZLOISVOJEGLEDITE. 4.NAVEDI PRIMJERE TAKVIH POSTUPAKA KOJE VREDNUJE KAO NEMORALNE. OBRAZLOI SVOJE GLEDITE. 5.UZMI PRI TOME U OBZIR I KANTOVO RASUIVANJE PO NAELU TZV. KATEGORIKOG IMPERATIVA (VIDI POGLAVLJEKLASININJEMAKIIDEALIZAM.) 6.PORAZMISLIiISKAZISVOJEMILJENJEoTEMI.IDEALISUVREMENEOMLADINE.

tojedrutvenasvijest?Vesmoutvrdili(v.temu:Drutvenoekonomskaosnovainadgradnja) da su proizvodne snage sadraj, a proizvodni odnosi oblik postojanja, tj. organizacije i cjelokupnog ivota drutva u svakoj fazi njegova povijesnog razvoja. Marx izriito kae da te proizvodne snage zajednosproizvodnimodnosimainerealnuosnovunekogdrutva,anatojseosnovidiepravnai politika nadgradnja kojoj odgovaraju odreeni oblici drutvene svijesti. To bi saeto i pojednostavnjenotrebaloshvatitiovako realni materijalni drutvenoekonomski nain i uvjeti ivota nekog drutva (npr. feudalnog) moraju se ozakoniti i politiki oblikovati. Drugim rijeima, kad oblici proizvodnje poprime izgled feudalnogadrutvenogodnosa,ondavladajuaklasa(feudalci)moradonijetipropisekojimasetono ozakonjujetostanje,tj.dafeudalciimajuuglavnomsvaprava,akmetoviobavezeodkojihjeprvai najvanijapokornostfeudalcu.Utomsesmisluformiraidravasitavimaparatomvlastiivladanja, odkraljananie.Toseondazovepravnopolitikanadgradnjafeudalnog(dakakoisvakogadrugog) drutva. Sada e vladajua klasa (feudalci) poduzeti mjere da bi se izradio veoma sloen sistem uvjeravanja, dokazivanja itd. opravdanosti dotinoga drutvenog poretka. Ona, vladajua klasa, utjecatenaznanstveneidrugekulturneradnikedausvojimdjelimanapiu,naslikaju,propovijedaju itd.kakojejedinipravedanporedakonajukojemfeudalciuivajuslavu,mo,astivlast,akmetovi trebadazanjihradeidaimpokornoslue.Takoepropovijedaticrkvaprijeteipaklomonimakojise ogrijee o poslunosti svojem gospodaru no, to e govoriti i cjelokupna prosvjeta, umjetnost i filozofija.Takoseetostvarajuoblicidrutvenesvijestiiliideologije,kojisuizrazvladajueg drutvenog poretkailireima.UtomznaenjutrebashvatitipoznatuMarkovutvrdnjudasuvladajuemislineke epoheupravomislivladajueklase. Drutvena se svijest, dakle, stvara i izraava u religiji (sistemu vjerovanja), moralu (sistemu drutvenih vrednota, obiaja i sl. znanosti i filozofiji, a sve su one podreene mislima vladajue klase.

ZADACIzaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 1.SAINI PREGLED NATUKNICA ZA PONAVLJANJE. USPOREDI NAE UVODNE NAZNAKE NA POETKU POGLAVLJA. 2.SVOJPREGLEDDOPUNIDOPISIVANJEMPOTREBNIHOBJANJENJAIARGUMENATA. 3.UTUMAUPOJMOVAVTDITERMINE:BAZA,INADGRADNJA,IDEOLOGIJA,POLITIKA,PRAVO,ZAKONIZNANOST

84

9.IZCARSTVANUNOSTIUCARSTVOSLOBODE
Razlikovanjecarstvanunostiicarstvaslobode. Samoupravnoudruivanjeradaljudskomjedostojanstvunajprimjerenijioblikodnosausferinude rada. Pretklasnazajednica,klasnoibesklasnadrutvo. Bit i glavna obiljeja suvremene znanstvenotehnike revolucije. Odnos znanstvenotehnike revolucijeidrutvenogporetka. Prevladavanje monopolistikog prisvajanja uvjeta, snaga i rezultata drutvenog rada, ali i monopolistikogobavljanjadrutvenihposlova.

RJEENJEZAGONETKELJUDSKEPOVIJESTI Carstvoslobodepoinjeustvaritektamogdjeprestajeradkojijeodreennevoljomivanjskom svrsishodnoupoprirodistvarionodakleleisonestraneoblastisamematerijalneproizvodnje.Kao tosedivljakmoraboritisprirodomdabizadovoljiosvojepotrebe,dabiodraoireproduciraosvoj ivot, tako to mora initi i civilizirani ovjek, i to u svim drutvenim oblicima i pod svima moguim nainima proizvodnje. S njegovim razvojem proiruje se ovo carstvo prirodne nunosti jer se poveavaju potrebe ako se u isto vrijeme poveavaju proizvodne snage koje te potrebe zadovoljavaju. Sloboda se u ovoj oblasti moe sastojati samo u tome da udrueni ovjek, udrueni proizvoai, racionalno urede ovaj svoj promet materije s prirodom, da ga dovedu pod svoju zajedniku kontrolu, umjesto da on njima gospodari kao neka slijepa sila da ga vre s najmanjim utrokomsnageiuuvjetimakojisunajdostojnijiinajadekvatnijinjihovojljudskojprirodi.Alitouvijek ostajecarstvomnunosti.Sonestranenjegapoinjerazvojljudskesnagekojijesvrhasamomsebi, pravo carstvo slobode, ali koje moe procvjetati samo na onom carstvununostikaosvojojosnovi. Skraenjeradnogdanajestosnovniuvjet(Marx)(44) Uviojfazikomunistikogdrutva,kadnestaneropskepotinjenostiindividuumapodjelirada,a snjomeisuprotnostiizmeuintelektualnogifizikogradakadradpostanenesamosredstvozaivot negoiprvaivotnapotrebaKadsasvestranimrazvitkomindividuumaporastuiproizvodnesnagei kadsviizvoridrutvenogbogatstvapotekuobilnijetadaetekbitimoguesasvimprekoraitiuzak buroaski pravni horizont i drutvo e moi na svojoj zastavi ispisati: Svaki prema svojim sposobnostima,svakomepremanjegovimpotrebama.(Marx)(45) Evo napokon rjeenja zagonetke ljudske povijesti! Carstvo slobode nalazi se s druge strane graniceradakaonunosti.Utomecarstvuradbitiprvaivotnapotrebanesamozbogtogadase proizvedu i pribave najnunije stvari za ivot, ve i zato da dou do izraaja ljudske stvaralake sposobnosti. Tosemoeoekivatitektadakadseproizvodnesnagerazvijuutojmjeridaeizvori drutvenogbogatstvateitakoobilnodaesvatkoimatitomutreba,araditeonozatobudeimao sklonostiisposobnosti.Meutim,tojeMaxovavizijadalekebudunosti. S ove strane granice tog carstva nalazi se jo uvijek carstvo prirodne nunosti u kojem ivimo. Tu su se, dodue, ve znaajno poveale proizvodne snage, ali usporedo s njima rastu i potrebe, pa je sveukupni ljudski rad usmjeren na njihovo zadovoljavanje. Koje je rjeenje ovdje najbolje? NajboljemoguerjeenjeilikakokaeMarxslobodautomcarstvumoeseostvaritijedino udruivanjem, proizvoaa (udrueni rad!) koji e rad dovesti pod svoju kontrolu i upravljati njime (samoupravljanje!)nanainiuuvjetimanajdostojnijimzaovjeka,jerebitinajbliiinajprimjereniji njegovojljudskojprirodi. Suvremenim jezikom to bismo mogli rei ovako: Najvei mogui stupanj slobode i najdostojniji ljudskiivotmoeseostvaritiuovomcarstvununostijedinousamoupravnoudruenomradu.Zato suutompravcuiusmjerenasvanaanastojanja.
1.KOJACARSTVAMARXRAZLIKUJE? 2.KOJEJEPODRUJECARSTVANUNOSTI?ANALIZIRAJOBILJEJACARSTVANUNOSTI. 3.IMALISLOBODEUCARSTVUNUNOSTI?UEMUSEONASASTOJI?

85

4.AKOSUCARSTVONUNOSTIICARSTVOSLOBODEPODVOJENI(REENOJELEISONESTRANE...),IMALI IPAKMEUNJIMAVEZE?OBJASNIUEMUSESASTOJITAVEZA. 5.ANALIZIRAJUEMUJEISTINSKASLOBODAOVJEKA. 6.KAKO SE TA ISTINSKA SLOBODA KARAKTERIZIRA U RAZLIKOVANJU OD ODREENJA SLOBODE U CARSTVU NUNOSTI? 7.KOJAJEDIMENZIJAZAPROIRENJECARSTVASLOBODE? 8.OBRAZLOI STO ZNAI SKRAENJE RADNOGA DANA U ODNOSU NA CARSTVO NUNOSTI I NA CARSTVO SLOBODE. 9.TOZNAOPROBLEMUSLOBODNOGVREMENAUSUVREMENOMDRUTVU?RAZMISLIOTOME.

TONAMOBEAVABUDUNOST Kaotosmoveranijeutvrdiliucjelokupnojljudskojpovijestimoemorazluititriepohe:prvobitnu pretklasnuzajednicu,zatimklasnodrutvoinapokonbesklasnodrutvoilihumanuljudskuzajednicu komunizam. Povratakbesklasnomdrutvunijepukooivljavanjeonogatojenekadbilo,naprostoizbogtoga to se odvija na mnogo viem stupnju razvoja, u znatno sloenijim i savrenijim oblicima i u neusporedivoveinirazmjerima.Ananekomstupnjurazvitkaisamkvantitetprerastaunovkvalitet. Odkapitalnejevanostidaseuanalizisuvremenihkretanjapromatradosadanjiljudskinapredakkao proces mnogobrojnih transformacija od onih davnih lokalnih komunistikih zajednica do jednoga jedinstvenogsvjetskogkomunistikogdrutvakojeupravokucanavrata. PrastaresukomunistikezajednicenaseljavalemalepredjeleZemljinepovrine,svakajeodnjih bilasvijetzasebeinjihovisustanovnicidjelovaliusvojojizoliranojsredinikaoposvejednakiiposve ravnopravniljudi.Svejebilozajedniko,podrutvljeno,svejesvimapripadaloisvisusepodjednako bavilisvimdrutvenimposlovimaifunkcijama.Nijetonibilotekopostiijerjesvebilominijaturne,na okupu,uuskomkrugu,paseneposrednomupotrebomobinihalatailjudskihorganalakopostizalai odravala savrena podrutvljenost svih sredstava, odnosa i akcija. Nije bila zapreka zajednikom prisvajanju prirode, uvjeta proizvodnje i proizvoda rada te kolektivnom obavljanju svih ekonomskih, socijalnih, politikih i duhovnih drutvenih poslova i funkcija. Da bi se to isto postiglo u svjetskim razmjerima, da bi se u tim okvirima afirmirao takav nain proizvodnje ivota i s njim vezani oblik odnosa meu ljudima, moraju se izgraditi proizvodne snage, koje se mogu iskoritavati samo u univerzalnoj internacionalnoj upotrebi, i moraju se razviti tehnika sredstva, koja omoguuju neposrednosaobraanjeizmeusvihstanovnikasvijeta.Povijesnajemisijaepoheklasnogdrutvada stvara i razvija materijalne i socijalne uvjete te velike drutvene transformacije, i to je opravdava. Osobitojevanuuloguutomrazvojuimalaburoazijaindustrijskimrevolucioniranjemproizvodnih snagairazvijanjemsredstavaioblikaljudskepovezanostizasnovanenaopojuzajamnojzavisnosti. Naedobaimazadatakdadokrajitajprocesnatajnaintoedrutvenoprivreivanjerazvitiu jedinstven svjetski proces proizvodnje i to e tehnikim sredstvima i usavravanjima poveati desetke,stotine,tisue,milijuneimilijardeputakapacitetidjelotvornostorganaljudskogmiljenja, osjeanja,sluha,vida,sporazumijevanja,kretanja,djelovanjaitd.Itajvelikisvjetskopovijesniprevrat zapoinje u sferi materijalne proizvodnje, koja se postepeno pretvara u gospodarenje proizvodnim silamapomouznanosti,odnosnokakoMarxnajednomdrugommjestukaepretvaraseiz jednostavnogprocesaradauznanstveniproces. Natoseprvenstvenomislikadaseistiedaivimoudobasnaneznanstvenotehnikerevolucije iliznanstvenotehnolokerevolucije.Zarazlikuodprijanjihtokovaindustrijalizacije,tojetrajanproces univerzalnih i bitnih promjena proizvodnje materijalnog ivota i oblika saobraanja meu ljudima. Najznaajnija su joj obiljeja: potpuna mehanizacija fizikih aktivnosti, multipliciranje osjetilnih sposobnosti,mehaniziranjeintelektualnihprocesa,ovladavanjeizvorimaenergije,mijenjanjesvojstava materije,svladavanjegolemihprostoraikontrolabiolokihprocesa.Tesepromjenenaposeogledaju kao kemijska revolucija, energetska revolucija, revolucija u podruju elektronike i automatike, prometna i kozmonautika revolucija, a sve to zajedno munjevitom brzinom poveava opseg proizvodnjeimijenjastrukturuikvalitetdrutvenepotronje. Ovespektakularnemijeneutehniciiznanosti,kaoiunjihovojsvebrojisveefikasnijojpraktinoj primjeni,moemosvestinaetiribitnekomponente:automatizaciju,kompjutorizaciju,kibernetizacijui scijentizaciju.

86

Premda su to tijesno povezani elementi jednoga jedinstvenog procesa, svaki od njih ipak ini donekle nov i u odreenom smislu vii stupanj znanstvenotehnike revolucije. Na odreenoj razini razvoja procesautomatizacijeprerastauproceskompjutorizacije,aovajsezatimpretvarauproces kibernetizacije. Usporedno se ire znanstvene metode ljudskog djelovanja koje nas oito vode do buduegstanja,kojeekarakteriziratipotpunaisvestranascijentizacijadrutvenogivota. Uostalom,svetekomponenteznanstvenotehnikerevolucijetrebapromatratikaopoetneoblike onogasvjetskogpovijesnogzaokretaukojemseraajuirazvijajuproizvodnesnagekomunistikoga drutva.Tojetekpoetakipraktikijenemoguepredvidjetidoegaenastajrazvitakdovesti,to inaepokuavajudokuitimnogifuturolozi.Novostisutakoesteipromjenetolikoskokovitedanas neprekidnoiznenaujuibacajuuzasjenakinajoptimistinijapredvianja. Prijelaz od mehanizacije prema automatizaciji zapoinje s automatizacijom pojedinih strojeva i zavravanakonnjihovapovezivanjaiintegriranjasvihproizvodnihprocesaujedinstvensistem s potpunomautomatizacijomproizvodnje,kontrole,reguliranjaiupravljanjasvimaktivnostimavezanim uzproizvodnjuodreenihdobara.Kaotojenekadastrojradilicapostaotehnikapodlogaindustrijske revolucije,takosadaprimjenaelektronike(elektronskihcijeviitranzistora)ikompjutorastvaratehnike uvjetezaautomatizacijuproizvodnjeiotvaraeruznanstvenotehnikerevolucije.Poecitogaprevrata seuurazdobljeposlije1920.godinekadasprimjenomservomotorapoinjemalaautomatizacija. Pojediniljudskiorganizamjenjujuseovimredoslijedom:manipulativniorgani lokomotivniorgani osjetilniorganisredinjiivanisustav.Automatizacijapostajepotpunoplodonosnasprimjenom njezinih triju glavnih elemenata: komunikacije, kompjutorizacije i kontrole. Ve su godine 1950. poznate sve tehnike komponente koje su za to potrebne. Preostaje jo samo znanje za njihovo integriranje u jedinstven automatizirani sustav, i to je jedan od glavnih ciljeva suvremenoga znanstvenog razvoja. Automatizacija se vrlo brzo iri na sve zemlje i ima dalekosene posljedice u njihovuivotuirazvoju. Osobito od vremena kada je prati proces kompjutorizacije, koji zapravo tek omoguuje automatizaciju proizvodnje koja eliminira svako izravno ovjekovo angairanje, kompjutori, (elektronikaraunala)omoguujuautomatizacijumanipulativnoosjetilnihoperacijaisvihposlovakoji su vezani uz rjeavanje tehnikih, organizacijskih i financijskih problema i uz donoenje programa i planova budueg djelovanja i razvoja. Ti strojevi za primanje, pohranjivanje, obradu i analizu informacija, za njihov prijenos i za kontrolu i reguliranje proizvodnih procesa omoguuju da se u nedogled prevlada ovjekova ogranienost i da se trenutanom akcijom odjednom rijee najtei i najsloenijiproblemi. Vei zamah dobiva proces kompjutorizacije tek poslije 1960. godine s oitom tendencijom da posve revolucionira tehnologiju informacija i da korjenito izmijeni metode proizvodnje, upravljanja i kontrole.UtomeprednjaevelikesileSADiSSSR,aliihustopuprateidrugezemlje,osobitoJapani razvijenije zapadnoevropske drave. Rauna se da je danas u svijetu instalirano nekoliko stotina tisuakompjutoraodpojedinanihmalihkompjutoradosloenihkompjutorskihsistema. Neke to navodinazakljuakdaulazimouerukompjutoratihstrojevakojievezadesetak godina obavljati milijardu operacija u sekundi i biti sposobni da misle, da odabiru najpovoljnije alternative, da upravljaju, da rjeavaju znanstvene zadatke, itd. Uvelike e pojeftiniti i na svim podrujimatolikoseupotrebljavatidaenjihovuprimjenuiosobitonjihovodjelotvornoiskoritavanje morati poznavati svi fakultetski obrazovani kadrovi. Blii se vrijeme u kojem e intenzitet kompjutorizacijebitiglavnipokazateljtehnikognapretkajednezemlje. Daljnjigolemnapredakdonosiproceskibernetizacijeupravljanjaproizvodnimsistemima.Zasniva senakiberneticikaoznanostikojaprouavaradneproceseivihbia,prvenstvenosamogovjeka,te trai i pronalazi mogunosti da te procese izvode strojevi. Njezine komponente vanije prirode ine teorija informacija, teorija sistema i teorija upravljanja. Povezivanjem i integriranjem znanstvenih rezultata razliitih znanosti iz svih drutvenih podruja, konstruirani su mehaniki ureaji koji automatskidjelujupoputivihbia.Usavravajusekibernetskemetode,kojesesveviseprimjenjujuu organizaciji,upravljanjuiplaniranjukakoupoduzeu,takoiudrutvu. Uspon i prevlast automatizacije, kompjutorizacije i kibernetizacije sve vieistiskujeizamjenjuje onoljudskodjelovanjekojeseostvarujenaosnoviiskustva,rutine,vjetineiintuicije,takvimsvjesnimi planskim akcijama udruenih proizvoaa, koje se temelje na znanstvenim metodama i rezultat su neposredneprimjeneznanstvenoistraivakogangairanjasveiregkrugaspecijaliziranihstrunjaka. Prodiranje znanosti u sve sfere drutvene proizvodnje vodi postupno 1 sigurno do kompleksne i potpunescientizacije. Taj aktualni zaokret prema posve novim metodama i oblicima ljudskog djelovanja i bitno izmijenjenim mogunostima ovjekova angairanja dolazi napose do izraaja kao: prvo, skokovit

87

porast znanstvenoistraivakih djelatnosti i koliine znanstvenih spoznaja koja su na raspolaganju ljudimadrugo,brza primjena znanosti i znanstvenih metoda usveukupnojdrutvenojreprodukcijitree,prerastanje znanostiuglavnuproizvodnusnaguiodluujuifaktortehnikogprogresaisveukupnogadrutvenog napretka etvrto, munjevit porast stupnja obrazovanja ljudi. To su najvanije odlike i komponente promjenausvijetutogajezahvatilaznanstvenotehnikarevolucija. Izmeudvasvjetskaratainajrazvijenijezemljeizdvajajuzaznanstvenoistraivakiradnajvie do0,2%svogadrutvenogproizvoda.Pedesetihgodinataizdvajanjadostiuiprelazeiznosod1%, ezdesetih godina 2% a sedamdesetih godina 3% drutvenog proizvoda. Eksperti UNESCOa predviajudaesvijetkrajemovogstoljeaodvajatizaznanostoko5%drutvenogproizvoda.Naglo se poveava broj strunjaka, uenjaka i istraivaa. Rauna se da se broj uenjaka i inenjera zaposlenih u znanstvenoistraivakoj djelatnosti u razdoblju od 1954. do 1964. godine poveao u SSSRuod700.000na1.500.000,auSADod600.000na1.000.000idaseuprosjekupoveavaza 68%godinje. Znanstvene su djelatnosti u svijetu angairale sredinom prolog desetljea gotovo 15 milijuna uenjakaiinenjera,odegajeistraivaabilogotovo2milijuna.Samourazvijenimzemljamadjeluje danasdvadesetputavienauenjakaiistraivaanegoprijedrugogasvjetskogrataitisuuputavie negoprijestogodina.Danasiviiradigotovo90%svihuenjakakojisudosadapostojalinaZemlji.U razvijenimsredinamanjihovsebrojudvostruujesvakih6do12godina. Polovica raspoloivih znanstvenih informacija nastala je u posljednjih 15 godina. Njihova se koliina udvostruuje svakih 10 do 12 godina. U itavu svijetu izlazilo je 1760. godine samo 10 znanstvenihasopisa,asadaihimavieod100000.Svakegodineizradiseoko2milijunastrunihi znanstvenihradova. Usporedoteepravaeksplozijaobrazovanja.Rashoditevrsterastuupraviludvadotriputabre od porasta drutvenog proizvoda i nacionalnog dohotka. Njihov udio u drutvenom proizvodu razvijenihzemaljapoveaosenakonratado4%,sredinomovograzdobljado6%isadavedo8%. Sve je izrazitija tendencija prema opem srednjem obrazovanju. Svakih deset do dvadeset godina udvostruuje se broj upisanih studenata i ubrzano se poveava udio stanovnika s visokim obrazovanjem u ukupnom broju zaposlenih. Visokokolskim obrazovanjem obuhvaeno je ve15 30%mladei,atasebrojkapoveavasasvakimnovimnaratajem. Sveseviestupanjrazvijenostipojedinihzemaljaiitavogsvijetapromatrasobziromnaproces scijentizacije. Strunjaci UNESCOa istiu da je najvanije obiljeje visokorazvijenih zemalja visok stupanjscijentizacije,azanjegajekarakteristinodasezaistraivanjeirazvojodvajanajmanje3% drutvenog proizvoda, da je barem treina omladine u dobi od 20. do 30. godine obuhvaena visokokolskimobrazovanjem,daznanstvenozasnovaneindustrijskegraneiznanstvenoistraivako djelovanje,kaoiustanovetevrste,zauzimajusredinjemjestouprivrediidrutvu,dasvedjelatnosti primjenjujuznanstvenemetode,anaposetzv.sistemskipristupiplaniranjetehnolokih,ekonomskihi socijalnihpromjena. Drutvenenapetostinaegvremenamahomproizlazeizneskladaizmeuovihnovihproizvodnih snagaizastarjelihodnosaproizvodnjeiprometa.Oneodraavajunormalnudijalektikuprilagoavanja drutvene organizacije potrebama i uincima znanosti kao proizvodne snage koja ubrzano zauzima vodee mjesto u drutvenom ivotu i razvoju. Mnogobrojni su izrazi koji simboliziraju tu stvarnost i njezinstvaralakizamah,anajeesuuupotrebiznanje,veliina,organizacija,kvalitet,ekspanzijai promjena. Prostranstvoiintenzitettihnovostiimijenaupuujunazakljuakdaseudrutvenojreprodukciji pokreuiodvijajuprocesikojiiztemeljamijenjajutradicionalnustrukturuproizvodnihsnagaiodnosa proizvodnje i prometa meu ljudima i narodima. ovjek prodire u strukturu materije, izvlai se iz neposredne materijalne proizvodnje, stavlja u prvi plan razvoj svoje snage i otvara znanstvenu i planetarnuepohusvojepovijesti.Mijenjasepravac,oblikiznaajljudskogangairanjakojedobiva novepoticaje,oblike,ambicijeisadraje. Tajsesilniekonomski,socijalni,politikiiduhovniprevratoitujeubrojnimpokazateljima,kojie buduim povjesniarima sluiti kao meai u razgraniavanju staroga i novoga klasnoga i besklasnogadrutva.Posvemusudei,prvoeiznaajnijemjestozasluenopripastiinverziji(obrat) odnosaznanostiiproizvodnje,kojatakoizrazitoodlikujeovonaevrijeme. Svedosredine20.stoljeaproizvodnjaitehnikaglavnisupokretaiznanstvenognapretka.Sada jetajodnosobrnut:napredakznanostiprethodirazvojutehnikeiproizvodnjeteneprestanodjelujena njihovorevolucioniranjeinasvedrugedrutvenepromjene.

88

Revolucijauznanostiposljednjejevelikodjelosvijetaotuenogradaepoheklasnogdrutva. Onajepripremilaterenzarevolucioniranjedrutvenogivotaputemznanosti.Tojeonajmaterijalni prevrat u ekonomskim uvjetima proizvodnje koji se dade konstatirati s tonou fizikih nauka, a takvog je karaktera da zauvijek potiskuje svako monopolistiko prisvajanje uvjeta, snaga i rezultata drutvenogradaisvakomonopolistikoobavljanjedrutvenihposlova,pa,prematome,isveodnose meduljudimainjihovimorganizacijamaizajednicamakojiimajuzaosnovuekspropriranjeimovinei funkcija u korist pojedinaca i privilegiranih drutvenih grupa i s tim povezano razvijanje privatnog vlasnitvaipodjeledrutvenograda. Iz oblika razvijanja znanosti kao proizvodne snage klasni se odnosi proizvodnje i prometa u svojimoriginalnimiizvedbenimoblicimaiusvimsvojimostacimaitragovimapretvarajuuokove onoga drutvenog napretka koji se postie znanstvenim metodama. Zato je ovo naevrijemetoliko bremenito revolucijama i zato su te revolucije podjednako usmjerene ne samo protiv protagonista i agenataekspropriranogvlasnitvanegoiprotivnosilacaiakteraekspropriranihfunkcija.Samoseu tojsveukupnostiipovezanostimoeshvatitiiznanstvenoobjasnitisuvremenisocijalizamkaosvjetski sistemikaojedinstvenisvestransvjetskohistorijskidrutveniprevrat.(46)
PITANJAIZADACI 1. 2. PONOVOPROUIPOGLAVLJESMISAOIBITSOCIJALIZMA. ANALIZIRAJUVJETEFODRUSTVLJENOSTIUPRETKLASNOJZAJEDNICIIUSVJETSKOMKOMUNISTIKOM DRUTVUBUDUNOSTI. 3. KOJU JE ULOGU U POVIJESNOM RAZVOJU OVJEANSTVA IMALA BUROAZIJA KOJI ZADATAK IMA NAE DOBA? 4. 5. UEMUSESASTOJIBITZNANSTVENOTEHNIKEREVOLUCIJE? NAVEDI GLAVNA OBILJEJA ZNANSTVENOTEHNIKE REVOLUCIJE I PRIMJERE KOJI POSEBNO I KONKRETNOOBJANJAVAJUSVAKOODTIHOBILJEJA. 6. 7. 8. 9. UKRATKOOBJASNITOJEAUTOMATIZACIJA,KOMPJUTORIZACIJA,KIBERNETIZACIJAISCIJENTIZACIJA. TOZNAOAUTOMATIZACIJIIKOMPJUTORIZACIJI.NAVEDIPRIMJEREIPODATKEKOJISUTIZNANI. OBJASNIUKAKVOMSUODNOSUZNANSTVENOTEHNIKAREVOLUCIJAIDRUTVENIPOREDAK. ANALIZIRAJ I KONKRETNIM PRIMJERIMA OBJASNI STO ZNAI MONOPOLISTIKO PRISVAJANJE UVJETA, SNAGA I REZULTATA RADA, ODNOSNO TO ZNAI MONOPOLISTIKO OBAVLJANJE DRUTVENIH POSLOVA. (DRUGAIJE JE TO OZNAENO KAO EKSPROPRIHANO VLASNITVO, ODNOSNO KAO EKSPROPRIRANEFUNKCIJE.) 10. UEMUSESASTOJIPREVLADAVANJETOGAMONOPOLIZMA?OBRAZLOISVOJODGOVOR.

...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 11. SAINIPREGLEDNATUKNICAZAPONAVLJANJE. 12. USPOREDINAEUVODNENAZNAKENAPOETKUPOGLAVLJA. 13. SVOJPREGLEDDOPUNIPOTREBNIMODREENJIMA,OBJANJENJIMAIARGUMENTIMA. 14. UTUMAUPOJMOVAVIDITERMINE:SLOBODA,INDUSTRIJSKAREVOLUCIJA

89

10.MARKSIZAMUJUGOSLAVENSKOJTEORIJIIPRAKSI
Povijesnikontinuitetmarksistikemisliunas.Prilograzvojumarksistiketeorijeiprakse.Vodea uloga J. B. Tita. Tito o najvanijim inima nae Revolucije. O mogunosti razliitih putova u socijalizam. Bit je socijalizma razvijanje slobodne stvaralake linosti. U oslobaanju rada lei mogunost ostvarenja istinskog socijalizma. Znaenje Zakona o upravljanju privrednim poduzeima od strane radnihkolektiva.Bitneprednostisamoupravnogasocijalizma. Osnovnanaelakoegzistencijeinesvrstavanja. Antidogmatskikaraktermarksizma.

POVIJESNIKONTINUITETMARKSISTIKEMISLIUNAS Marksizam ima u Jugoslaviji dugu i bogatu tradiciju i povijesni kontinuitet koji traje otprilike sto godina.IdejemarksizmadoniojeunaezemljeSvetozarMarkoviipropagiraoihmeuUjedinjenom omladinom srpskom 70tih godina prolog stoljea. Na marksistikim idejama i principima nastoji organiziratiSrpskusocijaldemokratskupartijuDimitrijeTucovipoetkomnaegstoljea.Marksizam postaje,dakako,teorijskaosnovaorganizacijeidjelatnostiKomunistikepartijeJugoslavije,osnovane 1919. godine. Meutim ve idue, 1920. godine, zabranjena je njena djelatnost, a njeniselanovii rukovodiocipovlaeuilegalnost.ZbogilegalnedjelatnostimnogisulanoviirukovodiociKomunistike partijeosueninadugogodinjurobiju,alioniiovdjebesprimjernomhrabrouprouavajuiprevode izvorna djela klasika marksizma pripremajui se tako za sudbonosne dogaaje koji e uskoro doi. NajpoznatijimeunjimasuMoaPijade,Rodoljubolakoviimnogidrugi. Marksizam predstavlja integralni sastavni element narodnooslobodilake borbe i socijalistike revolucije u Jugoslaviji. Na osloboenim teritorijima i u predasima izmeu bitaka, komesari i proslavljeni borci odravali su poznate satove politikog odgoja nadahnjujui borce, omladinu i komunistemarksistikimidejama. Nakonzavretkaratamarksizampostajeidejnaiteorijskaosnovaizgradnjenovogsocijalistikog drutva. Od 1945. godine do danas napisane su desetine tisua stranica, tj. itave biblioteke najrazliitijih tekstova u kojima je izraen ogroman stvaralaki napor i nastojanje da se osnovne zamisliiidejeklasikamarksizmarazrade,primijeneiostvareunaimspecifinimuvjetima.Ovimse pitanjima ne bave samo drutveni, politiki i partijski radnici, ve je topodrujenaihnajistaknutijih znanstvenih, filozofskih i kulturnih radnika. Ovamo treba ubrojiti i cjelokupnu revolucionarnu i stvaralaku djelatnost radnike klase, a prvenstveno njene najsvjesnije vodee idejne snage SavezakomunistaJugoslavije.IdealiidugoroniciljevisaetoijasnosuizraeniuProgramuSaveza komunistaJugoslavije,kojiposvomstiluidubinirevolucionarnogsadrajapredstavljaklasinodjelo marksistikeliterature. Nema nikakve sumnje da nae kljune drutvene dokumente, kao to su Ustav, rezolucije partijskih kongresa, Zakon o udruenom radu, itd., moemo s punim pravom smatrati znaajnim prilozimamarksistikojteorijiipraksi.Meutim,cjelokupnasamoupravnaidemokratskapraksanaeg ivotairadauistinupredstavljaostvarenjeMarxovihzamisli. Meu brojnim istaknutim teoretiarima i praktiarima marksizma, kao to su npr. Moa Pijade, Boris Kidri, Edvard Kardelj, Vladimir Bakari i mnogi drugi, prvo, izuzetno i istaknuto mjesto nesumnjivopripadaJosipuBrozuTitu,kojijevieodetiridecenijedavaopeatismjernaojepohi. Njegovi govori, lanci, rasprave i studije ine desetine tomova knjiga sabranih djela, koja danas s pravomubrajamouklasinadjelamarksizma.Njegov,meutim,najveipraktiandoprinosmarksizmu jeizgradnjasamoupravnesocijalistikeJugoslavijeinjenuglediutjecajuitavomnaprednomsvijetui meunarodnomradnikompokretu. Biobiuzaludanpokuajdaseovdjeukratkopredstavisvataogromnadjelatnostinjenirezultati. Meutim, ilustracije radi izdvojit emo historijski govor koji je Tito odrao 1950. godine u povodu donoenjaZakonaouvoenjusamoupravljanjauJugoslaviji.Iakojetajgovorizreenprijegotovo30 godina,unjemusepotpunojasnoosjeavizijarevolucionarnoggenijatakodajeonidanasaktualan usvojojteorijskojkonzekventnosti,domiljenostiiodlunosti. Otomenasvojnaingovoreiostaliprilozi.

90

64 TITO:ORADNIKOMUPRAVLJANJUPRIVREDNIMPREDUZECIMA

PredNarodnomskuptinomnalazisedanasnapretresuprojektjednogodnajznaajnijihzakona socijalistikeJugoslavijeprojektOsnovnogzakonaoupravljanjudravnimprivrednimpreduzeima i viim privrednim udruenjima od strane radnih kolektiva. Donoenje tog zakona bie najznaajniji historijskiinNarodneskuptineposlijedonoenjazakonaonacionalizacijisredstavazaproizvodnju. Preuzimanjem sredstava za proizvodnju u dravne ruke jo nije bila ostvarena akciona parola radnikog pokreta Fabrike radnicima, jer parola Fabrike radnicima, zemlja seljacima nije neka apstraktnapropagandistikaparola,vetakvakojaimausebidubokisadrajnismisao.Onasadriu sebiitavprogramsocijalistikihodnosauproizvodnji:upogledudrutvenesvojine,upogledupravai dunosti trudbenika i prema tome moe se i mora ostvariti u praksi, ako mislimo da zaista izgradimosocijalizam. Tajnazakonodavanjunaupravljanjeradnimkolektivimafabrika,preduzeaitakodaljelogina jeposljedicarazvitkasocijalistikeizgradnjenaezemlje.Tojedosljedannastavakunizumjerakoje naa narodna vlast sprovodi na svom nepokolebljivom putu u socijalizam. Uslovi za to ve su djeliminosazreli.Nairadnikolektivisvakodnevnopokazujusvojuzrelost,svojuvisokusvijestkoju ispoljavajuusvojiniherojskimnaporimanaizvravanjusvojihplanskihzadataka... Kod Marxa, Engelsa i Lenjina nalaze se, uglavnom, odgovori na sva principijelna pitanja, a razraduiprimjenutihprincipausvakojzemljiposebicemoguvritisamoonikojisuizrasliiznjedara narodadotinezemlje,kojipoznajuproblemesvojezemlje,kojipoznajunjenuhistoriju,njeneslabostii pozitivne strane, koji mogu budno pratiti sve pojave na licu mjesta, ali koji u isto vrijeme poznaju marksistikunauku,tojestshvatajunjenduhiumjenorukujunjomeiprovodejeupraksi... ... ja u ovdje iznijeti samo neke od najvanijihinjenica,kojekazujutasmomidosadizvrili, kakvaje,prematome,naazemljaikudamiidemo. Prvo.JoutokuOslobodilakeborbemismounitilistarudravnumainukaosiluugnjetavanja,i to: a) administraciju b) policiju i andarmeriju, na koju se upirala vladajua buroazija i d) ostatak vojne organizacije emigrantske vlade u liku etnika Drae Mihailovia, ustaku vojnu organizaciju Pavelia i Rupnikovu vojnu organizaciju, takozvanu belu gardu. Taj revolucionarni posao mi smo izvrilidosljedno,uduhuprincipakojesupostaviliklasicimarksizma,jersmoupunojmjeriprimijenili njihovouenje... Drugo. im je prestao rat, mi smo proglasili Jugoslavijudemokratskomfederativnomnarodnom republikom.injenicegovoreotomedasmomijoutokuratarijeilinacionalnopitanjeinatajnain likvidirali nacionalno ugnjetavanje u naoj zemlji. To je izvreno stvaranjem Narodne Republike Makedonije,NarodneRepublikeCrneGore,NarodneRepublikeHrvatske,NarodneRepublikeBosnei Hercegovine, Narodne Republike Slovenije i Narodne Republike Srbije. To je bilo djelo nae Komunistike partije, koja se borila preko dvadeset godina za ostvarenje tog cilja. Mi smo tako temeljito rijeili nacionalno pitanje da to zaista moe posluiti kao primjer ne samo zemljama sa nerijeenimnacionalnimpitanjem,veisamomSovjetskomSavezu... Tree.MismoodmahposlijeproglaenjaRepublikeidonoenjaUstavaizvrilinajvanijihistorijski akt poloili smo temelje za likvidaciju eksploatacije ovjeka od ovjeka, uzeli smo sredstva za proizvodnjuizrukuprivatnihkapitalistaudravneruke,nacionaliziralismosvefabrike,rudnikeidruga preduzea,transportnasredstvanavodiinasuhu,krupneposjedeitrgovinu(nesamokrupnuvesvu uopte), hotele, sanatorije itd., itd. To smo izvrilinajtemeljitijeidanaskodnasnemavienijednog preduzea ili rudnika ili kakve druge ustanove javnog karaktera koji bi bili u rukama stranog ili domaeg kapitaliste. Sva naklapanja informbirovaca o tobonjem ponovnom infiltriranju stranih kapitalistaunauzemljuobinasudrskaizmiljotinaizlonamjernakleveta.Kaduovomdomusada donosimo rjeenje o tome da radniki kolektivi uestvuju u upravljanju fabrikama, rudnicima, eljeznicamaidrugim tojedefinitivaninajubjedljivijiodgovorsvimklevetnicima.Svitrudbenicinae zemlje odgovorie ubudue na njihoveklevetejoveimstvaralakimpoletomkojieserazvijatiu fabrikama i preduzeima kojima oni upravljaju. Oni e sami govoriti ija su to preduzea, fabrike, rudniciitd...

64

OdlomciizEkspozeakojijeTitopodnio26.lipnja1950.godineuNarodnojskuptiniJugoslavijeprilikom usvajanjaOsnovnogzakonaoupravljanjudravnimprivrednimpoduzeimaiviimprivrednimudruenjimaod straneradnihkolektiva.

91

Evo,tojenekolikonajvanijihhistorijskihinjenicakojeupunojmjeriosvjetljavajukarakternae Revolucije,karakternaegdrutvenogureenja.Onepokazujudajenaputuskladusmarksistikom naukom, da je on uspjean i pobjedonosan. Kad kaem da je na put u skladu s marksistikom naukom,ondatimenemislimreidajetojediniputusocijalizamidaseusvimzemljamamoraraditi batakokakosmoradiliikakoradimomiuJugoslaviji.Ne,mismatramodajetojediniputsamoza nasuJugoslaviji.Razliitiekonomski,kulturniidrugiusloviuraznimzemljamatraeirazliiteformeu radunikakvireceptiiliabloninisupreporuljiviutomsmislu.Imamomarksistikunaukukaoosnovui samomoramoznatinaserukovodimotomnaukomupraksi,danjenduh,njensmisaopretvaramou ivot. Iskustvo koje se stie na osnovu te nauke najbolja je kola razumije se, to iskustvo moe posluiti i drugima, ali ne u svim detaljima. Treba gledati pozitivne rezultate postignute u jednoj socijalistikojzemlji,aliondatraitiinajboljiodgovarajuimetodzapostizanjetihrezultata.Istotakoje vano vidjeti i negativne pojave i rezultate u jednoj socijalistikoj zemlji i onda nastojati da se to negativnoiskustvousvojojzemljiizbjegne,dasenaeboljinainiboljerjeenje.(47) 1. KOJISMISAOPRIPISUJETITOPAROLI:FABRIKERADNICIMA? 2. UEMUSESASTOJIPOVIJESNOZNAENJEZAKONAOUPRAVLJANJUPRIVREDNIM PODUZEIMAODSTRANERADNIHKOLEKTIVA? 3. SAETOISKAINAJVANIJEINENAEREVOLUCIJE. 4. TOKAETITOOMOGUNOSTIRAZLIITIHPUTOVAUSOCIJALIZAM?

U SOCIJALIZMU NA PRVOM MJESTU MORA DA BUDE OVJEK, PROIZVOA I 65 STVARALAC Mi smo uvijek isticali da u socijalizmu na prvom mjestu mora da bude ovjek, proizvoa i stvaralac, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Socijalizam i jeste historijski proces socijalnog i nacionalnog osloboenja linosti, to treba da dovede do toga da ovjek postane stvarni gospodar svogaivotairadakakobimogaosvestranorazvijatisvojestvaralakesnage. Polazeiodtogadausreditusocijalizmamorabitiovjek,jaelimupravoovomprilikomdase osvrnemnanekapitanjaradnikogsamoupravljanja. Uhistoriji,naroitonovijoj,nisunedostajaleidejeoosloboenjuovjeka,ohumanizmuiljudskoj srei. Meutim, na sutinu istinskog humanizma i mogunosti njegovog konkretnog ostvarivanja ukazao je tek Karl Marx. Njegova velika historijska zasluga je, prije svega, u tome to je, otkrivi zakone razvitka drutva, pokazao da mogunost ostvarenja istinskog humanizma lei u procesu oslobaanja rada i to je, s tim u vezi, utvrdio da je historijski subjekt toga procesa radnika klasa. ZatojeMarxismatraodajerevolucionarnasamodjelatnostradnikeklasejedinomoguiputkojimta klasa,oslobaajuisebe,oslobaaistovremenoisveljudenaputustvaranjabesklasne,komunistike zajednice.TeosnovneMarxovemislibilesuidaljeostajunaeglavneidejevodilje. Duboki humanizam proimao je na radniki pokret sa KPJ na elu u predratnom periodu, u revolucijiimirnodopskojizgradnji,ispoljavajuisekakouciljevima,kojesmosebipostavili,takoiu metodamaborbeistvaranjanovogdrutva.Rukovodeiseistinskombrigomoovjeku,mismoutoku narodnooslobodilakog rata donosili odluke i primjenjivali metode koje su sa stanovita klasinih vojnihdoktrinabileneshvatljive.Poznatoje,naprimjer,dasmounajteimofanzivamadavaliprednost borbizaspaavanjeranjenika. Svizijomnovogpoloajaosloboenogovjeka,mismosruilistaridrutvenisistemiizgraivali novosocijalistikodrutvenoureenje.Jednaodbitnihkarakteristikanaesocijalistikeizgradnjebila jeupravoutometonismobilioptereenidogmatizmomitonismodopustilidaogromnetekoes kojimasmosesuoavalipomutenapogledubudunostipokolebajunaepovjerenjeustvaralaku snaguradnikeklase. Unajteimuslovima,kadasmoporednaslijeenenerazvijenostiisiromanematerijalnebazebili suoeniisekonomskomblokadomiugroavanjemnaenezavisnosti,mismopoelidaizgraujemo novedrutveneodnose,netotojebilopotpunonepoznatomeupostojeimdrutvenimstrukturama usvijetu.DonijelismoZakonopredajipoduzeanaupravljanjeradnicima.
65

IzgovoraJ.B.TitauAkademijinaukaiumjetnostiBIHpovodomproglaenjazapoasnogelana(studeni, 1969.godine).

92

Bilojemnogonevjericaisumnjidajetakavsistemmogu.Mnogiizinostranstvasugovorili,aneki jo i danas govore, da je to eksperiment koji e propasti. Razumije se, za nas to nije bio eksperiment,vesmjelaodlukadaiporedvanrednotekihuslovaprimjenjujemonadjelumisliMarxa, Engelsa i Lenjina o historijskoj ulozi radnike klase, kao i njenom poloaju ipravima.Pritomesmo polazili od povjerenja u radnog ovjeka i od toga da stvarnu perspektivu ima samo ono drutveno ureenjekojevodikastvarnomosloboenjuradaiovjeka. U industrijski razvijenom dijelu svijeta postignut je, naroito u toku posljednje dvije decenije, ogromanmaterijalninapredak,inatojosnoviznatnojeporastaoistandardradnikairadnihljudi.Ali, tamo radni ovjek i dalje nije gospodar svoga rada i kao linost ne moe da doe do svog punog izraaja.Razumijese,radniovjekneteisamopodizanjusvogmaterijalnogstandardainemoeda se zadovolji samo s tim. On nee da bude samo prodavalac svoje radne snage, ve tei svom stvarnom osloboenju. A poto mu postojei sistemi to ne omoguuju, niti muotvarajuperspektivu, drutveniodnosiuokvirutakvihsistemaijesuudubokojkrizi. Perspektivu istinskog osloboenja radnika otvara radniko samoupravljanje. Danas moemo kazatidajeprevaziennajteiperiodidajesocijalistikasvijestprevladalakodogromneveinenaih radnika neposrednih proizvoaa. Ueem u organima samoupravljanja, milioni radnika su se osposobljavali da upravljaju proizvodnjom i sudjeluju u svim drutvenim poslovima. Vrijednost samoupravljanja je potvrena u praksi, i pored raznih tekoa na koje smo nailazili i jo danas nailazimo.Janetvrdimdanemaikodjednogdijelaradnikaraznihslabosti,idajeusvimradnikim sredinamadovoljnoovladalasocijalistikasvijest,alitonijebitno,jerogromnaveinaradnikavidiu samoupravljanju svoju najveu tekovinu. No, ne smijemo izgubiti iz vida one druge tekoe, koje smetajubreminormalnijemrazvitkusamoupravljanja.Ima,naime,pokuajadasesamoupravljanje degradira i potisne. To ne smijemo smetnuti, s uma, ve se moramo pravovremeno i energino suprotstavitisvimtakvimtendencijama.(48)
1.PONOVIPOGLAVLJESOCIJALIZAMIPOGLAVLJEIZCARSTVANUNOSTIUCARSTVOSLOBODE. 2.ISKAIBITNOOBILJEJESOCIJALIZMAKAKOGAODREUJETITO. 3.KOJUULOGUUTOMEIMAOSLOBOENJERADA? 4.TOUTOMSMISLUZNAIPREDAJAPODUZEANAUPRAVLJANJERADNICIMA? 5.OBRAZLOI U EMU SE SASTOJI PREDNOST SAMOUPRAVNOGA SOCIJALIZMA PRED INDUSTRIJSKI RAZVIJENIJIMKAPITALISTIKIMZEMLJAMA.

OLIKUKOMUNISTE Biti komunist nije lako. Biti komunist jo uvijek znai biti spreman da se mnogo ega odrie.Bitikomunistznaibitiuprednjojlinijiborbezaprogres,zasretnijuiljepubudunost.To sudokazalinailjudikojisuuliuovajrat.Iakosuznalidakomunizamneeodmahpobijediti,daga moda,neenidoivjeti,onisupodnosilirtveidavalisvojeivote.Tosubilikomunisti,komunistiki omladinci, svjesni ljudi, koji su ili do najveeg samoodricanja. Biti komunist podrazumijeva unutranjusamodisciplinu,atoznai,prijesvegapobijeditisebe. Zatojepotrebanmoralkojijakomnogoiziskujeodovjeka,ikomunistgamoraimatiusebi.Mi komunistimoramoimativizijubudueg.Amoramogledatiidanas,kakoizvjesninaipostupcidjeluju na mlade ljude. I ne samo postupci, nego i mjere koje se preduzimaju. Jako mnogo se trai od komunista.Jamislimdaetonaaomladinashvatiti.Jer,onajedobra,samomimoramovieraditis njomiprenositiononajboljeiznaerevolucionarneprolosti(Tito).(49)

OSNOVNIPRINCIPIKOEGZISTENCIJEINESVRSTAVANJA to se mene lino tie, do te ideje sam doao poslije sastanka uBandungu,poslijedonoenja odluke Panaila. Ja sam puno razmiljao o tome. Meni je to bilo nedovoljno, vie kao jedna deklarativnastvar.Rekaosamdamitumoramomalodaljeii.Gledaosamnesamoazijskeiafrike zemlje,negoiire.Jer,postojedvabloka:zapadni,kojijedavnoprijestvoren,iistoni.Istonije,po momemiljenju,moraodadoekaoprotutea.ItojepoelodaseodraavaikrozUjedinjenenarode.

93

IuUjedinjenimnarodimabilojetekodoidonekihdobrihrjeenja.Aogromandiozemaljakojesu inae lanice Ujedinjenih naroda su van tih blokova. Razmiljao sam: pa ipak bi ovi koji su van tih blokovamoralinekakodasepovezu,nedadobijunekiorganizacionioblik,kaonekitreiblok.Ali,da senekakookupe,krugljudiidrava,svionikojisuprotivblokovskepodjele,azaoneprincipekojisu doneseniuBandunguijonekekojisuposlijedopunjeniuBeogradu.Jednomrijeju,razmiljaosam damitrebanekakodaokupimotreisvijet.(50) Mi moramo, prije svega, poi od injenice da u dananjem svijetu postoje drave sa razliitim drutvenim sistemima, sa razliitim stepenom ekonomskog razvitka, sa razliitim oblicima politike organizacijeisasuprotnimideolokimgleditima.Terazlikesurezultatihistorijskograzvojairazliitih uslova drutvenog razvoja u pojedinim zemljama. Kakav e biti dalji drutveni razvoj u pojedinim zemljama,tojeunutranjastvarsvakezemlje.Mijeanjesastraneradinametanjaodreenogpravca razvoja s iluzijom da se na taj nain mogu brisati razlike u drutvenim sistemima, koje danas postoje i koje e jo prilino vremena neminovnomoratidapostojezbogneravnomjernograzvitkai razliitihuslovamoesamodaizazivasukobeidadovedeuopasnostmirusvijetu. Takvo shvatanje koegzistencije zahtijeva ne samo nepribjegavanje sili ili rjeavanje sporova mirnimputem,negoivieodtoga.Onozahtijevasvakodnevnenaporenastvaranjupotrebnihuslova zapostepenorjeavanjesporova,zarazoruanje,zaprivrednoikulturnopodizanjesvijeta,zapomo nedovoljnorazvijenimzemljama,zakonstruktivnomiroljubivotakmienjenaekonomskom,kulturnom, naunomidrugimpoljima,kaoizapodizanjesnagadrutvanaviistepen. Toznaidajekoegzistencijausutinijedandinamianprogresivniproces,utokukogatrebada doe do smanjenja zategnutosti, do postepenog prevazilaenja blokovskih okvira, do poveanja meunarodnogpovjerenjaidorjeavanjarazmimoilaenjapomoumiroljubivihsredstava.Beztakve ravnopravnesuradnjesvihnarodaidrava,velikihimalih,nemakoegzistencije,veimadominacija,a dosadanjameunarodnapraksajevevieputpokazaladatendencijedominacijenisuuskladusa zahtjevima dananjeg razvoja i da moraju pretrpjeti neuspjeh. (Iz Titova govora na Sveuilitu u Bandungu1958.godinepovodomdodjeljivanjapoasnogdoktorata).(51)
1.OBJASNIKOJISUOSNOVNIRAZLOZIDOVELIDOPOVEZIVANJANESVRSTANIH. 2.PROTUMAIOSNOVNANAELAKOEGZISTENCIJE.

KOMUNISTIAVANGARDNASNAGASOCIJALISTIKOGKRETANJA Jugoslavenski komunisti rukovodili su revolucionarnom akcijom radnih masa razvijajui njihovu socijalistiku drutvenu svijest, mobilizirajui i organizirajui ih u svrhu progresivnog mijenjanja drutvene stvarnosti. Komunisti e i dalje ostati avangardna snaga socijalistikog kretanja u naoj stvarnosti provjeravajui u praksi pravilnost svoje politike i svojih akcija, prouavajui rezultate te prakse, koji uvijek neizbjeno sadre i element nepredvienog, pa time i stihijskog. Komunisti e u savladavanjunegativnestihijepostizatiutolikoveeuspjeheukolikoseusvojojpraktinojdjelatnosti budu vie oslanjali na prouavanje socijalistike teorije i prakse na svim podrujima gdje se razvija borba za socijalizam, ukoliko se vie budu pridravali naunih tekovina napredne drutvene misli u cjeliniiukolikosamibudupridonosilinjenomdaljemrazvijanju.

ZADALJERAZVIJANJEMARKSIZMA Naunoteorijska osnova praktine djelatnosti komunista jest marksizam, uenje o osnovnim zakonima razvitka prirode, drutva i miljenja i o neminovnosti pobjede socijalizma iji su osnivai MarxiEngelsikojesudalje,unovimuslovima,krozpraksurevolucionarneborbe,razviliLenjinidrugi marksisti. Touenjejeprovjeravanoidaljerazvijanoteorijomipraksomcijelogsvjetskogradnikog pokretaiizgradnjomsocijalizma. Marksizam nije jednom za svagda utvreno uenje, niti je sistem dogmi,veteorijadrutvenog procesakojiserazvijauuzastopnimhistorijskimfazama,pa,prematome,podrazumijevaistvaralaku primjenu teorije i njeno dalje razvijanje, prije svega uopavanjem prakse socijalistikog razvitka i dostignuima naune misli ovjeanstva. Mi nikako ne gledamo na Marxovu teoriju kao na neto zavreno i neprikosnoveno. Mi smo, naprotiv, uvjerenidajeonaudarilasamokamentemeljaconoj

94

naucikojusocijalistimorajupokretatidaljeusvimpravcima,akoneeledazaostanuzaivotom...Mi nepretendiramonatodaMarksilimarksistipoznajuputksocijalizmuusvojnjegovojkonkretnosti.To je besmislica. Mi poznajemo pravac togputaiznamokakveklasnesnagenjimevode,akonkretno, praktiki,toepokazatisamoiskustvomilijunakadaseonilateposla.(Lenjin) Stojei na gleditu da razvitak naune misli odgovara stvarnim interesima i tenjama radnike klase i radnih masa, utoliko vie ukoliko se ta misao smjelije inepristrasnijepredajetraenjuistine, jugoslavenski komunisti ne prisvajaju nikakav monopol u toj oblasti, nego se zalau za dalje neprekidno razvijanje marksizma i njegovo bogaenje putem sve dubljeg saznavanja objektivne drutvenestvarnosti.SavezkomunistaJugoslavijeucjeliniipojedininjegoviforumi,nesmatrajusebe arbitrimauoblastimarksizmalenjinizmaniuoblastiposebnihdrutvenihnauka.Komunistikoriste, odnosnoprimjenjujurezultatenaukeuskladusdrutveniminteresimaisastupnjemdrutvenesvijesti najnaprednijeg dijela radnike klase i radnih ljudi uope i u skladu s materijalnim mogunostima drutva. Nauka je sama sebi sudac, a presudni kriteriji objektivne istine u oblasti drutvenih, nauka moe bitisamoinjenicadanjihovirezultatiodgovarajuilineodgovarajustvarnosti,tosekonano provjeravausamojdrutvenojinaunojpraksi.(IzProgramaiSavezakomunistaJugoslavije).(52)

ZADACIIUPUTE 1. OBRAZLOI U EMU SE SASTOJI ANTIDOGMATSKI STAV U SHVAANJU MARKSIZMA I SOCIJALISTIKOG POKRETAIZRAENVPROGRAMUSKJ.

...zaponavljanjeizadaljnjeistraivanje 2. 3. 4. 5. SAINIPREGLEDNATUKNICAZAPONAVLJANJE. USPOREDINAEUVODNENAZNAKENAPOETKUPOGLAVLJA. SVOJPREGLEDDOPUNIPOTREBNIMODREENJDMA,OBJANJENJIMAIARGUMENTIMA. U TUMAU POJMOVA VIDI TERMINE: SOCIJALIZAM, UDRUENI PROIZVOAI, NACIONALIZACIJA, SLOBODA, SOCIJALIZACIJA,OOVJEENJE 6. 7. VIDIKNJIGU:J.B.TITO:SAMOUPRAVNISOCIJALIZAM,KOLSKAKNJIGA,ZAGREB1974. VIDI KNJIGU: MARX ENGELS: O HISTORIJSKOM MATERIJALIZMU, IZBOR TEKSTOVA, KOLSKA KNJIGA, ZAGREB,1974. 8. E. KARDELJ: PRAVCI RAZVOJA POLITIKOG SISTEMA SOCIJALISTIKOG SAMOUPRAVLJANJA, KOMUNIST, BEOGRAD,1977. 9. L.MATES:KOEGZISTENCIJA,KOLSKAKNJIGA,ZAGREB,1974.

10. J.UPANOV:SOCIOLOGIJAISAMOUPRAVLJANJE,KOLSKAKNJIGA,ZAGREB,1977. 11. R.SUPEK:SOCIOLOGIJAISOCIJALIZAM,ZNANJE,ZAGREB,1966.

ZADACIiPITANJAzaponavljanjedrugogdijelaudbenikaMarksistikoshvaanjeovjekaidrutva Drutvoipovijest 1. 2. OBJASNIBITHISTORUSKOMATERIJALISTICKOGSHVAANJADRUTVAIPOVIJESTI. OBRAZLOI TEZU O VEZI LJUDI I NJIHOVA NAINA IVOTA SA STANJEM SREDSTAVA ZA IVOT I NAINOM PROIZVODNJE. 3. OBJASNIDIJALEKTIKUODNOSAPROIZVODNIHSNAGAIPROIZVODNIHODNOSA.KOJAJEULOGASOCIJALNE REVOLUCIJE?

Oblicidrutvenesvijesti 4. 5. 6. OBJASNIUKAKVOMSUODNOSUEKONOMSKASTRUKTURADRUTVAIOBLICIDRUTVENESVIJESTI. KOJISUOSNOVNIOBLICIDRUTVENESVIJESTI? OBRAZLOI TEZU DA SU MISLI VLADAJUE KLASE UJEDNO VLADAJUE MISLI NEKE EPOHE. KOJA SU OBILJEJARELIGIOZNOGPOGLEDANASVIJET?

95

7.

U EMU SE SASTOJI RAZLIKA IZMEU RELIGIOZNOG POGLEDA NA SVIJET I ZNANSTVENOG POGLEDA NA SVIJET? U EMU SE SASTOJI EMOCIONALNA FUNKCIJA RELIGIJE? OBRAZLOI TEZU DA JE RELIGIJA IZRAZ STVARNEBIJEDEIISTOVREMENOPROTESTPROTIVTEBIJEDE.

Odreenjeovjeka 8. OBRAZLOI TEZE: OVJEK STVAHA (SACINJA) SVOJ LJUDSKI SVIJET. OVJEK OCOVJECUJE PRIRODU. OVJEKSTVARASEBESAMAKAOOVJEKA. 9. OBRAZLOITVRDNJUDAVEINALJUDIIVINELJUDSKI.

10. TOZNACIDASEOVJEKOTUUJEODSVOJELJUDSKEPRIRODE? 11. TO JETOLJUDSKAPRDIODA?TOJETOBITOVJEKA?UEMUSESASTOJIISTINSKI LJUDSKIIVOT,ISTINSKASLOBODAOVJEKA?

Klasnodrutvo 12. OBJASNIPOJAVUPRIVATNOGVLASNITVAiKLASNOGDRUTVA. 13. KOJISUOBLICIKLASNEEKSPLOATACIJEUPOVIJESTI? 14. OBJASNIULOGUDRAVEUKLASNOJEKSPLOATACIJI

Kapitalizam 15. UEMUJEBITKLASNESUPHOTSTAVLJENOSTIBUROAZIJEIPROLETARIJATA? 16. OBJASNIuEMUSESASTOJIEKSPLOATACIJAUKAPITALIZMU. 17. TOJETONAJAMNIRAD,TOVIAKRADA,TOVIAKVRIJEDNOSTI? 18. TOZNACIDASERADNIKPRETVARAUROBUPOPUTDRUGIHROBA? 19. OBRAZLOI TVRDNJU DA JE CILJ KAPITALISTIKE PRIVREDE ZGRTANJE PROMETNE VRIJEDNOSTI, TJ. NOVCA,ANEZADOVOLJAVANJELJUDSKEHPOTREBASTVARANJEMUPOTREBNIHVRIJEDNOSTI. 20. POTKRIJEPI TVRDNJU DA NOVAC POSTAJE PREDSTAVNIK SVIH VRIJEDNOSTI I DA IZOPAUJE LJUDSKE POTREBE. 21. OBRAZLOI TVRDNJU DA SUVREMENO VISOKORAZVIJENO INDUSTRIJSKO DRUTVO OBILJA NAMEE UMJETNE(KRIVE,LANE)POTREBE. 22. OBJASNI KOJE JE OBILJEJE ISTINSKIH LJUDSKIH POTREBA I KOJI JE SMISAO ZAHTJEVA ZA VRAANJEM ZDRAVOJLJUDSKOJPOTRONJI.TOZNAIOBOGAIVANJEOVJEKAKAOOVJEKA? 23. OBRAZLOI TVRDNJU DA JE RAD U KAPITALIZMU POSTAO BEZLIAN, MONOTON, RAZMRVLJEN, ODNOSNODAKAPITALIZAMOSIROMAUJELJUDSKOOBILJEJE(LJUDSKUVRIJEDNOST)RADA.TO ZNAIOTUENJEURADU? 24. KOJABIBILAOBILJEJAISTINSKILJUDSKOGRADA?

Socijalistikarevolucija 25. OBJASNIUEMUSERAZLIKUJUPOLITIKAISOCIJALNAREVOLUCIJA. 26. OBJASNIuEMUJEPOSEBNOSTSOCIJALISTIKEREVOLUCIJE. 27. KOJIJEKRAJNJICILJSOCIJALISTIKEREVOLUCIJE. 28. OBRAZLOIPOEMUJENAANARODNOOSLOBODILAKABORBAUJEDNOSOCIJALISTIKAREVOLUCIJA.

Socijalizam 29. KOJASUOBILJEJASOCIJALIZMAKAOPRIJELAZNOGPERIODAIZKLASNOGDRUTVAuBESKLASNO? 30. OBJASNIRAZLIKUIZMEUNAELARASPODJELEUSOCIJALIZMUINAELARASPODJELEUKOMUNIZMU. 31. ANALIZIRAJRAZLIKUIZMEUTZV.CARSTVASLOBODEICARSTVANUNOSTI. 32. UEMUSESASTOJIISTINSKASLOBODAOVJEKA? 33. TOZNAIOBOGAIVANJEOVJEKAKAOOVJEKA? 34. ANALIZIRAJSOCIJALIZAMKAOSVJETSKIPROCES. 35. OBRAZLOITEZUOMOGUNOSTIRAZLIITIHPUTOVAUSOCIJALIZAM. 36. FORMULIRAJOSNOVNANAELAKOEGZISTENCIJE.

96

37. OBRAZLOITEMELJNEPROBLEMESUVREMENOGASVIJETAISUVREMENECIVILIZACIJE.

Samoupravnisocijalizam 38. TOJEDIKTATURAPROLETARIJATA? 39. KAKVUDRAVUTREBARADNIKAKLASAUSOCIJALIZMU? 40. OBJASNI U EMU SE SASTOJI OPASNOST OD BIROKRATIZMA i CENTRALIZMA S JEDNE STRANE I NACIONALIZMAIOVINIZMASDRUGESTRANE. 41. OBJASNI u EMU SE SASTOJI BITNA RAZLIKA IZMEU ONOG DRUTVA u KOJEM SE DRUTVENIM VLASNITVOM UPRAVLJA U IME SOCIJALISTIKE DRAVE, I ONOG DRUTVA, U KOJEM DRUTVENIM VLASNITVOMUPRAVLJAJUSLOBODNOUDRUENIPROIZVOAI. 42. ANALIZIRAJRAZLIKEIZMEUETATISTIKOGISAMOUPRAVNOGSOCIJALIZMA. 43. UEMUSESASTOJEBITNEPREDNOSTISAMOUPRAVNOGASOCIJALIZMA? 44. ANALIZIRAJ U EMU SE SASTOJI MONOPOLISTLKO PRISVAJANJE UVJETA, SNAGA I REZULTATA RADA I MONOPOLISTLCKO OBAVLJANJE DRUTVENIH FUNKCIJA. OBRAZLOI U EMU SE SASTOJI

PREVLADAVANJETOGAMONOPOLIZMA. 45. OPIINEKEKONKRETNEOBLIKESAMOUPRAVNOGUDRUIVANJA,KOJISUTIZNANI. 46. UEMUSESASTOJIPRILOGJUGOSLAVENSKIHMARKSISTARAZVOJUMARKSISTIKETEORIJEIPRAKSE? 47. UEMUJEBITANTIDOGMATSKOGPRISTUPAMARKSIZMU?

Vidizbornike: 48. OVJEKDANAS,NOLIT,BEOGRAD,1964. 49. FILOZOFIJSKOSOCIOLOGIJSKO ODREENJE MARKSIZMA, OBRAZOVNI CENTAR SAVEZA OMLADINE, ZAGREB,1974. 50. HUMANIZAMISOCIJALIZAM,IiII,NAPRIJED,ZAGHEB,1963, 51. FILOZOFSKEOSNOVEMARKSIZMA,KOMUNIST,BEOGRAD.1976. 52. MARKSISAVREMENOST,IiII,BEOGRAD,1964. 53. MARKSIZAMIMARKSISTIKOOBRAZOVANJEDANAS,ZAGREB,1973. 54. MARKSIZAMIUMJETNOST,KOMUNIST,BEOGRAD,1972. 55. OTVORENIMARKSIZAM,NAETEME,ZAGHEB,1971.

97

TUMA POJMOVA

BAZAINADGRADNJA Ucjelokupnosti drutvenihodnosa kojiobiljeavajudano drutvo razlikovali su Marx i Engels materijalne odnose kao stvarnu bazu, osnovicu drutva, a ideoloke odnose kao nadgradnju koja izrasta na danoj bazi i uvjetovana je njome. Zbog toga drutvena baza i drutvena nadgradnja pripadaju temeljnim pojmovima historijskog materijalizma, odnosno marksistikog shvaanja drutva. Najsaetije i najpreciznije odreenje baze i nadgradnje, kao i njihova odnosa,daojeMarxupredgovoruknjiziPrilog kritici politike ekonomije. U tom predgovoru pie: U drutvenoj proizvodnji svoga ivota ljudi stupaju u odreene, nune odnose, nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje, koji odgovaraju odreenom stupnju razvoja njihovih materijalnih proizvodnih snaga. Cjelokupnost tih odnosa proizvodnjesainjavaekonomskustrukturu drutva,realnuosnovunakojojsediepravna i politika nadgradnja i kojoj odgovaraju odreeni oblici drutvene svijesti. Nain proizvodnje materijalnog ivota uvjetuje proces socijalnog, politikog i duhovnog ivota uope, Ne odreuje svijest ljudi njihovo bie, ve, obrnuto, njihovo drutveno bie odreuje njihovu svijest. Prematome,ekonomskubazudrutvaini ukupnostpovijesnoodreenihproizvodnih odnosa, koji tvore ekonomsku strukturu danoga drutva, a nadgradnja obuhvaa ponajprijedravuipravo,azatimitakveoblike drutvene svijesti kao to su moral, religija, filozofija, umjetnost, politike i pravne teorije, vjerska shvaanja i njihov razvoj u dogme,itd.Meutim,odnosbazeinadgradnje nije nipoto jednostavno odnos uzroka i posljedice, nego je to dijalektiki odnos. Tko god taj odnos shvaa tako da tvrdi kako je ekonomskimomentjediniodluan, tajMarxovo i Engelsovo tumaenje tog odnosa pretvara u frazu koja nita ne znai. U pismu Blochu 2122. rujna 1890. Engels Je pisao: Ekonomskostanjejeosnovica,alinatok historijskihborbiutjeu,aestopreteno odreuju njihov oblik i razni momenti nadgradnje... Postojiuzajamnodjelovanje... ukojem,nakrajukrajeva,ekonomskokretanje kaonunostprobijasebiput... BIROKRACIJA Izraz birokracija sastavljen je od dvije rijei: jedna je francuska i glasi

bureau (biro), to prvobitno oznaava zeleni uredski stolnjak, a zatim ured ili kancelariju i ljude koji u njemu rade druga je grka, glasi kratein, a znai vladati. Trebalo bi, dakle, zakljuiti da je birokracija vladavina kancelarijskih ljudi, uredskih inovnika. Pa ipak, sadraj tog pojma je sloeniji inajmanje dvoznaan. Naime, budui da je birokracija najtjenjepovezanasdravomkaosilomkoja stoji iznad drutva i s dravnim aparatomkao institucionalnimoblikomvlastivladajueklase, ona poprima tipina klasna obiljeja i sasvim se odreeno odnosi prema vlasti. Historijski gledano,tajodnosjeilisluganski,tj.birokracija slui interesima vladajue eksploatatorske klase,ilipaksamostalnogospodarisredstvima za proizvodnju i raspolae vikom vrijednosti zadovoljavajui izravno vlastite interese. U prvom sluaju birokracija je drutveni sloj profesionalnih funkcionara eksploatatorske klase: u drugom sluaju ona se javlja i kao specifian drutveni odnos i nain djelovanja, miljenja, komuniciranja. U prijelaznom razdobljuodkapitalizmadokomunizma,dakle u razdoblju socijalizma, odumiru tipini drutvenohistorijski uvjeti obnove klasine birokracije,aliulikudraveprijelaznogdobai dalje postoji opasnost raanja birokratskih tendencija. Upravo je zato i dragocjena Marxova analiza i kritika birokracije, jer upozorava na njezine korijene i usmjeruje borbu protiv nje. Svoje misli o tome iznio je Marxumnogimsvojimspisima,alinajpotpunije u Kritici Hegelove filozofije dravnog prava. Premanjemujebirokracijaposebandrutveni slojkojipretendiranatodaizraavaizastupa ope drutvene interese, a zapravo namee svojeinteresekaoope. BUROAZIJA Uz radniku klasu buroazija je temeljna klasa kapitalistikog drutva. Ona je vlasnik osnovnih sredstava drutvene proizvodnje i ivi od eksploatacije najamnog rada radnike klase. Oslanjajui se na svoju ekonomsku mo, buroazijaukapitalizmudriurukamapolitiku i ideoloku vlast, to znai da je u materijalnom i duhovnom pogledu vladajua klasa. Historijski gledano, buroazija i buroasko drutvo zaeli su se u procesu raspadanja feudalnog drutvenog poretka i dalje su se razvijali kao njegova potpuna negacija.Izredovakmetovasrednjegvijeka kau Marx i Engels u Manifestu

98

komunistike partije izali su slobodni stanovnici prvih gradova iz tog gradskog stanovnitva razvili su se prvi elementi buroazije. (...) Gdje god je dola na vlast, buroazija je razorila sve feudalne, patrijarhalne i idiline odnose. Ona je nemilosrdno pokidala arolike feudalne veze koje su ovjeka vezale za njegova prirodnog pretpostavljenog i nije ostavila izmeu ovjeka nikakvu drugu vezu osim golog interesa, osim bezdunog plaanja u gotovu. (. . .) Ona Je lijenika, pravnika, sveenika, pjesnika i uenjaka pretvorila u svoje plaene najamne radnike. (. . .) Buroazija ne moe postojati a da neprekidno ne revolucionira orua za proizvodnju,dakleodnoseproizvodnje,pa timeicjelokupnedrutveneodnose.Asvim prijanjim industrijskim klasama bio je naprotivprviuvjetopstankanepromijenjeno zadravanje starog naina proizvodnje. NeprekidniprevratiUproizvodnjineprekidno potresanje svih drutvenih odnosa, vjena nesigurnost i kretanje izdvajaju buroasku epohu od svih drugih. I pozitivneinegativne prednostiburoazijepostajusvremenomizvori opasnostizanju:onapoinjeuviatikakovie nemoeobuzdavatisilekojejeizazvala, nemoevieusmjeravatiinadziratirazvoj jednako uspjeno kao do sada, i to se nuno odraava u njezinoj taktici i strategiji. Bez obzira na to to jedan dio nacionalne buroazije u zemljama treeg svijeta danas uspjeno surauje s domaim narodnooslobodilakim pokretima, i tako demonstrira neka znaajna obiljeja prvobitneprogresivnostiburoazije,ipaku razvijenim kapitalistikimzemljamaklasu kapitalista bitno karakterizira konzervativna i reakcionarna obiljeja monopolistike buroazije. Buroazija kao klasa i dalje je glavnineprijateljradnikeklase. CIVILIZACIJA Pojamcivilizacijenastao jeu18.stoljeuubliskojvezispojmom kulture. Za francuske prosvjetiteljske filozofe civilizirano je bilo ono drutvo kojese zasnivalonanaelimarazumaipravednosti.U 19. stoljeu prevladalo je shvaanje da je civilizacija ukupnost materijalnih i duhovnih dostignua povijesnog razvoja nekoga drutva. To seshvaanjeidanasnajee susree, premda u literaturi,pretenou nemarksistikoj, nalazimo i takva odreenja koja idu od potpunog izjednaenja civilizacije i kulture do idealistikog osamostaljivanja i izvan povijesnog razmatranja jednog i drugog pojma. U klasinimmarksistikimtekstovimacivilizacija je tree razdoblje drutvenoekonomskog

razvojaovjeanstva.Tojerazdobljeklasnog drutva, koje se pojavilo nakon divljatva i barbarstva. Na takvoznaenjecivilizacijeprvi je upozorio Morgan, a marksistiki ga razvio Engels u knjizi Porijeklo porodice, privatnog vlasnitva i drave. Engels pie: Civilizacija je... onaj stupanj razvoja drutva na kome podjela rada, razmjena izmeu pojedinaca, koja iz nje proistjee, i robna proizvodnja, koja ujedinjuje oba procesa, dostiu pun zamah i uzrokuju prevrat u cijelom prijanjem drutvu. Prema tome, bitna su obiljeja civilizacije: podjela rada, koja potkopava prvobitnu kolektivnost proizvodnje i prisvajanja: pojedinanoprisvajanje,kojeomoguuje prvurazmjenuvikaproizvodnje,irobna proizvodnja,kojasvetoujedinjujeidaje osnovni peat drutvenoekonomskim odnosima. Ta obiljeja upravo i pripadaju meu osnovna obiljeja klasnog drutva. Na razliitim i viim etapama drutveno ekonomskog razvoja ona se oituju razliito i svesloenije,patozahtijevauvijeknovui dubljuanalizu. DEMOKRACIJA upotrebljava se najredovitijeutrimaznaenjima:1.uznaenju vladavina naroda 2. u karakteriziranju drutva koje se odlikuje pravnim obiljejima kaotosupriznavanjevoljeveinekaoizvora vlasti, deklariranje slobode i ravnopravnosti graana i dr. 3. kao sinonim za slobode i pravagraana. Bez obzira na to u kojem se znaenju upotrebljava, demokracija je uvijek jedan politiki oblik klasne diktature. Prema Lenjinovimrijeimasvakademokracija,kaoi uopesvakapolitikanadgradnja(...)sluiu krajnjojlinijiproizvodniiodreenajeukrajnjoj liniji proizvodnim odnosima danog drutva. Svakom dosadanjem nainu proizvodnje odgovarao je, dakle, i odreeni historijski tip demokracije, pa zato obino i govorimo o demokraciji prvobitnog drutva, o antikom, feudalnom, buroaskom i socijalistikom tipu demokracije. Zarazlikuodsvihpoznatihhistorijskihmodela demokracije. socijalistika demokracija izraavastvarnukorjenitupromjenuklasnebiti sadrala demokracije, to se oituje u prenoenjuteitasformalnogpriznanjaprava i sloboda na njihovo ostvarenje na svim razinamadrutvenogipolitikogivota. DIKTATURA PROLETARIJATA vlast radnike klase koja nastaje kao rezultat pobjede socijalistike revolucije, a cilj joj je izgradnja socijalizma i uspostavljanje besklasnogdrutva.

99

Proleterskoobiljejetevlastisastojiseutome to radnika klasa na elu sa svojom revolucionarnom marksistikom partijom i u savezu sa seljatvom i drugim demokratskim slojevima drutvazauzimarukovodeipoloaj u drutvu i dravi. Osobine diktature obiljeavaju tu vlast u tom smislu to ona nuno upotrebljava silu kad god se suoi s pojavama oivljavanja razvlatenih eksploatatorskih klasa ili s drugim oblicima protusocijalistikog djelovanja. Prema Manifestu komunistike partije takva je vlast potrebna proletarijatu, prvo, da postupno oduzme buroaziji sav kapital, drugo, da u rukama drave, tj. proletarijata organiziranog kao vladajua klasa, centralizira sva orua za proizvodnjui,tree,datobrepoveamasu proizvodnihsnaga. Na osnovi tih odredaba iz Manifesta moe se zakljuiti kako su Marx i Engels, mnogo prije formalne upotrebe izraza diktatura proletarijatasmatralidajesadrajnoturijeo vlasti proletarijata organiziranog u dravu. Marx je to najjezgrovitije a ipak najpotpunije i najsadrajnije izrazio u Kritici gotskog programa, gdje pie: Izmeu kapitalistikog drutva i komunistikog drutva period je revolucionarnog preobraaja prvog u drugo. Njemu odgovara i politiki prijelazni period, i drava tog perioda ne moe biti nita drugo osimrevolucionarnadiktaturaproletarijata. DRUTVENA SVIJEST ukupnost svih teorija, ideja i nazora, drutvenih raspoloenja i osjeaja u nekoj danoj drutvenoj formaciji. Po svom sadraju ta je svijest izraz konkretne drutvene opstojnosti duhovnih i materijalnih odnosa ljudi u drutvenoj proizvodnji i nadgradnji, njihovih odnosapremaprirodiiodnosausamojprirodi. Prema tome, drutvena je svijest po svom sadraju bitno drutvena pojava, to znai da nastaje,daserazvijaudrutvu,dastrogo ovisi o drutvenoj djelatnosti kojom ljudi mijenjajuilipopravljajusvojudrutvenu sredinu, svoj svijet i sebe. U toj ljudskoj djelatnosti mijenjanja oituje se individualnost drutvene svijesti i njezina relativna samostalnost. One se oituju na razne naine, ali ponajprije kao sposobnost aktivnog utjecanja na drutveni razvoj. Svijest..., pisao je Lenjin, ne samo da odraava...svijet,negogaistvara. U tom se svom stvaranju svijest openito, pa takoidrutvenasvijest,ponaaklasno,ato znaidaideje,teorije,nazori,tenje,osjeanja idrugotoonaodraavaizraavajuinterese odreene drutvene klase. U antagonistikom klasnom drutvu to su interesi vladajue i potlaene klase. Suprotnost tih interesa

osnovnijesadrajideolokeklasneborbekoja proimasvapodrujadrutvenogivota. DRUTVENI ODNOSI nain meusobnepovezanostiljudiudrutvenim procesima njihova ivota. Obiljeja te povezanostiuvijekizraavajunekodrugaije teorijsko tumaenje i praktino ustrojstvo drutva, pa stoga susreemo vrlo razliita historijska shvaanja drutvenih odnosa. Marksistikoshvaanje,kojenasovdjezanima prijesvega,polaziodmiljenjadasudrutvoi drutveni odnosi proizvod povijesnotvorne ljudske djelatnosti (prakse), kojoj je svrha zadovoljenje ljudskih potreba kao razvijanje takvih odnosa u kolima e ovjek ovjeku biti najtrajnija potreba. Na tom putu, da bi se odrali i da bi proizvodili najprije hranu, odjeu,obuuidrugeneophodnostizaivot,a zatim i sve ono to formalno l sadrajno obuhvaatzv.nadgradnjuljudiseudruuju, a to marksistiki znai: . . . stupaju u odreenenuneodnose,nezavisneodnjihove volje, odnose proizvodnje, koji odgovaraju odreenom stupnju razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga. Shistorijsko materijalistikog stajalita ti se odnosi uvijek shvaaju kao konkretnopovijesni oblik odreene klasne povezanosti, kao rezultat aktivne djelatnosti ljudi, odnosno, kao nuni, zakonitopromjenljivioblikkojiimasvaobiljeja te djelatnosti i kao sistem materijalnih i ideologijskihodnosa,odkojihsuprviprimarni, adrugiizvedeni. DRUTVENOEKONOMSKA FORMACIJA jedna od osnovnih kategorija dijalektiko povijesnog materijalizma, temeljni pojam MarxoveiEngelsoveteorijeodrutvu.Takosu klasici marksizma nazivali ukupnost materijalnih i ideologijskih odnosa uvjetovanih povijesno odreenim proizvodnim odnosima, kojioviseostupnjurazvojaproizvodnihsnaga. Drugim rijeima, drutvenoekonomska formacija obuhvaa odreen tip drutva kao sistem svih elementarnih i strukturnih aspekata, kao cjelinu strukturne i razvojne zakonitosti drutvo kao jedinstveni socijalni organizamnaodreenomstupnjuhistorijskog razvoja,ukljuujuisvesektoreioblikeljudske djelatnosti u njezinu organskom Jedinstvu i uzajamnosti s odreenom ulogom naina proizvodnje. Marx i Engels utvrdili su pet takvih formacija koje ine postupni, stupnjevit razvoj dosadanjega ljudskog drutva. To su: prvobitna drutvenoekonomska formacija, robovlasnika, feudalna, kapitalistika i komunistika,kojojjeprvafazasocijalizam.U svojim radovima oni govore i o tzv. azijskom

100

nainu proizvodnje, oko ega traju sporovi o tomenijeliitozasebnadrutvenoekonomska formacija ili tek neka epizodna ekonomska struktura. Jedni smatraju da je to doista zasebna formacija, drugi da taj pojam samo izraava osobitost feudalnog naina proizvodnje na Istoku, trei misle da je azijski nain proizvodnje zavrna etapa prvobitnoga drutvenogureenja. Bilo kako bilo, osim to je uenjem o drutvenoekonomskim formacijama, po visokoj Lenjinovoj ocjeni, sociologija kao znanost o drutvu prvi put postavljena na naunu podlogu, njime Je Marx osigurao i neprocjenjivo metodoloko orue. Golemo metodoloko znaenje tog uenja sastoji se, naime, ponajprije u tome to doputa da se izdvoje materijalni drutveni odnosi kao odreujui...,daseutvrdizakonitaponovljivost drutvenih pojava, da se drutvenom razvoju konano pristupi kao prirodnopovijesnom procesu, da se drutvena struktura otkrije u funkciji svih elemenata koji je sastavljaju i da sepokaeuzajamnodjelovanjesvihdrutvenih odnosa. DRUTVOImajuinaumubrojneelemente to bi ih morala obuhvatiti svaka definicija svakoga historijskog oblika drutva, Marx je u svom izjanjavanju o drutvu primarno inzistirao na uporinoj toki svake takve definicije, na onome to ne moe zaobii ni jedno odreenje bilo kojega drutva i to dri na okupu stare i nove odrednice ovog pojma. Ta uporina toka za Marxa je ekonomskosocijalna struktura plus povratni utjecaj tzv. idejne nadgradnje.Marx,naime,o drutvupitaiodgovaraovako:tojedrutvo, makakavoblikonoimalo?Proizvoduzajamne djelatnostiljudi.Dalisuljudislobodniuizboru ovog ili onog drutvenog oblika? Nipoto, pretpostavite odraeno stanje proizvodnih snaga ljudi i dobit ete odgovarajui oblik prometa i potronje. Pretpostavite odreeni stupanjproizvodnje,prometaipotronjeidobit ete odgovarajui oblik drutvenog ureenja, odreenu organizaciju porodice, stalea i klase... Prema tome, odreenje drutva obuhvaa cjelinu uvjetovanih odnosa ljudi premaprirodiimeusobno,razliitedrutvene djelatnostiprijesvegadjelatnostmaterijalne proizvodnje,ipoloajdrutvenihklasaislojeva u toj proizvodnoj djelatnosti. S tog stajalita drutvo je odreen konkretno povijesnisustav zakonitopovezanih(drutvenih)odnosaukoje ljudi ulaze pod odreenim uvjetima l kojeg su sastavni dio ekonomski sistem, idejna nadgradnjaiukupnostproizvodnihodnosakoji uvijek odgovaraju odreenom stupnju razvoja proizvodnihsnaga.

DRAVA aparat diktature vladajue klase organ moi kojim vladajua klasa ostvaruje svoje interese i dri u pokornosti druge drutveneklaseislojeve. Kaotakvadravajehistorijskatvorevina,ato znai da ne postoji oduvijek, nego je jednom nastala i jednom e nestati. Kako je i kada nastala o tome postoje razliite teorije. Premamarksistikojteorijidravajenastala kadasejednoodreenodrutvorascijepalona klase, koje su se odmah suparniki postavile jedna prema drugoj. Najsaetiji prikaz nastanka drave dao je Engels u Porijeklu porodice, privatnog vlasnitva i drave. Prema Engelsu drava je proizvod drutva naodreenomstupnjurazvojaonaje priznanje da se to drutvo zaplelo u nerazrjeivu proturjenost sa samim sobom, dasepodijelilonanepomirljivesuprotnostikoje je nemono da svlada. A da te suprotnosti, klasesasuprotnimekonomskiminteresima nebiujalovojborbiiscrpljivaleisebei drutvo, postala je neophodna sila koja prividno stojiiznaddrutvaikojatreba da ublaava konflikt, da ga dri u okviru granica 'poretka' a ta sila koja je proizala iz drutva,alikojasestavljaiznadnjegaisvese vie otuuje od njega, jest drava. Dakle, budui da je drava nastala iz potrebe da se obuzdaju klasne suprotnosti, to je svakom historijskom tipu klasnih odnosa odgovarao i odreenhistorijskitipdrave.Takorazlikujemo antiku dravu, koja je sluila robovlasnicima kao aparat za ugnjetavanje robova feudalnu dravu, kao organ plemstva za ugnjetavanje kmetova i buroasku dravu, kao organ kapitala(kapitalista)zaizrabljivanjenajamnog rada (radnike klase). Ekonomsku osnovu tih triju tipova drave ine proizvodni odnosi za kojejekarakteristinoprivatnovlasnitvo,kaoi to da vladajua manjina izrabljuje radniku veinu. Socijalistika revolucija iz temelja mijenja taj odnos.Dravasocijalistikogtipa prijelazni jeoblikdiktatureradnikeklasekoja svjesnoradinanjezinuodumiranju. EKSPLOATACIJA najopenitije i u glavnom neutralno znaenje: iskoritavanje prirodnih I ljudskih rezervi. Posebno, ue znaenje, koje se nedvosmisleno upotrebljava kao mobilizatorski princip u marksistikoj teoriji o drutvu, glasi: eksploatacija je izrabljivanje ovjeka od ovjekakaoprisvajanjevikaradanaosnovi privatnog vlasnitva nad sredstvima za materijalnu proizvodnju. Takva je eksploatacija potpuna, jer tko raspolae sredstvima za materijalnu proizvodnju, raspolaesamimtimisredstvimazaduhovnu

101

proizvodnju. Takav oblik eksploatacije historijski je nastao kao rezultat razvoja proizvodnih snaga, kao posljedice drutvene podjele rada i pojave vika proizvoda, kao funkcija privatnog vlasnitva i rascjepa drutva na antagonistike klase. Rodno mjesto takvog oblika eksploatacije jest robovlasniko drutvo, gdje susreemo prvu znaajnu podjelu drutva na principima koji se smatraju nunim pretpostavkama eksploatacije. Marx kae: Polazna toka razvoja koji Je stvorio i najamnog radnika i kapitalista bilo Je ropstvo radnika. Napredak se sastojao u promjeni oblika tog ropstva u pretvaranju feudalne eksploatacijeukapitalistiku.Ukapitalizmuje tajprocesdostigaosvojvrhunacipreputen jeprisilnojstabilizaciji,jerjedaljnjidrutveni razvojuoblikusocijalistikihdrutvenihodnosa revolucionirao same pretpostavke eksploatacije i cilj mu je ukidanje svih uvjeta eksploatacije i eksploatatorskih tendencija. Klasina marksistika kritika eksploatatorske prakseiteorijegovorinamotomedasetajcilj moe postignuti tek uspostavljanjem i uvrivanjem takva socijalistikog drutvenog ureenja u kojem udrueni proizvoai samostalno upravljaju svojom djelatnou l sami prisvajaju i raspodjeljuju proizvodesvograda. EKSPROPRIJACIJA Postupak kojim se privatnim osobama, grupama osoba i dravi oduzima vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju u interesu odreene klase ili itavog drutva. Taj se postupak provodi neovisno o suglasnosti dotadanjih vlasnika i uznaknaduilibeznje. U uvjetima prvobitne akumulacije kapitala buroazija je masovno eksproprirala sitno seljakevlasnikeitimeihnasilnopretvaralau proleterekapitalistikaborbazaprofititrite protegnulajeeksproprijacijuinasitneisrednje kapitaliste, to je osobito dolo do izraaja u doba imperijalizma. Ta razina eksproprijacije dovela je do velike koncentracije i centralizacije kapitala i proizvodnje u malobrojnecentrekapitala.Tojepakdovelo do silnog rasta bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolta radnikeklasekojastalnonabujavaikojusam mehanizamkapitalistikogprocesaproizvodnje koluje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopolpostajeokovzanainproizvodnjekoji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podrutvljavanje rada dosee toku na kojoj vie ne mogu podnositi kapitalistiku ljusku i razbijaju je. Kuca posljednji as kapitalistikog privatnog

vlasnitva. Eksproprijatori eksproprirani.(Marx)

bivaju

FEUDALIZAM klasna drutveno ekonomska formacija koja se zasniva na privatnom zemljinom vlasnitvu i eksploatatorskom proizvodnom odnosu feudalacapremaseljacimakmetovima.Nastao je kao rezultat propadanja robovlasnikog drutvenog ureenja njegove su osnovne antagonistikesnageseljacikmetoviifeudalci, a zemlja je osnovno sredstvo za proizvodnju. Vladajuuklasufeudalaca,kojimanaelustoji kralj, ine dva drutvena stalea: vie i nie plemstvo i sveenstvo. Oni eksploatiraju kmetoveubiruiodnjihtrostrukurentu:radnu, naturalnu i novanu. Lenjin je istaknuo ova obiljeja feudalnog naina proizvodnje: 1. vladavina naturalnoga gospodarstva 2. dodjeljivanje neposrednog proizvoaa sredstvima za proizvodnju, osobito vezanjem njega za zemlju 3. osobna zavisnost seljaka odveleposjednika(izvanekonomskaprisila)4. krajnje niska razina tehnike i njezina rutinska primjena. Obino se govori o trima fazama feudalizma. Prvajefazaranogfeudalizma,kojatrajeod5. do 10. stoljea i za koju je karakteristina nerazvijenostproizvodnihsnagadrugojefaza razvijenogfeudalizma,kojatrajeod10.do15. stoljea,aunjojserazvijajugradoviiuvezis tim cvjeta obrt i trgovina, to pogoduje nastankutzv.robnonovaneprivrede,kojase u ovoj fazi javlja i dalje nezadrivo razvija. Trea faza, koja traje od 16. do 18. stoljea, obiljeena je provoenjem feudalizma pod udarcima sve eih sukoba izmeu mlade, ilave i nasrtljive gradske buroazije i staroga dotrajalogplemstva. IDEOLOGIJA ukupnost pogleda, ideja i teorija o cjelini drutvene stvarnosti, odnosno, o njezinim pojedinim stranama, oblicima, procesimaiproblemima,ukojimaseizraava svakodnevni klasni interes. Prema onome to su Marx i Engels rekli o ideologiji u zajednikom spisu Njemakaideologija,zatim Marx u analizi fetiizma robe u Kapitalu i drugdje, proizlazi da je ideologija za njih bila izopaen, laan, fetiiziran, otuen izraz stvarnosti, pogrena svijest o stvarnosti, pa dakle i oblik ovjekova otuenja. Engels je u pismu Mehringu od 14. srpnja 1893. pisao: Ideologijajeproceskojitakozvanimislilacvri doduesvjesno,aliskrivomsvijeu.Stvarne snage koje ga pokreu ostaju mu nepoznate, inaetonebibioideolokiproces.Onzamilja kriveiliprividnepokretakesnage. Takvo shvaanje ideologije uglavnom prevladavauredovimamarksista,ateoretiari

102

nemarksistike usmjerenosti iskoristili su to kao marksistiki dokaz protiv opravdanosti marksistike ideoloke nadgradnje i protiv marksizma kao proleterske, klasno radnike ideologije. Pa ipak, injenica je da su klasici marksizma pridavali ideologiji i jedno ire i pozitivno znaenje, premakojemuideologijamoebitii jest tona svijest, tj. takva svijest koja adekvatno izraava drutvenu stvarnost i ovjekov poloaj u njoj, dakle, openito, drutvenoklasna svijest to je ovjek imao o sebi i svom mjestu, o svojoj ulozi, o svom pozivu i o svojim interesima. U tom smislu i znaenju govori o ideologiji npr. Marx u Predgovoru Priloga kritici politike ekonomije, gdje kae: S promjenom ekonomske osnove vri se sporije ili bre prevrat itave ogromne nadgradnje. Pri promatranju ovakvih prevrata moraseuvijekrazlikovatimaterijalniprevratu ekonomskim uvjetima proizvodnje... od pravnih, politikih, religioznih, umjetnikih, ili filozofskih, ukratko, od ideolokih oblika u kojima ljudi postaju svjesni tog sukoba i borbom ga rjeavaju. Treba, dakle, imati na pameti da su se klasici marksizma bezrezervno i odluno suprotstavljali samo onim Ideolokim shvaanjima koja su, poput ideolokih shvaanja njemake filozofije njihova vremena, razvijala svijetu njegove principe iz principa miljenja, svijesti, a ne iz principasamogasvijeta. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA naziva seprevrattosugauproizvodnjiizazvalirazni tehniki pronalasci, otkrie i upotreba novih izvora energije. Obino se govori o trima industrijskim revolucijama. Prema Engelsu, prva je zapoela uvoenjem strojeva u pamunu industriju 1760. godine. Njezino pripremno razdoblje, ili rani razvoj kapitalistikog naina proizvodnje, analizira Marx potanko u prvoj knjizi Kapitala, gdje, izmeu ostalog, ovako objanjava poetak prveIndustrijskerevolucije:Napokonjedolo do prekretnice. Podloga stare metode, gola brutalna eksploatacija radnikog materijala, vie ili manje praena podjelom rada, koja se sistematski razvijala, nije vie zadovoljavala sve ire trite i konkurenciju meu kapitalistima,kojajeraslajobrenegotrite. Kucnuo jeasstroja.Odtadasuzabiljeena jo dva takva prevrata koja su revolucionirala proizvodnutehniku.Tojemasovnaprimjena elektrineenergijeuindustrijskesvrhe,razmah kemijske industrije, upotreba benzinskih motora, iskoritavanje nafte i naftnihderivata, to sve ini tehnoloku osnovicu i sadraj drugeindustrijskerevolucije.Treaindustrijska revolucija povezana je sa irokom primjenom

atomske energije u mirnodopske svrhe, s proizvodnjomiupotrebomsintetikihmaterijala i plastinih masa, s razvitkom elektronike i automatskihsistema. INTEGRACIJA proces u kojemu se relativno samostalni elementi nekog sistema povezuju tako da po nainu uzajamnog djelovanjatvorerelativnostalnustrukturu,koja postupno prerasta u kvalitativno nov sistem. Meutim, ee se integracija upotrebljava u uem i konkretnijem znaenju, a tada znai povezivanje, spajanje, ujedinjavanje ekonomskihfunkcija,privrednihorganizacijaili itavih nacionalnih privreda u odreenu jedinstvenu cjelinu (. . .) Tako shvaena integracijanastajeveurazvijenijimstadijima kapitalizma, naroito u obliku formiranja razliitihtipovakapitalistikihmonopola.(...)U nekim sluajevima integracijom se osigurava stabilnostibritempozapoetogekonomskog razvoja, to naroito dolazi do izraaja kod nerazvijenihzemalja.Meutim,imasluajevau kojima se integracijipristupaiizdrugihraznih pobuda, kao to je tenja da se na taj nain ostvarinekapolitikaiekonomskaprevlast,da se stvori protutea nekoj drugoj ekonomskoj i politikojsili,dasespaseslabijapoduzea,da se povea eksploatacija i masa prisvajanih profita, itd. Ekonomsku opravdanost ima, po pravilu, samo ona integracija koja novom organizacijom rada stvara razvijenije oblike proizvodnje i prometa te sniuje trokove poslovanja i poveava produktivnost ljudskog rada, (dr Adolf Dragievi,Leksikonpolitike ekonomije.Informator,Zagreb,1965,Itom,str. 249250) KAPITAL vrijednost koja putem eksploatacije ovjekove radne snage donosi svom vlasniku znatan viak vrijednosti. Tako shvaen, kapital je jedna od osnovnih kategorijapolitikeekonomije.Abuduidasu, prema Marxu, ekonomske kategorije samo teorijski izraz drutvenih odnosa proizvodnje, ...kapital nije stvar, ve odreen drutveni odnos proizvodnje, koji pripada odreenoj historijskoj drutvenoj formaciji, odnos koji se predstavlja u jednoj stvari i toj stvari daje specifiandrutvenikarakter. Odnos o kojem je tu rije, tzv. kapitalodnos, bitno izraava konkretnu klasnu situaciju kapitalistike drutvenoekonomske formacije. To je odnos izmeu klase kapitalista, koji vladaju sredstvima za proizvodnju, i radnike klase,kojajelienatihsredstavaiprisiljenada ivi od prodaje svoje radne snage kapitalistima. Takvo objanjenje kapitala sadri i kritiku shvaanja da je to vjena kategorija ljudskog

103

drutva. Svojom analizom ekonomske biti kapitala Marx je, naime, pokazao historijski i prijelazni znaaj kapitalodnosa. I doista, kao rezultat socijalistike revolucije, sredstava za proizvodnjupostajudrutvenovlasnitvosame radnike klase, a time i kapital kao drutveni odnos gubi svoj klasnoantagonistiki, eksploatatorskikarakter. KAPITALIZAM drutvenoekonomska formacija koja se zasniva na privatnom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju ina eksploataciji najamnog rada klasno antagonistiko drutvo robne proizvodnje, u kojemu radnika klasa mora prodavati svoju radnu snagu kao robu kako bi osigurala minimumnunihsredstavazaodravanjegole egzistencije posljednje eksploatatorsko drutvoupovijesti. Osimradnikeklaseproletarijataunajirem znaenju te rijei, buroazija, odnosno kapitalisti druga su osnovna klasa u kapitalizmu. Odnos izmeu te dvije klase osnovni je drutvenoproizvodni odnos, a njihova stalna meusobna klasna borba osnovni pokreta i usmjeriva razvoja kapitalistikogdrutva. Ta se borba sve vie zaotrava svestranijim i sveveimsiromaenjemklaseproletera,kaoi neizdrivom konkurencijom kojoj su izvrgnuti seljaci, obrtnici, sitni robni proizvoai i drugi slojevi.Notaklasnaborbasvedubljezarezuje osnovnu stvar kapitalistike eksploatacije viak rada. Jer, prema Engelsu, otkako je politika ekonomija postavila tezu da je rad izvorsvegabogatstvaisvevrijednosti,postalo Je neizbjeno i pitanje: kako setoslaestim da najamni radnik ne raspolae sumom vrijednostikojujeproizveosvojimradom,nego jedan, i to sve vei dio, uzima kapitalist bez ikakvih uzvratnih obaveza? Rjeenje kao odgovor na to pitanje Marx Je naao u postojanjudvijudrutvenihklasaburoazije i proletarijata, kapitalista i radnike klase, kao pretpostavcikapitalistikognainaproizvodnje. Time je bilo dokazano da se stjecanje bogatstva u kapitalizmu podjednako sastoji u prisvajanju tueg neplaenog rada, kao i stjecanje bogatstva robovlasnikailifeudalca,i da se, prema tome, svi oblici eksploatacije razlikuju jedino po nainu prisvajanja neplaenog rada. To je bio velik prilog proleterskojklasnojborbiinjezinoutemeljenje uduhuznanstvenogsocijalizma. NACIJA specifina narodna zajednica nastala na osnovi drutvene podjele rada epohekapitalizma,nakompaktnomteritoriju,u okviru zajednikog jezika te etnike i kulturne srodnosti uope. (V.: E. Kardelj, Razvoj

slovenakognacionalnogpitanja)Prematome, nacija nijeupovijestinastalasluajno,vena temelju drutvene podjele rada koja je svojstvena epohi kapitalizma. Proizala je iz odreenog drutvenog odnosa kapitalistike epohe i kao historijska pojava nestat e kad konano budu prevladani svi elementi tog odnosa u visokorazvijenom komunistikom drutvu. Marx i Engels nisu se posebno bavili nacionalnim fenomenom, pa u njihovim radovima i ne nailazimo na neko cjelovitije odreenje i tretiranje nacije. Kasnije su se nacionalnim pitanjem temeljitije bavili austromarksisti (Karl Rener i ptto Bauer), a posebno znaajan doprinos rasvjetljavanju nacionalnogfenomenaipostavljanjuteorijskih temelja za socijalistike demokratske odnose meunacijamadaojeLenjin. NACIONALIZACIJA prisilni prijenos privatnih sredstava za proizvodnju u dravno, odnosno drutveno vlasnitvo, uz odtetu bivim vlasnicima.Nacionalizacijajejednaod prvih i najznaajnijih ekonomsko organizacionih mjera socijalistike revolucije, odnosnopolitikevlastiproletarijata.Najvaniji je oblik eksproprijacija eksproprijatora, tj. oduzimanje sredstava za proizvodnju iz ruku eksploatatorainjihovavraanjaradnikojklasi. Na taj se nain likvidira najosnovniji temelj eksploatacijeovjekaodovjekaistvarajuprvi materijalni uvjeti za izgradnju novog drutva i razvojsocijalistikihdrutvenihodnosa. NOVAC roba koja funkcionira kao mjera vrijednosti (Marx), odnosno roba koja ima trajnu funkciju opeg ekvivalenta u robnoj razmjeni. Javlja se ve na prijelazu prvobitne zajednicekrobovlasnikomdrutvu,prijeest do deset tisua godina. Kako je do pojave socijalistikih drutvenoekonomskih odnosa robna proizvodnja dostigla vrhunac tek u kapitalizmu, to se obino i u raspravama o novcu u socijalizmu poinje time da je novac kao historijska drutvenoekonomska kategorijanasljeekapitalizma,iakojepoznato da su se novac i novane funkcije potpuno razvile ve u pretkapitalistikom razdoblju. Meutim,onotojebitnozanovac,bilogdjei bilo kada jest to da on slui vladajuem sistemu proizvodnje, pa stoga kao historijska drutvenoekonomska kategorija nosi peat vremena u kojemu se javlja i u kojemu funkcionira. OOVJEENJE postajale ovjeka ovjekom ili ozbiljenje svih objektivnih i subjektivnih povijesnih ljudskih mogunosti i djelatnosmislenootvaranjenovih.Tojeproces ovjekova povratka iz otuenog smisla ili

104

vraanjeovjekaksebisamomekaoljudskom biu. Put oovjeenja, klasna borba proletarijata i njegov krajnji drutveno historijski oblik komunizam ozbiljuju totalnogovjeka,biekojeprisvajairealizira sve svoje ljudske stvaralake mogunosti na svestranislobodannain. OPREDMEENJE jedno od bitnih odreenja ovjeka kao djelatnog bia. svojom stvaralakom djelatnou, praksom, ovjek stvara,postavljasvekolikupredmetnostsvoga svijeta, opredmeenje je, prema Marxu, stvaranjepredmetnostiukojojseopredmeuju ovjekovebitnesnageodnosnosvetoovjek stvori, svaki njegov predmetni proizvod nosi peat njegove bitne subjektivne mogunosti kaobiaprakse.URanimradovimaMarxkae da predmetni proizvod potvruje ovjekovu predmetnu djelatnost, odnosno njegovu djelatnost predmetnog prirodnog bia. Opredmeenje je potvrivanje ovjekova djelovanja i stoga predmetnost u' kojoj ovjek fiksira svoju energiju moe samo prividno imatiulogusamostalnogstvarnogbia. OTUENJE filozofska odnosno socioloka kategorija koja izraava odreeni poloaj ili stanje ovjeka u kojem su proizvodi njegova rada ili njegove ideje, moralna ili religijska naela itd. postala njemu neto strano, tue, nezavisnoodnjegovedjelatnostiiegzistencije. Razniobliciideologijskogotuenja(ufilozofiji, pravu, politici, etici, religiji itd.) imaju svoj korijen,prijesvega,udrutvenojiekonomskoj sferi, u tzv. otuenomradu.Otuenjeradau njegovuproizvoduznainesamodajenjegov radpostaopredmetvanjskeegzistencije,nego daradegzistiraizvannjega,nezavisno,tuei postajenjemunasuprotsamostalnasila,damu se ivot koji je dao predmetu suprotstavlja neprijateljski i strano (K. Marx. Roni radovi). Polazei od Hegelova idealistikog i Feuerbachova, u biti metafizikog poimanja fenomenaotuenja,alikritikiihprevladavajui analizomtemeljaklasnedrutvenezbilje,Marx je, najprije u Ranim radovima, a zatim jo temeljitije u Kapitalu, objasnio osnovne socijalnekorelateotuenjatekjeonuvidioda se ovjek otuuje uvijek u konkretnom, tj. klasnom drutvu te da je, prema tome prvi i bitni preduvjet razotuenja (dezalijenacije) preduvjetukidanjatogdrutva,tj.svihzbiljskih uvjeta egzistencije koji ovjeka stavljaju u poloaj ropske ovisnosti o vanjskim ekonomskim, drutvenim Ili ideolokim moima, u poloaj koji stalno rezultira uvijek novimoblicimaotuenja.

PLEME organizacija koja nastaje udruivanjemvierodova.Tonije,vierodova ini fratriju (bratstvo), a vie fratrija jedno pleme. Dok je rod (gens) prvenstveno proizvodnopotroakaskupina,tj.prvenstveno proizvodna skupna, pleme je uglavnom politika organizacija koja na sebe preuzima razne politike obaveze, a prije svega organiziranjeobranerodovaodnapadadrugih rodovailiplemenailiorganiziranjenapadaradi osvajanjanovihlovita,panjakaitd. PODJELARADAdiobarazliitihdrutvenih djelatnosti i njihovih djelominih funkcija i podfunkcijaizmeupojedinihlanovadrutvai drutvenih grupa kojima odreeni rad postaje privremenizadatakilitrajnoivotnozanimanje. Drutvo se moeodrati idaljerazvijatisamo ako njegovi lanovi u potrebnom razmjeru obavljaju razne djelatnosti da bi tako na odreen nain zadovoljili drutvene potrebe. Zato je podjela rada vjean i prirodan uvjet opstanka i razvoja drutva, temeljito naelo organizacijedrutvenogradaijedanodizvora svekolikog napretka. Za besklasna je drutva karakteristina takva podjela rada kod koje lanovi zajednice izmjenino, prema svojim sklonostima i drutvenim potrebama obavljaju razne drutvene funkcije u sferi materijalne proizvodnje i drutvene nadogradnje. U klasnompakdrutvupostojitakvapodjelarada koja pojedince trajno vee za neki djelomini posao, otuuje ih od svih drugih drutvenih djelatnosti, zarobljava ih i sakati do krajnjih granicadabiodnjihnapravilavirtuozeunekoj djelominojpodfunkciji.Trisubitneznaajkete podjele rada: razdvajanje grada i sela, odvajanje materijalnog od duhovnog stvaralatva i ropska podinjenost individua jednoj uskoj doivotnoj djelatnosti. Osnovana kojoj takva podjela rada izrasta jest privatno vlasnitvo.Marxjeusvojimdjelima,ponajvie u Kapitalu, dao izvanredno plastine i duboke analize podjele rada u kapitalizmu, sa svim njezinim posljedicama za poloaj radnitva u procesuproizvodnje. POLITIKA ukupnost onihprocesaodnosai institucija putem kojih se ostvaruje svjesno reguliranje konfliktnih situacija i interesa i odluuje o zajednikim poslovima i ivotnim aktivnostima jedne globalne drutvene zajednice. U svakom klasnom drutvu politika je prije svega proizvod i izraz klasnih antagonizama i sukoba na planu borbe oko upravljanja dravom oko utjecaja na aparat javne vlasti i time na ope reguliranje i usmjeravanje drutvenih procesa. S marksistikog stajalita politika je u klasnom drutvu sfera ovjekova drutvenog otuenja.

105

U uvjetima kad su se proizvodne snagetoliko razviledastvarajuviakproizvodaiomoguuje cijepanje drutva na eksploatatore i eksploatirane,odravanjedrutvenogporetkai voenje opih drutvenih poslova postaje funkcijaimonopolvladajuihdrutvenihklasa, odnosno njihove drave. Marksizam je,dakle, kao klju za razotkrivanje klasne biti politike, omoguio da se pronikne u drutvenikarakter politikih procesa kapitalistikog i svakog drugogklasnogdrutva. PRAKSA djelovanje proizvodnje i to osjetilno, materijalno, za razlikuodduhovnog, misaonog, idealnog. Odatle i razlikovanje prakseiteorije.Meutim,marksizamneodvaja apsolutno praksu od teorije, nego ih gleda u jedinstvu, tj. ne postoji nikakvateorijakojane biimalabilokakvuosnovuupraksi,iobrnuto. Bitno odreenje prakse kao fundamentalne filozofske kategorije dao je Marx. Kritizirajui idealizam, koji poznaje samo idealnu djelatnost, i dotadanji materijalizam, koji interpretira objektivni svijet samo u smislu opaanja,kontemplacije,Marxshvaaovjeka kaoeminentnobieprakse,atimeiobjektkao od ovjeka transformiranu stvarnost. U svojoj prvoj tezi o Feuerbachu Marx kae: Glavni nedostatak sveg dosadanjeg materijalizma (ukljuujuiiFeuerbachov)jesttotopredmet, stvarnost shvaa samo u obliku objekta ili opaanja,anekaoosjetilnuljudskudjelatnost, praksu, ne subjektivno. Stoga je djelatnu stranu, nasuprot materijalizmu, apstraktno razvio idealizam, koji naravno ne pozna stvarnu, osjetilnu djelatnost kao takvu... Iz teze o praksi kao biti ovjekove egzistencije proizlazi i misao da ovjek svoje povijesne probleme ne moe rjeavati samo u mislima, teoretski,negoustvarnojpovijesnojpraksi.Tu je istinu Marx izrazio u poznatoj jedanaestoj tezioFeuerbachu. PRAVO sistem drutvenih normi koje sankcionira drava i koje predstavljaju volju vladajue klase, a svrha im je da odre dani drutveni poredak, odnosno, u krajnjoj liniji, nain proizvodnje koji je u interesu vladajue klase.Ekonomskiipolitikiodnosi,kaoodnosi u kojima dolazi do najotrijih sukoba i koji su najvaniji za odranje vlasti vladajue klase, uvijek se reguliraju pravom. Ali i u drugim drutvenim odnosima moe doi do takvih estokih sukoba koji ugroavaju osnovne interese vladajue klase, pa je ona prisiljenai njih regulirati pravom. Tako se pravom reguliraju porodini odnosi, zatim donekle kulturni, ideologijski, religijski, moralni odnosi itd. Pravo je, dakle, sredstvo za reguliranje onihdrutvenihodnosazakojepostojinunost

da se reguliraju dravnom prinudom u korist vladajue klase. Ta je misaojasnoizraenau poznatoj reenici iz Komunistikog manifesta gdje Marx i Engels, obraajui se buroaziji, kau:Vaepravojesamouzakonpretoena volja vae klase, volja iji je sadraj dan u materijalnimuvjetimaivotavaeklase. PREDMET RADA stvar ili skup stvari na kojeovjekdjelujeuprocesuproizvodnjedabi ih odvojio od prirode, preradio, izmijenio i prilagodiosvojimpotrebama.Prirodnipredmeti rada jesu one stvari koje ljudski rad samo odvaja od njihove neposredne spojenosti s cjelinom, naime oni predmeti rada koji su zateeniuprirodi(npr.ribe,drvo,ruda,itd.). Sirovine su pak oni predmeti rada koji su jednom ili vie puta bili podvrgnuti ljudsko] djelatnosti, pa je prirodna materija zbog toga vedonekleizmijenilasvojoblik(npr.rudakoja seutvorniciprerauje,daskaodkojesepravi namjetaj, koa koja slui za proizvodnju cipela,itd.). PRIVATNO VLASNITVO oblik vlasnitva kod kojeg sredstva za proizvodnju pripadaju pojedincima, radnim kolektivima, udruenim poduzetnicima i drutvenim klasama. Dioba drutva na privatne vlasnike ili nevlasnike sredstava za proizvodnju ini osnovu svake klasne drutvene zajednice i svake eksploatacije ovjeka od ovjeka. Na privatnom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju poiva privatno prisvajanje proizvoda rada i stjecanje neradnih dohodaka razliite vrste. Privatno, vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju pojavilo se tek na prijelazu iz epohe barbarstva u epohu civilizacije,daklesnastankomklasnogdrutva, a prolo je tri osnovna stupnja razvoja: robovlasniko, feudalno i kapitalistiko vlasnitvo. Svako od njih poiva na eksploataciji tueg rada i prisvajanju vika proizvodaivikavrijednosti. PROIZVODNE SNAGE sveukupnost materijalnih i subjektivnih inilaca koji neposredno ili posredno pridonose proizvodnji odreene vrste proizvoda i ostvarivanju eljenogproizvodnoguinka.IakouMarxovim djelima nema zaokruene definicije proizvodnihsnaga,ipakiznjegoveekonomske teorije jasno proizlazi to on pod tim izrazom razumijeva. Za njega su proizvodne snage podinjene prirodne sile, plodnost zemlje, plovna rijeka, sistem djelujuih sredstava za rad,primjenakemijeuindustrijiizemljoradnji, promet, ljudska zajednica, iskustvo i naobrazbaproizvoaa,podjelarada,itd.

106

Proizvodne snage izraavaju proizvodni potencijal odreene nacionalne privrede. One djeluju povezano u obliku jednog sistema proizvodnih snaga kojima odgovara odreeni sistem proizvodnih odnosa. Uzeti u svom jedinstvu, proizvodne snage i proizvodni odnosi ine dani nain proizvodnje. Stupanj razvoja materijalnih proizvodnih snaga odreujeodnosemeuljudimaiumaterijalnoj proizvodnji i u cjelokupnoj drutvenoj nadgradnji. Ako proizvodne snage preteknu u razvoju stupanj razvijenosti proizvodnih odnosa i ako proizvodni odnosi postanu zaprekarazvojuproizvodnihsnaga,neizbjeno dolazi do socijalne revolucije. Rue se stari, prevladani proizvodni i drutveni odnosi i uspostavljanu novi, u skladu s Postignutim stupnjem razvijenosti proizvodnih snaga. U Predgovoru Priloga kritici politike ekonomije Marx kae: Na stanovitom stupnju svoga razvoja dospijevaju materijalne proizvodne snage drutva u proturjenost s postojeim odnosima proizvodnje ili, to je samo pravni izraz za to, s odnosima vlasnitva u okviru kojih su se do tada kretali. Tada nastupa epohasocijalnerevolucije. PROIZVODNI ODNOSI (produkcioni odnosi,odnosiproizvodnje),odnosiukojeljudi meusobno stupaju uvijek kad proizvode, raspodjeljuju, razmjenjuju i troe materijalna dobra i proizvodne usluge. Proizvodni odnosi ine tzv. drutvenu stranu procesa ukupne materijalne proizvodnje i privrednog ivota ljudske zajednice. Cjelina odnosa proizvodnje tvori ono to Marx naziva ekonomskom strukturomdrutva,kojaodgovaradostignutom stupnjurazvojamaterijalnihproizvodnihsnaga i prua im potreban okvir za njihovo funkcioniranjeidaljnjirazvoj.Sustavvladajuih proizvodnihodnosauzajednicisasvimdrugim drutvenim odnosima tvori odreenu drutvenoekonomsku epohu, a unutar svake pojedine epohe njezine drutvenoekonomske formacije. Sa stajalita cjelokupnog dosadanjegdrutvenograzvojaproizvodnise odnosi mogu podijeliti u eksploatatorske (proizvodni odnosi robovlasnikog feudalnog i kapitalistikog drutva), i neeksploatatorske (proizvodni odnosi epohe divljatva, barbarstva, kao i proizvodni odnosi suvremenogsocijalistikogdrutva). PROIZVODNJA svjesno i organizirano djelovanje ovjeka na prirodu radi odvajanja i mijenjanja njezine materije (tvari) i prilagoavanja te materije drutvenim potrebama. Svaka se proizvodnja, meutim, odvija u okviru odreenog drutvenog oblika i njegovim posredovanjem. Prema tome,

proizvodnjauvijekimadrutvenikarakter,bez obzira na to je li on oit ili se krije iza prisvajanja prirode od individue ili pojedinih proizvoakih kolektiva. Kad se kae da je drutveni karakter proizvodnje jedno od njezinih bitnih odreenja, to poblie znai: 1. dajeovjek,kaodrutvenobie,iveiudanoj drutvenojzajednici,odreenusvomivotnom ponaanju djelovanjem drutvene sredine, da unjojstjeeodreenaznanjaisposobnostiza buduedjelovanjenapriroduida,prematome, znanje svakog pojedinca predstavlja dio nagomilanih znanja prethodnih generacija 2. da ljudi ne djeluju na prirodu kao izolirani pojedinci, ve udrueno, tj. zajednikim je radom prilagouju svojim potrebama. Upravo zbog toga, zbog odnosa u koje ljudi stupaju, neovisno o svojoj volji, kaemo da njihova proizvodnjaimadrutvenikarakter. PROLETARIJAT jedna od dviju osnovnih klasa kapitalistikog naina proizvodnje, klasa najamnihradnikakojinemajuvlastitasredstva zaproizvodnjupasustogaprisiljenidaunajme svoju radnu snagu kapitalistima i da vikom svogaradaproizvodezanjihviakvrijednosti. Ekonomska ga prisila vee za kapitalistiku klasuiprisiljavadauvijekiznovaprodajesvoju radnu snagu, tu jedinurobukojomraspolaei da egzistira u procesu kapitalistike reprodukcije kao jedan od faktora proizvodnje.HistorijskajezaslugaK.Marxai F.Engelsatosuistakliiznanstvenodokazali da je proletarijat jedina drutvena snaga kola moe sruiti kapitalistiki poredak da bi se oslobodila od svake eksploatacije i svakog Iskoritavanja. Istodobno, za Marxa i Engelsa proletarijat je osnovna snaga opeljudske emancipacije, a to znai oslobaanje cijeloga drutvaisamogovjekaodklasnogustrojstvai njegovihnedaa. PRVOBITNA ZAJEDNICA razdoblje razvoja ljudskog drutva koje se protee od postanka ovjeka pa do pojave klasnog drutva. Prema nekim procjenama ona je trajalaod500do700tisuagodina,adijelise udvijevelikeepohe:epohudivljatvaiepohu barbarstva. Prvobitna je zajednica znaila poetak drutveno organiziranog procesa proizvodnje u njoj se prvi put u povijesti ljudskogdrutvaoruaradaustaljujuidobivaju odreene funkcije. Poto je zajednikim naporima dobiven proizvod bio dovoljan da zadovolji bioloke potrebe zajednice, nisu postojali uvjeti za pojavu vlasnitva upravom smislu te rijei, odnosno privatnog vlasnitva, posebno vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju. Prema tome,prvobitnazajednica nijeznalazapodjelunaklase.

107

RAD svjesno organizirana svrsishodna djelatnost ljudi radi postizanja nekog korisnog uinka kojim zadovoljava nekupojedinanuIli drutvenu potrebu. Rad je osnovna uvjet opstanka i razvoja drutva i odluan inilac ovjekovaizdvajanjaizivotinjskogcarstva.U tom smislu F. Engels kae: Rad je izvor svegabogatstva...Alionjebeskrajnovieod toga.Onjeprviosnovniuvjetsvegaivota,ito u tolikoj mjeri da u izvjesnom smislu moramo rei:radjestvoriosamogovjeka(F.Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u ovjeka). Rad je jedna od osnovnih tema i preokupacija Marxova ivotnog djela. Marx je proniknuo u samu bit rada kao eminentno ljudskog ina. Pauk vri radove sline tkalevim, a gradnjom svoga saa pela postiuje ponekad ljudskog graditelja. Ali to unaprijed odvaja i najloijeg graditelja od najbolje pele jest da je on svoju gradnju izradio u glavi prije nego to e je izgraditi u vosku. Na zavretku procesa rada izlazi rezultat kakav je na poetku procesa ve postojao u radnikovoj zamisli, dakle idealan. Nepostieonsamopromjenuoblikaprirodnih stvari, on u njima ujedno ostvaruje i svoju svrhu koja mu je znana, koja poput zakona odreuje put i nain njegova roenja i kojoj mora potiniti svoju volju ... Jednostavni momenti procesa rada jesu: svrsishodna djelatnost,tj.samrad:predmetradanakojirad djeluje: sredstva kojim djeluje (K. Marx, Kapital, I). Marx se nije bavio pitanjem rada samounjegovuopempojmovnomznaenju. Istraivao je karakter i sudbinu rada u kapitalistikom nainu proizvodnje pitajui se za uzroke zbog kojih rad proizvodi udesna djela za bogatae, a siromatvo za same radnike(eksploatacija,otuenje). RADNIKA KLASA u irem smislu rijei poljoprivredni i industrijski proizvoai koji nemajuvlastitihsredstavazaproizvodnju,ve unajmljuju svoju radnu snagu privatnim poduzetnicima,radeudravnimpoduzeimai na dravnim dobrima ili u zajednici s drugim radnim ljudima djeluju kao udrueni proizvoai, koristei se drutvenim proizvodnim sredstvima i upravljajui radom i proizvodima svoga rada u uem smislu rijei industrijski radnici koji fiziki rade u materijalnomprocesuproizvodnjeiimajustoga posebno mjesto i ulogu u drutvenoj organizaciji rada. Radnika je klasa tipian historijski proizvod kapitalistikog naina proizvodnje i njemu svojstvene podjele rada. Njezini pripadnici djeluju kao neposredni proizvoaiiosuenisudadoivotnoobavljaju nekudjelominufizikupodfunkcijuuukupnom

proizvodnom procesu. Umne podfunkcije procesa proizvodnje preuzimaju I monopolski obavljaju drugi lanovi zajednice. Engels je u poznatom djelu Poloaj radnike klase u Engleskoj zorno prikazao teak ivot radnike klase u tada najrazvijenijoj zemlji kapitalizma. Marx, na osnovi vlastitih socioekonomskih istraivanja i zajedno s Engelsom dolazi do uvjerenja da je radnika klasa najprogresivniji dioburoaskogdrutva.Zbogsvogpoloajau procesu proizvodnje ona je osnovni revolucionarni subjekt ruenja klasno eksploatatorskog drutva i uspostavljanja besklasnogdrutva. SocijalistikipreobraajuJugoslaviji,aosobito uvoenje radnikog i drutvenog samoupravljanja,stvorilisuuvjetedaradnika klasaJugoslavijedobijerukovodeemjestou sistemu samoupravljanja i u drutvenom i politikomivotuuope.(ProgramSKJ) REVOLUCIJA u filozofijskom smislu revolucija (skok) oznaava svaku promjenu jednekvaliteteiliviekvalitetanekogpredmeta ili pojave. U socijalnopolitikom smislu, pak, revolucija je nasilno svrgavanje s vlasti dotadanje vladajue klase i zauzimanje te vlasti od nove klase koja se razvila u krilu starog drutva i kojoj je povijest namijenila vodeu ulogu u daljnjem drutvenom razvoju. Kaoisvakodrugopodrujestvarnosti,takose i ljudska povijest razvija evolutivno i revolucionarno. Tamo gdje postoje klasne suprotnosti zavretak je te borbe uvijek revolucija, tj. dokidanje jednog drutvenog sistemaiklasakojesugabranileipodravale. Takve socijalne revolucije imaju karakter oruanog osvajanja politike vlasti. Meutim, ima i sluajeva gdje se revolucija uz vee ili manje klasne borbe zavrava kompromisom. Borbaradnikeklaseunerazvijenimzemljama, gdje su klasne suprotnosti osobito zaotrene, pokazuje da je oruana revolucija najbri i najuspjeniji put rjeavanja tih suprotnosti. U drugim sluajevima, gdje postoje drugi uvjeti egzistencijei borberadnikeklase,moguisu drugaiji, mirniji putovi za osvajanje vlasti i promjenudrutvenogsistema. ROBA proizvod ljudskog rada koji zadovoljava neku ovjekovu potrebu, a razmjenjujesenatritu.Tojevanjskipredmet to je u procesu proizvodnje dobio fizike, kemijske, geometrijske, estetske i druge osobine kojima moe zadovoljiti potrebe odreene vrste. Nisu to potrebe njegova proizvoaa,venekogdrugoglanadrutvas kojim proizvoa stupa u odnos razmjene dajuimusvojproizvodzanjegoviliprodajui musvojproizvodzanovac.Prematome,bitne

108

suosobinesvakogproizvodaradakaorobeda seotuujeputemrazmjeneidapodmirujetue potrebe. Svestranu analizu fenomena robe, pojmove upotrebe i prometne vrijednosti, kretanjerobeukapitalistikomdrutvuitd.dao jeMarxultomuKapitala. ROBOVLASNITVO prva klasna drutvenoekonomskaformacijazasnovanana privatnom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju, eksploataciji ovjeka od ovjeka, drutvenoj podjeli rada i dravnom ureenju drutva. Nastala je na ruevinama prvobitne zajednice u propadanju to je bilo popraeno intenzivnim razvojem robne proizvodnje. Naime,sverazvijenijapodjelaradazahtijevala je intenzivnu robnu razmjenu. Sredstva za zadovoljavanje ljudskih potreba sada vie ne stvaraju samo neposredno njihovi potroai samiinjihoveporodice,vesedobivajuputem kupoprodaje. U poetku jedinstven, sada se privredni proces razdvaja na proizvodnju, razmjenu i potronju dobra postaju robe. Ali i radna snaga, sam ovjek, postaje u takvom sistemuroba.Takoiovjek,poputsvihdrugih dobara, postaje predmetom kupoprodaje. U robno vlasnikom sistemu postoje dvije osnovne klase: klasa robovlasnika i klasa robova. Poznata su dva osnovna oblika u kojima se ropstvo javilo u antikom svijetu: antiki oblik (Grka i Rim, gdje su vlasnici robova pojedini zemljoradnici, bogatai, vlasnici rudnika i velikih zanatskihradionica)i istoni ili orijentalni oblik (Egipat, Mezopotamija, gdje su robovi uglavnom bili vlasnitvokraljadespota). ROD(GENS)oblikljudskoggrupiranjakoji, s postupnim razvojem proizvodnih snaga, nastajeizhordekaoprvobitnogoblikaljudskog udruivanja. Smatra se, naime, da su ljudske grupe veoma dugo ivjele u posebnim skupinamahordama,adajetekotprilike20 tisuagodinaprijen.e.zapoelodobarazvoja ljudskog drutva u kojem su ljudi bili organizirani u posebne skupine urodovske organizacije.Tajseprijelazzbioudrugojetapi srednjegstupnjadivljatva,odnosnoumlaem paleolitu.Rodjeviitipproizvodnopotroakih grupa, nego to je to bila horda. Nadalje, za razliku od horde, u kojoj je postojao promiskuitet(slobodabranihobaveza)ikrvna brana zajednica, rodovi su egzogamne drutvenegrupe,toznaidasebraniodnosi obavljajuizmeupripadnikaraznihrodova.Na stupnju rodovskog ureenja zbio se prijelaz iz promiskuitetaibrakakrvnogsrodstvaugrupni brak ili brak punalua. Matrijarhat takoer ustupa mjesto patrijarhatu. Proizvodnja i

potronjaurodovskimorganizacijamaimalaje kolektivankarakter. SLOBODAuzkategorijununostijednaod fundamentalnih filozofskih kategorija. Prevladavajui strogo deterministike, u biti fatalistikepogledenaproblemeslobode,kaoi razneindeterministikekoncepcije,marksizam jepokazaokakobitljudskeslobodenijesamo u nekoj apstraktnoj slobodi izbora izmeu raznih motiva, jer bi svoenje slobode na tu mogunost zapravo znailo smanjivanje znaenja specifino ljudske slobodne aktivnosti.Slobodajehistorijskakategorija.Ne moe se govoriti o nekoj apsolutnoj izvanvremenskoj izvandrutvenoj slobodi. No, ovjek nije ni slijepi produkt drutvenih i prirodnih zakonomjernosti, niti puki predmet u rukama neke vie sile, veibiekojeaktivno upravljanesamosvojimivotom negoisvojom povijeu, drutvenim zakonomjernostima i odnosima. Stoga je borba za socijalizam, kao najslobodniji oblik drutvenog postojanja ovjeka, ujedno i najvii oblik borbe za ovjekovuslobodu.Marxjeovjekovuslobodu odredio upravo u konkretnim historijskim uvjetima i upozorio na bitne elemente zbiljski ljudskog osloboenja unutar odnosa proizvodnje odreenog drutva. Carstvo slobodepoinjezapravotektamogdjeprestaje rad koji je odreen nevoljom i vanjskom svrhovitoupoprirodistvari,ono,dakle,lei s one strane oblasti same materijalne proizvodnje...Slobodaseuovojoblastimoe sastojati samo u tome da udrueni ovjek, udrueni proizvoai, racionalno urede ovaj svojprometmaterijesprirodom,dagadovedu pod svoju zajedniku kontrolu umjesto da on njima gospodari kao neka slijepa sila, da ga vre najmanjim utrokom snage i u uvjetima koji su najdostojniji i najadekvatniji njihovoj ljudskoj prirodi. Ali to uvijek ostaje carstvo nunosti. S one strane njega poinje razvoj ljudske snage, koji je svrha sam sebi, pravo carstvo slobode, ali koje moe procvjetati samo na onom carstvu nunosti kao svojoj osnovi.(K.Marx),Kapital) SLOJ pojam koji se u marksistikoj interpretaciji drutvenih fenomena esto upotrebljava u veoma razliitim znaenjima. Jedni poistovjeuju slojiklasu,tojepotpuno pogreno,drugismatrajudaslojoznaavadio (frakciju) odreene klase, trei tim pojmom oznaavaju razne kategorije proletarijata (npr. sloj industrijskog proletarijata, sloj seoskog proletarijata), etvrtima slui za oznaavanje razliitih imovinskih razlika pojedinih grupa stanovnitva, peti pojmom sloja obiljeavaju neku posebnu drutvenu kategoriju (npr.

109

birokratski sloj), a estima pak taj pojam slui za oznaavanje posebne drutvene grupacije, profesije, to je takoer posve neispravno. Najprihvatljivije je ini se, ono odreenje koje kae da se terminom sloj oznauju pojedini dijelovi klase, a ti dijelovi ili grupacije imaju odreena svojstva po kojima se razlikuju od drugihgrupacijaudotinojklasi. SOCIJALIZACIJA podrutvljenje odnosno pretvaranje sredstava za proizvodnju u drutveno vlasnitvo i opedrutvenih djelatnosti u funkciji svestrano slobodnih l dobrovoljno udruenih radnih ljudi. Socijalizacija (podrutvljavanje) temeljni je zadatak socijalistikog drutvenog preobraaj a i pretpostavka komunistikog drutva. U dananje je vrijeme taj proces poprimio svjetskerazmjerepotiskujuiostatkeprijanjih klasnih drutvenih ureenja, prije svega kapitalizma, zasnovanih na privatnom vlasnitvu i klasnom monopolu. Proces socijalizacijezbivaseurazliitimoblicima,od dravnog kapitalizma i administrativnog socijalizmapadosuvremenihoblikaradnikog idrutvenogsamoupravljanja. SOCIJALIZAM drutvenoekonomska formacija koja nastupanakonrevolucionarnog obaranja kapitalizma (eksproprijacije eksproprijatora)ikojainiprijelaznorazdoblje iz klasnog drutva u besklasno. U socijalistikom nainu proizvodnje ne postoji nikakva posebna klasa ljudi koja u svojim rukama monopolizira sredstvazaproizvodnju. Isto tako ne postoji ni Jedna klasa koja bi, zahvaljujui tom monopolu, mogla stalno prisvajati dio proizvoda to ga stvara druga klasa. Sva osnovna proizvodna sredstva nalaze seuopedrutvenomvlasnitvu,viak proizvoda,stvorenpomoutihopedrutvenih sredstava za proizvodnju, takoer je ope drutvenovlasnitvo. Rije socijalizam pojavila se gotovo istodobno u Engleskoj i Francuskoj poetkom etrdesetihgodina19.stoljeaikoristilasekao obiljeje onog politikog pokreta i onih socijalnih uenja kojima je cilj ukidanje privatnogvlasnitvaieksploatacijeovjekaod ovjeka.Veu19.stoljeujavljajusesocijalni pokretisasocijalistikimciljevimaisadrajima (npr.Parikakomuna).Meutim,20.jestoljee epoha zrelih socijalistikih pokreta i revolucija kojesurezultiraleuspostavljanjemsocijalizma kaodrutvenogsistema.Danasseusvjetskim razmjerima zbivaju procesi socijalistikog preobraaja i socijalizam kao sistem poprima razneoblike,ovisnoodrutvenoekonomskimi historijskim uvjetima u kojima nastaje i o koncepcijamaputausocijalizam,togaimaju

proleterske partije u pojedinim zemljama (modelisocijalizma).Potojeprevladanafaza administrativnog centralizma, u Jugoslaviji je zapoeo proces izgradnje samoupravnog modela socijalizma. Osnovna mu je svrha da radnika klasa preuzme punu vlast nad cjelokupnomdrutvenomreprodukcijom. STALE Pojam koji je u najuoj povezanosti s pojmom klase. Iz Marxove i Engelsove analize i opisa klasne strukture dotadanjeg povijesnog razvoja drutva nedvojbeno proizlazi da stalei, kao oblik drutvenog grupiranja, imaju isti ekonomski korijen kao i klase, da su oni vezani s drutvenompodjelomrada.Moglobisereida stalei nastaju tijesnom povezanou stanovitih drutvenih grupa za odreene ekonomskopolitike, moralne, kulture i druge interese,naimezaodreenipoloajudrutvu. Stalei su samo konkretne forme, konkretne drutvene grupacije, nastale na odreenoj ekonomskoj podlozi, u kojima se pojavljuju klase na odreenim stupnjevima drutvenog razvoja.Uranijimepohamahistorijenalazimo gotovo svuda potpunu podjelu drutva na razliite stalee, mnogostruko stupnjevanje drutvenih poloaja. U starom Himu imamo patricije, vitezove, plebejce, robove u srednjem vijeku feudalne gospodare, vazale, cehovske majstore, kalfe, kmetove, a uz to u svakoj od tih klasa opet posebne stupnjeve. (MarxEngels,Manifestkomunistikepartije) STRUKTURA najkrae reeno mrea unutranjih povezanosti izmeu elemenata nekecjeline(sistema).Utomsesmislugovorii o strukturi drutva. Poblie, to znaidasvako drutvo, kao historijski proizvod, kao samostalnacjelina,nastajenatajnaintodio ljudskevrste,sjedinjenzajednikimporijeklom ili relativno dugom zajednikom prolou, ili pakzajednicompodrujanakojemivi,postaje okvir u kojem se zadovoljavaju potrebe njegovih lanova. Tu se, na naelu podjele rada, zajedniki proizvode sva najvanija dobra za zadovoljenje tih potreba dijele se i razmjenjuju predmeti i usluge koji tvore sumu tih dobara. Takva je historijska cjelina ono na to se misli kad se kae da je egzistencija ovjeka mogua samo u drutvu svaki je individualnilantecjelineunjuukljuensvojim potrebama i njihovim zadovoljavanjem. Svaki je lan drutva povezan sa svim drugim njegovim lanovima ili je sam predmet te povezanosti. Kao rezultat toga nastaje mrea mnogostrukih povezanosti koja, kad dobije trajna obiljeja, postaje drutvenom strukturom.

110

TEHNIKA u najirem smislu rijei skup odreenih postupaka i primjena sredstava za postizanje nekih korisnih ciljeva ili, sveukupnostsredstavazaradkojimaseovjek sluiumaterijalnojproizvodnji.Tehnikajebitan faktorproizvodnihsnagaivaaninilacsvakog naina proizvodnje. Pojedine se ekonomske epohe ponajvie i razlikuju po tehnici pomou koje se proizvodi. U opreci s umjetnikim stvaralatvom tehnika je danas u prvom redu strojno iskoritavanje prirode na temelju spoznaja novovjekovne matematikofizike prirodne znanosti, podruje sve sloenije i savrenije mehanizirane drutvene proizvodnje. TEORIJA openita postavka ili koherentna skupina openitih postavki na osnovi kojih se objanjava neko podruje pojava (injenica, podataka)npr.Einsteinovateorijarelativnosti. Jedna od bitnih znaajki marksistikog poimanja svijeta uope i marksistikog shvaanja spoznaje posebno jest upravo postavljanje teorije i prakse u blisku meuzavisnost. U tom se smislu i govori o jedinstvu teorije i prakse. Poznate Marxove Teze o Feuerbachu u najdubljem smislu nose peat upravo takvog poimanja teorijskog miljenja koje samo u praksi i praktinom mijenjanju postojeeg zadobiva svoju zbiljsku povjesnurelevaciju.Akolikojeznaenjeteorije zapraktinorevolucionarnomijenjanjesvijetai koliko je Marx duboko promiljao to znaenje teorije najupeatljivije potvruje njegov glasoviti stav iz Priloga kritici Hegelove filozofije prava: Oruje kritike svakako ne moe zamijeniti kritiku oruja, materijalna sila mora biti oborena materijalnom silom, ali i sama teorija postaje materijalna sila kad zahvati mase. Nauni je socijalizam teorija revolucionarnog pokreta radnike klase i upravo ta njegova utemeljenost u cjelovitom teorijskomkoncepturazlikujeseodsvihdrugih pokretairevolucija. TRITE ukupnost odnosa ponude i potranje koji na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme utjeu na prodaju pojedinih roba i skup svih ustanova, podruja i ureaja koji omoguuju organizirano i stalno sueljavanjekupacaiprodavaa.Prematome, trite je stalan pratilac svake robne proizvodnjeirazvijaseusporedosrazvojemi irenjem robne razmjene. Za razliku od kapitalistikog trita, koje je anarhino, u socijalistikimsezemljamaosnovneproporcije drutvene proizvodnje reguliraju drutvenim planiranjem, pa stoga trite nije anarhino. Ono,kaokorektivdrutvenihplanova,sluikao mehanizam breg i uspjenijeg povezivanja

proizvoaaipotroaaivanojesredstvoza stimuliranje pojedinaca i kolektiva da bre razvijajuproizvodnesnageiproizvodnostrada. UDRUENI PROIZVOAI lanovi radnih organizacija u socijalistikoj drutvenoj materijalnoj proizvodnji koji se dobrovoljno udruuju i samostalno upravljaju svojom djelatnou i proizvodima svoga raa na bazi drutvenog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnjuiuokvirudrutvenogplanaidrugih drutvenih odluka. Osloboeni su svakog najamnogodnosaisvakogiskoritavanja. UPOTREBNA VRIJEDNOST, PROMETNA VRIJEDNOSTupotrebnajevrijednostbitno svojstvo svake robe ako neki proizvod ljudskogradanebiimaoupotrebnuvrijednost, ne bi ni mogao postati roba jer ga nitko ne bi primio u razmjenu, niti bi se za njega mogla dobitibilokakvaprotuvrijednost.Spoznajaljudi okorisnimsvojstvimamaterijalnihdobarakoja postaju roba, odnosno poznavanje upotrebne vrijednosti robe, bitna su pretpostavka robne razmjene. Prometna je vrijednost pak nain izraavanja ili pojavni oblik vrijednosti robe. Oitujeseprijesvegakaokvantitativniodnos, kao razmjer u kojem se upotrebne vrijednosti jedne vrste razmjenjuju za upotrebne vrijednosti druge vrste. Prometna vrijednost jedne robe jest, dakle, odnos ili kvantitativni razmjer koji pokazuje kolika se koliina druge robe (drugih upotrebnih vrijednosti) dobiva u razmjenizanju. VIAKRADAonajdioljudskeradnesnage kojisetroiuvikuradnogvremena,odnosno preko granice potrebnog rada. Viak rada je, dakle,onajdioradnogdanaukojemsestvara viakproizvodailiisporuujeviakvrijednosti. Zbog toga analiza vika rada najpotpunije odraavastvarnipoloajiuloguproizvoaau drutvenojorganizacijiradaiomoguujedase shvateodnosimeuklasamailiraznimdrugim drutvenim slojevima. Ve su se klasini buroaski politiki ekonomisti, osobito Adam Smlth, pribliili pojmu vika rada, a Marx mu daje sredinje mjesto u analizi kapitalistikog naina proizvodnje. Lavovski dio njegovih istraivanjaposveenjeupravoanalizioblikau kojima se cijedi viak rada, uzrocima i posljedicama tog cijeenja, historijskom znaenju i prirodi vika rada, rezultatima u kojima seviakradaopredmeujeidohocima kojiiznjegaproizlaze. VLASNITVO odreenoblikprisvajanja materijalnih dobara koji se sastoji pravu posjedovanja, iskoritavanja i raspolaganja sredstvima za proizvodnju i sredstvima za

111

potronju. Marksizam promatra vlasnitvokao sistem odnosa meu ljudima, i klasama, za razliku od buroaske politikeekonomije,koja u odnosu vlasnitva vidi samo odnose ljudi prema stvarima. Najvanije je pitanje vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju. Prisvajanjetihsredstavaodreujeprirodusvih proizvodnih i drugih drutvenih odnosa. Tko vlada sredstvima za proizvodnju raspolae i sredstvima za potronju i provodi njihovu razdiobu u svom interesu. Odnosi vlasnitva nastaju i mijenjaju se u ovisnosti o razvoju materijalnih proizvodnih snaga. Odreenom nainu proizvodnje i nivou razvijenosti proizvodnih snaga odgovara odreeni oblik vlasnitva. Osnovni tipovi vlasnitva u dosadanjoj povijesti jesu: plemensko vlasnitvo, opinsko i dravno vlasnitvo (na prijelazuuklasnodrutvo)feudalnoilistaleko vlasnitvoikolektivnosocijalistikovlasnitvo. ZAJEDNICA za razliku od pojma drutva koje je racionalno pod jednim ciljem konstituirana socijalna formacija zajednica je socijalnaformacijaukojojsujedinkepovezane u jedinstvo razumijevanjem, povjerenjem, zajednikim osjeanjem Istih vrednota, itd. Drutvena formacija s takvim obiljejima u Marxovoj je viziji komunistika zajednica kao istinskaljudskazajednica. ZAKONunajiremsmislurijeiznaisvaki pravilan red, poredak stvari, zbivanja i djelovanja on je teorijski izraz unutranje

povezanosti, uzajamne uvjetovanosti i meuzavisnosti pojedinih pojava i procesa u prirodnim i drutvenim zbivanjima. Engels grupira sve zakone koji djeluju u prirodi i drutvu u tri velike skupine: zakone anorganske prirode, zakone organskog svijeta i zakone koji djeluju u drutvu (F. Engels, Dijalektika prirode). Razumije se da se svi ti zakoni razlikuju nainom svog izraavanja zakoni drutvenog kretanja, na primjer, ne djeluju na isti nain kao i zakoni anorganske prirode,itd. ZNANOST U irem smislu skup svih metodiki steenih i sistematski sreenih znanja, kao i djelatnost kojom stjeemo takvo znanje. U uem smislu, metodiki steena i sistematski sreena znanja o odreenom podruju ili aspektu zbilje takoer i djelatnost kojomstjeemotakvoznanje.Poeciznanosti javljaju se zajedno s poecima pismenosti,ali seznanostpoelasnanijerazvijatitekustaroj Grkoj. Znanost i filozofija bile su u Grkoj stopljeneujednucjelinu,aliseveutovrijeme poinju osamostaljivati matematika, astronomija i mehanika. U novom vijeku od filozofije su se odvojile i konstituirale u samostalna podruja i druge znanstvene discipline (fizika, kemija, biologija, sociologija, psihologija). Sto vie raste ovjekova mo ovladavanja zakonima objektivnog svijeta, to se vie proiruje, lepeza znanstvenih disciplina.(53)

112

BIBLIOGRAFSKI PODACI O NAVEDENIM TEKSTOVIMA

(1)VladimirIljiLenjin,Izabranadjela,tomII,knj.2.Kultura,Beograd,1950,str.349352. (2)BorisKalin,Povijestfilozofije,kolskaknjiga,Zagreb,1973,str.911. (3)BrankoBonjak,FilozofijaodAristoteladorenesanse,Maticahrvatska,Zagreb,1957,str.11i14. (4)BorisKalin,Povijestfilozofije,kolskaknjiga,Zagreb,1973,str.6063,6869,7879,8385, 149151i159. (5)MarxEngels,Raniradovi,Naprijed,Zagreb,1973,str.357358. (6)Isto,str.163. (7)KarlMarx,OsamnaestiBrumaireLujaBonaparta,Naprijed,Zagreb,1973,str.145. (8)MarxEngels,Ohistorijskommaterijalizmu,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.2931. (9)MarxEngels,Raniradovi,Naprijed,Zagreb,1973,str.5051. (10)JosipBrozTito,Oradnikomupravljanjuprivrednimpreduzeima,Kulturniradnik,br.5/77, str.1617. (11)ProgramSavezakomunistaJugoslavije,Stvarnost,Zagreb,1965,str.244. (12)BorisKalin,Povijestfilozofije,kolskaknjiga,Zagreb,1973,str.187. (13)MarxEngels,Raniradovi,Naprijed,Zagreb,1973,str.372.i364. (14)MarxEngels,Ohistorijskommaterijalizmu,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.2427. (15)AdolfDragievi,Osnovepolitikeekonomije,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.1218. (16)RudiSupek,Sociologija,kolskaknjiga,Zagreb,1975,str.7375. (17)Isto,str.184. (18)Isto,str.188189. (19)AdolfDragievi,Osnovepolitikeekonomije,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.4446. (20)RudiSupek,Sociologija,kolskaknjiga,Zagreb,1975,str.197i199. (21)Isto,str.201202i204. (22)Isto,str.191193. (23)MarxEngels,Raniradovi,Naprijed,Zagreb,1973,str.291. (24)RudiSupek,Sociologija,kolskaknjiga,Zagreb,1975,str.193197. (25)MarxEngels,ManifestKomunistikepartije,MarxEngels,IzabranadjelaI,Kultura, Zagreb,1949,str.1423. (26)Isto,str.2627. (27)VeljkoCvjetianin.Klaseiklasnastrukturasuvremenogdrutva,kolskaknjiga,Zagreb,1974, str.1825. (28)AdolfDragievi,Osnovepolitikeekonomije,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.129134. (29)RudiSupek,Sociologija,kolskaknjiga,Zagreb,1975,str.218221. (30)JosipBrozTito,Samoupravnisocijalizam,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.187189. (31)Isto,str.193194. (32)RudiSupek,Sociologija,kolskaknjiga,Zagreb,1975,str.9697. (33)Isto,str.9899i100102. (34)Isto,str.105,106,109,111,113115. (35)Isto,str.115,117119i121. (36)JosipBrozTito,Samoupravnisocijalizam,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.106110. (37)Isto,str.120121. (38)MarxEngels,Raniradovi,Naprijed,Zagreb,1973,str.393394. (39)MarxEngels,Ohistorijskommaterijalizmu,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.148149. (40)EsadCimi:Uvodumarksizam,SSOJ,Beograd,1975,str.8689. (41)MarxEngels,Raniradovi,Naprijed,Zagreb,1973,str.9091. (42)EsadCimi,Uvodumarksizam,SSOJ,Beograd,1975,str.8990. (43)FriedrichEngels,LudwigFeuerbachikrajklasinenjemakefilozofije,Naprijed,Zagreb,1973, str.225227. (44)KarlMarx,KapitalIII,Prosveta,Beograd,1973,str.1816. (45)KarlMarx,Kritikagotskogprograma,MarxEngels,Izabranadjela11,Kultura,Zagreb,1951,str. 15. (46)AdolfDragievi,Osnovepolitikeekonomije,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.134141,

113

(47)JosipBrozTito,Oradnikomupravljanjuprivrednimpreduzeima,Kulturniradnik,br.5/77,str. 535. (48)JosipBrozTito,Revolucionarnasamodjelatnostradnikeklase,Kulturniradnik,br.5/77,str.56 66. (49)JosipBrozTito,IntervjuzaRTB,Vjesnik,24.5.1972. (50)Isto (51)JosipBrozTito,Samoupravnisocijalizam,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.206. (52)ProgramSavezakomunistaJugoslavije,Stvarnost,Zagreb,1965,str.217218. (53)MarxEngels,Ohistorijskommaterijalizmu,kolskaknjiga,Zagreb,1974,str.211288.

114