1

1. U V O D
Mjerenja imaju znaajnu ulogu u razvoju ljudskog drutva uopte, a u razvoju nauke i tehnike posebno. U elektrotehnikoj nauci i njenoj primjeni, elektrina mjerenja zauzimaju veoma vano mjesto. Elektrina mjerenja pomau da se tano i pravilno shvate zakonitosti elektriciteta i njegove primjene. U inenjerskoj praksi, mjerenjem se utvruju svojstva elektrotehnikog materijala, provjerava kvalitet izraenih proizvoda, provjerava ispravnost elektrinih instalacija,mjerenjem se dobija informacija o ispravnosti i sigurnosti ureaja, kao i o ekonominosti njegovog rada. Pomodu ekstenzometrijskih metoda dobijaju se lokalne deformacije na konstrukciji u radnim ili laboratorijskim uslovima. Sa poznavanjem ove veliine, moemo dobiti naponsko stanje u mjernim takama to je i najede i cilj ispitivanja. Ova mjerenja se mogu izvesti pomodu razliitih instrumenata, a u zavisnosti od vrste ispitivanja, namjene i opteredenosti konstrukcije. Njima se mjeri promjena duina usljed opteredenja ili promjena elektrinih veliina (npr., otpora, kapaciteta, indukcije i dr.).

1. METODE ISPITIVANJA

Ispitivanjem mainskih konstrukcija ili njenih sastavnih dijelova dobijamo podatke o stanju napona ili deformacija na pojedinim karakteristinim mjestima. Ako se ispitivanjem dobija jedna veliina, druga se dobija na osnovu poznatog obrasca Hukovog zakona : , koji vai za oblast elestinih deformacija. Sa sve vedim zahtjevima i potrebama za ispitivanje mainskih konstrukcija razvijane su razliite metode ispitivanja. One se stalno usavravaju radi dobijanja to pouzdanijih podataka o mainskoj konstrukciji. Ove metode se mogu svrstati u vie grupa i to:

ekstenzometrijske metode; metoda fotoelastinosti; metoda krtog laka; Moare metoda; ultrazvuna metoda i dr

3. EKSTENZOMETRIJSKE METODE

Pomodu ekstenzometrijskih metoda dobijaju se lokalne deformacije na konstrukciji u radnim ili laboratorijskim uslovima. Sa poznavanjem ove veliine, moemo dobiti naponsko stanje u mjernim takama to je i najede i cilj ispitivanja. Ova mjerenja se mogu izvesti pomodu razliitih instrumenata, a u zavisnosti od vrste ispitivanja, namjene i opteredenosti konstrukcije. Njima se mjeri promjena duina usljed opteredenja ili promjena elektrinih veliina (npr., otpora, kapaciteta, indukcije i dr.).

4. VRSTE EKSTENZOMETARA

Ekstenzometri su naprave ili instrumenti pomodu kojih se mjeri lokalna deformacija na konstrukciji usljed opteredenja. Veliina ovih promjena, lokalnih deformacija, moe se mjeriti mehanikim putem, pomodu tzv.mehanikih ekstenzometara, optikih ekstenzometara i pomodu mjernih traka.

Ekstenzometar slui za mjerenje malih deformacija.

Deformacije koje nastaju u epruveti uobiajnih dimenzija, pri naponima u podruju elastinosti, toliko su male da se mogu indikovati jedino,ako se upotrijebi neki sistem za njihovo povedanje. Za tu svrhu koriste se posebni instrumenti tenzometri. Jedna od osnovnih karakteristika svih ekstenzometara je "baza ekstenzometra". Ona predstavlja razmak izmeu repera kojima se oznaava meuodstojanje krajnjih mjernih znaaka, tako da "baza" odreuje radnu mjernu duinu za vrijeme ispitivanja. Baze ekstenzometra su ili stalne (50 ili 100 mm) ili su kod izvjesnih ekstenzometara podeljive u granicama od 30 - 120 mm , a oznaava se sa Le. Prema principu rada imamo tri vrste ekstenzometra: -mehanike; - optike; -elektrine. Takoe ekstenzometri mogu da se podijele na: -kontaktne i beskontaktne. Optiki u irem smislu su beskontaktni, a elektrini i mehaniki kontaktni.

Tenzometri se koriste za mjerenje deformacija ne samo na epruvetama, u laboratorijskim uslovima, ved i na gotovim mainskim ili graevinskim konstrukcijama. Cilj ispitivanja gotovih konstrukcija obino se svodi na to da se, koristedi se postavkama elementarne nauke o vrstodi, odnosno analitikim vezama izmeu napona i deformacija, odrede maksimalni naponi u pojedinim dijelovima konstrukcije. Pri mjerenju deformacija tenzometar se na podesan nain privrsti uz epruvetu ili dio konstrukcije ija se deformacija eli da izmjeri. Mehaniki i optiki tenzometri oslanjaju se na epruvetu ili dio konstrukcije preko sjeiva ili iljka u dvije take ije je rastojanje jednako mjernoj duini. Ovaj razmak se naziva jo i baza tenzometra. Jedna taka baze je nepokretna, a druga se pomjera pri deformisanju materijala. Ovo pomjeranje se pomjera i oitava na instrumentu.

4.1 MEHANIKI EKSTENZOMETRI Postoji vie izvedbi mehanikih tenzometara, a ovdje de biti objanjeni osnovni principi rada dva najede koritena mehanika tenzometra: - Martens-Kenedijev tenzometar i - Bauingerov tenzometar.