SAVJETI

Uvod

ZA

UENJE

___________________________________________________________________________

Na samom poetku elim istai da su savjeti koje u ovdje ostaviti provjereni u praksi, te da su moji studentski dani ve odavno iza mene. Ja sam spadao u grupu ljudi koji nisu eljeli proputati izlaske i sve ostalo to mladost nosi zbog uenja i pripremanja ispita. Ali, ipak nisam obnovio niti jednu godinu. Dakle, ako elite postii 9 ili 10 na ispitu, ovi savjeti nisu za vas, ali ako elite da polaete ispite a da pri tome ne proputate izlaske, onda ste na pravom mjestu. Moj moto je uvijek bio ''izlasci ne smiju da trpe zbog uenja''. Zbog toga sam razvio metode uenja koje oduzimaju najmanje vremena., a postiu dobre rezultate. Ako neko kad proita moje savjete pomisli da mu ne mogu koristiti, neka ih proita ponovo nakon izvjesnog vremena, moda e promijeniti miljenje. Iako sam ove savjete namijenio prije svega studentskoj populaciji, siguran sam da e i srednjokolci nai neto za sebe. Osnovna prednost ovog naina uenja jeste kratko vrijeme za spremanje ispita te velika fleksibilnost, odnosno prilagodljivost raznim uvjetima. Ovdje se ne nalazi recept za uspjeh bez truda, ve samo nain na koji se moe skratiti vrijeme uenja. Podvlaim, savjeti koje u ovdje ostaviti proizilaze iz mog linog iskustva, obzirom da je svaki ovjek specifikum za sebe, sigurno je da je neophodno da se primjenjuju razliite metode i pristupi, a ovo je samo jedan od mnogih. Ja nisam nikakav psiholog, i ne pristupam ovom problemu sa naunog aspekta, ve isto sa empirijskog stanovita. Pogreni metodi uenja Prvo elim navesti par metoda uenja koje ja smatram pogrenim i objasniti njihove nedostatke. Postoji mnogo ljudi koji ue materiju na pamet ( kao pjesmicu ). esto svi imamo priliku uti kad neko kae:''da mi se samo bi sjetiti kako poinje, znao bih dalje''. Veliki broj ljudi se najee kad to uju. Glavni nedostatak takvog uenja jeste da se gubi dosta vremena na uenje, potrebno je puno ponavljanja, a nakon izvjesnog vremena malo toga ostane u sjeanju. Istina postoji veliki broj uspjenih studenata, i sam poznajem nekoliko, koji prakticiraju takav sistem uenja. Postoje sluajevi kada je doista neophodno uiti na pamet, kao to je uenje definicija i sl. Ali, i tada preporuujem da se materija prije svega dobro rastumai, pa tek onda naui na pamet. *** Jedan od naina za koji sam uo da neki koriste jeste metod ''jedan naprijed-nazad dva''. Radi se naime o metodu gdje studenti nakon to naue novu lekciju, vrate se da ponove predhodnu a zatim novonauenu lekciju. Zatim ine korak naprijed uei novu lekciju, i sve tako do kraja knjige. *** Slian, samo puno nazadniji nain je metod ''jedan naprijed-nazad na poetak''. Kod ovog naina uenja studenti osjete razoarenje kad shvate da se ne sjeaju predhodne lekcije, te se stalno, kad naue novu lekciju, vraaju na poetak, da bi ponovili i utvrdili predhodno gradivo. Ne moram posebno navoditi koliko vremena iziskuje ovakav nain uenja. ***

Moda jedan od najrasprostranjenijih naina uenja jeste ''uenje po poglavljima''. Sve knjige su podijeljene na poglavlja (dijelove), tako da se studenti odlue da ue lekciju po lekciju dok ne stignu do kraja poglavlja, a zatim obnove cijelo poglavlje, pa idu na sledee i tako do kraja knjige. Iako bolji od predhodnih naina, glavni nedostatak ovog metoda je taj to iziskuje puno vremena za uenja. *** est sluaj je da studenti prvo prepiu u svesku ono to smatraju da je potrebno nauiti, a zatim ''bubaju'' iz sveske. Vrijeme potrebno za prepisivanje gotovo je, pa dovoljno da se spremi ispit. Sama od sebe se nameu pitanja: Zato prepisivati kad jednostavno moe podvui u knjizi to to eli nauiti? Zar nije bolje uiti iz otkucanog preglednog teksta nego iz raznih ''vrakopisa''? Obino se u svesku prepiu nepovezane reenice, tako da ih je teko nauiti, i td. Jedina korist od ovog metoda je to se kasnije te sveske mogu iskoristiti kao skripta ako to neko lijepo pripremi, jo ako to i otkuca... Ovom prilikom elim istai da studenti duguju veliku zahvalnost piscima skripti, jer skripte olakavaju polaganje ispita, ali i oduzimaju dosta vremena njihovim piscima. Priprema za uenje Prije nego se pristupi spremanju ispita, potrebno je prikupiti to vie informacija o ispitu. Posebno je to bitno ako se ima malo vremena do ispita, te se ne moe pripremiti cijela knjiga. Potrebno je saznati: na koji nain profesor pita, da li je ispit usmen ili pismen, jesu li ispitna pitanja lekcijska ili konkretna, da li neka poglavlja ne treba uiti, koja poglavlja profesor forsira, koja su najea pitanja koja profesor postavlja (gotovo je pravilo da te uvijek jedno takvo pitanje podesi na ispitu), ako postoji skripta saznati je li dovoljna za ispit, ili je potrebno spremati iz knjige, na koji je nain najbolje spremati ispit (u jednom sluaju ja sam prvo spremao drugu polovicu knjige a potom prvu). Nekad je dobro otii na ''probni ispit'', odnosno otii na ispit, iako ga nema spremljena, samo da vidi kako izgleda ispit, pokupi pitanja, moda neku skriptu od kolega, ili pitanja koja se najee vrte. Kad su u pitanju usmeni ispiti, ja sam jedne prilike otiao na fakultet, stajao na hodniku neko vrijeme dok je trajao ispit, i zapisivao pitanja koja su postavljana. Standardna procedura je im neko izae sa ispita da ga svi pitaju ''ta te je pitao?'', i ja sam zapisivao. Na taj nain sam doao do nekih 30-tak pitanja, koja su mi bila dovoljna da poloim ispit. Metodika uenja Osnovni princip metode uenja koju ja zagovaram jeste da je bolje jednu lekciju proitati 3 dana po jedan put, nego za jedan dan 3 puta. Takav princip uenja potvruje i zvanina nauka. Moj savjet je da je za ispit dovoljno 3 puta prei knjigu (naravno ovo se ne odnosi na sve ispite), s tim da se prilikom uenja stalno ide naprijed, bez vraanja da se ponovi neka lekcija ili reenica. Kasnije u objasniti na koji nain treba uiti u ta tri kruga. Prije nego to se pone spremati ispit, savjetujem da se prvo procijeni koliko dana imamo na raspolaganju, te broj stranica koje je potrebno spremiti, ili broj pitanja ako uite po pitanjima.

Zatim se dani podijele na tri dijela, i to prema principu 50% - 30% - 20%. ( npr. za 20 dana 10-64, tj. za prvi krug 10 dana, drugi krug 6 dana, i za trei 4 dana ). Sledei korak je podijeliti broj stranica na te dane, za svaki krug posebno, s tim da obavezno ostavimo par dana slobodnih, jer e se desiti da u nekom od tih dana neemo uiti iz nepredvienih razloga. Na taj nain smo nainili plan prema kojem imamo predvieno koliko stranica u kojem danu trebamo prijei. Najbolje bi bilo da se drimo predvienog rasporeda. Svaka ast onome ko uspije. Pravljenje plana nam daje prikaz koliko ustvari vremena imamo do ispita, i koliko je potrebno dnevno stranica prelaziti. esto studenti budu u zabludi kad pomisle da imaju npr. 2 mjeseca do ispita, pa im se to uini mnogo, ali kad naine plan shvate da je to jako malo vremena, posebno ako se ima namjera izai na vie od jednog ispita. ta e se desiti? Prvo ete primijetiti da ne uspijevate stii nainjeni plan. Ne brinite, u poetku ete zaostajati za planiranim brojem stranica, zatim ete uspijevati pratiti plan, a onda ete uspijevati prelaziti i vie od planiranog. Ako primijetite da ne moete stii proputene stranice, savjetujem da ponete preskakati lekcije. Odaberite lekcije za koje smatrate da su manje bitne ili su teke za nauiti, i preskoite ih. Ono to je jako bitno je da ne smijete prelaziti rokove predviene za pojedine krugove. Do kraja roka predvienog za prvi krug nadstojite da preete cijelu knjigu, makar preskakali lekcije. Ako primijetite da u drugom krugu ne moete stii sve to ste preli u prvom, kad istekne vrijeme predvieno za taj krug prekinite sa uenjem. Vratite se na poetak i ponite sa treim krugom. Jo jednom podvlaim ne smijete probijati rokove. (Na primjer ja sam jedne prilike imao 15 dana da spremim ispit koji sam uio po skripti od 120 str. Radilo se o tekoj materiji. U prvom krugu preao sam svih 120 str. u drugom sam stigao prei 100str. a u treem svega 80 str. ) Jako je bitno da se materija pree najmanje tri puta. Kad zavrite s prvim krugom uenja, odnosno kad preete knjigu prvi put, imat ete osjeaj da nita ne znate. To je sasvim normalno. Kroz prvi krug uenja nauit ete terminologiju, te ete usvojiti fraze koje se stalno ponavljaju, to je jako korisno za nastavak uenja. Poslije drugog kruga jo uvijek ete imati osjeaj da sve to ste nauili negdje lebdi i da niste spremni za ispit. Tek nakon treeg kruga osjetit ete da poznajete materiju i da ste spremni za ispit. Ako imate vremena vi knjigu preite i vie od tri puta, ali minimum je tri puta. Tehnika uenja za poetnike (brucoe) Obzirom da nisu u istoj poziciji brucoi i stedenti tree i etvrte godine, tehniku uenja u izloiti odvojeno. Brucoi nemaju nikakvo ili jako malo predznanje te im to predstavlja oteavajuu okolnost, tee usvajaju materiju i potrebno im je vie vremena. Prvi krug uenja U prvom krugu savjetujem da proitate lekciju, podvuete ono to smatrate bitnim, sa strane na marginama pravite zabiljeke, primjerice o emu se radi u tom pasusu, ili to jako naglasite tako to ete podvui markerom ili zaokruiti olovkom dio koji predstavlja pasus ( npr. ''Osnovni

elemeti su...'', ''svrha...'', ''dijele se na...'' i sl. ). Vodite rauna da u lekciji ne podvlaite previe, za lekcije normalne veliine dovoljno je da imate tri stvari koje ete nauiti, odnosno pasusa, ako je u pitanju lekcijski odgovor. Izbjegavajte da podvlaite po jednu ili dvije reenice u nekoliko pasusa, na taj nain ete imati da nauite nepovezane reenice, to e biti jako teko za zapamtiti. Pravi je problem ako uite po skripti koja je napisana na taj nain, sa nepovezanim reenicama. Uvijek imajte u vidu da na pismenom ispitu imate ogranieno vrijeme, tako da nemate vremena da piete mnogo, ve samo konkretne stvari. Nakon to ste podvukli to elite nauiti, vratite se na poetak lekcije i ponite uiti reenicu po reenicu. Obzirom da brucoi nemaju nikakvo predznanje nuno je da reenice ue na pamet. Ali, nemojte da to bude puko ''bubanje'', pokuajte da razumijete to to uite. Kad nauite jednu reenicu idite na sledeu i td. Nema vraanja na predhodnu reenicu. Kad doete na kraj lekcije, idete na sledeu lekciju. Jo jednom podvlaim nema vraanja na predhodnu reenicu ili lekciju u toku uenja. Drugi krug uenja Nakon to zavrite prvi krug usvojit ete terminologiju i fraze koje se stalno ponavljaju. To znatno olakava nastavak uenja. U drugom krugu ve imamo podvuene reenice sa zabiljekama na marginama te se sad trebamo fokusirati da uimo pasus po pasus. Znai, dijelove lekcija koje smo izdvojili kao bitne. Dakle, nauite pasus od nekoliko reenica, ili dio pasusa ako se radi o velikim pasusima. Trudite se da sa razumijevanjem uite. Ne nadstojite da nauite tano onako kako pie, ve onako kako je vama najlake zapamtiti. Kad doete na kraj lekcije idite na sledeu i td.Uite pasus po pasus bez vraanja na predhodni pasus ili lekciju. Trei krug uenja U treem krugu uenja vrijeme je da se fokusiramo na uenje itave lekcije. U ovom krugu uite cijelu lekciju. Sad e vam mnogo pomoi biljeke koje ste pravili na marginama. Nemojte pokuavati da se sjetite pojedinih reenica, ve se fokusirajte da znate o emu sve u toj lekciji treba da govorite. Na taj nain pripremite svoj odgovor. Ako znate 3-4 stvari o kojima trebate govoriti, nee vam biti teko sklopiti pa par reenica za svaku od njih. Na taj nain ete izbjei ''blokiranje'' koje se zna desiti na ispitu, kad studenti blokiraju pa se ne mogu sjetiti niega iako su imali spremljenu lekciju. Uei na taj nain uite lekciju po lekciju bez vraanja na predhodnu. Tehnika uenja za iskusnije studente Studenti koji imaju iza sebe vei broj poloenih ispita, uglavnom imaju razraene tehnike uenja, i ne ele ih mijenjati. Obzirom da imaju zavidno predznanje, ve su uveliko nauili i improvizirati na ispitima. Stoga ne elim davati savjete ovom dijelu populacije, nego samo iznijeti nain na koji sam ja pripremao ispit. Ja sam koristio tehniku ''iitavanja u tri kruga''. Na taj nain sam za kratko vrijeme uspijevao spremiti ispite, a na ispitu sam uvijek samostalno kreirao reenice kojima dajem odgovor, bez navoenja tano onako kako pie u knjizi. Prvi krug U prvom krugu sam paljivo itao lekcije i pritom kratko podvlaio bitne stvari na koje sam nailazio, s tim da se na jednoj stranici moe nai 3-5 podvlaenja. Pravio sam biljeke sa strane, koje mi kasnije mogu koristiti pri ponavljanju. Napominjem, da se ovdje ne radi o formalnom itanju, ve o paljivom itanju sa nadstojanjem da se razumije proitano. U ovom sluaju itao sam kompletne i sve lekcije, dakle nema podvlaenja reenica i preskakanja dijela teksta.

Drugi krug Ponovo se koncentriem na paljivo itanje s time da nadstojim zapamtiti koje tematske cjeline se u lekciji nalaze, u tome mi pomau biljeke sa strane, koje po potrebi nadopunjujem. Ako se u lekciji navode neke definicije, podjele i sl. pristupam standardnom uenju. Trei krug Paljivo itanje, s tim da se koncentriem samo na tematske cjeline koje sam odabrao kao bitne. Dakle ne itam cijeli tekst, nego samo odabrane dijelove. Ne moe da kodi ! Potrebno je odravati kontinuitet u uenju, jer kad se izae iz ''kondicije'' potrebno je par dana da se povrati, stoga kad se pone spremati ispit obino se prvi dan ui nekih pola sata, drugi i trei dan nekih 1-2 sata, a pred ispit vrijeme uenja ide do krajnjih granica (pogotovo za nas kampanjce :) ) 8-10 sati. Bilo bi dobro da bar jedan sat na dan uite, umjesto da pravite pauzu u uenju od par dana. *** Savjetujem da uite u sjedeem poloaju. Obavezno izbjegavajte da uite leei, posebno na leima. Taj je poloaj dobar ako elite malo itati pred spavanje, ali ako elite da ozbiljno uite onda je najbolji izbor tvrda stolica uz obavezno povremeno ustajanje zbog kimenog stuba koji obolijeva takvim dugotrajnim sjedenjem(jedan od uzroka diskushernije jeste dugotrajno sjedenje). Naite kompromis, uite sjedei na udobnom namjetaju, a samo kad vam se ukoe lea malo se ispruite, i to na desni bok. *** Ako moete, uite na glas (prigueno, ne preglasno) posebno kada su u pitanju strani jezici ili uenje/hifz Kur'ana na pamet. Nije greka ni uiti u sebi. Ali, uei na glas lake ete zapamtiti i nee vas prepasti va glas pri ponavljanju nauenog.Isto tako injenica je da u sjeanju ostaje ne samo vizuelni nego i audio zapis (ima ljudi koji lake pamte sluajui nego itajui). Uei na glas tee ete ''odlutati u mislima'', jer vas govor dri ''vrsto na zemlji''. Uz to, uei na glas ''izlomit'' ete jezik u novoj terminologiji, to e smanjiti mogunost da zamuckujete prilikom odgovora na ispitu. Mada, treba imati na umu da se puno bre ita u sebi nego na glas, tako da je najbolje kombinovati ova dva naina uenja. *** Meu studentima je prisutna i pojava uenja uz muziku. Postoji veliki broj onih koji su iz line prakse potvrdili da muzika jako kodi pri vjebanju zadataka i sl., ali kad je u pitanju klasino bubanje onda je za najbolju koncentraciju potrebna potpuna tiina. *** Savjetujem da se u toku uenja redovno odmarate. Kad osjetite da vam mozak blokira, i da jednostavno ''ne ide u glavu'', napravite pauzu. Nemojte se odmarati tako to ete gledati film na tv-u, nego izaite iz prostorije u kojoj uite i npr. sluajte milozvuno uenje Kur'ana, popijte kahvu sa prijeteljima. Najbolje je u ljetnom periodu odmarati van kue na svjeem vazduhu. Praktikujte uenje ujutru i po danu, a veer ostavite za odmor, relaksaciju i sl. . Uz to, uenje po noi moe koditi vaem vidu. Poslije viednevnog uenja, bez fizike aktivnosti, za relaksaciju naite nain da svoje tijelo oslobodite stresa, npr.malo pojaati ibadet dobrovoljnim namazima,zikrom a jako korisno je i tranje, bavljenje nekim sportom, fiziki posao i sl. Oraspoloite se i nasmijte se jer je to takoe uvijek dobar lijek protiv stresa.

*** Kad je u pitanju viesatno uenje, preporuujem da konzumirate neto slatko. ( amatersko objanjenje: prilikom uenja opada nivo eera u krvi a time i koncentracija, tako da se unoenjem eera odrava vei nivo koncentracije to je jako bitno za uenje ). Preporuujem da koristite sok(izbjegavajte gazirane sokove), zaslaeni aj, te sve vrste slatkia, naravno u razumnim granicama. *** Dok uite bilo bi dobro da imate papir na kojem ete praviti biljeke. To su biljeke koje vam kasnije moda nee trebati, ali e vam olakati uenje. Npr. kad neku rije ili frazu ne moete zapamtiti, zapiite je, tako ete je lake zapamtiti. Ili neku podjelu, def. i sl. Dobro bi bilo da na posebnom papiru zapiete sve nepoznate rijei, te da kasnije pokuate nai njihovo znaenje, tako da izbjegnete uenje neega to ne razumijete. *** Kad prilikom uenja naiete na podjele, prikaete ih sebi ematski. Na taj nain ete ih lake zapamtiti, a pomoi e vam i na ispitu prilikom pravljenja koncepta. Pokazat u primjer: U materiji se gotovo uvijek naie na neko nabrajanje. Kad treba nabrojati tri-etiri elementa, to i nije teko zapamtiti. Ali je problem zapamtiti kad treba nabrojati osam ili vie elemenata. Savjet kako uiti u ovim sluajevima meni je dao jedan prijatelj, a njemu neko drugi i td. Dakle, savjet je fiestruko provjeren i potvren kao efikasan. Uite na sledei nain: -u svakoj taki nabrajanja pronaite rije koja e vas asocirati na cijelu reenicu, -prvo slovo te rijei zapiite ispred reenice, odnosno take nabrajanja, -dobit ete okomit skup slova, -ta slova pokuajte zapamtiti kao jednu ili dvije-tri rijei, (ako redoslijed nabrajanja nije bitan, to je uglavnom sluaj, onda ta slova ispremijetajte tako da dobijete to bolju rije ), -na taj nain ete se na ispitu trebati sjetiti samo te rijei, a onda ete se lahko moi sjetiti na koju vas rije asocira koje slovo, a od te rijei izgradite reenicu na koju vas ona podsjea. Da biste bolje shvatili o emu govorim pokazat u vam primjer: E U K A T N O N D A T Ostale podjele trokova su: - ekonomski i neekonomski trokovi, - ukalkulisani, realizovani i naplaeni trokovi, - kontrolisani i trokovi izvan kontrole, - apsorbovani, preapsorbovani i neapsorbovani opti trokovi, - trokovi proizvodnje i trokovi prometa, - nizbjeni trokovi i oni koji se mogu izbjei, - odloeni i neodloeni trokovi, - nepovratni trokovi - distributivni trokovi, - agencijski trokovi, - transakcijski trokovi

Dakle dobili smo red slova EUKATNONDAT, samo zamjenom redoslijeda dva slova dobit emo EU-KANTON-DAT. Mislim da ovu izvedenicu nije teko zapamtiti.

*** Tokom studija vie puta ete se nai u situaciji da imate jako kratak period do ispita. Ta situacija moe biti dvojaka: u prvom sluaju moete biti u situaciji da nakon pismenog imate jako malo vremena do usmenog (obino se deava kad se ne nadate da ete proi pismeni) tada morate izai na ispit, i drugi sluaj je kad imate kratak period do ispita pa se dvoumite da li izai na njega-savjetujem da izaete na ispit, jer ako ga i ne poloite imat ete priliku da vidite kako izgleda ispit, koja su pitanja najea, a uz to spremit ete znatan dio materije to e vam koristiti kasnije. Kad imate kratak period vrijeme je da napravite ''skriptu od skripte''. To znai da nema vremena za temeljito uenje, ve samo povrno i brzo. Vrlo je korisno ako imate informaciju koja su pitanja najea. Tada samo njih pripremajte. Ako ne raspolaete tim informacijama onda sami odaberite koje ete lekcije uiti a koje preskoiti. Ne uite opirno, ve samo po tri do etiri reenice iz lekcije. Podijelite vrijeme koje imate na dva dijela, tako da moete prei materiju bar dva puta. Ako vam ispit nije u jutarnjem terminu pokuajte bar brzo proitati, na dan ispita, sve to ste uili. Na ispitu, ako se radi pismeno, trudite se da napiete to vie. Svaku reenicu koju znate, proirite to vie. Koristite se ponekad taktikom da na kraju reenice napiete ''odnosno'' pa napiete sve to ste ve rekli samo u malo drugaijem kontekstu . Ne koristite skraenice. Piite stvari koje i ne pripadaju direktno tom pitanju ali se mogu dovesti u vezu. Ako ne znate pitanje koje ste dobili, pokuajte nai neto iz ostalog znanja koje imate to bi se moglo iskoristiti, ili ako nita drugo piite drugu lekciju koja je najslinija dobivenom pitanju. Ne dozvolite da vam neko pitanje ostane neodgovoreno. Isti sluaj je sa usmenim odgovorom, samo to je mnogo tee. Morate govoriti polako da bi u meuvremenu mogli smisliti ta dalje priati. Istina, kod nekih ispita muljanje je jednostavno nemogue, ali zato gdje moe - treba pokuati. Prepisivanje preporuujem samo u sluajevima kad to profesor preutno dozvoljava. *** Na usmenom ispitu pravilo je da imamo malo vremena da pripremimo koncept. Molim vas obratite panju, to je koncept a ne pismeni odgovor. Ne pokuavajte da napiete sve to znate, ve samo kratke teze o emu ete govoriti, da ne bi pravili pauze tokom odgovora. Ako imate neke podjele prikaite ih ematski, ako ste ih na taj nain uili. Umjesto zakljuka Osnovna svrha napisanih savjeta je da, Allaha radi, pomognem onima koji savjete i nauku trae, a ne da nekoga ubjeujem kako treba uiti. Dakle, ako naete neto to smatrate korisnim i sami se osvjedoite , podijelite to i sa drugima.Na zadatak je robovanje Allahu s.w.t. a to moemo samo znanjem zato svrha ovih savjeta i metoda je pomoi onima kojima je pomo potrebna na putu stjecanja korisnog znanja.