PONAANJE PELA U OVISNOSTI O TIPU I BOJI KONICA I PODRIJETLA MATICA Prof.dr.sc. Zvonimir Tucak Sveuilite J.J.

. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Mr.sc. Marin Periki Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavod Vinkovci Prof.dr.sc. Tanja Tuek Visoko gospodarsko uilite Krievci Dr.sc. Zdravkon Lakti Udruga proizvoaa matica Saetak Poznato je da pelari koriste u dobivanju meda matice razliitog podrijetla (prirodne i selekcionirane) i razne tipove konica Langstroth Rott (LR), Dadant-Blatt (DB), Albertnideri (A) koje su obojene razliitim bojama, najee onima koje pele mogu prepoznati: utom, modro zelenom i tamno modrom. Na rad imao je za cilj utvrditi ponaanje pela u ovisnosti od navedenih imbenika. Ponaanje pela pratili smo kod tri skupine od 20 konica razliitog tipa (LR 20, DB 20, A 20) razliitog podrijetla matica (u 10 konica svakog tipa bile su prirodne uzgojene, u drugih 10 selekcionirane). Polovica svakog tipa konica i odgovarajuih matica bile su obojene utom i tamno modrom bojom. Sadraj ponaanja pela ukljuivalo je: 1. brzinu izlaska pela iz konica, 2. pronalaenje medonosnog bilja (oblik i spektar boja), 3. duljina zadravanja na medonosnom bilju. Rezultati istraivanja 1.) Tip konice nije bitno utjecao na brzinu izlaska pela iz konica. Promatranjem je uoena malo vea brzina izlaska pela (prirodni uzgoj matica) iz A konica. 2.) Kod pronalaenja odgovarajueg medonosnog bilja uoena je velika povezanost i privlanost boje konice (gdje pele borave) i boje medonosnog bilja. Pele zapamte da na odreenoj boji cvijeta, nau hranu, a zapamte i boju svoje konice. To svojstvo dolazi do potrebe kod skupljanja hrane i kod orijentacije u prirodi. Pele dosta dobro razlikuju predmete kao i oblike pojedinih cvjetova. Pele ne mogu meusobno razlikovati likove priblino jednake veliine, ali raznog oblika (krug, trokut, kvadrat)i veliine da. 3.) Na duljinu zadravanja pela na medonosnom bilju pored ekolokih imbenika (temperature, vlage), stanja pelinje zajednice (da li je u rojidbenom stanju ili ne, prehrana legla itd.) uvelike utjee oblik, boja i aroma medonosnog bilja. Zakljuci 1.) Tipovi konica ne utjeu znaajno na ponaanje pela. 2.) Kod pronalaenja odgovarajueg medonosnog bilja pele poletaju u pravcu medonosnog bilja koje je iste ili sline boje kao i konica gdje borave. 3.) Na duljinu boravka pele na medonosnoj biljci utjee: oblik, boja i aroma medonosnog bilja. 4.) Sve navedene osobitosti iste su kod pela iz prirodnog uzgoja i selekcioniranih. Literatura Tucak, Z., Bai, T., Horvat, S., Pukadija, Z. (2005.): Pelarstvo III