Sadraj

Predgovor hrvatskom izdanju Predgovor Uvod Prvi d i o Z N A N O S T NAMJERE

Prvo poglavlje: Promjenjiva tvar Drugo poglavlje: Ljudska antena Tree poglavlje: Dvosmjerna ulica etvrto poglavlje: Srca koja kucaju kao jedno

11 15 21 35
37 57 75 91

Drugi dio A K U M U L I R A N J E ENERGIJE

Peto poglavlje: Ulazak u hiperprostor esto poglavlje: Raspoloenje Sedmo poglavlje: Pravo vrijeme Osmo poglavlje: Pravo mjesto

111
113 135 157 175

Trei d i o

S N A G A V A I H MISLI
Deveto poglavlje: Mentalni nacrti Deseto poglavlje: Vudu-efekt Jedanaesto poglavlje: Molitva za prolost Dvanaesto poglavlje: Eksperiment namjere

189
191 213 233 253

e v r t i d i o EKSPERIMENTI
Trinaesto poglavlje: Vjebanje namjere etrnaesto poglavlje: Vai eksperimenti namjere Petnaesto poglavlje: Skupni eksperimenti namjere

279
281 299 305

Zahvale Biljeke Bibliografija O autorici

309 311 355 395

Bog se sprema, arolija je iva ... arolija nikada nije umrla. Leonard Cohen: Bog je iv, arolija se sprema"

Predgovor h r v a t s k o m Izdanju
Nakon to je Lynne McTaggart napisala knjigu Polje - koja je na vrlo detaljan nain opisala znanstvena otkria nekoliko znanstvenika iz raznih podruja znanosti, ija su otkria ukazala na postojanje sveproimajueg polja koje nas sve povezuje i koje se moda nalazi u temelju svijeta ili, bolje reeno, projekcije svijeta kakvu vidimo - na metnulo se logino pitanje: to s tim otkriima? Kako nam spozna je o postojanju polja mogu pomoi? Kako ih moemo iskoristiti na svoju dobrobit? Zapravo, polje neprekidno radi, htjeli mi to ili ne. Ono nije izvan, ispod ili iznad nas, ono je jednostavno sveproimajui i svepovezujui medij iza okvira i koncepata prostora i vremena. Bezprostorni i bezvremenski medij koji sve ini moguim. Ako vas opis podsjea na Boga - da, istina je, premda je Lynne McTggart u svojoj knjizi vrlo uspjeno izbjegla bilo kakvu naznaku toga pojma. To mi se posebno dopalo. Uostalom, tko voli da se zakljuuje umjesto njega? I k tomu, Bog je pojam ili koncept koji ne mogu shvatiti ili pojmiti niti oni koji imaju najvee kapacitete za intuitivno, filozofsko ili logiko shvaa nje svijeta. Bog je iza spoznaje - ako ga ne vidite svugdje, neete ga vidjeti nigdje. Da ne govorimo o tome da se uz pojam 'boga' auto matski asocijativno vezuju svakojaki iskrivljeni pojmovi od kojih je teko pobjei.

li

Zato - polje! Polje nulte toke, kvantni vakuum ....moete ga zvati i punim imenom. Fiziari ga poznaju kao mogu izvor nevjerojatno goleme koliine energije, tolike da bi se energijom pohranjenom u jednom kubinom centimetru prostora moglo dovesti do toke vre nja sve oceane svijeta. Mistici ga poznaju kao polje svijesti. Polje ima udesne karakteristike koje kvantna fizika pripisuje isklju ivo kvantnim razinama svijeta, smatrajui da se kvantni fenomeni - efekt promatraa ili nelokalnost - odnose iskljuivo na kvantni svi jet. No, istraivanja izvan srednje struje znanosti, dakle istraivanja remote wievinga, mikropsihokineze, iscjeljenja na daljinu, iskustava bliske smrti i drugih pokazala su da se i nelokalnost i efekt promatra a mogu prepoznati i na ovoj naoj makrorazini. Sada kad smo to konstatirali vratimo se opet na mikrorazinu svijeta i na slavni efekt promatraa. Pojednostavljeno i slikovito reeno, ne to je u isto vrijeme estica i val. A esticom postaje u trenutku kad netko promatra, kao da tada ta estica nekako zna da je promatrana. Kao da ima svijest o tome. Ili kao da ju je sam in promatranja doveo u ivot. Ili sam in obraanja panje. Izaberite koje god objanjenje hoete, ne moe biti ni vie ni manje tono od bilo kojeg drugog. No, bitna je poruka. A ona glasi: Stvarnost je nedovrena. Ormar, stol, zrak, automobil - sve to oko sebe vidimo na temeljnoj je razini sastavljeno od mnotva subatomskih estica koje cijelo vri jeme nastaju i nestaju ni iz ega - iz polja. Isto vrijedi za naa tijela, mozak, oi. A ipak, tim oima i mozgom koje na okupu dri tako sumnjiv mehanizam kao to je stvaranje i nestajanje milijardi estica, vidimo predmete koje na okupu takoer dri taj isti mehanizam. To je ve jedna druga pria, pria o holografskom svemiru, ili moda

neka trea ili etvrta pria. Mnotvo je interpretacija svijeta oko nas, pri emu svaka smatra da je pretplaena na to da bude u pravu. Ono to ima veze s knjigom koju drite rukama jest odgovor na

pitanje koje proizlazi iz gornje reenice. Ako je stvarnost stalno ne dovrena - tko ili to ju dovrava? Odgovor koji nudi ova knjiga jest: Namjera. Da je misao energija - koju najee putamo nekontroliranu - da nas nije nova misao. Isto vrijedi i za namjeru. Pritom se misli na pravu, dubinsku, istinsku namjeru izraenu s vjerom i uvjerenjem u ishod. Nikako na neku povrinsku think-pink" filozofiju koja nali kuje tankom pokrovu leda iznad kilometara divljeg oceana. Ljudima sklonim mistinom ili intuitivnom promiljanju svijeta to je oduvijek bila lako prihvatljiva injenica. Njihova namjera je ta koja oblikuje svijet. Svijet je onakav kakvim ga sami vide. No, to je bilo gotovo nemogue znanstveno dokazati zato to je gotovo nemogue postii ponovljivost ili objektivnost promatranja kod takvih sloe nih, suptilnih pojava kao to je svakodnevni ivot. I tako dolazimo do jo jednog pitanja: je li mo namjere danas mo gue znanstveno dokazati? Odgovor je: Da. A kako - to ete saznati na stranicama knjige koju ste upravo otvo rili. Ona nije prirunik za sretniji ivot, ona je znanstveni putokaz za zapadne racionalistiki odgojene umove, da razmisle o onome to im moda intuicija ve govori. Zato bismo, uostalom, ikome i vjerovali bez dokaza? Ionako nam svakoga dana sa svih strana i previe lau. Spoznaja da je naa namjera alat i shvaanje naina na koji se taj alat koristi i kako funkcionira oslobaajua je. Spominjao sam Boga negdje u sredini teksta? Namjera svakoga od nas stavlja u tu ulogu

12

13

jer od gline stvarnosti moemo napraviti proizvod kakav god eli mo. Ali moramo zadovoljiti samo jedan uvjet; da budemo svjesni, da znamo da to moemo. Naslov ove knjige je Eksperiment namjere jer ona to uistinu jest - po kuaj da se na jednom mjestu prikupe razna neovisno napravljena znanstvena istraivanja koja su dola na trag slinim pojavama ili pre poznala neke njihove karakteristike. Neke od likova knjige imao sam prilike osobno sluati i razgovarati s njima na konferenciji odranoj u oujku 2007. u Londonu pod nazivom Eksperiment namjere". Ne znam koja im je bila namjera, ali mene su uvjerili da je namjera doista ona spona koja povezuje ono izvan nas" i ono unutar nas" u jedan spregnuti sustav. U stvari, mi stalno i jesmo taj spregnuti sustav, jedno veliko jedno", ali zaboravivi to i putajui nae namje re da nekontrolirano divljaju, moemo napraviti puno - kako loeg tako i dobrog. Svemir nas uvijek slua i djeluje, bili mi toga svjesni ili ne. Zato taj omjer ne bismo promijenili u smjeru dobrog, korisnog i ivotno podravajueg? Alat je danas ve dobro poznat: namjera. Moda je prvi korak namjera da saznamo to je to uope - namjera?

Predgovor
Ova knjiga dio je nedovrenog posla, zapoetog 2001. godine, kada sam objavila knjigu Polje". Dok sam pokuavala nai znanstveno objanjenje za homeopatiju i duhovno iscjeljivanje, nehotice sam ot krila stvaranje nove znanosti. Tijekom svog istraivanja, naila sam na skupinu znanstvenih pionira koji su dugo godina preispitivali kvantnu fiziku i njene nevjerojatne implikacije. Neki su ponovno otkrili jednadbe koje su u standar dnoj kvantnoj fizici smatrane suvinima. Te jednadbe, koje su ozna avale Polje nulte toke, bavile su se nevjerojatnim kvantnim poljem koje se generira kroz beskrajni prelazak energije meu subatomskim esticama. Postojanje Polja znai da je sva tvar u svemiru povezana na subatomskoj razini kroz stalnu izmjenu kvantne energije. Drugi su dokazi pokazali da smo svi, na najosnovnijoj razini, skup pulsirajuih energija, koje su u stalnoj interakciji s ogromnim ener getskim morem.

K r e i m i r Miak

No, najkontroverzniji dokaz je uloga svijesti. Dobro osmiljeni po kusi koje su ti znanstvenici proveli pokazali su da je svijest tvar koja djeluje izvan naeg tijela - visokouredena energija s moi mijenjanja fizike tvari. Usmjeravanje misli na neki cilj utjecalo je na aparate, stanice i viestanine organizme, poput ljudskih bia. Ta snaga uma prelazila je ak i granice vremena i prostora.

14

15

vredgovor

U Polju" sam pokuavala izvesti logine zakljuke tih raznovrsnih pokusa i sjediniti ih u jednu uopenu teoriju. Polje" je stvorilo sliku povezanog univerzuma i ponudilo znanstveno objanjenje mnogih ljudskih misterija, od alternativne medicine i duhovnog iscjeljivanja do ESP-a i kolektivnog nesvjesnog. Polje" se oito dotaklo prave toke. Primila sam stotine pisama ita telja kojima je ta knjiga promijenila ivot. Jedna je spisateljica eljela napisati roman u kojem bih ja bila jedan od likova. Dva su skladate lja, inspirirana Poljem", napisala skladbe od kojih je jedna bila izve dena na meunarodnoj pozornici. Bila sam u filmu Koji k....!? Niz zeju rupu" i na kalendaru Koji k.... uope znamo!?", koji su izdali producenti filma. Citati iz Polja" pojavili su se i na boinim esti tkama. Bez obzira to su me takve reakcije usreile, osjeala sam da je moje putovanje jedva zapoelo. Znanstvena otkria koja sam prezentirala u Polju" upuivala su na neto izvanredno i uznemirujue: usmjere na misao imala je neku vrstu sredinje uloge u stvaranju stvarnosti. Usmjerena misao - ono to znanstvenici zovu namjerom - proizvo dila je energiju koja je imala snagu dovoljnu za izmjenjivanje fizike stvarnosti. Jednostavna misao mogla je promijeniti na svijet.

Ako linearno vrijeme i trodimenzionalni prostor ne postoje, mogu li se vratiti u prolost i izbrisati sve ono zbog ega alim? I moe li moja kap promijeniti ogromno more patnje na ovom planetu? Implikacije koje ovi dokazi nose bile su uznemirujue. Trebamo li budno paziti na svaku misao? Je li pesimistian pogled na svijet pro roanstvo koje se samo ispunjava? Imaju li sve te negativne misli - taj stalni unutarnji dijalog prosuivanja i kritike - ikakvog uinka izvan naih glava? Postoje li uvjeti pod kojima misli imaju bolji uinak? Moe li misao uvijek imati utjecaja ili vi, va cilj i univerzum trebate biti u ispra vnom raspoloenju? Ako sve u svakom trenutku utjee na sve ostalo, zar to ne bi ponitilo svaki uinak? to se dogaa kada vei broj ljudi istovremeno misli isto? Bi li to ima lo jai uinak? Postoji li broj ljudi koji treba dostii kako bi njihove misli imale najjai, maksimalni uinak? Da li namjera ovisi o veliini skupine - vea skupina stvara jae uinke? Ogromna je koliina literature napisana o moi misli, poevi od Mislite i bogatite se ", djela Napoleona Hilla, jednog od prvih gu
1

rua samoostvarenja. Namjera je postala jedna od najdraih pojmova New Agea. Iscjelitelji govore o lijeenju pacijenta namjerom". ak i Jane Fonda pie o odgoju djece namjerom".
2

Nakon to sam napisala Polje", razmiljala sam o jaini te moi i pitanjima koja proizlaze iz toga. Kako bi se, na primjer, pokusi iz laboratorija mogli primijeniti na svijet u kojem ivimo? Da li bih mogla, primjerice, stati na prugu i, poput Supermena, mislima zau staviti vlak? Da li bih mogla poletjeti na krov svoje kue i popraviti ga? Mogu li zaboraviti na lijenike i iscjelitelje jer se sada mogu sama lijeiti? Mogu li moja djeca dobro napisati test iz matematike ako ja to elim?

Pitala sam se to zapravo znai namjera" i kako je netko moe uspje no upotrijebiti? Napisano je obilje materijala o tome - mjeavina istonjake filozofije s primjesama Dalea Carnegiea - ali s vrlo malo znanstvenih dokaza. Odgovore na ta pitanja potraila sam u znanosti. U znanstvenoj sam literaturi traila studije iscjeljivanja na daljinu i drugih oblika psihokineze te snage uma. Pokusi opisani u Polju" veinom su provedeni

16

tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea: kako bih saznala vie, prouila sam novija otkria u kvantnoj fizici. Okrenula sam se ljudima koji su uspjeli svladati namjeru i koji su mogli izvoditi nevjerojatne stvari. To su bili duhovni iscjeljitelji, bu distiki redovnici, uitelji Qigonga, amani. Pomou njih sam po kuala razumjeti transformacijske procese kroz koje su proli kako bi uspjeno mogli koristiti vlastite misli. Otkrila sam obilje naina na koje se namjera koristi u svakodnevnom ivotu - primjerice, u sportu i u iscjeljivanju. Prouavala sam kako su urodenike kulture ukljuile usmjerenu misao u svoje svakodnevne rituale. Tada sam poela otkrivati dokaze koji govore da vie umova, usmje renih na jedan cilj, imaju jai uinak od individulanih napora. Ti intrigantni dokazi, kojih je veinu sakupila Organizacija za transcedentalnu meditaciju, nagovijetali su da skupina slinih misli stvara red u inae kaotinom Polju nulte toke. U toj je fazi mog putovanja zavrila utabana staza, a ispred mene se prostirala nenastanjena divljina. Jedne veeri moj suprug Brian rekao mi je neto nevjerojatno: Zato ti ne bi organizirala neke skupne eksperimente?" Nisam fiziarka. Nisam nikakva znanstvenica. Zadnji pokus napravi la sam u drugom razredu srednje kole. Meutim, imala sam ono to malo znanstvenika ima: ogromnu testnu skupinu. Skupne je pokuse nevjerojatno teko izvesti u obinom laboratoriju. Istraiva bi morao vrbovati tisue sudionika. Kako bi ih naao? Gdje bi ih smjestio? Kako bi ih naveo da istovremeno misle isto? itatelji knjige idealna su skupina istomiljenika koji e, moda, su djelovati u testiranju jedne ideje. I, zaista, ve sam imala veliki broj

redovitih itatelja s kojima sam komunicirala preko interneta i dru gih aktivnosti vezanih za Polje". O takvim sam pokusima prvo razgovarala s Robertom Jahnom, deka nom Odjela za strojarstvo na Princetonu, i psihologinjom Brendom Dunne, voditeljicom PEAR laboratorija, takoer pri Princetonu. Upo znala sam ih kroz istraivanja za Polje". Jahn i Dunneova trideset su godina skupljali dokaze o utjecaju usmjerene namjere na aparate. U po tpunosti se pridravaju znanstvenih metoda. Robert Jahn je medu rije tkim osobama koje sam upoznala, a koje izgovaraju savrene, potpune reenice. Brenda Dunne ima jednako perfekcionistiki pristup pokusi ma i jeziku. Bila sam sigurna da u mojim pokusima nee biti previda ako ih oni budu radili. Njih dvoje takoer na raspolaganju imaju iroki spektar znanstveni ka. Vode Meunarodni laboratorij za istraivanje svijesti (Inernational Consciousness Research Laboratory), iji su lanovi medu najprestinijim znanstvenicima koji se bave istraivanjem svijesti. Dunneova tako er vodi PEARTree, skupinu mladih znanstvenika koje zanima istrai vanje svijesti. lahna i Dunneovu privukla je moja zamisao. Puno puta smo se sastali i razmatrali razliite mogunosti. Konano, za provoenje prvih ekspe rimenta namjere predloili su Fritza-Alberta Poppa, pomonika upra vitelja Meunarodnog instituta za biofiziku (International Institute of Biophysics - I IB) u njemakom gradu Neussu. Ja sam ga upoznala tije kom istraivanja za Polje". On je prvi otkrio da sva iva bia zrae slabu svjetlosnu struju. Popp se, takoer, strogo pridrava znanstvenih metoda budui da je poznati njemaki fiziar s meunarodnim priznanjem za svoja otkria. I drugi su znanstvenici eljeli sudjelovati: Gary Schwartz, psiholog iz Centra za biopolje pri Sveuilitu u Arizoni, Marylin Schlitz,

18

19

potpredsjednica Odjela za istraivanje i edukaciju Instituta za noetike znanosti, Dean Radin, znanstvenik iz IONS-a, i Roger Nelson, psiholog iz Projekta globalne svijesti (Global Consciousness Project). Ovaj projekt nema skrivene sponzore. Internetska stranica i nai pokusi financiraju se iskljuivo iz zarade ove knjige i iz dotacija. Znanstvenici koji se bave eksperimentalnim istraivanjima obino ne razmiljaju o implikacijama svojih otkria. Stoga sam pri skupljanju po stojeih dokaza 0 namjeri pokuala razmotriti implikacije naeg rada i spojiti zasebna otkria u jednu koherentnu teoriju. Kako bih rijeima opisala matematike jednadbe, morala sam se posluiti metaforikim opisima istine. Tada sam, uz pomo znanstvenika, morala teoretizirati. Vano je shvatiti da su zakljuci navedeni u ovoj knjizi plod pionirske znanosti. Te su zamisli jo u fazi izgradnje. Sigurno e se pojaviti novi dokazi, koji e pojaati i proistiti poetne zakljuke. Zadivio me rad ljudi koji se bave tim naprednim znanstvenim istraivanjima. Ti neopje vani mukarci i ene u laboratorijima se bave zaista herojskim aktivno stima. Riskiraju gubitak akademskih radnih mjesta, financijske potpore za svoja istraivanja i preputeni su sami sebi na nepoznatom terenu. Svi su napreci u znanosti imali element hereze, svako vano, novo ot krie djelomino ili posve negira opeprihvaena stajalita. Biti pravi znanstveni istraiva znai ne bojati se govoriti o nezamislivom i doka zati prijateljima, kolegama i znanstvenim paradigmama da su u krivu. U opreznom, neutralnom jeziku eksperimentalnih podataka i matema tikih jednadbi skrivaju se poeci novog svijeta, koji se polako, kroza svaki pojedinani eksperiment, odvija pred nama. Eksperiment namjere" nije obina knjiga, a vi niste obian itatelj. Ovo je knjiga bez zavretka jer ete mi vi pomoi da je zavrim. Vi niste samo publika nego i glavni likovi - sudionici pionirskog znan stvenog istraivanja. Upustit ete se u najvei eksperiment koji se bavi snagom uma u povijesti. Eksperiment namjere" prva je iva", trodimenzionalna knjiga. Ona je, na neki nain, samo uvod i njen se sadraj nastavlja i nakon to je proitate. U knjizi ete otkriti znanstvene dokaze moi vlastitih misli, koje ete onda moi primijeniti i provjeriti njihove daljnje mo gunosti u vrlo velikom meunarodnom skupnom eksperimentu, vodenom od najuglednijih svjetskih znanstvenika na polju istra/i vanja svijesti. Ostali itatelji knjige i vi ete kroz internetsku stranicu knjige: www. theintentionexperiment.com moi sudjelovati u pokusima na dalji nu, iji e rezultati biti objavljeni na gore spomenutoj stranici. Svi ete postati znanstvenici u sreditu najsmjelijeg pokusa o svijesti ikad provedenog. Eksperiment namjere" poiva na neobinoj postavci: misao utjee na fiziku stvarnost. U posljednja tri desetljea na prestinim je znan stvenim institucijama provedeno mnogo istraivanja prirode svijesti Lynne McTaggart Lipanj 2006. koja pokazuju da misao utjee na sve: od jednostavnih aparata do najsloenijih ivih bia. Ti dokazi govore da ljudska misao i namjera
1

Uvod

20

21

Uvod

imaju stvarnu fiziku prisutnost i nevjerojatnu mo mijenjanja nae ga svijeta. Svaka misao ima opipljivu energiju koja moe utjecati na sve. Misao nije samo stvar: ona je stvar koja utjee na druge stvari. Sredinja postavka, koja govori da svijest utjee na tvar, u sri je ne pomirljivih razlika izmeu klasine fizike - znanosti velikog, vidlji vog svijeta - i kvantne fizike, znanosti koja se bavi najsitnijim kom ponentama tog svijeta. Ta je razlika vezana za samu prirodu tvari i za naine na koje se ona moe mijenjati. Sva klasina fizika, kao i ostale prirodne znanosti, izvedene su iz za kona kretanja i gravitacije, koje je Isaac Newton razvio 1687. godine u svom djelu Principia". Newton je u svojim zakonima opisao svijet
2

To odmetniko ponaanje definirano je u skupini zamisli poznatih pod imenom kopenhaka interpretacija". Ime je dobila po gradu u kojem su istaknuti danski fiziar Niels Bohr i njegov briljantni tie nik, njemaki fiziar Werner Heisenberg, formulirali vjerojatno znae nje svojih izvanrednih matematikih otkria. Bohr i Heisenberg shvatili su da atomi nisu mali Sunevi sustavi bi ljarskih kuglica, ve neto puno neorganiziranije: siuni oblaci vje rojatnosti. Svaka subatomska estica nije vrsta i stabilna stvar. Ona postoji kao potencijal jedne budue sebe - ono to fiziari zovu ,,superpozicija" ili zbroj svih mogunosti, kao kad se netko gleda u dvo rani punoj zrcala. jedan od njihovih zakljuaka bio je vezan uz pojam indeterminiranosti" - nikad ne moete u isto vrijeme znati sve o jednoj subatomskoj estici. Ako, na primjer, znate njenu lokaciju, ne moete tono utvrditi kamo ide i kojom brzinom. O kvantnoj su estici govorili kao o estici - fiksnoj tvari - i kao o valu": velikom razvuenom" dijelu prostora i vremena u kojem se estica moe nalaziti. To je bilo jednako opisiva nju osobe pomou opisa ulice u kojoj ivi. Njihovi su zakljuci implicirali da, na najosnovnijoj razini, tvar nije vrsta i stabilna - i zapravo nije nita. Subatomska stvarnost ne slii vrstom, pouzdanom stanju koje opisuje klasina znanost, ve nestal nom prizoru naoko beskonanih mogunosti. Najsitniji dijelovi priro de inili su se tako hirovitima da su se kvantni fiziari morali zadovoljiti s grubim opisom istine - matematikim rasponom svih vjerojatnosti. Realnost je na kvantnoj razini nalikovala elatini koja se jo nije sti snula. Bohr, Heisenberg i drugi razvili su kvantne teorije koje su uzdrma le temelje njutnovskog tumaenja prirode tvari. Implicirale su da se

u kojem se svi predmeti kreu unutar trodimenzionalnog prostora geometrije i vremena i pokoravaju se fiksnim zakonima kretanja. Tvar se smatrala nepromjenjivom i zasebnom, s vlastitim fiksnim granicama. Bilo kakav utjecaj morao bi biti fiziki, na primjer sila ili sudar. Tvar se, dakle, mijenja pomou zagrijavanja, zamrzavanja, bacanja i utanja. Newtonovi zakoni, ili pravila igre", kako ih je slavljeni fiziar Ric hard Feynman nazvao,' i njihova sredinja postavka, koja govori da sve postoji neovisno jedno o drugom, u sri su naeg poimanja svije ta. Vjerujemo da se ivot, sa svojim burnim aktivnostima, odvija oko nas bez obzira na naa djela i misli. Nou mirno spavamo, sigurni da, kada zatvorimo oi, svemir nee nestati. Meutim, taj uredni koncept svemira kao skupine odvojenih, poslu nih predmeta, revidiran je poetkom dvadesetog stoljea kada su pioniri kvantne fizike zavirili u bit tvari. Najsitniji dijelovi svemira, koji tvore taj veliki svijet, nisu se ponaali u skladu s pravilima po znatim znanosti.

22

25

tvar, na najosnovnijoj razini, ne moe podijeliti na neovisne jedinice i da je se, zapravo, ne moe opisati u potpunosti. Stvari, kada su odvoje ne, ne znae nita. Znaenje dobivaju samo u mrei dinaminih uza jamnih odnosa. Pioniri kvantne fizike otkrili su i zapanjujuu mo kvantnih estica da utjeu jedna na drugu, bez obzira na nedostatak stvari za koje su fizi ari mislili da su nune, na primjer, izmjene sila u odreenoj brzini. Kada su estice bile u kontaktu, imale bi mo jedna nad drugom. Na primjer, magnetska orijentacija jedne subatomske estice odmah je djelovala na druge, bez obzira na njihovu udaljenost. Na subatomskoj razini promjena se odvijala kroz dinamine izmje ne energije: ti mali skupovi vibrirajue energije stalno su meusobno izmjenjivali energiju preko virtualnih estica", kao da stalno jedan drugome dodaju loptu. To stalno dodavanje" stvorilo je nepojmljivo veliku energetsku bazu svemira.
4

vog krajnjeg stanja. To je navodilo na zakljuak da je kljuan sastojak u stvaranju ovog svijeta svijest koja ga promatra. Nekoliko znaajnih znanstvenika u kvantnoj fizici iznijelo je postavku da je univerzum demokratian i otvoren za sve - zajedniki rad promatraa i proma tranog.
5

Efekt promatraa u kvantnim pokusima daje jo jednu heretiku po stavku: svijest promatraa je kljuna za transformiranje kaotinog kvantnog svijeta u neto slino svakodnevnoj stvarnosti. To implicira da promatra oivljava promatrano i da nita u svemiru ne postoji kao fiksna stvar", neovisna o naoj percepciji. Implicira da promatranje - ulazak svijesti u jednadbu - zapravo daje oblik bezoblinoj masi. Implicira da realnost nije fiksna, ve fluidna, promjenjiva i stoga moda otvorena utjecajima.

Zamisao da svijest stvara i moda ak utjee na fiziki svemir, takoer stavlja pod upitnik na znanstveni pogled na svijest koji se razvio iz te orija Renea Descartesa, filozofa iz sedamnaestog stoljea: on je tvrdio da je um odvojen i nekako razliit od tijela, pa smo na kraju zakljuili kako je svijest u potpunosti tvorevina mozga i ostaje zakljuana unutar lubanje. Veina fiziara samo slijee ramenima na taj sredinji paradoks: veli ke stvari su odvojene, a njihove siune komponente u neprestanoj su meusobnoj komunikaciji. Fiziari su slijepo prihvaali da se elektron, koji se na subatomskoj razinu ponaa na jedan nain, odjednom po ne ponaati na predvidiv, njutnovski" nain kada shvati da je dio vee cjeline. Fiziari su uglavnom prestali obraati panju na uznemirujua pita nja kvantne fizike, na koja nisu odgovorili niti njeni zaetnici. Kvan-

inilo se da subatomska tvar stalno izmjenjuje podatke i tako se proiuje i mijenja. Univerzum nije skladite statinih, odvojenih predme ta, ve jedan oganizam koji se sastoji od povezanih energetskih polja u stalnom stanju nastajanja. Na svijet je, na infinitezimalnoj razini, slian golemoj mrei kvantnih podataka, u kojoj je svaka komponenta konstantno u vezi. Jedino to taj oblak vjerojatnosti ini vrstim i mjerljivim je oko pro matraa. Kada su znanstvenici odluili poblie izmjeriti subatomsku esticu, subatomska pojavnost, koja je postojala kao isti potencijal, prela je u jedno stanje. Implikacije tih ranih nalaza bile su dalekosene: iva svijest mogla je promijeniti mogunost u realnost. Kada smo pogledali elektron ili ga poeli mjeriti, inilo se kao da smo pomogli u odreivanju njego

24

25

tna teorija funkcionira matematiki. Daje vrlo uspjean recept za no enje sa subatomskim svijetom. Pomogla je u gradnji atomskih bombi i lasera te u dokuivanju prirode Sunevog zraenja. Dananji su fizi ari zaboravili na efekt promatraa. Zadovoljni su svojim jednadba ma i ekaju formuliranje Ujedinjene teorije svega ili otkrie dimenzija koje obini ljudi ne vide, a koje bi, potom, ujedinile sve te proturjene spoznaje u jednu centraliziranu teoriju. Prije trideset godina, kada je ostatak znanstvene zajednice radio po abloni, mala skupina pionira prirodnih znanosti s najprestinijih svjetskih sveuilita, razmatrala je metafizike implikacije kopenhake interpretacije i efekta promatraa. Ako je tvar promjenjiva, a svijest joj
6

Ti su znanstvenici u seriji izvanrednih pokusa dokazali da usmjere na misao moe utjecati na vlastito tijelo, neive predmete i sva iva bia - od jednostaninih organizama do ljudskih bia. Dvije najva nije osobe u ovoj malenoj podskupini su bivi dekan strojarstva iz Laboratorija za istraivanje anomalija u strojarstvu pri Princetonu (Princeton Engineering Anomalies Research - PEAR) Robert Jahn i njegova kolegica Brenda Dunne, koji su zajedno stvorili sofisticirani istraivaki program, zasnovan na vrstoj znanosti. Preko 25 godina vodili su inicijativu, koja je prerasla u meunarodni pokret za kvantificiranje mikro-psihokineze", uinka uma na generatore sluajnih dogaaja (random-event generator - REG), koji su suvremeni elek tronski ekvivalent bacanja novia. Izlaznim podacima tih aparata (koji su kompjutorizirani ekvivalent pisma i glave na noviu) upravlja nasumina frekvencija pozitivnih i negativnih impulsa. Budui da je njihova aktivnost posve sluajna, prema zakonima vjerojatnosti i pismo i glava pojavljivali su se ot prilike jednaki broj puta. Najea konfiguracija elemenata pokusa s REG-om je monitor na kojemu su se nasumino izmjenjivale dvije slike, na primjer, kauboja i Indijanaca. Sudionici istraivanja trebali su utjecati na aparat tako da on pokazuje jednu sliku vie puta, na primjer, vie slika kauboja. Zatim su se trebali usredotoiti na po veanje broja slika Indijanaca, a onda su trebali prestati sa svojim pokuajima utjecaja. Jahn i Dunneova su u preko 2,5 milijuna pokusa pokazali da ljudska namjera moe uinkovito utjecati na te elektronske naprave. Iste je
10

daje odreeni identitet, kakav je uinak namjere - namjernog pokuaja mijenjanja? U naoj ulozi promatraa nismo samo stvoritelji ve ima mo i odreeni utjecaj.
7

Poeli su osmiljavati i provoditi pokuse kako bi testirali pojavu, ne spretno nazvanu usmjereno mentalno utjecanje na daljinu", ili ,,psihokineza", ili namjera". Udbenici definiraju namjeru kao smiljeni plan djelovanja koje e proizvesti eljeni ishod." * Nije elja", jer je ona samo koncentriranje na ishod, bez ikakvog plana djelovanja. Namjera je u svezi s onime tko tu namjeru ima: zahtijeva logiko razmiljanje, zahtijeva posveenost ciljanom djelu. Namjera implicira svrhovitost: razumijevanje plana djelovanja i planiranog zadovoljavajueg rezulta ta. Marilyn Schlitz, potpredsjednica Odjela za istraivanje i edukaciju pri Institutu za noetike znanosti i jedna od znanstvenika koji su radili na najranijim istraivanjima djelovanja na daljinu, definirala je namje ru kao svrhovitu i uinkovitu projekciju svijesti prema eljenom pre dmetu ili ishodu". Vjerovala je da misao, kako bi utjecala na fiziku
9

pokuse neovisno ponovilo 68 istraivaa.

11

Dok se PEAR koncentrirao na uinak uma na neive predmete i pro cese, mnogi drugi znanstvenici eksperimentirali su s uinkom na-

tvar, mora biti visokomotivirana i usmjerena.

26

2/

uvod

mjere na iva bia. Brojni su istraivai pokazali da ljudska namjera moe utjecati na cijeli spektar ivih sustava: bakterije, kvasce, alge, ui, pilie, mieve, glodavce, takore, make i pse. Mnogo tih poku
12

som ili kada joj je neugodno.

16

Braudovo najpoznatije istraivanje

bavilo se mjerenjem EDA-e kada se u osobu neprestano gledalo - to je jedan od najjednostavnijih naina izoliranja uinka utjecanja na daljinu. Bilo je evidentno da se ljudi podsvjesno seksualno uzbude kada netko u njih neprestano gleda.
17

sa provedeno je s ljudskim ciljevima: namjera je utjecala na brojne bioloke procese primatelja, ukljuujui motoriku, kucanje srca, pro cese u oku, mozgu i dinom sustavu. ivotinje su takoer uspjeno mogle primjenjivati namjeru. Rene Peoch, iz zaklade ODIER u Nantesu, proveo je jedno briljantno istra ivanje u kojemu je tek izlegle pilie navikao na robotsku majku koko", sastavljenu od pokretnog generatora sluajnih dogaaja. Sta vljena je izvan kaveza s piliima i mogla se slobodno kretati, a njeno je kretanje praeno i biljeeno. Na kraju se vidjelo da je robot prilazio piliima dva i pol puta ee nego inae: namjera" pilia - njihova elja da budu blie majci - utjecala je na robota i privlaila ga kavezu. U preko 80 slinih istraivanja, u kojima je upaljena svijea stavljena na pokretni generator sluajnih dogaaja (dok su pilii bili u mraku), pokazalo se da su pilii, budui da vole svjetlost, uspjeli utjecati na robota da provodi vie vremena u blizini njihovih kaveza.
13

Najee izuavano podruje utjecaja na daljinu moda je iscjeljiva nje na daljinu. Provedeno je otprilike 150 istraivanja, vie ili manje rigoroznih,
18

a jedno od najbolje osmiljenih vodila je pokojna dr.

Elizabeth Targ. Osamdesetih godina prolog stoljea, tijekom po rasta epidemije AIDS-a, ona je osmislila dva briljantna, visokokontrolirana istraivanja, u kojima je 40 iscjelitelja na daljinu iz SAD-a evidentno poboljalo stanje osoba s uznapredovalim AIDS-om, iako iscjelitelji nikada nisu vidjeli pacijente niti bili s njima u kontaktu.
19

ak su i neki najrudimentarniji pokusi imali zanimljive rezultate. Medu prvim istraivanjima te vrste bili su pokuaji utjecanja na ko ckice za kockanje. Do danas su provedena 73 istraivanja koja su ispitivala napore preko 2500 ljudi koji su utjecali na sveukupno vie od 2,5 milijuna bacanja kocki, i to s nevjerojatnim uspjehom. Kada su sve te studije zajedno analizirane i kada se uzela u obzir kvaliteta i selektivno izvjetavanja, izgledi da se ti rezultati nisu pojavili sluaj no bili su IO naprama 1 .
76 20

Najvea i najuvjerljivija istraivanja skupio je William Braud, psiho log i voditelj istraivanja u Zakladi za znanost o umu u San Antoniju u Teksasu i kasnije u Institutu za transpersonalnu psihologiju. Braud i njegove kolege pokazali su da ljudske misli mogu utjecati na smjer plivanja riba, kretanje glodavaca i raspadanje stanica u laboratoriju." Braud je takoer osmislio neke od prvih dobro kontroliranih istra ivanja mentalnog utjecaja na ljude. U jednoj grupi istraivanja po kazao je da jedna osoba moe utjecati na autonomni ivani sustav druge osobe.
15

Bilo je provokativnog materijala o savijanju lica. To je stari trik koji je popularizirao medij Uri Geller. John Hasted, profesor na Birkbeck Collegeu u Sveuilitu u Londonu, to je testirao u genijalnom poku su s djecom. Hasted je na strop objesio kljueve, djecu postavio na udaljenosti od 90 cm do 3 m od ciljanog kljua, tako da nije moglo doi do fizikog kontakta. Na svaki je klju bio privren mjera na pona, koji bi biljeio svaku promjenu u kljuu. Hasted je potom za-

Elektrodermalna aktivnost (EDA) mjeri otpornost

koe i pokazuje stanje stresa: EDA se mijenja kada je osoba pod stre-

28

29

molio djecu da pokuaju savinuti kljueve. Tijekom pokusa primi jetio je kako se kljuevi njiu i nekad pucaju, a takoer je zabiljeio ogromne poraste napona od ak 10 volti, to je bila gornja granica mjeraa. Kada je djecu zamolio da namjeru usmjere na nekoliko zasebno objeenih kljueva, mjerai napona su zabiljeili simultane signale, kao da se na kljueve utjecalo u zboru.
21

nica.

Namjera je neto slino akustinoj vilici koja navodi akustine

vilice drugih bia u svemiru na istu frekvenciju. Najnovija istraivanja djelovanja uma na tijelo navode na zakljuak da namjera ima raznolike efekte, ovisno o stanju domaina te vre menu i mjestu polazne toke. Namjera je ve rabljena za lijeenje bolesti, mijenjanje fizikih procesa i utjecanje na dogaaje. Ona nije dar, nego nauena vjetina koja se lako prenosi. Mi namjeru ve ko ristimo u mnogim aspektima svakodnevnog ivota. Mnoga istraivanja takoer navode na zakljuak da se mo namjere pojaava ovisno o broju ljudi koji istovremeno imaju jednaku mi sao.
22

to je najintrigantnije, mentalni utjecaj u veini istraivanja psihokineze proizveo je mjerljive uinke, bez obzira na udaljenost izme u poiljatelja i cilja, kao i na vrijeme kada je namjera generirana. Prema rezultatima pokusa, snaga misli prelazi spone vremena i prostora. Ti su revizionisti sva stara pravila na kraju bacili u vjetar. inilo se da je um neraskidivo povezan s tvari i da je moe mijenjati. Na fiziku se tvar moe utjecati i trajno je mijenjati ne samo pomou sile nego i pomou jednostavnog razmiljanja. Ipak, ta istraivanja nisu odgovorila na tri osnovna pitanja. Pomo u kojeg fizikalnog mehanizma misli utjeu na stvarnost? U vrije me kada sam pisala ovaj uvod, vrlo popularna istraivanja masovne molitve nisu pokazivala nikakve uinke. Je li mogunost uspjeha vea pod odreenim uvjetima i u odreenim stanjima uma? Kolika je snaga misli u djelovanju za dobro i za zlo? Koliko toga se u naim ivotima moe promijeniti pomou misli? Veina poetnih otkria o svijesti starija su od trideset godina. No vija otkria u kvantnoj fizici i u laboratorijima irom svijeta daju odgovore na neka od tih pitanja. Dokazuju da je na svijet vrlo po dloan utjecajima. Nedavna istraivanja pokazuju da su sva iva bia odailjai i prijemnici mjerljive enrgije. Novi modeli svijest predstavljaju kao silu koja je sposobna prijei sve vrste fizikih gra-

Knjiga Eksperiment namjere" sastoji se od tri aspekta. Vei dio (od prvog do dvanaestog poglavlja) pokuava spojiti sve eksperimental ne dokaze namjere u koherentnu znanstvenu teoriju o mehanizmi ma djelovanja namjere, njenoj uporabi u ivotu i koji su uvjeti za nju najpovoljniji. Drugi dio knjige (trinaesto poglavlje) daje nacrt za uinkovito kori tenje namjere u svakodnevnom ivotu kroz niz vjebi i preporuka o tome kako akumulirati energiju. Taj je dio, takoer, prakticiranje pi onirske znanosti. Ja nisam strunjakinja za ljudske potencijale i zato ovo nije prirunik za samopomo, ve stjecanje novih saznanja - i za mene i za vas. Taj je program izveden iz znanstvenih dokaza koji su opisivali okolnosti odgovorne za najbolje rezultate u psihokinetikom laboratorijskom radu. Ne mogu jamiti da e to djelovati u stvarnom ivotu. Ako ih budete koristili, zapravo ete sudjelovati u stalnom osobnom eksperimentu. Zadnji dio knjige sastoji se od serije osobnih i skupnih pokusa. e trnaesto poglavlje navodi nekoliko neformalnih pokusa koji se bave

30

primjenom namjere u vlastitom ivotu, i vi ih osobno moete pro vesti. Ti mini-pokusi" takoer su dio istraivanja. Imat ete priliku objaviti svoje rezultate na internetskoj stranici i podijeliti ih s drugim itateljima. Osim tih individualnih pokusa, navela sam i nekoliko velikih sku pnih eksperimenata koje itatelji mogu provesti (petnaesto pogla vlje). Eksperiment namjere e povremeno, uz pomo naeg iskusnog znanstvenog tima, provoditi velike pokuse kako bismo odredili da li usredotoena namjera itatelja ima uinka na znanstveno mjerljive ciljeve. Sve to trebate je proitati ovu knjigu, apsorbirati njen sadraj, ulogirati se na stranicu www.theintentionexperiment.com i, nakon pra enja uputa i vjebi s kraja ove knjige, poslati mi vrlo odreene misli, kako je na stranici opisano. Prva takva istraivanja provodit e FritzAlbert Popp, potpredsjednik Meunarodnog instituta za biofiziku iz Neussa u Njemakoj (www.lifescientists.de), i njegov tim od sedam znanstvenika, zatim dr.Gary Schwartz i njegovi suradnici sa Sveui lita u Tusconu u Arizoni te Marylin Schlitz i Dean Radin s Instituta za noetike znanosti. Strunjaci za internet suraivali su s naim timom znanstvenika kako bi osmislili protokole za logiranje i tako utvrdili koje su to ka rakteristike skupine ili aspekti njihovih misli koje proizvode najuin kovitije rezultate. Za svaki eksperiment namjere bit e izabran jedan cilj - odreeno ivo bie ili stanovnitvo kod kojeg je utjecaj skupne namjere mjerljiv. Poeli smo s algama (vidi poglavlje 12), a sa svakim emo pokusom napredovati do sve sloenijih bia. Nai su planovi ambiciozni: rijeiti brojne drutvene probleme. Jedan od moguih ljudskih ciljeva mogli bi biti pacijenti s ranama. Pozna-

je da rane zacjeljuju odreenom brzinom po odreenoj abloni.

23

Svaki odmak od norme moe se precizno izmjeriti i povezati s po sljedicama pokusa. U tom bi sluaju na cilj bio odrediti je li usredo toena skupna namjera utjecala na ubrzano zacjeljivanje rana. Vi, naravno, ne morate sudjelovati u naim pokusima. Ako se ne eli te mijeati, moete itati o eksperimentima namjere drugih i koristiti te podatke kako biste se informirali o uporabi namjere u vlastitom ivotu. Molim vas, nemojte nonalantno sudjelovati u pokusima. Kako bi pokusi uspjeli, prije svega morate u potpunosti proitati i apsorbirati knjigu. Dokazi iz pokusa navode na zakljuak da su najuinkovitiji oni ljudi koji su istrenirali" svoj mozak, ba kao to su sportai istre nirali svoje tijelo. Kako bismo obeshrabrili neangairane sudionike, internetska stra nica Eksperimenta namjere" ima sloenu lozinku, koja se sastoji od nekoliko zamisli ili rijei iz knjige (koje se svakih nekoliko mjeseci neznatno mijenjaju). Kako biste postali dijelom pokusa, morate se ulogirati s lozinkom i s razumijevanjem proitati knjigu. Stranica www.theintentionexperiment.com ima sat podeen na ame riko istono standardno vrijeme, ali i na griniko vrijeme. Na da tum odreen na stranici, u odreeno vrijeme, od vas e se traiti da poaljete paljivo sroenu, detaljnu namjeru, ovisno o lokaciji cilja. Kada pokusi budu gotovi, rezultate e analizirati na tim znanstveni ka i provjeravati neutralni statistiar, a onda emo ih objaviti na stra nici i u sljedeim izdanjima ove knjige. Internetska stranica postat e ivui nastavak knjige koju upravo drite u rukama. Samo trebate povremeno posjetiti stranicu kako biste saznali datum svakog ekspe rimenta.

3?

33

Stotine dobro osmiljenih istraivanja skupne namjere i mentalnog utjecanja na daljinu pokazali su znaajne rezultate. Bez obzira na to, mogue je da na pokus ne proizvede mjerljive uinke. Mi smo, kao ugledni znanstvenici i objektivni istraivai, obvezni izvijestiti vas o podacima koje imamo. Neuspjeh nas, kao i u svim znanostima, neto ui i pomae nam bolje osmisliti pokus i postavke na kojima on poiva. Kada ete itati ovu knjigu, imajte na umu da je ona proizvod pi onirske znanosti. Znanost je neprekidan proces samoispravljanja. Postavke koje se na poetku smatraju istinitima, na kraju se moraju odbaciti. Veliki broj zakljuaka ove knjige s vremenom e se korigi rati i dopunjavati. Kroz itanje ove knjige i sudjelovanje u pokusima pridonijet ete znanju svijeta, a moda promijeniti i parametre naeg razumijeva nja svega oko nas. Snaga masovne namjere moda e biti sila koja e potaknuti zalijeenje i obnovu planeta. Kada se va glas sjedini s tisuama drugih, iz jedne jedva ujne note preobrazit e se u gromo glasnu simfoniju. Moj je motiv za pisanje Eksperimenta namjere" potreba za objavlji vanjem nevjerojatne prirode i snage svijesti. Moda e se tvrdnja da jedna kolektivno usmjerena misao moe promijeniti svijet pokazati istinitom. Ljudsko je bie dio cjeline koju zovemo svemir, ogranien vremenom i prostorom. dio Svoje osjeaje i mis

Prvi dio
ZNANOST NAMJERE

li doivljava kao neto zasebno - neku vrstu optike iluzije svijesti.

Albert Einstein

Prvo poglavlje PROMJENJIVA TVAR

Postoji mali broj mjesta u galaktici koja su hladna poput hladnjaka na bazi razrjeivanja helija u laboratoriju Toma Rosenbauma. Hladnjak je kruni ureaj veliine sobe s brojnim cilindrima u kojemu tempera tura pada do nekoliko tisuinki stupnja iznad apsolutne nule (-273C), to je nekoliko tisua puta hladnije od dalekog svemira. Tekui duik i helij nekoliko dana krue po hladnjaku, a onda tri crpke, koje stalno izbacuju plinoviti helij, sputaju temperaturu na minimum. Atomi u tvarima bez ikakve topline drastino usporavaju. Na ovakvoj hladnoi cijeli bi se svemir zaustavio. To je znanstveni ekvivalent postizanja ne mogueg. Apsolutna nula je temperatura koju preferiraju fiziari po put Toma Rosenbauma. Taj je etrdesetsedmogodinjak, kao ugledni profesor fizike na Sveuilitu u Chicagu i bivi voditelj Instituta James Franck, bio na elu eksperimentalnih fiziara koji su voljeli istraivati granice kaosa u fizici kondenzirane tvari - prouavajui unutarnje me hanizme tekuina i krutina kada je njihov unutarnji red poremeen.
1

Ako u fizici elite znati kako se neto ponaa, najbolje je to izloiti vanjskom utjecaju i onda gledati to e biti. Poremeaj se obino stvara pomou topline ili magnetskog polja ne bi li se utvrdilo kako e reagi rati na takve smetnje i, takoer, kako bi se utvrdio spin - ili magnetska orijentacija - koju e atomi odabrati.

37

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

rrvo

pogiavije:

rnuMJtNjiVA

IVAK

Veina njegovih kolega iz podruja fizike kondenzirane tvari bili su zainteresirani za simetrine sustave poput krutina kristaline priro de, iji atomi su uredno poredani poput jaja u kartonu, ali Rosenbauma su privlaili neobini sustavi koji su sami po sebi kaotini i koje je veina fiziara omalovaavala. Vjerovao je da se u njima kriju neotkrivene tajne kvantnog svemira - neistraenog teritorija kojim je elio putovati. Volio je izazov spin-glassa, neobinih hibrida kristala s magnetskim karakteristikama, koje se tehniki svrstava u viskozne tekuine. Za razliku od kristala, iji su savreno poredani atomi okrenuti u istom smjeru, atomi spin-glassa su svojeglavi i traj no ratrkani. Rabljenje ekstremne hladnoe omoguilo je Rosenbaumu da uspori atome tih udnih spojeva na brzinu pri kojoj ih je mogao detaljno prouavati i razaznati njihovu kvantnu mehaniku bit. Pri tempe raturama bliskim apsolutnoj nuli, kada su njihovi atomi gotovo u stanju mirovanja, oni poinju poprimati nove kolektivne karakteri stike. Rosenbauma je fasciniralo nedavno otkrie koje govori da se sustavi ije je ponaanje kaotino na sobnoj temperaturi, na niim temperaturama poinju organizirano ponaati. Ti atomi buntovnici, dakle, djeluju u zajednitvu. Ispitivanje ponaanja molekula u skupini pod razliitim okolnosti ma ui nas o unutarnjoj prirodi tvari. Na mom putovanju prema znanju, Rosenbaumov se laboratorij inio kao najpogodnije mjesto za poetak. Tamo se na najniim temperaturama, pri kojima se sve odvija usporeno, otkriva prava priroda najosnovnijih komponenata svemira. Traila sam dokaze za naine mijenjanja naizgled fiksnih komponenata fizikog svemira. Takoer sam se pitala je li se kvan tno ponaanje, poput efekta promatraa, odnosi i na razine iznad

subatomske - na na svakodnevni ivot. Rosenbaumovo otkrie iz hladnjaka moe nam ponuditi kljuna saznanja o tome kako svaki predmet ili organizam u fizikom svijetu, koje klasina fizika opisuje kao nepovratnu injenicu, konani skup, promjenjiv samo sirovom silom njutnovske fizike, moe biti izmijenjen samo pomou energije misli. Prema drugom zakonu termodinamike, svi fizikalni procesi u sve miru mogu ii iz stanja vie u stanje nie energije. Bacimo kameni u rijeku i valii koje napravi na kraju nestanu. alica vrue kave koju ostavimo na stolu moe se samo ohladiti. Raspadanje je neizbjeno: sve putuje u jednom smjeru, od reda k neredu. No, Rosenbaum vjeruje da to nije uvijek neizbjeno. Nedavna ot kria o kaotinim sustavima navode na zakljuak da razni materi jali pod raznim okolnostima djeluju suprotno zakonima entropije i zdruuju se, a ne raspadaju. Je li mogue kretanje materije od nereda prema redu? Deset su godina Rosenbaum i njegovi studenti s Instituta James Franck to pitanje postavljali komadiima soli litija, holmija i fluora. U Rosenbaumovom se hladnjaku nalazila savrena krhotina rui astog kristala veliine vrka olovke, umotana u dva seta bakrenih zavojnica. Tijekom godina, nakon mnogih pokusa sa spin-staklima, Rosenbaumu su ti mali blistavi primjerci prirodnih tvari s najizrae nijim magnetskim karakteristikama prirasli srcu. Takva svojstva bila ft) vivrena za prouavanje nereda, ali tek nakon to je Rosenbaum potpuno izmijenio kristale i pretvorio ih u kaotinu tvar. Prvo je rekao zaposlenicima laboratorija u kojem su uzgajali kristale da kombiniraju holmij s fluorom i litijem, prvim metalom u periodnom sustavu elemenata. Rezultat je bila sol litija, holmija i fluora,

58

V)

Prvo

poglavlje:

PROMJENJIVA

TVAR

koja je posluna i predvidiva - visoko ureena supstanca, iji su se atomi ponaali poput mikroskopskih kompasa ije sve igle pokazuju na sjever. Rosenbaum je zatim unio kaos u taj spoj tako to je traio da se ukloni nekoliko atoma holmija i zamijeni ih se s itrijem, srebrnastim metalom bez magnetske privlanosti, dok nije dobio neobi nu hibridnu sol: litij holmij itrij tetrafluorid. Rosenbaum je pomou eliminiranja magnetskih svojstava spo ja stvorio anarhiju karakteristinu za spin-glass - svi atomi bili su okrenuti u razliitim smjerovima. Mogunost upravljanja osnovnim svojstvima elemenata poput holmija bila je slina potpunoj kontroli nad samim tvarima. S tim novim spojevima s karakteristikama spinglassa, Rosembaum je proizvoljno mogao mijenjati njihova svojstva: atome je mogao orijentirati u jednom smjeru ili ih zamrznuti u ne kom rasporedu. Meutim, njegova svemo bila je ograniena: spojevi holmija nekad su bili posluni, a nekad nisu. Nikako ih nije mogao natjerati na po dvrgavanje zakonima temperature. Bez obzira na niske temperatu re u hladnjaku, atomi su se opirali bilo kakvoj ureenoj orijentaci ji, poput vojske koja odbija jednako marirati. Moglo bi se rei da se Rosenbaum igrao Boga, a da su kristali bili Adam koji je uporno odbijao podvrgnuti se Njegovom najosnovnijem zakonu. Rosenbaumovu radoznalost na tom podruju dijelila je Sayantani Ghosh, mlada studentica pred doktoratom. Indijka, iji je nadi mak bio Sai, na Cambridgeu je diplomirala s odlinim uspjehom i za svoj je doktorat 1999. godine odabrala Rosenbaumov laboratorij. Gotovo odmah primila je Nagradu Gregor Wentzel, koju najboljim postdiplomcima svake godine dodjeljuje Odsjek za fiziku Sveuilita u Chicagu. Sitna, tamnokosa, naizgled srameljiva dvadesettrogodi-

njakinja svoje je kolege i profesore brzo impresionirala autoritetom, to je rijetkost meu studentima prirodnih znanosti, kao i svojom sposobnou prenoenja sloenih zamisli na razinu razumljivu stu dentima. Sai je jedna od dvije znanstvenice dobitnice Nagrade Geor ge Wentzel, koja se dodjeljuje ve 25 godina. Prema zakonima klasine fizike, primjena magnetskog polja poremetit e magnetsku orijentaciju atoma tvari. U kojoj e se mjeri to dogoditi ovisi o magnetskoj osjetljivosti" tvari. Kaotine tvari obi no na magnetsko polje odgovaraju samo odreeno vrijeme dok temperatura ne padne ili magnetsko polje ne dostigne magnetsku zasienost. Atomi se vie nee moi okretati u smjeru magnetskog polja te e poeti usporavati. U Sainim su se prvim pokusima atomi soli litija, holmija i itrija, kao to je i predvieno, poeli kaotino ponaati s primjenom magnet skog polja. S pojaavanjem frekvencije, poveavala se i brzina atoma. Svi atomi koji su bili u kaosu pokazivali su u istom smjeru i djelovali kao cjelina. Zatim se 260 atoma poredalo, formiralo oscilatore" i vrtjelo u jednom ili u drugom smjeru. Bez obzira na jainu magnet skog polja, atomi su ostali jednako poredani i djelovali su usklaeno. Ta samoorganizacija trajala je deset sekundi. Sai i Rosenbaum isprva su mislili da je takvo ponaanje vezano za neobine efekte preostalih atoma holmija, jedne od rijetkih supstanci s tako dalekometnim silama da je neki opisuju i matematiki doka zuju kao tvar koja postoji u drugoj dimenziji. Iako nisu razumjeli taj
2

fenomen, zapisali su svoje rezultate, koji su 2002. godine objavljeni u asopisu .Journal of Science".
3

Rosenbaum je odluio provesti jo jedan pokus ne bi li pokuao izo lirati svojstvo kristala koje mu je omoguilo prevladavanje takvih

40

41

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

snanih vanjskih utjecaja. Osmiljavanje istraivanja prepustio je Sai, uz sugestiju da treba napraviti raunalnu trodimenzionalnu mate matiku simulaciju pokusa koji e provesti. Fiziari se u istraivanju prirode tako siune tvari moraju osloniti na raunalnu simulaciju kako bi matematiki potvrdili reakcije koje se u pokusu dogaaju. Sai je mjesecima radila na raunalnom kodu i stvarala svoju simula ciju. Planirala je doznati vie o magnetskoj sposobnosti soli pomou primjene dvaju sustava stvaranja nereda u kristalu: vie temperature i jaeg magnetskog polja. Uzorak je pripremila tako to ga je stavila u bakreni dra dimenzija 2x5 cm, a zatim je omotala dvije zavojnice oko kristala: jedna je bila gradiometar koji mjeri njegovu magnetsku osjetljivost i smjer spina pojedinih atoma, a druga je eliminirala sluajna strujanja koja bi mo gla utjecati na atome. Sve je to bilo povezano s njenim raunalom, to je omoguilo mije njanje napona, magnetskog polja, temperature i snimanje promjena nakon i najmanjih promjena varijabli. Poela je sa sniavanjem temperature, djeli po djeli skale Kelvina, a onda je primijenila jae magnetsko polje. Iznenadila se kada je vi djela kako se atomi postupno sve vie usklauju. Zatim je primijenila visoku temperaturu, no atomi su se opet uskladili. to god da je ra dila, atomi su to ignorirali. Iako su se Rosenbaum i ona rijeili veine magnetskih komponenata spoja, on se pretvarao u sve jai magnet. Mislila je kako je to udno i kako treba sakupiti jo podataka, jer e tako biti sigurna da u sustavu nema nieg udnog. est je mjeseci ponavljala pokus, sve do ranog proljea 2002. godine kada je njena raunalna simulacija napokon bila gotova. Jedne veeri unijela je rezultante simulacije u graf, a onda preko njih ucrtala re-

zultate stvarnog pokusa. Bili su potpuno jednaki. Na monitoru se pokazala savrena kopija: dijagonalna crta iz raunalne simulacije prekrivala je dijagonalnu crtu stvarnog pokusa. U tom je malom kristalu vidjela neto stvarno to je bilo reproducirano u raunal noj simulaciji. ak je na graf ucrtala mjesta koja bi atomi zauzeli da su se pokoravali uobiajenim zakonima fizike. No, oni su tvorili vlastitu crtu - vlastiti zakon. Kasnije te veeri napisala je Rosenbaumu oprezan e-mail: Ujutro ti moram pokazati neto zanimljivo." Sljedeeg su dana pregleda li njezin graf. Atomi su je ignorirali: njima je upravljala aktivnost njihovih susjeda - drugog objanjenja nije bilo. Atomi su se, bez obzira na jainu magnetskog polja ili temperaturu, ponaali kao da vanjske smetnje nema. Jedino objanjenje bilo je da se atomi u uzorku kristala organiziraju i ponaaju poput jednog ogromnog atoma. Shvatili su da svi atomi moraju stoga biti isprepleteni. Jedan od najudnijih aspekata kvantne fizike je nelokalnost ili, po etski reeno, kvantna isprepletenost". Danski fiziar Niels Bohr otkrio je da, kada subatomske estice (npr. fotoni i elektroni) dou u kontakt, poinju utjecati jedna na drugu zauvijek, bez obzira na meusobnu udaljenost i nedostatak uobiajenih stvari - izmjene sile i energije - koje su, prema klasinoj fizici, nune za utjecanje. Kada su estice isprepletene, djelovanje jedne - npr. magnetske orijentacije - uvijek e utjecati na drugu, u istom ili u suprotnom smjeru, bez obzira na njihovu udaljenost. Erwin Schrodinger, je dan od prvih stvaratelja kvantne teorije, vjerovao je da je otkrie nelokalnosti kljuno za kvantnu teoriju - njena sredinja karakte ristika i premisa.

42

43

Aktivnost isprepletenih estica slina je blizancima razdvojenim na kon roenja, koji su zauvijek zadrali jednake interese i telepatsku vezu. Jedan blizanac ivi u Coloradu, a drugi u Londonu. Iako se nikada nisu sreli, najdraa im je boja plava. Obojica se bave strojar stvom, obojica vole skijanje - kad jedan na skijanju padne i slomi nogu, njegov blizanac u istom trenu slomi nogu, iako samo pije ka vu.' Albert Einstein nije elio prihvatiti nelokalnost i posprdno ju je zvao spukhafte Fernvvirkungen", tj. sablasno djelovanje na daljinu". Pomou jednog poznatog pokusa ustvrdio je da bi za taj tip veze bilo nuno putovanje podataka nadsvjetlosnim brzinama, to se ne bi sla galo s njegovom teorijom relativnosti. Od formuliranja Einsteinove
5

stavni test sastojao iz razdvajanja dvije kvantne estice koje su bile u kontaktu i njihovog naknadnog mjerenja. To je slino paru koji se rastao - nazovimo ih Daphne i Ted. Daphne moe krenuti u dva razliita smjera, a to vrijedi i za Teda. Prema naem razumskom po imanju stvarnosti, odluka koju e donijeti Daphne trebala bi biti po sve razliita od Tedove. Kada je Bell provodio svoj pokus, oekivao je da e mjerenja biti razliita i pokazivati nejednakost". Meutim, mjerenja su bila ista, tako da nejednakost" nije vrijedila. Neka nevidljiva ica" ih je po vezivala i zbog nje su kvantne estice slijedile jedna drugu. Otada fiziari znaju da su, kada Bellova nejednakost ne vrijedi, estice za cijelo isprepletene. Bellova nejednakost ima ogroman utjecaj na nae razumijevanje svemira. Prihvaanje nelokalnosti kao normalne pojave znai da priznajemo da su dva kamena temeljca naeg razumijvanja svemira pogrena: utjecaj se moe dogoditi samo u vremenu i na udaljenosti, a estice kao to su Daphne i Ted, kao i sve to te estice ine, postoji neovisno jedno o drugom. Iako suvremena fizika prihvaa nelokal nost kao karakteristiku kvantnog svijeta, tjei se uvjerenjem da se to neobino svojstvo ne odnosi ni na to vee od fotona ili elektrona. Kada se doe do razine atoma i molekula, koje se u svijetu fizike smatraju makroskopskima, univerzum se opet ponaa po predvidi vim, mjerljivim, njutnovskim zakonima. Rosenbaum i njegova suradnica s jednim su siunim kristalom ra zbili ta uvjerenja. Pokazali su da su velike stvari, poput atoma, nelokalno povezane ak i u tvarima tako velikima da ih moete drati u ruci. Nikada prije kvantna nelokalnost nije bila dokazana na takvoj razini. Iako je uzorak bio siuan komadi soli, jednoj subatomskoj

teorije relativnosti, smatralo se da je brzina svjetlosti (299,792,458 metara u sekundi) maksimalna mogua brzina. Stvari, dakle, ne bi mogle utjecati na druge stvari bre od vremena koje bi bilo potrebno prvoj stvari da brzinom svjetlosti doputuje do druge. Meutim, suvremeni fiziari, poput Alaina Aspecta i njegovih kolega iz Pariza, pokazali su da brzina svjetlosti nije gornja granica u subatomskom svijetu. Aspectov pokus, u kojem su dva fotona ispaljena iz jednog atoma, pokazao je da je mjerenje jednog fotona odmah utjecalo na poloaj drugog fotona" kako bi i on imao isti ili suprotni spin ili poziciju ili, pak, kako je IBM-ov fiziar Charles H. Bennett jednom rekao, suprotnu sreu". Dva su fotona i dalje komunicirala,
7

i to god da se dogodilo jednom, isto ili suprotno bi se dogodilo i drugom. Danas ak i najkonzervativniji fiziari prihvaaju nelokal nost kao neobinu karakteristiku subatomskog svijeta.
8

Veina kvantnih pokusa ima u sebi neki test Bellove nejednakosti. Taj poznati pokus izveo je John Bell, irski fiziar koji je razvio pra ktian nain za testiranje ponaanja kvantnih estica. Taj se jedno9

44

45

Prvo

poglavlje:

PROMJENJIVA

TVAR

estici on je bio poput ogromne vile u kojoj ivi IO atoma. Rosen

18

baum, inae suzdran u nagaanju o stvarima koje jo ne zna obja sniti, shvatio je da su otkrili neto izvanredno o prirodi svemira. Ja sam shvatila da su otkrili mehanizam namjere: pokazali su da na atome moe djelovati nelokalni utjecaj. Velike stvari poput kristala nisu igrale po pravilima igre, ve po anarhinim pravilima kvan tnog svijeta - odravale su nevidljive veze bez oitog razloga. Godine 2002., kada je Sai zapisala njihova opaanja, Rosenbaum je taj znanstveni rad malo dotjerao i poslao asopisu Nature", poznatom po konzervativizmu. Nakon to je etiri mjeseca odgo varao na pitanja drugih znanstvenika, papir je konano objavljen u najvanijem znanstvenom asopisu na svijetu, to je bio velik uspjeh za dvadesetestogodinju S a i .
10

stili su mu da u novinama pie kritike o radovima drugih, a onda su mu, u istom broju, dali prostor za komentiranje Sainog rada. U tom je lanku Vedral sebi dopustio nagaanje. Napisao je kako je kvantna fizika prihvaena kao najtonija metoda opisivanja spajanja atoma u molekule, a budui da su molekularni odnosi osnova kemi je, a kemija osnova biologije, arolija isprepletenosti mogla bi biti klju samoga ivota.
13

Vedral i mnogi drugi iz njegovog miljea vjerovali su da bi i drugi elementi osim holmija mogli imati takav uinak. Glavni je problem u istraivanju isprepletenosti naa primitivna tehnologija: izoliranje i promatranje tog efekta trenutano je mogue samo pomou hlae nja tvari i njihovog tolikog usporavanja da se jedva miu. Ipak, brojni su fiziari uoili isprepletenost pri temperaturama od 200 K, koje se mogu nai na najhladnijim mjestima na Zemlji. Drugi su istraivai matematiki dokazali da svuda, ak i u naim tijelima, atomi neprestano i nevjerojatnim brzinama izmjenjuju in formacije. Thomas Durt, s briselskog Sveuilita Vrije, kroz elegan tne je matematike formulacije dokazao da gotovo sve kvantne in terakcije stvaraju isprepletenost, bez obzira na unutarnje ili vanjske uvjete. ak i fotoni, najsitnije estice svjetlosti koje dolaze sa zvije zda, isprepleteni su sa svakim atomom na kojeg naiu na putu do Zemlje. Isprepletenost na normalnim temperaturama normalno je
14

Jedan od znanstvenika koji su taj rad pregledali bio je i Vlatko Vedral: on ga je doivio s mjeavinom zanimanja i frustracije.
11

Vedral, porijeklom iz Jugoslavije, mladi je koji je tijekom jugosla venskog graanskog rata studirao na londonskom Imperial Colle g e r Tamo se istaknuo i bio odabran za elnika Odjela za kvantnu informacijsku znanost na Sveuilitu u Leedsu. Vedral, inae visok i pomalo nalik na lava, radio je u Beu u jednoj maloj skupini koja je radila na pionirskom istraivanju kvantne fizike i isprepleteno sti. Vedral je prvi teorijski predvidio uinak koji su Ghosh i Rosen baum pronali tri godine kasnije. Svoj je rad 2001. godine poslao asopisu Nature", no oni su ga odbili budui da su im pokusi dra i od teorija. Na kraju je Vedral uspio svoj rad objaviti u asopi su ..Physical Review Letters". Nakon s t o j e Nature" objavio Sain
12

stanje svemira, ak i naih tijela. Svaka interakcija medu elektronima u nama stvara isprepletenost. Benni Reznik, teoretiar fizike sa Sve uilita u Tel-Avivu, tvrdi da je i prazan prostor oko nas prenapuen isprepletenim esticama.
15

lanak, urednici su mu odluili ponuditi utjenu nagradu - dopu-

Engleski matematiar Paul Dirac, stvoritelj teorije kvantnog polja, tvrdio je da nitavilo i prazan prostor ne postoje. ak i kada bi iz

46
4/

Hrvo

poglavlje:

HROMJtNJIVA

IVAR

svemira odstranili svu tvar i energiju i ispitali sav taj prazan" pro stor medu zvijezdama, otkrili bismo svijet koji buja subatomskom aktivnou. U svijetu klasine fizike polje je sfera utjecaja u kojoj je dvije ili vie toaka povezano silom, npr. gravitacijom ili elektromagnetizmom. Meutim, u svijetu kvantnih estica polja nastaju izmjenama energi je. Prema Heisenbergovom principu neodreenosti, jedan od razlo ga nedokuiVosti kvantnih estica je stalna dinamika preraspodjela njihove energije. Iako ih se esto prikazuje kao siune biljarske ku gle, subatomske estice vie nalikuju malim skupinama vibrirajuih valova koji stalno meusobno izmjenjuju energiju. Interakcija svih elementarnih estica odvija se pomou izmjene energije kroz tzv. privremene ili virtualne" kvantne estice. Za njih se vjeruje da se iznenada pojavljuju iz nitavila, kombiniraju i ponitavaju u djeliu sekunde i tako uzrokuju nasumine fluktuacije energije bez nekog oitog razloga. Virtualne estice ili negativna energetska stanja ne maju fiziki oblik pa ih ne moemo promatrati. ak i stvarne" esti ce nisu nita vie no mala klupka energije koja se nakratko pojavljuju i onda nestanu u osnovno energetsko polje. Ta dodavanja energijom stvaraju ogromno osnovno energetsko sta nje koje se zove Polje nulte noke. Naziv nulte toke" koristimo zato to pri temperaturi od apsolutne nule, kada bi se sva tvar teoretski trebala prestati micati, jo uvijek moemo uoiti te siune fluktua cije. Subatomska tvar se ne odmara ak ni na najhladnijem mjestu u svemiru, ve nastavlja svoj mali energetski ples.
16

i nezamisliva zaliha energije, koja bi od energije sve tvari bila vea IO puta. Richard Feynman je jednom rekao da je energija jednog
40 17

kubinog metra svemira dovoljna da sve oceane svijeta zagrije do kljuanja.

18

Nakon Heisenbergovog otkria energije nulte toke, veina konven cionalnih fiziara iz svojih je jednadbi uklonila brojke koje simbo liziraju nultu toku. Pretpostavili su da se, budui da je Polje nulte toke stalno prisutno u tvari, ne mijenja nita, pa ga se moe sa si gurnou ukloniti. Meutim, 1973. godine, kada je ameriki fiziar Hal PuthofF traio alternative fosilnim gorivima, poeo je (inspiriran ruskim fiziarem Andrejem Saharovim) traiti naine za ovladava nje ogromnom energijom praznog prostora kako bi je iskoristio za prijevoz na Zemlji i u udaljene galaktike. PuthofF je vie od trideset godina istraivao Polje nulte toke. S nekoliko je kolega dokazao da ta stalna izmjena energije s Poljem nulte toke objanjava stabilnost atoma vodika, pa tako i stabilnost sve tvari.
14

Maknite Polje nulte

toke i sva e se tvar uruiti. Pokazao je da energija nulte toke moe biti odgovorna za dva osnovna svojstva mase: inerciju i gravitaciju.
20

PuthofF je takoer radio na multimilijunskom projektu kojeg su fi nancirali Lockheed Martin i brojna amerika sveuilita, a koji se bavio koritenjem energije nulte toke za put u svemir. Taj je projekt postao javno poznat tek 2006. godine. Mnoga neobina svojstva kvantnog svijeta, kao to su neodreenost i isprepletenost, mogla bi se objasniti kada bi se uvrstila stalna intera kcija kvantnih estica s Poljem nulte toke. Za PuthofFa je znanstve no razumijevanje prirode isprepletenosti analogno dvama tapovi ma zabijenima u pijesak na rubu oceana koje samo to nije udario ogromni val. Da se oba srue, a vi ne znate za val, mislili biste da je

Energija koja nastaje tim meuestinim izmjenama nezamislivo je mala - poput pola fotona. Meutim, kada bismo zbrojili sve iz mjene svih subatomskih estica u svemiru, rezultat bi bila neiscrpna

IH

49

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

jedan utjecao na drugog i rekli biste da je to zbog efekta nelokalnosti. Stalna interakcija kvantnih estica s Poljem nulte toke mogla bi biti osnovni mehanizam efekta nelokalnosti meu esticama i omoguavala bi stalnu meusobnu vezu sviju estica.
21

znanstvenim tumaenjima prirode i to je nezadovoljstvo i potrebu za nalaenjem istine prenio svojim studentima. Zeilinger i njegov tim isprepleli su par fotona s dna Dunava. Uspo stavili su kvantni kanal pomou staklenog vlakna i proveli ga po rijenom koritu Dunava. Zeilinger je u svom laboratoriju pojedine fotone zvao Alice i Bob, a ponekad, kada je trebao trei foton, zvao ga je Carol ili Charlie. Iako je Alice i Boba razdvajalo 600 m rijeke, ipak su zadrali nelokalnu vezu. '
2 1

U Izraelu je rad Bennija Reznika na Polju nulte toke i ispreplete nosti matematiki poeo sa sredinjim pitanjem: to bi se dogodilo s hipotetskim parom sondi koje su u interakciji s Poljem nulte to ke? Prema njegovim proraunima, kada bi sonde zapoele inte rakciju s Poljem nulte toke, poele bi meusobno komunicirati i postale bi isprepletene.
22

Zeilinger je bio osobito zainteresiran za superpoziciju i implikacije kopenhake interpretacije - da subatomske estice postoje samo u stanju potencijala. Pitao se bi li predmeti, a ne samo subatomske e stice koje ih tvore, mogli postojati u tom neodreenom stanju? Kako bi testirao to pitanje, posluio se aparatom nazvanim Talbot Lau interferometar, kojeg su razvili njegovi kolege na MIT-u pomou va rijacije na poznati pokus s dvostrukim prorezom britanskog fiziara s kraja devetnaestog stoljea Thomasa Younga. U Youngovom poku su zraka istog svjetla prolazi kroz jednu rupu ili prorez na komadu kartona, zatim kroz drugi karton, koji ima dva proreza, i na kraju dolazi do praznog kartona. Kada su dva vala u fazi (istovremeno se uspinju i padaju) i sudare se (to se tehniki naziva interferencija), zajedniki je intenzitet valo va vei od njihove zasebne amplitude. Signal se pojaava, a to znai izmjenu informacija koju nazivamo konstruktivna interferencija". Ako se sudare dva vala koja nisu u fazi, velika je vjerojatnost da e se ponititi. Tu pojavu nazivamo destruktivna interferencija". Kod konstruktivne interferencije, kada valovi sinkronizirano titraju, svje tlo e se pojaavati; destruktivna interferencija e ponititi svjetlo i nastat e potpuna tama.

Ako je sva tvar u interakciji s Poljem nulte toke, to znai da je sva tvar povezana i moda isprepletena kroz kvantne valove,
23

ako smo mi i prazan prostor isprepleteni, sigurno uspostavljamo nevidljive veze s udaljenim stvarima. Priznavanje postojanja Po lja nulte toke i isprepletenosti daje nam gotovi mehanizam koji objanjava kako signali koje stvara misao jedne osobe mogu stii do druge osobe, bez obzira na veliku meusobnu udaljenost. Sai Ghosh je dokazala postojanje nelokalnosti u velikim gradivnim je dinicama tvari, a drugi su znanstvenici dokazali da je sva tvar u svemiru satelit velikog centralnog energetskog polja. No, kako bi ta veza utjecala na tvar? Sredinja postavka cijele klasine fizike je da su velike materijalne stvari u svemiru fiksne. Kako bi ih se uope moglo promijeniti? Vedral je imao prilike ispitati tu problematiku kad je bio pozvan na rad s Antonom Zeilingerom, poznatim kvantnim fiziarom. Laboratorij Zeilingerovog Instituta za eksperimentalnu fiziku na Sveuilitu u Beu vodio je neka od najegzotinijih istraivanja kvantnih svojstava. Zeilinger je bio vrlo nezadovoljan suvremenim

S O

51

U pokusu je svjetlo koje je prolazilo kroz dvije rupe tvorilo zebraste pruge svjetla i tame na zadnjem, praznom kartonu. Da je svjetlo samo serija estica, najosvjetljeniji dijelovi bili bi odmah iza dvije rupe na drugom kartonu. Meutim, najsvjetliji je dio tono izmeu tih rupa i uzrokuje ga kombinirana amplituda valova koji su u inter ferenciji. Young je tako shvatio da se svjetlo koje izlazi iz dvije rupe iri u preklapajuim valovima. U suvremenoj se varijaciji ovog eksperimenta jedan po jedan foton ispaljuje kroz dvostruki prorez. Ti fotoni takoer stvaraju zebrasti uzorak na pregradi, to pokazuje da ak i pojedinane jedinice svje tla putuju kao razvueni" val s velikom sferom utjecaja. Fiziari dvadesetog stoljea Youngove su pokuse primijenili i na dru ge kvantne estice te time pokazali da kvantna fizika ima svojstva ,,s one strane ogledala": kvantne pojavnosti su se ponaale poput vala i istovremeno su putovale kroz oba proreza. Ispalite struju elektrona

prvoj pregradi imao cijeli mreu proreza, a na drugoj ogibnu re etku identinih paralelnih proreza. Trea reetka, okrenuta oko mito na struju molekula, imala je ulogu maske" za skeniranje, koja bi izraunala veliinu vala bilo koje molekule koja bi kroz nju prola pomou vrlo osjetljivog laserskog detektora za odreivanje pozicija molekula i njihovih interferentnih uzoraka. Zeilinger i njegov tim za prvi su pokus odabrali skup molekula fulerena, koji je sainjen od 60 atoma ugljika. Iako su dimenzi je svake molekule jedan nanometar, one su divovi molekularnog svijeta. Odabrali su ga ne samo zbog veliine nego i zbog uredne strukture - slian je siunoj simetrinoj nogometnoj lopti. Pokus je bio osjetljiv. Zeilingerova je skupina trebala raditi na pravoj temperaturi: ako bi molekulama postalo i malo pretopio, raspale bi se. Zeilinger ih je zagrijao do 900 K, kako bi se stvorila intenzivna struja molekula, a onda ih je ispalio kroz prvu pregra du; zatim su prole kroz drugu pregradu i napravile uzorak na zadnjoj. Rezultati su bili nepobitni: svaka molekula mogla je sa mostalno stvarati interferentne uzorke. Neke od najveih jedinica fizike tvari nisu bile fiksne. Ove ogromne molekule nisu, slino subatomskim esticama, bile u stvarnom, fiksiranom stanju. Beki tim ispitivao je i druge, dvostruko vee, asimetrine mole kule kako bi se utvrdilo mogue postojanje takvih nevjerojatnih svojstava. Odluili su se za gigantski fluorizirani ugljik - moleku lu sa 70 atoma ugljika, oblika lopte za ragbi - i tetrafenilporfirin, derivat bioboje iz klorofila, ija molekula ima oblik palainke. U obje molekule ima preko 100 atoma, i stoga su meu najveima u svijetu. I, svaka je sa samom sobom stvarala interferentni uzo rak.

na trostruke pregrade i dobit ete uzorke interferencije - tamnije i svjetlije dijelove, kao kod snopa svjetla. Budui da vam za stvaranje takvog uzorka trebaju barem dva vala, pokus navodi na zakljuak da foton moe istovremeno proi kroz oba proreza i, kada se opet sjedi ni, stvoriti interferenciju sa samim sobom. Pokus s dvostrukim prorezom predstavlja sredinji misterij kvantne fizike - ideju da subatomska estica nije samo jedno mjesto na tribi nama, nego kompletno igralite. Pokus takoer dokazuje naelo po kojem su elektroni, koji postoje u hermetinom kvantnom stanju, nedokuivi. Ne moete utvrditi neto o kvantnoj pojavnosti ako ne zaustavite samu esticu, koja bi se onda saela u jednu toku. U Zeilingerovoj adaptaciji gorespomenutog pokusa, izvoenog s mo lekulama umjesto sa subatomskim esticama, interferometar je na

52

53

Prvo

poglavlje:

PROMJENJIVA

TVAR

Zeilingerova je skupina nebrojeno puta dokazala da te molekule mogu istovremeno biti na dva mjesta i da, bez obzira na veliinu, ostaju u stanju superpozicije.
25

Ta su dva pokusa takoer u sri znanosti namjere - naina na koji misli mogu utjecati na gotovu, stabilnu tvar. Oni navode na zaklju ak da se efekt promatraa ne pojavljuje samo u svijetu kvantne e stice ve i u svakodnevnom ivotu. Stvari ne postoje same po sebi, nego u interakciji s drugima. Zajedniko stvaranje i utjecaj mogli bi biti osnovne, sredinje karakteristike ivota. Nae promatranje svake komponente naeg svijeta moe pomoi utvrivanju njenog kona nog stanja, a mi najvjerojatnije utjeemo na svaku veliku stvar oko nas. Kada uemo u sobu punu ljudi, kada smo u interakciji sa svojim partnerima i djecom, kada pogledamo nebo, mogue je da na sve to utjeemo svakog trenutka. To jo uvijek ne moemo dokazati na normalnim temperaturama, oprema nam je jo uvijek odvie primitivna. No, imamo preliminar ne dokaze: fiziki svijet - sama tvar - ini se promjenjivom, podlo nom vanjskom utjecaju.

Dokazali su nezamislivo: najvee komponente

26

fizike tvari i ivih bia postoje u promjenjivom stanju.

Sai Ghosh nije esto mislila o implikacijama svog otkria. Bila je za dovoljna injenicom da je njen eksperiment bio lijep znanstveni rad koji bi joj mogao pomoi u karijeri i istraivanju minijaturizacije - budunosti kvantne mehanike, po njenom miljenju. Povremeno si je dopustila razmiljanje o mogunosti da je njen kristal dokazao neto vano o prirodi svemira. No, ona je bila samo studentica na postdiplomskom studiju. to je mogla znati o tome kako svijet zaista funkcionira? Za mene su i njeno istraivanje i Zeilingerov rad na eksperimentu s dvostrukim prorezom dva najvanija trenutka suvremene fizike. Njen pokus pokazuje kako postoji nevidljiva veza medu osnovnim elemen tima tvari, koja je ponekad tako jaka da pobjeuje klasine metode utjecanja kao to su sila ili visoka temperatura. Zeilingerov je rad po kazao neto jo nevjerojatnije. Velika tvar nije vrsta ni stabilna, niti se nuno pokorava njutnovskim pravilima. Molekulama treba neki drugi utjecaj koji e ih fiksirati ujedno stanje. Njihov je rad dao prve dokaze da se svojstva kvantne fizike ne mani festiraju samo kod subatomskih estica ve i u svijetu vidljive tvari. Molekule takoer postoje u stanju istog potencijala, a ne konane injenice. Pod odreenim okolnostima otimaju se njutnovskim pra vilima i manifestiraju kvantne efekte nelokalnosti. injenica da se ne to reda veliine molekule moe ispreplesti, znai da ne postoje dva pravilnika - fizika malog i fizika velikog - nego jedan pravilnik koji vrijedi za sve.

55

Drugo poglavlje LJUDSKA ANTENA

Gary Schwartz je 1951. godine, kao sedmogodinjak, otkrio neto nevjerojatno. Pokuavao je dobiti dobru sliku na obiteljskom televi zoru. Novi, crno-bijeli Magnavox na polici od orahovine fascinirao g a j e - ne toliko zbog pokretnih slika, ve zbog naina na koji su te slike stizale u njegovu dnevnu sobu. Mehanizmi tog relativno novog izuma bili su misterij ak i za veinu odraslih. Televizija je za njega bila poput svake elektronske naprave - elio ju je rastaviti i razumje ti. To je ve je pokuavao sa starim radio-aparatima koje mu je davao djed. Ignatz Schwartz prodavao je zamjenske cijevi za TV i radio u svom duanu u Great Necku na Long Islandu, a one koje se vie nije moglo popraviti davao je svom unuku. U kutu Garyjeve sobe bila je gomila otpadaka od eksperimenata - cijevi, otpornika i ostataka radija naslaganih na police koje mu je djed posudio. To su bili prvi znaci njegove doivotne fascinacije elektronikom. Gary je znao da kvaliteta slike ovisi o poloaju antene. Otac mu je objasnio da TV pokree neto nevidljivo, slino radiovalovima, to leti zrakom i nekako se pretvara u sliku. Gary je izveo nekoliko jednostavnh pokusa. Kada bi stajao izmeu antene i TV-a, slika bi nestala. Kada bi dodirnuo antenu na nekim mjestima, slika bi bila jasnija.

57

tiortKiMtNi

NAivutKt

Lynne

wciaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

Jednog je dana Gary odvio antenu i stavio svoj prst na mjesto antene. Snijeg" na televizoru iznenada se pretvorio u savrenu sliku. ak i u toj dobi, shvatio je da je vidio neto nevjerojatno: njegovo tijelo postalo je antena, prijemnik nevidljivih podataka. Isto je pokuao s radiom i rezultati su bili jednaki. Neto u ljudskom tijelu bilo je slino anteni koja je primala televizijski signal, on je bio prijemnik nevidljivih podataka koji je mogao primati signale odaslane kroz vri jeme i prostor. Sve do petnaeste godine nije mogao vizualizirati pravu prirodu tih signala. Nauio je svirati elektrinu gitaru i esto se pitao kakvi su to nevidljivi utjecaji zbog kojih gitara stvara razliite zvukove. Kada bi svirao jednu notu, srednje C, mogao bi proizvesti vii ili nii ton, ovisno o okretanju gumba na gitari. Kako je mogue da jedna nota moe zvuati tako razliito? Za znanstveni projekt snimio je svoje sviranje i naao tvrtku u New Yorku, stotinjak kilometara udaljenu od svog doma u West Babylonu, koja je imala opremu za testiranje frekvencije zvuka. Kada su njegove snimke ispitivane, oprema tvrtke je brzo rekonstruirala note - ralanila ih do njihove biti. Svaka je nota na ekranu izgledala kao skup valova - sloena mjeavina neko liko stotina frekvencija koje su se mijenjale kada bi Gary podeavao zvuk na gitari. Znao je da su te frekvencije valovi koji su na monitoru izgledali kao horizontalno ,,S" ili sinusoide, s periodikim oscilacija ma i fluktuacijama. Svaki put kada bi progovorio, znao je da i njegov glas proizvodi sline frekvencije. Sjetio se svojih ranih pokusa s TVom i pitao se postoji li u njemu pulsirajue energetsko polje slino zvunim valovima.
1

posao na Sveuilitu u Arizoni, koje je bilo poznato po poticanji ma profesora na slobodna istraivanja, fascinirao ga je biofeedback i naini na koje um moe kontrolirati krvni tlak i mnoge bolesti - i snaan fiziki uinak razliitih vrsta misli.
2

Jednog vikenda 1994. godine, na konferenciji o povezanosti ljubavi i energije, posjetio je predavanje Elmera Greena, jednog od pionira biofeedbacka. Obojicu je zanimala energija koju odailje um. Green je odluio raditi s iscjeliteljima na daljinu kako bi utvrdio da li pri iscjeljivanju odailju vie elektrine energije. Green je u svom predavanju naveo da je izgradio sobu sa zidovima i stropom od bakra: zidovi su bili povezani s elektroencefalogramskim (EEG) pojaalima - istim onima koji mjere elektrinu aktivnost mo zga. Inae se EEG privruje na kapu s elektrodama, koje onda bilje e odvojene elektrine izboje na razliitim mjestima u mozgu. Kapa se stavlja na glavu pacijenta i elektrina se aktivnost vidi na pojaalu. EEG pojaala su iznimno osjetljiva i registrraju na najmanje promje ne, ak i reda veliine 1 0 volti.
6

Green je mislio da je kod iscjeljivanja na daljinu signal elektrine prirode i da izlazi iz ruku iscjelitelja. Nije koristio EEG kapu, ve je pojaala privrstio za bakreni zid. Bakreni zid se ponaao poput ogromne antene koja je sa svih pet strana hvatala elektricitet i poja avala osjetljivost detektora struje koja je izlazila iz iscjelitelja. Green je otkrio da, kada iscjelitelj iscjeljuje, EEG pojaalo to regi strira kao ogroman elektrostatski naboj, slian onome koji se stvara kada trljate nogama novi tepih i onda dodirnete metalnu kvaku.
3

U ranim danima pokusa s bakrenim zidom, Green je naiao na veliki problem. Kada bi iscjelitelj samo maknuo prstom, EEG pojaalo bi to zabiljeilo. Green je morao nai nain za razdvajanje pravih uinaka

Entuzijastini Schwartz je odrastao i naao oduak u psihofiziologiji - tada novom istraivanju uinka uma na tijelo. Kada je prihvatio

S8

59

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

iscjeljivanja od te elektrostatske buke. Mislio je da je to mogue jedi no ako iscjelitelji ostanu savreno mirni dok iscjeljuju. Scwartza je sve vie fasciniralo Greenovo predavanje. Mislio je da Green odbacuje moda najzanimljiviji dio podataka. Stoje za jednog buka, za drugog je signal. Je li mogue da pokret ili disanje stvaraju elektromagnetski signal koji je dovoljno jak da ga bakreni zid moe registrirati? Jesmo li mi i odailjai, a ne samo prijemnici? inilo se loginim da mi odailjemo energiju. Puno je dokaza ve pokazalo da sva iva bia imaju elektromagnetski naboj. Kada bi se taj naboj naao u trodimenzionalnom prostoru, putovao bi brzinom svjetlosti. Mehanizmi prijenosa energije bili su jasni, ali ne i jaina elektromagnetskih polja koja odailjemo pukim disanjem, kao i pita nje da li tu energiju primaju druga iva bia. Schwartz je to elio provjeriti. Nakon konferencije traio je od Greena upute za gradnju vlastitoga bakrenog zida. Pourio je u eljezariju, gdje nisu drali bakrenu nego aluminijsku oplatu, koja je tako er mogla zamijeniti jednostavnu antenu. Kupio je nekoliko takvih ploa, stavio ih na staklene opeke, tako da budu izolirane od tla, i sagradio zid". Povezao je zid s EEG pojaalom i poeo se igrati ru kom - mahao je njome iznad aluminijske kutije. Kao to je mislio, pojaalo je i to zabiljeilo. Pokreti njegove ruke stvarali su signal.
4

Schwartzovi su pokusi postali kreativniji. Kada je gorespomenuti po kus pokuao izvesti s udaljenosti od jednog metra, signal se smanjio. Kada je bistu stavio u Faradayev kavez od gusto pletene bakrene mree koja blokira sva elektromagnetska polja, uinka nije bilo. Ta udna energija pokreta imala je sve karakteristike ekektriciteta: sla bila je na daljinu i blokirao ju je elektromagnetski tit. Jednom je Schwatrz zamolio jednog studenta da stoji s lijevom ru kom ispruenom iznad Einsteinove glave, a da desnu ruku isprui prema Scwartzu, koji je sjedio na jedan metar udaljenoj stolici. Stu dente je zapanjilo to to je pojaalo registriralo Schwartzove pokre te. Signal je proao kroz Schwartzovo tijelo i putovao kroz studenta. Schwartz je jo uvijek stvarao signal, a student je postao antena koja je taj signal primala i prenosila ga pojaalu. Ponaao se poput druge antene.
5

Schwartz je shvatio da je doao do najvanije toke svog istraiva nja. Jednostavan pokret stvarao je elektrini naboj i, to je jo vani je, povezanost. Svaki na pokret ljudi oko nas osjeaju. Implikacije takvog otkria bile su nevjerojatne. to bi bilo, na primjer, kada bi korio studenta? Kakav bi fiziki uinak na tog studenta imalo ma hanja prstom i vikanje? On bi se mogao osjeati kao da ga udara val energije. Neki bi ljudi mogli imati jae pozitivne ili negativne naboje. U pokusu Elmera Greena s bakrenim zidom, sva oprema postala bi neupotrebljiva u prisutnosti poznate iscjeliteljice Roslyn Bruyere. Scwartz je bio na tragu vrlo vanog otkria o energiji koju odailju ljudska bia. Moe li energija misli imati isti uinak kao energija po kreta? Mogu li misli stvarati povezanost s ljudima oko nas? Svaka namjera prema nekom moe imati svoj fiziki odjek koji e, potom, primatelj registrirati kao fiziki uinak.

Schartz je to demonstrirao pred svojim uenicima - radi dramati nosti koristio je bistu Einsteina i ukljuio samo jednu elektrodu na vrhu kape. Onda je micao ruku iznad Einsteinove glave. Pojaalo je iznenada oivjelo i pokazivalo elektromagnetski val. No, taj signal nije bio iznenadni modani val iz biste, ve elektromagnetsko polje koje je stvarano pokretom Schwartzove ruke. inilo se nepobitnim da njegovo tijelo odailje signal sa svakim pomicanjem.

60

61

EKSPERIMENT

NAMJERE

/ Lynne

McTaggart

I ja sam, poput Schwartza, mislila da se energija koju stvaraju misli ne ponaa na isti nain kao energija koju stvara pokret. Signal koji stvara pokret, poput elektrine struje, s veom udaljenosti postaje sve slabiji. Kod iscjeljenja je udaljenost nebitna. Energija namjere, ako postoji, morala bi biti fundamentalnija od obinog elektromagnetizma - i moda bi mogla spadati u podruje kvantne fizike. Kako bih mogla ispitati energetske uinke namjere? Iscjelitelji, za koje se inilo da odailju vie energije od prosjenih ljudi, bili su dobri za zapoinjanje takvog istraivanja. Elmer Green je u svom radu dokazao stvaranje ogromnog elektrostatskog izboja tijekom iscjeljivanja. Kada ovjek mirno stoji, disanje i kucanje srca proizvest e elektrostatsku energiju od 10 - 15 milivolti na EEG pojaalima; tijekom aktivnosti koje zahtijevaju usredotoe nost (npr. meditacija), energija e narasti i do 3 volta. Tijekom iscje ljivanja, Greenovi su iscjelitelji proizvodili energiju jaine i do 190 volti: jedan je iscjelitelj stvorio 15 izboja koji su bili 100 000 puta jai od normale, s manjim nabojima od 1 - 5 volti na sva etiri bakrena zida. Kada je ispitivao izvore te energije, Green je otkrio da dolazi iz abdomena iscjelitelja, koji se u kineskim borilakim vjetinama nazi va dan tien i smatra se sredinjim pokretaem unutarnje energije.
6

minuta. Ta bi se poveanja dogodila ak i kada sudionik nije u blizini aparata primjenjivao namjeru. Tiller je zakljuio da usmjerene misli stvaraju mjerljivu fizikalnu energiju, ak i na velikoj udaljenosti.
7

Nala sam jo dva istraivanja koja mjere elektrine frekvencije oso ba koje koriste namjeru. Jedno je istraivanje mjerilo iscjeliteljsku energiju, a drugo je ispitivalo energiju koju stvara majstor Qigonga kada odailje unutarnji qi (kineski naziv za energiju ivotne sile). U
8

oba su sluaja mjerenja bila identina: iscjelitelji su emitirali frekven cije od 2-30 Hz. Ta je energija mijenjala molekularnu prirodu tvari. Otkrila sam znan stvene dokaze koji se bave kemijskim promjenama uzrokovanim namjerom. Bernard Grad, profesor biologije na Sveuilitu McGill u Montrealu, ispitivao je uinke iscjeliteljske energije na vodu za zalije vanje biljaka. Nakon to je skupina iscjelitelja slala energiju uzorcima vode, Grad ih je analizirao pomou infracrvene spektroskopije. Uvi dio je da su se kod vode koju su iscjelitelji tretirali" dogodile znaajne promjene u vezama vodika i kisika. Vodikova veza medu molekulama je oslabila, to se inae dogaa vodi izloenoj magnetima. Brojni su
9

znanstvenici potvrdili te nalaze. Ruski su istraivai otkrili da se veze izmeu atoma vodika i kisika deformiraju u kristalinoj mikrostrukturi tijekom iscjeljivanja.
10

William Tiller, fiziar sa Sveuilita Stanford, konstruirao je aparat koji mjeri energiju iscjelitelja. On otputa stabilnu struju plina i mjeri koliko tono ima nabijenih elektrona. Svaku promjenu napona regi strira mjera otkucaja. Tiller je u svom pokusu zamolio obine dobrovoljce da stave ruke na otprilike 15 cm od aparata i usredotoe se na mijenjanje mjerenja. Izvedeno je preko 1000 takvih mjerenja i u veini se tijekom pri mjene namjere broj otkucaja poveao za 50 000, i tako bi ostalo pet

Takve promjene mogu biti rezultat same namjere. U jednom su istra ivanju iskusni meditanti slali namjeru uzorcima vode koje su drali u rukama tijekom meditacije. Kada su vodu ispitali infracrvenom spektrofotometrijom, mnoge njene karakteristike znaajno su se promije nile - na primjer apsorpcija, tj. koliina svjetla koju voda apsorbira na odreenoj valnoj duljini. Kada netko ima usredotoenu misao, mo
11

gue je da mijenja molekularnu strukturu predmeta svoje namjere.

62

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

Gary Schwartz se u svom istraivanju pitao da li se namjera manife stira samo kao elektrostatska energija. Moda je i magnetska energija igrala neku ulogu. Magnetska polja su, sama po sebi, bila jaa. Magnetizam je djelovao kao snanija, univerzalnija energija: na samu Zemlju utjee njen osobni puis geomagnetske energije. Schwartz se sjetio istraivanja Williama Tillera u kojem su mediji smjeteni u aparate koji blokiraju razne vrste energije. Njihova je energija djelo vala bolje nego inae dok su bili u Faradayovom kavezu, koji blokira samo elektrinu energiju, a do znaajno slabijeg djelovanja dolo je kada su bili u prostoriji koja blokira magnetsko zraenje.
12

pomou detektiranja ELF-a (iznimno niske frekvencije - extra-lowfrequency) magnetskih polja. Gaussmetar je bio dovoljno osjetljiv za detektiranje jedne tisuinke gaussa, to je vrlo mali impuls ma gnetskog otkucaja. Za Schwartza je takva osjetljivost bila vie nego dovoljna. Melinda Connor dosjetila se da je mogue mjeriti promjene u niskofrekventnim magnetskim poljima kroz zbrajanje broja promjena u oitavanjima gaussmetra. Kada aparat mjeri ambijentna stabilna ma gnetska polja, devijacije e biti male - manje od jedne desetine ga ussa. Meutim, kod oscilirajueg magnetskog polja - s periodikim promjenama frekvencije, brojevi e se kretati od, recimo 0,6 do 0 ,7 i do 0,8, a onda opet do 0,6. to su promjene vee i ee (to e se vidjeti po broju razliitih oitanja), postoji vea vjerojatnost da na magnetsko polje utjee izvor usmjerene energije. Connorova i Schwartz okupili su skupinu ljudi koji prakticiraju reiki, umjetnost iscjeljenja razvijenu u Japanu. Mjerenja su vrili blizu ruku svakog sudionika tijekom razdoblja kanaliziranja" energije, a onda ti jekom odmora. Zatim su okupili skupinu iscjelitelja koji su iza sebe ve imali brojna, dramatina iscjeljenja. Ponovno su Connorova i Schw artz mjerili magnetsko polje oko svake ruke dok su iscjelitelji kana lizirali" energiju te kada su se odmarali. Potom su usporedili mjerenja reikista s mjerenjima obinih ljudi. Kada su Schwartz i Connorova analizirali podatke, otkrili su da se kod obje skupine iscjelitelja pojavljuju znaajne fluktuacije vrlo niskih pulsacija magnetskog polja koje je izlazilo iz obje ruke. Ogromno povea nje oscilacija magnetskog polja dogodilo bi se kada bi iscjelitelj kanali zirao energiju. Meutim, taj je porast bio najizraeniji u dominantnoj
ru

Iz tih ranih istraivanja Schwartz je shvatio dvije vane stvari: is cjeljenje moda ispoetka stvara pojaani elektricitet, ali pravi me hanizam prijenosa mogao bi biti magnetski. Na djelovanje medija i psihokinezu moglo se utjecati pomou razliitih vrsta izolacije. Elektrini signali mogu ometati te procese, dok ih magnetski signali poboljavaju. Schwartzu je u testiranju tih postavki pomogla etrdesetogodinja kolegica Melinda Connor, doktorica znanosti: nju je zanimao feno men iscjeljivanja. Prva je prepreka bila nalaenje naina za tono mjerenje magnetskih signala. Mjerenje niskofrekventnih magnet skih signala je teko i zahtijeva uporabu skupe i iznimno osjetljive opreme po imenu SQUID (superconducting quantum interference device - aparat za supervodljivu kvantnu interferenciju). SQUID sto ji i do etiri milijuna dolara i obino se koristi u prostoriji koja je magnetski izolirana kako bi se eliminirale smetnje. Schwartz i Connorova sa svojim su si budetom mogli priutiti samo sirotinjski" SQUID - mali, runi, troosovinski, digitalni gaussmetar na baterije, napravljen za mjerenje elektromagnetske zagaenosti

c i . Ljudi koji nisu bili iskusni iscjelitelji nisu pokazali isti efekt.

65

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

Schwartz je potom usporedio rezultate skupine reikista s onima isku snih iscjelitelja i primijetio je ogromnu razliku. Kod iskusnih je iscje litelja broj promjena magnetskog polja bio vei za jednu treinu.
13

dio procesa, ali ne i njegova bit - vjerojatno se radi o neemu bliem kvantnom polju ili svjetlosti. Schwartz je poeo razmiljati o mogunosti da mehanizam iza na mjere potjee od siunih elemenata svjetlosti koja odailju ljudska bia. Sredinom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea njemaki je fiziar I'ritz-Albert Popp naletio na injenicu da sva iva bia, bila ona jednostanina ili sloena, odailju stalnu struju fotona - siunih estica svjetlosti. Nazvao ih je biofotonske emisije" i vjerovao da
1.

Rezultati istraivanja inili su se jasnima. Schwartz i Connorova do bili su dokaze da se usmjerena namjera manifestira i kao elektrostatska i kao magnetska energija. Otkrili su i da je namjera slina sviranju klavira: morate je nauiti koristiti, a u tome su neki bolji, a neki loiji. Kada je razmiljao o znaenju svega toga, Gary Schwartz sjetio se jedne lijenike fraze: Kad uje kopito, nemoj se odmah sjetiti zebre. To znai da, pri dijagnosticiranju neke bolesti, prvo treba iskljuiti najrairenije uzronike, a tek onda razmotriti egzotinije moguno sti. Schwartz se volio baviti znanou na isti nain i stoga je propi tivao svoje rezultate: Mogu li poveanja oscilacija magnetskog po lja tijekom iscjeljivanja biti rezultat izvjesnih perifernih biofizikih promjena? Kontrakcije miia, promjene u cirkulaciji krvi, irenje i skupljanje krvnih ila, koliina vode u tijelu, tijek elektrolita, pa ak i sama koa, znojne lijezde, promjene temperature, neuralna in dukcija - sve to stvara magnetsko polje. Smatrao je da je iscjeljenje posljedica skupljanja raznih biolokih procesa, koji se onda prenose magnetskim putem. No, mogunost da bi iscjeljivanje moglo biti magnetski efekt nije objanjavala iscjeljivanje na daljinu. Bilo je sluajeva iscjeljivanja preko ogromnih udaljenosti. U jednom se istraivanju stanje obo ljelih od AIDS-a poboljalo zbog iscjeljivanja na daljinu: etrdeset iscjelitelja iz cijele Amerike radilo je na oboljelima koji su se nalazili u San Franciscu. Magnetska polja, poput elektrinih, slabe s pove
H

je otkrio najosnovniji komunikacijski kanal ivih organizama - svje tlost koja slui za odailjanje signala sebi i ostatku svijeta. Preko trideset godina Popp je vjerovao da je to slabo zraenje, a ne biokemija, pokreta u organiziranju i koordiniranju svih staninih procesa u tijelu. Valovi svjetlosti savreni su nain za trenutani pri jenos informacija po tijelu. Postavka da valovi, a ne kemijski spojevi, djeluju kao sustav komunikacije unutar ivog bia rjeava centralni problem genetike - kako rastemo i oblikujemo se od samo jedne sta nice. To takoer objanjava kako istovremeno izvravamo razliite zadatke s razliitim dijelovima tijela. Popp je pretpostavio da je to slino glavnoj akustinoj vilici koja odailje frekvencije koje moraju pratiti drugi dijelovi tijela.
16

Brojni biolozi, npr. njemaki biofiziar Herbert Frohlich, izloili su postavku da kolektivna vibracija koordinira aktivnosti bjelanevina i stanica. Meutim, te su teorije ignorirane do Poppovih otkria, jer nije bilo dovoljno osjetljive opreme s kojom bi ih se moglo provje riti. Popp je, uz pomo jednog studenta, konstruirao takav aparat - fotomultiplikator, koji je hvatao svjetlost i prebrojavao fotone. Izveo je nebrojene pokuse koji su pokazali da te siune frekvencije pohra-

anjem udaljenosti. Magnetski i elektrini efekti vjerojatno su jedan

66

67

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

nj uje i cm ilira DNK u stanicama. Intenzitet svjetlosti u organizmima bio je stabilan (od nekoliko pa sve do vie stotina fotona po etvor nom centimetru povrine organizma) sve dok nije dolo do nekog poremeaja ili bolesti, kada su oitanja naglo rasla ili se sputala. Signali su sadravali vane podatke o stanju tijela i uincima raznih naina lijeenja. rtve karcinoma imale su manje fotona - kao da im se svjetlost gasila. Iako su Poppa ispoetka osuivali zbog njegovih postavki, na kraju je ipak postao meunarodno priznat. Osnovao je svoj Meunarodni institit za biofiziku (International Institute of Biophysics - IIB), sa stavljen od petnaest skupina znanstvenika iz meunarodnih centara cijelog svijeta, ukljuujuu vicarski CERN, ameriki Northeastern University, kineski Institut za biofiziku pri pekinkoj Akademiji za prirodne znanosti i Moskovsko dravno sveuilite u Rusiji. IIB je do poetka dvadeset prvog stoljea imao barem etrdeset renomiranih znanstvenika iz cijelog svijeta. Je li mogue da te frekvencije prenose iscjeljivanje? Schwartz je shva tio da, ako eli prouavati biofotonske emisije, prvo mora doi do naina promatranja tih siunih emisija svjetlosti. Popp je razvio ra unalni mehanizam, povezan s kutijom u koju se moe staviti ivo bie - npr. biljka. Aparat bi onda brojao fotone i crtao graf emitirane svjetlosti. No ti su aparati biljeili fotone samo u potpunome mraku. Do tada je znanstvenicima bilo nemogue vidjeti kako iva bia sjaje u tami. Kada je Schwartz razmiljao o opremi koja bi bila potrebna za regi striranje vrlo slabe svjetlosti, sjetio se CCD fotoaparata na telesko pima. Ta iznimno osjetljiva oprema sada se rabi za fotografiranje dalekih galaktika, registrira 70 posto bilo koje svjetlosti, bez obzira

na njenu jainu. Ako CCD fotoaparat moe registrirati svjetlost na judaljenijih zvijezda, onda bi mogao registrirati i slabu svjetlost ivih bia. Meutim, takva oprema stoji stotine tisua dolara i mora biti ohlaena na temperaturu samo 30 stupnjeva viu od apsolutne nule, kako bi se eliminiralo ambijentno zraenje koje se emitira na sobnoj temperaturi. Zbog hlaenja, fotoaparat postaje osjetljiviji na slabo svjetlo. Kako bi Schwartzu bilo mogue doi do takve opreme? Mogueg rjeenja sjetila se Kathy Creath, profesorica optikih zna nosti na Schwartzovom sveuilitu, koja je dijelila njegovu oaranost ivom svjetlosti i njenom uporabom u lijeenju. Znala je da Odjel za radiologiju u Nacionalnoj zakladi za prirodne znanosti (Natio nal Science Foundation - NSF) iz Tucsona u Arizoni ima CCD fo toaparat kojim su mjerili svijetljenje laboratorijskih takora nakon ubrizgavanja fosforescentnih boja. Radilo se o Roper Scientific VersArray 1300B CCD fotoaparatu u tamnoj komori unutar crne kutije, iznad sustava za hlaenje Cryotiger, koji je temperaturu sputao do - 101C. Snimke su se vidjele na monitoru. To je bilo ba ono to su traili. Nakon to je Creathova razgovarala s direktorom NSF-a, on se sloio i odobrio im pristup fotoaparatu. Schwartz i Creathova su u prvom testu na crnu platformu stavili list geranija. Napravili su fluorescentne fotografije nakon petosatnog izlaganja zraenju. Kada je raunalo prikazalo zadnju fotografiju, bila je prekrasna: savrena slika osvijetljenog lista, kao obrnuta sjena, ali s nevjerojatnim detaljima - vidjela se i najsitnija ilica. Oko lista su bile siune bijele tokice sline ljokicama - to je dokazivalo Prisutnost visokoenergijskih kozmikih zraka. Schwartz je kod slje deeg izlaganja koristio softverski filter za eliminiranje ambijentnog Zraenja. Slika lista sada je bila savrena.
J

68

69

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANTENA

Kada su Schwartz i Cearthova prouavali zadnju fotografiju na mo nitoru, shvatili su da piu znanstvenu povijest.To je bilo prvi put da su znanstvenici mogli vidjeti svjetlost kako izlazi iz ivoga bia.
17

je kontrolirao svoj raun, mislio je da je pogrijeio. Prema njego vim rezultatima, na iznimno niskim temperaturama, malo veim od apsolutne nule, poelo se dogaati neto neobino: atomi, koji se inae kreu razliitim brzinama, usporili su na jednaku razinu energije. U tom stanju atomi gube svoju individualnost i ponaaju se poput jednog ogromnog atoma. Nikako ih se ne bi moglo meu sobno raspoznati. Kada bi to bila istina, to bi znailo da je naiao na posve novo stanje tvari, s posve drukijim svojstvima od bilo ega u svemiru. Einstein je objavio te nalaze " i taj je fenomen nazvan Bose-Einste1

Buduu da je oprema zabiljeila to svjetlo, Schwartz je konano mo gao vidjeti da li namjera iscjeljivanja takoer generira svjetlo. Creathova je kontaktirala brojne iscjelitelje i zamolila ih da ruke dre nekoliko minuta na platformi ispod fotoaparata. Schwartzove prve neprecizne slike prikazivale su grub sjaj loe rezolucije, bile su loe fokusirane i stoga nepogodne za analizu. Zatim je pokuao sa stavlja njem ruku iscjelitelja na bijelu podlogu (jer bijela boja odbija svje tlo), a ne na crnu (jer crna boja apsorbira svjetlo). Slike su bile zapa njujue jasne: struja svjetlosti tekla je iz ruku iscjelitelja - iz njihovih prstiju. Schwartz je sada dobio odgovor na pitanje o svjesnoj misli: iscjeliteljska namjera stvara valove svjetlosti koji su medu najorgani ziranijima u prirodi. Teorija relativnosti nije jedina velika Einsteinova spoznaja. Imao je jo jednu, i to 1924. godine, nakon dopisivanja s opskurnim indij skim fiziarem imenom Satyendra Nath Bose, koji se bavio novom zamisli o prirodi svjetla: svjetlo je, po njemu, sastavljeno od malih vibrirajuih klupka - fotona. Boze je doao do zakljuka da fotone treba promatrati kao identine estice. Tada mu nitko osim Einsteina nije vjerovao. Einsteinu su se svidjeli Boseovi dokazi i iskoristio je svoj utjecaj kako bi objavio njegove teorije. Bose ga je, takoer, potaknuo na istrai vanje mogunosti da, pod odreenim uvjetima ili temperaturama, atomi plina (koji se inae kaotino ponaaju) poinju sinkronizirano djelovati, poput Boseovih fotona. Einstein je poeo raditi na vlastitoj formuli ne bi li otkrio kakvi uvjeti stvaraju takve fenomene. Kada

inov kondenzat". No, ipak nije bio do kraja uvjeren da je u pravu. To je vrijedilo i za druge fiziare u iduih sedamdeset godina, sve do 5. lipnja 1995. godine, kada su Eric Cornell i Carl Wiemann s JILA-e - programa, koji sponzorira Nacionalni institut za standar de i tehnologiju (National Institute of Standards and Technology) i Sveuilite u Coloradu iz Bouldera, uspjeli ohladiti malu koliinu atoma rubidija na 170 milijarditih dijelova stupnja iznad apsolutne bule. Hvatanje tih atoma u lasersku mreu i magnetska polja bio
19

je veliki pothvat. U jednom se trenutku skupina od 2000 atoma - velikih otprilike 20 mikrona, to je pet puta manje od debljine papira - poela ponaati poput jednog bia - posve drukije od okolnih atoma. Iako su ti atomi jo uvijek bili dio plina, ponaali su se kao atomi krutine. etiri mjeseca kasnije, Wolfgang Ketterle s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu, uspio je ponoviti taj pokus, ali s natrijem; za taj su rad on, Cornell i Wieman dobili 2001. godine Nobelovu nagra du. Nekoliko su godina kasnije Ketterle i neki drugi uspjeli dobiti
20 ls

t i efekt, ali ovaj put s molekulama.

21

/o

/i

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Drugo

poglavlje:

LJUDSKA

ANItNA

Znanstvenici su vjerovali da se Einsteinovom i Boseovom teorijom mogu objasniti neka od udnih svojstava koja su uoili u subatomskom svijetu: superfluidnost, stanje u kojem odreene tekuine teku bez gubitka energije, ili ak spontano izau iz svojih posuda; ili su per vodljivost, slina karakteristika elektrona u strujnom krugu. U superfluidnim i supervodljivim stanjima, tekuina ili elektrina stru ja teoretski bi mogle tei istom snagom zauvijek. Ketterle je otkrio jo jedno nevjerojatno svojstvo atoma u tom stanju: svi su atomi savreno harmonino oscilirali, kao fotoni u laseru, koji se ponaaju kao jedan ogromni foton i vibriraju u savrenom ritmu. Ta organizacija rezultira iznimno uinkovitom energijom. Umjesto odailjanja svjetla na 3 m, laser odailje val koji putuje 300 milijuna puta dalje. Znanstvenici su bili uvjereni da je Bose-Einsteinov kondenzat svoj stvo atoma koji su toliko usporeni da gotovo miruju kada su izloeni temperaturama minimalno viim od najniih temperatura u svemi ru. No, onda su Fritz-Albert Popp i njegovi suradnici otkrili da slino svojstvo ima i svjetlost koja izlazi iz ivih bia. To se nije smjelo do goditi u burnom unutarnjem svijetu ivih bia. Osim toga, biofotoni koje je mjerio kod ivotinja, biljaka i ljudi bili su vrlo koherentni. Ponaali su se poput jedne supersnane frekvencije. Njemaki biofiziar Herbert Frdhlich prvi je opisao model u kojem bi ovaj tip orga nizacije mogao biti prisutan i igrati glavnu ulogu u biolokim susta vima. Njegov model pokazao je da, kod sloenih dinamikih sustava kao to su ljudska bia, unutarnja energija stvara brojne povezanosti, to je onda ini koherentnom.
22

sobno povezane zajednikim elektromagnetskim poljima i vibriraju kao akustine vilice ugodene na istu frekvenciju. Njihovo ponaanje prestaje biti kaotino i one stupaju zajedno poput male vojske. Jedan je znanstvenik to ovako opisao: koherentnost je kao usporei vanje fotona jedne arulje od 60W s fotonima Sunca. Snaga svjetlosti arulje samo je 1W po etvornom centimetru svjetla - zato to se mnogi valovi koje fotoni stvaraju meusobno ponitavaju. Svjetlost Sunca po etvornom je centimetru otprilike 6000 puta jaa. No, kada biste mogli navesti sve fotone jedne arulje na koherentnost, energet ska gustoa jedne arulje bila bi tisuama milijuna puta vea od one na povrini Sunca.
23

Nakon to je Popp otkrio koherentnu svjetlost ivih organizama, drugi znanstvenici su teoretizirali da mentalni procesi stvaraju BoseEinsteinov kondenzat. Britanski fiziar Robert Penrose i njegov par tner, ameriki anestetiar Stuart Hameroff sa Sveuilita u Arizoni, bili su na elu znanstvenika istraivaa koji su iznijeli postavku da su mikrocjevice u stanicama zapravo svjetlovodi" u kojima se ka otini valovi transformiraju u visoko koherentne fotone, koji onda pulsiraju tijelom.
24

Gary Schwartz je vidio ba takvu koherentnu struju fotona kako izla zi iz ruku iscjelitelja. Nakon to je pruavao radove znanstvenika kao to su Popp i Hameroff, napokon je imao odgovor o izvoru iscjelji vanja: ako se misli generiraju kao frekvencija, iscjeljujua namjera je visokoureena svjetlost. Rieativni pokusi Garyja Schwartza otkrili su mi neto fundamen talno o kvantnoj prirodi misli i namjera. On i njegove kolege otkrili su dokaze da su ljudska bia odailjai i prijemnici kvantnih signala. Usmjerena namjera se naizgled manifestira kao elektrina i magnet-

iva energija moe se organizirati

u jedno koherentno stanje s najviim oblikom kvantne ureenosti u prirodi. Kada su subatomske estice koherentne, postaju meu-

72

ra

EKSPERIMENT

NAMJERE

lynne

McTaggart

ska energija i proizvodi ureenu struju fotona, koju osjetljiva oprema moe registrirati. Moda i nae namjere djeluju kao visoko koheren tne frekvencije koje mijenjaju molekularne veze i strukturu, jedna dobro usmjerena misao mogla bi biti poput lasera koji osvjetljuje, pritom ne gubei snagu. Sjetila sam se nevjerojatnog iskustva koje je Schwartz imao u Vancouveru. Odsjeo je u apartmanu na najviem katu jednog hotela. Probudio se u dva sata ujutro, to za njega nije neobino, i izaao na balkon kako bi uivao u pogledu na grad. Iznenadilo ga je to je svje tlo bilo upaljeno u mnogo kua. Bilo mu je ao to nema teleskop, jer bi tako mogao vidjeti to ti ljudi rade tako kasno. Naravno, da su ti ljudi imali teleskop, mogli bi vidjeti njega kako gol stoji na balkonu. Iznenada je vidio samoga sebe kako nag leti od prozora do prozora. Ali, moda ta ideja nije bila samo proizvod mate. On je ipak stalno emitirao biofotone, koji putuju brzinom svjetlosti: svaki bi foton za sekundu proputovao 299 792 458 metara, a za dvije sekunde dvo struko vie. Njegova svjetlost bila je slina fotonima vidljive svjetlosti koja dola zi sa zvijezda. Svjetlost koja dolazi sa zvijezda je, u puno sluajeva, putovala milijunima godina. Svjetlost zvijezda ima u sebi povijest te iste zvijezde. ak i ako je ta zvijezda nestala prije nego to je njena svjetlost dola do Zemlje, ostavila je neizbrisiv trag na nebu. Schwartz je, zatim, sebe vidio kao klupko energetskih polja, malu zvijezdu koja isijava sve fotone ikad proizvedene tijekom cijelog nje govog ivota. Svi podaci koje je slao od svog djetinjstva, sve misli koje je ikad imao - sve je bilo tu i sjalo je poput svjetlosti zvijezda. Moda je namjera slina zvijezdi. Kada se misao jednom rodi, sjaji kao svjetlost zvijezde i utjee na sve na svom putu. Cleve Backster bio je medu prvima koji su tvrdili da ljudska namjera utjee na biljke. Tu se tvrdnju smatralo toliko nevjerojatnom da su je ismijavali sljedeih etrdeset godina. Backster je doao na lo glas nakon eksperimenata koji su, navodno, dokazivali da ivi organizmi registriraju i reagiraju na ljudske misli. Telepatija biljaka zanimala me manje od jednog otkria koje je u toj prii baeno na margine, a to je dokazani konstantan dvosmjerni ti jek podataka medu svim ivim biima. inilo se da je svaki organi zam, od bakterija do ljudskih bia, u stalnoj kvantnoj komunikaciji. Taj neprestani razgovor predstavljao je mehanizam preko kojeg misli mogu imati fiziki uinak. To je otkrie bilo rezultat male zabave 1966. godine. Backster, u to vrijeme visok, ilav, kratko oian ovjek, pun djetinjeg entuzijazma, teko se koncentrirao. esto je ostajao u uredu due od svojih kolega jer se tek tada, bez ometanja kolega i aktivnosti na prometnom Ti mes Squarcu, koji se nalazi etiri kata nie, mogao koncentrirati.
1

Tree poglavlje DVOSMJERNA ULICA

Backster se u svojoj zemlji proslavio kao vodei strunjak za detekto re lai. Tijekom Drugog svjetskog rata fascinirala ga je psihologija laganja, koritenje hipnoze i seruma istine" pri ispitivanju protuobavjetajaca, i tu je fasciniranost primijenio na poboljavanje de-

75

EKSPERIMENT

NAMJbKb

Lynne

Mclaggart

irece

poglavlje:

uvusMJtKNA

u m

tektora lai. Prvi program za protuobavjetajne slube radio je, ne koliko godina nakon rata, s CIA-om, a zatim je osnovo Backsterovu kolu za otkrivanje lai (Backster School of Lie Detection), koja je i sada, pedeset godina nakon otvaranja, vodea u svijetu u pouavanju tehnika detektora lai. Jednog jutra u veljai, nakon to je cijelu no radio, Backster je u sedam ujutro otiao na pauzu. Htio je zaliti dracenu i gumijevac u svom uredu. Kada je napunio kanticu za zalijevanje, pitao se bi li bilo mogue izmjeriti vrijeme potrebno da voda od korijena dode do listova, posebno kod dracene, koja ima vrlo dugu stabljiku. Palo mu je na pamet kako to izvesti: biljku e prikljuiti na detektor lai i kada voda dode izmeu elektroda, vlaga e ui u strujni krug i bit e registrirana kao pad otpora. Detektor lai (poligraf) osjetljiv je i na najmanje promjene elektrine vodljivosti koe, promjenjive zbog aktivnosti znojnih lijezda kojima upravlja simpatiki ivani sustav. Galvanska reakcija koe (galva nic skin response - GSR) na testu se pokazuje kao mjera elektrinog otpora koe - ba kao to elektriari ommetrom mjere elektrini otpor u strujnom krugu. Detektor lai takoer prati promjene kr vnog tlaka, disanja i bila. Niska elektrina vodljivost znai mirnou. Via elektrodermalna aktivnost (EDA) znai da simpatiki ivani sustav, koji je osjetljiv na stres i odreena emocionalna stanja, radi pojaano - to se dogaa kada laemo. Oitanje detektora lai do kazuje stres simpatikog ivanog sustava i prije nego to ga je sama osoba svjesna. 1966. godine ta se sofisticirana tehnologija sastojala od elektroda kroz koje je prolazila slaba elektina struja i koje su bile privrene za dva ispitanikova prsta. Najmanji porast i pad otpora bili su vidljivi

na grafikonu po kojem je pisa crtao neprekidnu, nazubljenu crtu. Kada bi netko lagao ili bio emocionalno uzbuen, veliina krivulje bi se drastino poveala. Backster je jedan veliki list dracene stavio izmeu dvije elektrode i privrstio ih gumicom. Kada je zalio biljku, mislio je kako e vidjeti rast grafikona na papiru, to bi znailo da je elektrini otpor lista pao zbog dotoka vode. No, kada je sipao vodu, dogodilo se neto posve suprotno. Grafikon se poeo sputati, a onda je pokazao oitanje sli no onom koje se dogaa kada se osoba boji da e biti uhvaena u lai. Tada je Backster mislio da je to reakcija slina ljudskoj, ali poslije je saznao da votana izolacija meu stanicama biljaka uzrokuje elek trini izboj slian ljudskoj reakciji na stres. Odluio je da, ako biljka pokazuje emocionalnu reakciju, treba je dodatno emocionalno sti mulirati kako bi se reakcija pojaala. Kada se ovjeka testira detektorom lai, najbolje je postavljati mu izravna pitanja, tako da svaki neistiniti odgovor uzrokuje trenuta nu, dramatinu reakciju simpatikog ivanog sustava: Jeste li vi ispalili dva metka u Joea Smitha?" Kako bi izazvao uznemirenost u biljci, Backster je znao da joj mora zaprijetiti na neki nain. Pokuao je s uranjanjem jednog lista u ali cu kave, ali to nije izazvalo nikakve promjene u oitanjima. Kada bi takva oitanja vidio kod ovjeka, Backster bi pretpostavio da je isti umoran ili da mu je dosadno. Bilo je oito da mora stvoriti nekakvu jau prijetnju: odluio je list prikopan na elektrode spaliti ibicom. im se ta misao pojavila, poligraf je podivljao. On nije spalio list - samo je pomislio na to. Prema poligrafu, biljka je misao doivjela kao izravnu prijetnju i reagirala je s krajnjom uznemirenou. Otr-

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

irece

pogiavije:

uvuiivijtnNA

U L K A

ao je po ibice do stola svoje tajnice u susjednom uredu. Kada se vratio, biljka je jo uvijek bila uznemirena. Zapalio je ibicu i drao je ispod jednog lista. Oitanja su i dalje pokazivala paniku. Backster je vratio ibice na mjesto. Oitanja su se normalizirala. Nije znao to misliti o tome. Dugo ga je privlaila hipnoza i zamisli 0 snazi misli i prirodi svijesti. ak je izveo nekoliko pokusa dok je radio u Vojnoj protuobavjetajnoj slubi (Army Counter Intelligence Corps) i CIA-i, u sklopu programa namijenjenjenog detektiranju te hnika hipnoze kod ruskih agenata. No, ovdje se radilo o neem mnogo nevjerojatnijem. inilo se da mu je biljka itala misli. On ak nije niti osobito volio biljke. To se moglo dogoditi samo ako je biljka imala neku posebnu vrstu ekstrasenzorne percepcije. Biljka bi morala biti u skladu sa svojom okolinom jer bi tako primala puno vie od pukih osjetilnih informacija od svjetlo sti ili vode. Backster je prilagodio svoj pokus s poligrafom: poligraf je pojaavao elektrine signale i tako postao osjetljiv i na najmanje elektrine pro mjene u biljkama. Njegov partner Bob Henson i on zajedniki su po navljali poetni pokus. Backster je cijele idue godine pratio u svom uredu reakcije biljaka na okolinu. Otkrili su nekoliko karakteristika. Biljke su se navikle na dolaske i odlaske svog skrbnika. Imale su i neku vrstu teritorijalnosti" i nisu reagirale na dogaaje u drugim prostorijama blizu Backsterovog laboratorija. inile su se usklaene 1 s Backsterovim dobermanom Peteom, koji je stalno bio u uredu. Najzanimljivija je bila stalna dvosmjerna komunikacija biljaka i dru gih ivih bia u njihovoj okolini. Jednom, kada je Backster kuhao kavu, vidio je da je u loni stavio previe vode. Kada je viak sipao u odvod, biljke su intenzivno reagirale. Odluio je uzeti nekoliko

uzoraka iz odvoda i pogledati ih pod mikroskopom - vidio je pravu dunglu bakterija, koje inae ive na takvim mjestima. Je li mogue da su bakterije, kada im je zaprijetila kipua voda, odaslalale neku vrstu S.O.S.-a, kojeg su onda primile biljke? Backster je znao da e ga znanstvena zajednica ismijavati ako pred stavi takva otkria, stoga je uposlio mnoge kemiare, biologe, psi hijatre, psihologe i fiziare ne bi li mu pomogli u osmiljavanju ne pobitnog pokusa. Backster se u svojim ranim pokusima oslonio na ljudsku misao i emociju kao na pokretae reakcije biljaka. Znanstve nici su ga uvjeravali da ne koristi namjeru kao podraaj u pokusu jer se ona ne podvrgava rigoroznoj znanosti. Kako moete kontrolirati ljudsku misao - primjerice, elju za nanoenjem boli? Tradicionalna znanstvena zajednica lako bi mogla nai zamjerke takvom istraiva nju. Morao je napraviti laboratorij samo za biljke, jer bi ih druga iva bia mogla omesti. To bi se moglo postii jedino kad bi pokus bio automatiziran. Tako er mu je bio potreban i snaan podraaj. Pokuao se sjetiti nekog ina koji bi u biljkama potakao najvei uas. Postalo mu je jasno da bi jedini nain za to bilo neto jednakovrijedno genocidu. No, to bi mogao ubijati, a to ne bi na njega navuklo bijes protivnika vivisekcije i lokalnih vlasti? To oito ne bi mogao biti ovjek ili ikakva vea ivotinja. Nije elio ubijati niti pokusne ivotinje - takore i zamorce. Jedini oiti kandidati bili su morski raii: inilo se da je njihova je dina svrha postati hranom za tropske ribice. Sudbina morskih raia ve je bila odreena - tome bi se usprotivili samo najgorljiviji proti vnici vivisekcije. Backster i Henson postavili su napravu koja bi nasumce izabrala je dan od est moguih trenutaka i tada sipala au morskih raia u

78

79

EKSPERIMENT

NAMJtKt

Lynne

Mciaggart

lonac kipue vode. Aparat za sluajni odabir bio je smjeten u naj daljem od est ureda, a biljke prikopane na poligraf bile su u tri odvojene sobe na drugom kraju laboratorija. etvrti poligraf bio je privren za otpornik kako ne bi dolo do iznenadnog rasta napona iz opreme i sluio je kao slijepa proba. Mikroraunala jo nisu bila izumljena - Backster je svoj laborato rij postavljao kasnih ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Stvorio je inovativni mehaniki program s prekidaem s odgodom paljenja, koji je odvajao svaku fazu automatiziranog procesa. Backster i Henson bi, nakon pritiska na prekida, napustili laboratorij kako svojom prisutnou i mislima ne bi utjecali na rezultate. Morali su elimini rati mogunost da su biljke vie usklaene s njima nego s manjim ubojstvom morskih raia na drugom kraju ureda. Backster i Henson mnogo su puta izveli svoj test. Rezultati su bili jasni: poligraf je pokazivao znaajne promjene u oitanjima kada bi morski raii padali u kipuu vodu. Mnogo godina nakon tog ot kria - kada je Backster postao veliki oboavatelj Ratova zvijezda - svoje bi testove protumaio na sljedei nain: biljke su osjetile veli ki poremeaj u Sili, a on je otkrio kako to izmjeriti. Ako biljke mogu
2

kojih je jedan bio u laboratoriju Alexandra Dubrova, ruskog doktora botanike i fiziologije biljaka. Njegova postignua bila su slavljena
4

u bestseleru Tajni ivot biljaka (The Secret Life of Plants). Meu

5

tim, u konvencionalnoj znanstvenoj zajednici Backsterova su otkria bila okarakterizirana kao smijena, osobito zato to Backster nije bio tradicionalan znanstvenik - ismijavali su ga zbog tzv. Backsterovog efekta". asopis Esquire ga je 1975. godine uvrstio meu dobitnike 100 nagrada za sumnjiva otkria: Znanstvenici tvrde da jogurt pria sam sa sobom."
6

Backster se nije obazirao na kritike i sljedeih trideset godina nasta vio je s istraivanjima i radom na poligrafima, te je na kraju skupio gomilu istraivanja o, kako je govorio, primarnoj percepciji". Brojne biljke prikopane na poligraf pokazale su reakcije na ljudska emo cionalna stanja, a osobito prijetnje i negativnu namjeru. Tako je re agirala i plijesan, parameciji, jaja, pa ak i jogurt. Backster je ak
7

pokazao da i tjelesne tekuine, npr. uzorci krvi i sjemene tekuine, njegove i njegovih kolega, zadravaju stanje svijesti osoba od kojih potjeu: krvne stanice mladog pomonika u laboratoriju intenzivno su reagirale kada je otvorio Playboy s nagom Bo Derek.
8

osjetiti smrt organizama tri vrata nie, to znai da su svi oblici ivota nevjerojatno usklaeni. iva bia zacijelo primaju i alju telepatske informacije u svakom trenutku, a osobito kada se osjeaju ugroeno ili umiru. Backster je rezultate svog pokusa objavio u nekoliko uglednih a sopisa za paranormalna istraivanja i napravio skromnu prezenta ciju na desetom godinjem sastanku Udruenja za parapsihologiju (Parapsychology Association).
3

Takve reakcije ne ovise o udaljenosti: svaki oblik ivota prikopan na poligraf slino je reagirao na njegove misli, nalazio se on u istoj sobi ili bio kilometrima daleko. Ta iva bia su se, poput kunih ljubimaca, uskladila sa svojim vlasnikom". Ti organizmi nisu samo registrirali njegove misli - oni su telepatski komunicirali sa svojom okolinom. ive bakterije u jogurtu reagirale su na smrt raznih vrsta bakterija i jogurt je pokazivao elju da ga se nahrani" svojim korisnim bakte rijama. Jaja su bila vrlo uznemirena kada ih se stavilo kuhati, a onda su se pomirila sa svojom sudbinom. Biljke su u stvarnom vremenu

Parapsiholozi su uvidjeli njegovu

vrijednost i pokus su ponovili u nekoliko neovisnih laboratorija, od

80

81

irece

poglavlje:

uvuiivutHNA

u u u

reagirale na svaki prekid kontinuiteta sa ivim biima u svojoj okolini. ak su reagirale kada bi se njihovi skrbnici koji nisu bili u uredu, odluili vratiti.
9

Swann je razmiljao o sipanju kiseline u lonac s biljkom. Igla poli grafa je ponovno poludjela. Na kraju se inilo da je biljka shvatila da Swann ne misli ozbiljno. Igla poligrafa se smirila. Swann je inae bio ljubitelj biljaka, uvjeren da su biljke svjesne sebe, ali ga je ipak oki rala spoznala da biljke mogu razlikovati pravu od lane namjere: to je krivulja uenja biljaka.
]0

Najvei je problem bio osmisliti pokuse koji e na znanstveni na in imati uinka. Iako su Backsterovi pokusi sada bili potpuno automatizirani, kada bi napustio ured biljke su ostajale usklae ne s njim, bez obzira na njihovu meusobnu udaljenost. Kada bi Backster i njegov partner bili u oblinjem baru, biljke tijekom njihove odsutnosti ne bi reagirale na morske raie, ve na ra spoloenja tijekom njihovog razgovora. Bilo je vrlo teko izolirati reakcije na odreena dogaaje, te je stoga bilo nuno osmisliti pokuse koje e provoditi nepoznati ljudi u drugom laboratoriju. Ponovljivost pokusa s istim rezultatima bio je jo jedan veliki pro blem. Za sve testove bila je nuna spontanost i iskrena namjera. To je otkrio kada g a j e u listopadu 1971. godine posjetio Ingo Swann, poznati medij. Swann je elio ponoviti pokus s dracenom. Kao to su i oekivali, oitavanja poligrafa su pokazivala uzrujanost kada je Swann zamiljao kako pali biljku. Kada je to isto po novno pokuao, biljka je reagirala uzrujano, a onda se odjednom smirila. to to znai?" upitao je Swann. Backster je slegnuo ramenima: Vi recite meni." Swann je pomislio neto to mu se inilo toliko bizarnim da se isprva nije usudio to rei naglas. Rekao je: Mislite li da je biljka shvatila da nisam bio ozbiljan kada sam joj namjeravao spaliti list? Moda sada zna da nema razloga za strah?" Backster je odgovorio: Vi ste to rekli, ja nisam. Pokuajte s jo nekom slinom misli."

Iako su ostala odreena pitanja o Backsterovim nekonvencionalnim metodama istraivanja, sama koliina dokaza ukazuje na neku vrstu primarne reakcije i usklaenosti kod svih organizama, bez obzira na njihov stupanj razvoja. No, za moj rad najvanije je Backsterovo ot krie telepatije izmeu svih ivih organizama i njihove okoline. Na neki se nain konstantno alju i primaju poruke. Backster je na otkrie tog mehanizma morao ekati godinama, sve dok Fritz-Albert Popp nije otkrio biofotone, siune estice svjetlosti koje emitiraju iva bia." Isprva je Popp vjerovao da iva bia koriste emisije biofotona samo za brzo, nelokalno slanje signala iz jednog di jela tijela u drugi radi dobivanja podataka o openitom zdravstvenom stanju ili uincima odreene terapije. No, onda je Poppa zaintrigirao najfascinantniji efekt: inilo se da je svjetlost sustav komunikacije meu svim ivim biima.
12

U pokusima s vodenom buhom otkrio

je da enke te vrste apsorbiraju svjetlost drugih buha i dalje odailju uzorke interferencije - kao da su primljenu svjetlost aurirale sa svo jim podacima. Popp je zakljuio da im moda taj mehanizam, poput neke nevidljive mree, pomae da ostanu zajedno u roju.
13

Odluio je pozabaviti se svjetlosnim emisijama medu dinoflagelatima - algama koje uzrokuju luminiscentnost mora. Ti jednostanini organizmi na evolucijskoj su ljestvici negdje izmeu ivotinje i bilj ke: iako su klasificirani kao biljke, kreu se kao primitivne ivotinje.

8;

83

civarcninriEni

n u m j c n t / Lynne M c i a g g a r i

Popp je otkrio da je svjetlost svake alge koordinirana sa susjednima, kao da svaka, na odreeni znak, digne siunu svjetiljku. Poppove
14

Nakon 10 minuta, kada se voda smirila, u obje je posude stavio uzor ke dinoflagelata. Alge koje su bile u protresenoj vodi iznenada su po jaale svoje emisije fotona, to je bio znak stresa. inilo se da su alge svjesne svake promjene u svojoj okolini i reagirale su uznemireno.
21

kineske kolege pokuali su dva uzorka algi odvojiti pregradom kroz koju su se mogle vidjeti" i otkrili su da su i tada emisije svjetlosti usklaene. Istraivai su zakljuili da se radi o vrlo sofisticiranom nainu komunikacije. Nije bilo sumnje o uzajamnom slanju signa la.
15

jo jedan Poppov kolega, Eduard Van Wijk, nizozemski psiholog, pitao se o rasponu tog utjecaja. Je li mogue da ivo bie registri ra podatke cijele okoline, a ne samo onog bia s kojim komunicira? Kada iscjelitelj alje iscjeliteljsku namjeru, koliki je njezin domet? Bi li utjecala samo na ciljanu osobu ili i na organizme oko nje? Van Wijk je stavio staklenku algi (vrste Acetabularia acetabulum) blizu iscjelitelja i njegovog pacijenta. Zatim je mjerio fotonske emisi je alge tijekom seansi iscjeljenja i tijekom stanki. Nakon analiziranja podataka, otkrio je nevjerojatne promjene broja fotona u algama. Emisije su se znaajno promijenile tijekom seansi iscjeljenja, izgle dalo je kao da su alge bombardirane svjetlom. Bilo je promjena i u ritmu emisija - alge su se naizgled uskladile s jaim izvorom svjetla. Popp je tijekom svog poetnog istraivanja otkrio neobinu reakciju ivih bia na svjetlost. Kada bi neki organizam izloio jarkom svje tlu, nakon nekog bi vremena i sam organizam jae isijavao, kao da se oslobaa vika. Popp je taj fenomen nazvao odgoena luminiscencija" i pretpostavio da se radi o mehanizmu koji uravnoteuje razinu svjetlosti bia. U Van Wijkovom su pokusu grafiki prikazane fotonske emisije algi pokazivale znaajni porast. Van Wijk je prezen tirao jedne od prvih dokaza da iscjeliteljska svjetlost utjee na sve na svome putu.
22

inilo se da ti organizmi takoer registriraju svjetlost drugih vr sta, iako su najusklaeniji bili s pripadnicima svoje. Kada bi jedan
16

organizam apsorbirao svjetlosne valove drugog, svjetlost prvog or ganizma poela bi sinkronizirano izmjenjivati informacije.
17

iva

bia takoer izmjenjuju informacije sa svojom okolinom. Bakterije su apsorbirale svjetlost iz svojih hranjivih tvari: broj bakterija bio je proporcionalan apsorpciji svjetla. inilo se da ak i utanjak i bje
18

lanjak jajeta komuniciraju s ljuskom.

19

Ta se komunikacija odvija i kada je organizam raskomadan. Gary Schwartz je izrezao nekoliko mahuna, stavio ih na udaljenosti od 1 do 10 mm i slikao s NSF CCD fotoaparatom. Pomou softvera po boljao je svjetlo i otkrio da izmeu izrezanih komada ima toliko svjetlosti kao da su mahune opet cijele. Iako su bile izrezane, zasebni komadi i dalje su komunicirali. To je moda mehanizam koji obja
20

njava fantomsku bol i druge osjete u amputiranim udovima. Popp je, poput Backstera, otkrio usklaenost ivih bia sa svojom okolinom preko svjetlosnih emisija. Jedan od Poppovih kolega, Wolf gang Klimek, profesor na elu Ministarstva za istraivanja pri njema koj vladi, osmislio je genijalni eksperiment kako bi ispitao jesu li bia, na primjer alge, svjesne prolih poremeaja u vlastitoj okolini. Pripremio je dvije posude s morskom vodom i jednu protresao.

Melinda Connor, suradnica Garyja Schwartza, potom je pokazala da namjera ima izravno djelovanje na tu svjetlost. Za svoje je istraiva nje odrezala listove geranija, paljivo ih svrstala u parove po veliini,

84

8S

cKjrcniMtN i

NflMjtKt /

Lynne

Mciaggart

irece

pogiavije:

uvuirvutKN

ULILH

zdravlju, poloaju na biljci, dostupnosti svjetla i slinim fotonskim emisijama. Zamolila je dvadeset uspjenih iscjelitelja da alju namje re samo jednom lanu para, prvo kako bi smanjili emisije, a onda kako bi ih poveali. U 29 od 38 seansi namijenjenih smanjenju emi sije, svjetlost se u ciljanim listovima drastino smanjila, a u 22 od 38 seansi namijenjenih poveanju emisije iscjelitelji su prouzroili znatno vee isijavanje.
23

va na fotografijama. Kirlian je tvrdio da aura odraava zdravstveno stanje osobe. Promjene u auri bile su znak bolesti ili mentalne nera vnotee. Konvencionalni sovjetski znanstvenici ignorirali su Kirliana do e zdesetih godina, kada je ruski tisak otkrio takozvanu bioelektrografiju, i slavio ga kao velikog izumitelja. Kirlianova fotografija iznenada je postala prihvaena, osobito u istraivanju svemira, a za nju su se zalagali mnogi zapadnjaki znanstvenici. Objavljivanje Kirlianovog prvog rada 1964. godine dodatno je privuklo znanstvenu zajedni cu.
25

Nekada fizika trauma dovodi do iznenadne spoznaje. Fiziaru Konstantinu Korotkovu to se dogodilo kada je pao s krova. Bila je zima 1976. godine, i dvadesetetverogodinji Korotkov je s prijateljima slavio roendan. Volio je slaviti vani, bez obzira na vremenske uvje te. On i njegovi prijatelji na krovu su pili votku. Volio je teatralnost i obuzet veseljem bacio se s krova na, kako mu se inilo, debeli nanos snijega. No, ispod snijega je bio tvrdi kamen i Korotkov je slomio lijevu nogu, te je morao nekoliko mjeseci provesti u bolnici.
24

Korotkov je tijekom svog viemjesenog oporavka shvatio: eli li ot kriti vie o metodama snimanja te tajanstvene svjetlosti, za koju je Kirlian tvrdio da je tako vana za zdravlje, morat e napustiti svoj trenutani posao. Znao je da e sudjelovanje uglednog fiziara po put njega tom projektu dati vei kredibilitet i da e njegove tehnike sposobnosti moi pridonijeti razvoju te tehnologije. Moda bi ak mogao nai nain za prikazivanje svjetlosti u stvarnom vremenu. Korotkov je, nakon to je stao na noge, mjesecima razvijao mehani zam koji je nazvao tehnikom Vidljivog pranjenja u plinu (Gas Disc harge Visualization - GDV) i koji se sluio najsuvremenijom opti kom, digitaliziranim televizijskim matricama i jakim raunalom. iva bia obino odailju slabanu struju fotona, koju moe registri rati samo najosjetljivija oprema, i to u mrklom mraku. Korotkov je shvatio da bi se ta svjetlost mogla bolje registrirati kada bi se fotone stimuliralo na milijunima puta jae emitiranje svjetlosti. Njegova je oprema bila spoj nekoliko tehnika: fotografije, mjerenja intenziteta svjetlosti i raunalnog prepoznavanja uzoraka. Korotkovljev fotoaparat slikao bi polje svakog prsta, raunalni program bi

Tijekom svog dugog oporavka, Korotkov, konvencionalni profesor kvantne fizike na Dravnom tehnikom sveuilitu u Sankt Petersburgu, razmiljao je o predavanju o Kirlianovom efektu i iscjeljiva nju, koje je sluao ranije te godine. Bio je tako zaintrigiran da se pi tao moe li poboljati Kirlianov rad: ovjekovjeivanje neije ivotne energije na filmu. Semjon Davidovi Kirlian bio je inenjer koji je 1939. godine otkrio da fotografiranje ivih bia koja su bila izloena pulsiranom elektro magnetskom polju pokazuje fenomen poznatiji kao aura". Kada se bilo koji vodljivi predmet (primjerice, ivo tkivo) stavi na plou od izolacijskog materijala, primjerice stakla, i izloi visokonaponskoj, visokofrekventnoj elektrinoj struji, stvara se slaba struja koja stvara koronu oko predmeta - aureolu obojenog svjetla, koja je onda vidlji-

86

8/

bKSKbKIMbNl

NAMJbKb

Lynne

McTaggart

Tree

poglavlje:

DVOSMJERNA

ULICA

potom ekstrapolirao sliku biopolja oko organizma u stvarnom vre menu i iz nje dijagnosticirao zdravstveno stanje. Korotkov je nakon toga napisao pet knjiga o ljudskom bioenergetskom polju.
26

- ljutnji, tuzi, radosti - a onda o pozitivnim i negativnim namjerama prema biljci. Kada bi sudionik mentalno zaprijetio biljci, njeno se energetsko polje smanjilo. Efekt bi bio suprotan kad bi joj se ljudi pribliili s vodom ili s osjeajima ljubavi. Backster nije bio priznat uvelike zbog nedostatka znanstvenog kredi biliteta. Naiao je na prve dokaze neprestane meusobne komunika cije ivih bia, koja im omoguuje ak i registriranje ljudskih misli. Naprednije znanstveno znanje fiziara Fritza Poppa i Konstantina Korotkova bilo je nuno za razotkrivanje mehanizma te komunika cije. Njihovo istraivanje prirode kvantnih emisija svjetlosti iz ivih organizama iznenada je dalo smisao Backsterovim otkriima. Ako su misli jo jedna struja fotona, posve je mogue da biljka moe regi strirati te signale i da oni utjeu na nju. Rad znanstvenika kao to su Backster, Popp i Korotkov nagovijeta mogunost dalekosenog utjecaja namjere. ini se da ba svaka miasao pojaava ili smanjuje svjetlost neeg drugog.

S vremenom je uspio uvjeriti rusko Ministarstvo

zdravstva u vanost svog izuma za medicinske tehnologije, dijagno zu i lijeenje. Njegova se oprema ispoetka rabila za predvianje odreenih klinikih situacija, kao to je praenje postoperativnog oporavka. Kasnije je ula u iroku uporabu kao dijagnostiki alat za
27

mnoge bolesti, ukljuujui karcinom i stres, ak se rabila za procje

28

njivanje atletskog potencijala - za predvianje psihofizolokih blo kada kod olimpijskih atletiara i vjerojatnost pobjede ili iscrpljenosti od pretjeranog treniranja.
29

Na kraju je tu tehnologiju koristilo oko

3000 lijenika i istraivaa irom svijeta. Nacionalni zdravstveni in stituti takoer su bili zainteresirani i financirali su rad na biopolju" u kojem se koristila Korotkovljeva oprema.
30

Dok je Korotkov zvanino istraivao te praktine primjene, privatno je nastavio istraivanje onoga to mu je poticalo matu: veze izme u biopolja i svijesti.
31

Uzimao je GDV oitanja iscjelitelja i majstora

Qigonga dok su odailjali energiju i otkrio nevjerojatne promjene u njihovim koronama. Korotkov je potom istraivao uinak vlastitih misli na ljude u svojoj okolini. Zamolio je nekoliko parova da svojim partnerima, dok su u njihovoj blizini, alju razne misli. Svaki snaan osjeaj - ljubav, mrnja, ljutnja - imao je nevjerojatan uinak na pri mateljev izboj svjetlosti.
32

Korotkov je, otprilike etrdeset godina nakon to je Backster pomo u poligrafa registrirao uinke misli, potvrdio ta rana otkria pomo u suvremene opreme. Biljku u loncu je prikopao na G D V aparat i zatraio od svojih istraivaa da razmiljaju o razliitim osjeajima

88

89

etvrto poglavlje SRCA KOJA KUCAJU KAO JEDNO

Niti jedan znanstvenik koji je radio na Istraivanju ljubavi" ne sjea se tko se dosjetio tog imena. Moda je sve poelo kao ala Elisabeth Targ: istraivanje se, naime, bavilo parovima u sobama koje su odva jale hodnik, troja vrata, osam zidova i nekoliko centimetara nehrajueg elika.' Ime je zapravo bilo osvrt na tajanstvenog dobroinitelja istraivanja - Institut za istraivanje bezgranine ljubavi (Institute for Research on Unlimited Love) u Case Western Reserveu. To je istraivanje po stalo neka vrsta posthumne estitke za Valentinovo upuene Elisa beth Targ, kojoj je dijagnosticiran maligni tumor mozga neposredno prije nego to je istraivanje dobilo financijska sredstva. Istraiva nje ljubavi" bi joj, kao prvo znanstveno istraivanje koje je dokazalo kako namjera fiziki utjee na svog primatelja, na odgovarajui nain iskazalo poast. To je ime osobito dobro opisivalo sam proces. Kada odailjete namjeru, funkcije svakog vanijeg fiziolokog sustava odraavaju se u tijelu primatelja. Namjera je savrena manifestacija ljubavi: dva tijela postaju jedno. Targova je svoju karijeru zapoela kao tradicionalni psihijatar, ali se proslavila dvama izvanrednim istraivanjima na California Pacific Medical Centru (CPMC) u San Francisku. U tim je istraivanjima

91

EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne M c T a g g a r t

etvrto

poglavlje:

blUA

KUJA

KUCAJU

KAU J E U N U

ispitivala mogunost iscjeljivanja na daljinu u pacijenata u zadnjim stadijima AIDS-a. Targova je mjesecima radila na osmiljavanju tog pokusa. Ona i njen partner Fred Sicher, umirovljeni upravitelj bolni ce, traili su homogenu skupinu pacijenata s uznapredovalim AIDSom, u istom stadiju bolesti, s istim brojem T stanica i bolestima veza nim za AIDS. Budui da su htjeli testirati uinke iscjeljivanja na da ljinu, a ne nekog odreenog naina iscjeljivanja, odluili su ukljuiti iscjelitelje iz razliitih miljea koji koriste razliite pristupe. Targova i Sicher okupili su aroliku skupinu iscjelitelja, od tradi cionalnih krana do indijanskih amana, i zamolili ih da alju iscjeljujue misli skupini oboljelih od AIDS-a, koji su bili u strogim uvjetima dvoslijepog pokusa. Sve se iscjeljivanje izvodilo na daljinu kako nita, pa ak ni dodir i prisutnost iscjelitelja, ne bi utjecali na rezultate. Targ je osmislila strogi, dvoslijepi format: svaki je iscjelitelj dobivao zapeaene pakete s podacima pacijenata koje je trebao iscijeliti - njihovim imenima, fotografijama i brojem T stanica. Iscjelite lji su svaki drugi tjedan dobivali novog pacijenta i od njih se trailo da se jedan sat dnevno, tijekom est dana, fokusiraju na namjeru za ozdravljenje pacijenta. Drugih tjedan dana su se odmarali. Tako bi svaki iscjelitelj radio na svim pacijentima. Na kraju prvog istraivanja je 4 0 % pacijenata u kontrolnoj populaciji (slijepoj probi") umrlo, dok je deset pacijenata u lijeenoj skupini bilo ne samo ivo nego i zdravije u svakom pogledu. Targova i Sicher ponovili su istraivanje, ali ovaj su put poveali broj sudionika i postroili protokol. Takoer su proirili raspon mjerenih ishoda. U drugom su istraivanju oni iscjeljivani na daljinu ponovno bili zdraviji u svakom pogledu: imali su puno manje bolesti karakte ristinih za AIDS, poboljanu razinu T stanica, manje su puta bili

u bolnici i kod lijenika, bili su manje bolesni i openito su se bolje osjeali. Razlike su bile vrlo jasne - lijeena skupina imala je est puta manje bolesti karakteristinih za AIDS i etiri puta manje po sjeta bolnici od kontrolne skupine.
2

U prvim istraivanjima Elisabeth Targ iscjeljivali su samo uspjeni, iskusni iscjelitelji koji su imali taj osobiti dar. Kada su istraivanja zavrila, Targovu je zanimalo moe li se obinog pojedinca nauiti kako uinkovito koristiti namjeru. Za Istraivanje ljubavi" Targova je nala istomiljenika u Marylin Schlitz, potpredsjednici odjela za istraivanja i edukaciju na Institutu za noetike znanosti (Institute of Noestic Sciences (IONS). Ta ener gina plavua imala je zanimljivu reputaciju, koju je zasluila svojim paljivo osmiljenim parapsiholokim istraivanjima i spektakular nim rezultatima istih, koji su privukli pozornost New York Timesa i kljunih osoba u istraivanju svijesti. Schlitzova je tijekom svog du gog rada's psihologom Williamom Braudom provela rigorozna istra ivanja fenomena poznatijeg pod imenom DMILS (Direct Mental Interaction with Living Systems - izravna mentalna interakcija sa ivim sustavima). DMILS je sposobnost ljudske misli da utjee na ivi svijet oko sebe.
3

Schlitzova je tijekom svog rada na podruju parapsihologije bila fa scinirana utjecanjem na daljinu: bila je meu prvima koji su ispitiva li uinak namjere u iscjeljivanju. Tako je za IONS skupila ogromnu bazu podataka o istraivanju iscjeljivanja. Schlitzova je za Istraivanje ljubavi" unovaila Deana Radina, nje nog nadreenog u IONS istraivanju i jednog od najistaknutijih amerikih parapsihologa. Radin je trebao osmisliti opremu i samo istraivanje; zbog svog znanja strojarstva i psihologije mogao je osi-

92

93

L-KbHtKlMtNl

NAMJtKb

Lynne

Mciaggart

e t v r t o p o g l a v l j e : b K C A KOJA K U C A J U KAU J b D N O

gurati rigoroznost tehnikih detalja i protokola istraivanja. Targova je obuku pacijenata i dizajn programa prepustila Jeromeu Stoneu, medicinskom tehniaru i budistu, koji je s njom radio na istraiva njima vezanima za AIDS. Godine 2002., nakon smrti Elisabeth Targ, Schlitzova i drugi nasta vili su istraivanje i angairali Ellen Levine, jednu od Elisabethinih kolegica iz CPMC-a, koja je naslijedila njen posao i dalje suraivala sa Stoneom. Istraivanje ljubavi" takoer je rabilo formulu popularnu meu istraivaima svijesti: osjeaj da vas netko neprekidno promatra. U
4

je, amplitude i faze modanih valova poinju zajedniki djelovati. Iako je slijed tih istraivanja bio drukiji, sva su se bavila istim pitanjem: moe li jedna osoba na viim razinama svog sredinjeg ivanog susta va osjetiti stimulaciju druge osobe? Ili, kako je Radin to volio rei, kada poiljatelja netko utipne, osjea li primatelj bol?
7

Dvoje ljudi, prikopano na psiholoke mjerne aparate (npr. EEG), bilo je smjeteno u odvojene sobe. Jednog bi se neim stimuliralo - slikom, svjetlom ili blagim elektrookom. Istraivai bi onda pogledali oba EEG-a ne bi li utvrdili je li primatelj registrirao poiljateljev podraaj. Najranija istraivanja DMILS-a osmislio je Charles Tart, psiholog i istraiva svijesti, koji je proveo seriju brutalnih pokusa kako bi utvr dio mogu li ljudi osjetiti bol druge osobe. Podvrgavao se elektrookovima dok bi dobrovoljni sudionik u drugoj sobi bio prikopan na apa rate koji su mjerili njegovu potencijalnu reakciju na Tartovu neugodu. Kada bi Tart doivio ok, primatelj bi nesvjesno reagirao smanjenim volumenom krvi i brim otkucajima srca - kao da je i on podvrgnut elektrookovima. Jo jedno fascinantno starije istraivanje bavilo se
8

takvim se istraivanjima dvoje ljudi nalazi u dvije razliite sobe. Ka mera je usmjerena na primatelja, koji je prikopan na aparat slian poligrafu (mjera vodljivosti koe). Radi se o istom tipu poligrafa koji se koristi u prouavanju detekcije lai jer registrira poveanja nesvjesne aktivnosti autonomnog ivanog sustava. Poiljatelju" je reeno da u nasuminim vremenskim intervalima zuri u monitor, dok je primatelju" reeno da se opusti i ne razmilja kako netko zuri u njega. Naknadnom komparativnom analizom utvruje se je li primateljev autonomni sustav registrirao neku reakciju dok se u njega zurilo kako bi se odredilo jesu li najosnovniji sustavi primatelja nesvjesno registrirali samu pozornost poiljatelja. Dokazi koje su Braud i Schlitzova prikupili tijekom deset godina rada pokazivali su oiti uinak zurenja na daljinu. Sva su istraivanja spojena u lanak objavljen u jednom uvaenom psiholokom asopi su. Zakljuak lanka je da su uinci mali, ali znaajni.
5

jednojajanim blizancima. im bi se mozak jednog blizanca usporio i njegovi elektrini ritmovi spustili do alfa valova, mozak drugog bli zanca bi se takoer usporio, bez obzira to su mu oi bile irom otvo rene.
9

Harald VValach, njemaki znanstvenik sa Sveuilita u Freiburgu, po kuao je s pristupom koji je trebao pojaati dojmove poiljatelja kako bi se tako pojaala i reakcija primatelja. Poiljatelju se prikazivala slika ahovske ploe (obrnuti uzorak"), za koju je poznato da kod gleda telja izaziva predvidive modane valove visoke amplitude. U istom je trenutku EEG udaljenog, zatienog primatelja, pokazivao identine uzorke modanih valova.
10

Istraivanje ljubavi" nadahnuto je istraivanjima DMILS-a, prove denim od 1963. godine, koja su pokazala da se u brojnim okolnostima modani elektrini signali razliitih ljudi sinkroniziraju." Frekvenci

ji

95

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

etvrto poglavlje:

SRCA

KOJA

KUCAJU

KAO J E D N O

Neurofiziolog Jacobo Grinberg-Zylberbaum S meksikog Nacional nog autonomnog sveuilita u Mexico Cityju isti je protokol, na svoj nain, primijenio desetljee prije Walacha. Koristio je bljeskove svje tla kao podraaj, a ne vizualne uzorke. U tom su istraivanju uzorci ispaljivanja poiljateljevog mozga, izazvani svjetlosnim efektima, bili replicirani u mozgu primatelja, koji se nalazio u elektrino izoliranoj prostoriji udaljenoj 14,5 m. Grinberg-Zylberbaum takoer je otkrio da za uspjeh postoji jedan vaan uvjet: usklaenost je postojala samo meu parovima sudionika koji su se upoznali i povezali kroz 20 mi nuta meditativne tiine." Grinberg-Zylberbaum je u svom ranijem radu otkrio da se uskla enost modanih valova ne dogaa samo izmeu dvoje ljudi nego i izmeu hemisfera mozga oba sudionika, i to s jednom vanom ka rakteristikom: sudionik iji su kvantni valovi bili koherentniji odre ivao je ritam i utjecao na drugoga. Najureeniji modani valovi bili su dominantni.
12

u mozgu tijekom kljunih funkcija, i zamolili ih da ponove poetni pokus. Kada su misli bile odailjane", bilo je vie kisika u krvi koja je cirkulirala vizualnim korteksom mozga. Tog poveanja nije bilo dok poiljatelj nije primio vizualni podraaj.
14

Istraivai s Bastyra

istraivanje su ponovili sa sudionicima koji su bili vrlo iskusni u me ditiranju i dobili su dotad najjae korelacije izmeu poiljatelja i pri matelja. To istraivanje bilo je kljuno za daljnji rad na polju mentalnog utje canja. Ono je pokazalo da se reakcija mozga poiljatelja na podraaj dogaa na istome mjestu i kod primatelja. Mozak primatelja reagira kao da istovremeno vidi istu sliku. Zadnje nevjerojatno istraivanje ispitivalo je uinke snane emocio nalne veze na utjecanje na daljinu. Istraivai na Sveuilitu u Edinburghu prouavali su EEG-e ivotnih partnera, nasumino odabra nih partnera i nekoliko samaca, pojedinaca koji su mislili da imaju partnere. Kod svakog sudionika, bez obzira na to je li poznavao svog partnera ili ne, bila je evidentna poveana koliina usklaenih mo danih valova. Jedini sudionici kod kojih je taj uinak izostao bili su oni bez partnera.
15

U najnovijem istraivanju DMILS-a iz 2005. godine, skupina istrai vaa sa Sveuilita Bastyr i Sveuilita u Washingtonu okupila je 30 parova koji su bili vrlo povezani - emocionalno i psiholoki - i koji su bili vrlo iskusni u meditiranju. Parovi su bili razdvojeni i smjete ni u prostorije meusobno udaljene 10 m. Na reanj zatiljka svakog sudionika privreno je EEG pojaalo. Kada je poiljatelj izloen bljeskovima svjetla, on ili ona pokuao je prenijeti tu sliku ili misao svom partneru ili partnerici. Od 60 sudionika, njih 8 (5%) pokazalo je znatno veu aktivaciju mozga kada im je njihov partner slao" vi zualne slike.
13

Radin je proveo slian pokus. U parove je povezao osobe koje su bile blisko povezane - parove, prijatelje, roditelje i djecu. U brojnim se sluajevima EEG primatelja i EEG poiljatelja sinkronizirao.
16

Na Schlitzovu i Radina su u osmiljavanju Istraivanja ljubavi" utje cali drugi pokusi, koji su pokazivali da su tijekom utjecanja na dalji nu EEG valovi primatelja bili jednaki onima poiljatelja. U brojnim istraivanjima iscjeljivanja, EEG valovi primatelja iscjeljivanja uskla uju se s onima iscjelitelja, i to kada on odailje" iscjeljujuu energi ju. Mapiranje mozga tijekom nekih vrsta iscjeljenja (npr. bioenergi17

Istraivai iz Washingtona odabrali su pet parova sudionika sa zna ajnijim rezultatima i spojili ih na MRI, koji mjeri siune promjene

9/

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

etvrto poglavlje:

iKLA

KOJA

KUCAJU

KAO J E D N O

jom) takoer pokazuje usklaenost modanih valova.

18

U mnogim

Kada tako usklaeno stupaju, njihov je zajedniki signal jai. To se obino dogaa s glazbenim instrumentima koji se, kada sviraju u fazi, bolje uju. U Zaljevu Fundy, vrijeme potrebno da jedan val otputuje od ulaza u zaljev do kopna i natrag tono je usklaeno sa smjenama plime i oseke. Svaki val pojaan je ritmom svake plime, to daje neke od najviih plima na svijetu. Entrainment se takoer dogaa kada netko poalje snanu zlu na mjeru, to je bilo evidentno u pokusima s tohateom Mikija Yamamota, znanstvenika s Nacionalnog instituta za radioloke znanosti u Chibi i Medicinskog fakulteta Nippon u Tokiju. Tohate je neka vrsta mentalne pat-pozicije izmeu dva majstora Qigonga, od ko jih jedan prima osjetilni ok i primoran je ustuknuti za nekoliko metara, a sve to bez ikakvog fizikog kontakta s drugim majstorom. Yamamoto je mislio da je kljuno pitanje, s tehnikog stajalita, je li efekt tohatea psihike ili fizike prirode: da li je protivnik ustuknuo zbog psiholokog zastraivanja ili zbog napada suparnikog qia? U prvom se Yamamotovom istraivanju majstor Qigonga nalazio u elektromagnetski izoliranoj prostoriji na etvrtom katu zgrade, dok je njegov uenik bio jednako izoliran u prostoriji na prvom katu. Yamamoto je uitelju dao znak da u nasuminim razmacima emitira qi u razdobljima od preko 80 sekundi. Svaki je put biljeio njihove pokrete - slanje qia i uzmicanje uenika. U treini od 49 pokusa - to je znaajan rezultat - kada bi uitelj primijenio tohate pokrete, njegov je uenik bio fiziki gurnut. U drugom setu od 57 pokusa, Yamamoto je i uitelja i uenika prikopao na EEG. Kada bi uitelj emitirao qi, ueniku je porasla razina alfa valova u de snom frontalnom renju, to je navodilo na zakljuak da je primio poruku" namjere.

primjerima, kada jedna osoba drugoj alje usredotoenu namjeru, njihovi mozgovi manifestiraju pojavu poznatu kao entrainment (po vlaenje). Entrainment je pojam iz fizike koji oznaava fenomen usklaivanja dvaju oscilirajuih sustava. Taj je termin 1665. godine skovao nizo zemski matematiar Christiaan Huygens, nakon to je otkrio da su se klatna njegovih dvaju satova, koja su se nalazila jedan blizu drugoga, poela jednako njihati. Igrao se s klatnima i otkrio da, kada bi se jedno poelo njihati s lijeve strane, a drugo s desne, ipak bi se nakon negog vremena uskladili. Za dva vala koji se uspinju i padaju u isto vrijeme kae se da su ,,u fazi" ili da djeluju sinkronizirano. Valovi koji se uspinju i padaju u razliito vrijeme nisu u fazi". Fiziari vjeruju da je entrainment re zultat siunih izmjena energije izmeu dvaju sustava koji nisu u fazi, zbog kojih se jedan sustav usporava, a drugi ubrzava sve dok ne budu u fazi. To je takoer povezano s rezonancijom ili sposobnou nekog sustava da apsorbira vie energije nego inae na odreenoj frekvenciji (frekvencija u hercima je broj ponavljajuih ciklusa val nog oblika u sekundi). Sve to titra, pa i elektromagnetski val, ima svoju rezonantnu frekvenciju na kojoj najlake vibrira. Kada slua" ili prima vibracije neega, ukljuuje se samo u svoju rezonanatnu frekvenciju. To je slino majci koja u skupini djece odmah prepozna svoje. Planeti imaju svoje orbitalne rezonance. Nae osjetilo sluha funkcionira kroz jedan oblik entrainmenta: razliiti dijelovi mem brane unutarnjeg uha rezoniraju na razliite frekvencije zvuka. Re zonanca se dogaa ak i u morima - i u plimi i oseci Zaljeva Fundy blizu Nove kotske.

98

99

Yamamotov zadnji set pokusa ispitivao je modane valove uenika i uitelja, koje je EEG snimio. Kada bi uitelj izveo tohate, beta valo vi kod obojice bili su koherentniji. U jednom ranijem istraivanju,
19

nasumino odabranih fotografija, ali je sudionike prikopao na vei broj aparata. McCraty je otkrio da se ti predosjeaji dobrih i loih vijesti osjeaju u srcu i mozgu. Elektromagnetski valovi tih organa ubrzali bi se ili usporili prije nego to bi bila prikazana uznemirujua ili umirujua slika. Svi renjevi modane kore sudjelovali su u tom intuitivnom znanju. Najnevjerojatnije je saznanje bilo da srce te informacije pri ma malo prije mozga. To je znailo da tijelo ima odreeni mehani zam percepcije pomou kojega stalno skenira" budunost i da se u srcu moda nalazi najvea antena". Nakon to srce primi informaci ju, prosljeuje ju mozgu. McCratyjevo je istraivanje pokazalo fascinantne razlike medu spolovima. Srce i mozak bi se bre i ee sinkronizirali kod ena. McCraty je zakljuio da je to znanstveni dokaz univerzalne tvrdnje da su ene intuitivnije i u boljem kontaktu sa svojim osjeajima.
22

koje je izvela skupina iz Tokija, modani valovi poiljatelja i prima telja sinkronizirali su se samo jednu sekundu nakon to je poeo to hate.
20

Osim rezonancije, istraivanja DMILS-a pruila su jo jedan doka/ fenomena koji se pojavljuje tijekom prakticiranja namjere: primatelj je predvidio informaciju - registrirao je bol prije nego to je ona na nesena od poiljatelja. Godine 1997. Radin je u svom starom labo ratoriju na Sveuilitu u Nevadi otkrio da ljudi mogu fiziki predvi djeti dogaaj. Na raunalo je postavio slike, ija je svrha bila umiriti, uzbuditi ili uznemiriti. Sudionici pokusa bili su prikopani na apa rate koji su mjerili promjene vodljivosti koe, otkucaje srca i krvni tlak, sjedivi ispred raunala na kojem su nasumino prikazivane slike ija je namjena bila umiriti (krajolici), okirati (autopsije) ili uzbuditi (erotski materijali). Radin je otkrio da su sudionici pokazivali fizike reakcije i prije nego to bi vidjeli fotografiju. Reakcije su bile najjae prije erotskih i uzne mirujuih slika - kao da su se pokuali pripremiti. To su bili prvi laboratorijski dokazi koji idu u prilog teoriji da naa tijela nesvjesno predviaju naa budua emocionalna stanja i da se na ivani sustav zapravo priprema za njih i pokuava otkriti njihovo znaenje.
21

McCratyjev zakljuak - da je srce najvei mozak" u tijelu - dobio je kredibilitet zahvaljujui rezultatima istraivanja dr. Johna Andrewa Armoura, znanstvenika sa Sveuilita u Montrealu i bolnice Hopital du Sacre Coeur u Montrealu. Armour je otkrio neurotransmitere u srcu, koji utjeu na aspekte viih misaonih procesa u mozgu.'
1

McCraty je otkrio da dodir, pa ak i mentalno fokusiranje na srce, uzrokuju entrainment modanih valova dvoje ljudi. Kada se dvoje ljudi dodirne dok usredotouju misli pune ljubavi jedno prema dru gom, koherentniji ritam srca jednoga poinje se usklaivati s moda nim valovima drugog.
24

Dr. Rollin McCraty, izvrni potpredsjednik i voditelj istraivanja na Institutu Heart Math iz Boulder Creeka u Kaliforniji, bio je fascini ran idejom zajednikog fizikog predvianja dogaaja i pitao se na kojem bi se mjestu u tijelu te informacije prvo osjetile. Upotrijebio je izvorni program Radinovog istraivanja s raunalnim sustavom

Dean Radin i Marylin Sclitz s tim su novim dokazima odluili istra iti ima li mentalno djelovanje na daljinu utjecaj i na druge dijelove "jela. Oito mjesto za poetak bio je eludac. Ljudi govore o intuiciji

Hm

101

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

etvrto

p o g l a v l j e : SRCA KOJA

KUCAJU

KAO J E D N O

kao o nekom osjeaju u elucu. Odreeni istraivai su eludac ak nazivali drugim mozgom". Radin se pitao ima li taj osjeaj u trbu
25

uvjetima, dolazi do entrainmenta otkucaja srca, podraaja autonomnog ivanog sustava, modanih valova i dotoka krvi u ekstremi tete dviju osoba. Meutim, u veini takvih pokusa radilo se o nesvje snom odgovoru primatelja na jednostavnu stimulaciju poiljatelja. Osim u jednom sluaju, nije se radilo o namjernom utjecaju na dru gu osobu. Schlitzova i Radin eljeli su saznati mogu li postii iste korelacije ako poiljatelj odailje svjesnu namjeru iscjeljivanja. Za Istraivanje lju bavi", Schlitzova i njezine kolege odluili su angairati obine poje dince i pouiti ih tehnikama iscjeljivanja. Pitali su se postoje li odre eni uvjeti koji pogoduju entrainmentu. Brojna istraivanja iscjelji vanja dovodila su do zakljuka da su motivacija, osobna povezanost i zajedniki sustav vjerovanja kljuni za uspjeh. Grinberg-Zylberbaum je vjerovao da se preneseni potencijal", kako je nazvao tu vrstu entrainmenta, dogaao samo meu onima koji su proli neku vrstu meditacije i tek nakon to je uspostavljena mentalna veza izmeu poiljatelja i primatelja. Meutim, u frajburkom istraivanju mnogi se parovi nikada nisu sreli i nisu imali prilike uspostaviti vezu. Nje maki znanstvenici su zakljuili da povezanost i mentalna spremnost moda igraju ulogu, ali nisu od kljune vanosti. Schlitzova je mislila da je motivacija najvanija za uspjeh. to je situacija napetija, kao kod osobe koja boluje od raka, to je partner motiviraniji i vie eli ozdravljenje. Schlitzova i njeni suradnici odluili su potraiti parove u kojima supruga boluje od raka dojke, traivi sudionike u San Francisku i njegovoj okolici. Uskoro je postalo jasno da moraju proiriti izvorni koncept. To podruje ima najvei broj ena oboljelih od raka dojke u cijelom SAD-u i detaljno je prouavano. Zbog slabog odziva, inilo

hu" i druge fizie efekte. Radin i Schlitzova okupili su 26 sudionika studenata, uparili ih i pri kopali na elektrogastrogram (EGG), koji mjeri elektrino ponaanje eluca: monitori na koi obino pokazuju frekvencije i kontrakcije eluca. Iako je frajburko istraivanje imalo drukije rezultate, Radin i Schlitzova vjerovali su da bliskost moe samo pojaati uinke utje canja na daljinu. Za sluaj da je fizika povezanost vana, Radin je sve sudionike zamolio da prvo razmijene neke vane predmete. Radin je jednog sudionika iz para stavio u jednu prostoriju, a drugi je lan para, prikopan na EGG, sjedio u drugoj zamraenoj sobi i gle dao na ekranu to prvi lan radi. Slike su se povremeno pojavljivale na drugom ekranu: pratila ih je glazba, iji je cilj bio izazvati odree ne emocije - neLitralne, negativne, umirujue ili uznemirujue. Rezultati su otkrili jo jedan primjer entrainmenta - ovaj put u elucu. Oitanja EGG-a primatelja bila su znatno vea i odgovarala su onima poiljatelja kada bi potonji iskusio jake emocije, bile one pozitivne ili negativne. To su bili dodatni dokazi da se emotivna stanja drugih registriraju u tijelu primatelja - u ovom sluaju, u dubini crijeva - i da se taj osjeaj u elucu" zaista manifestira u samom trbuhu.
26

Ti najnoviji dokazi pokazivali su da ljudi najblii nama stalno re gistriraju i odgovaraju na naa emocionalna stanja. U svakom od
27

istraivanja, meu parovima u stvarnom vremenu dolazilo je do en trainmenta ili ispreplitanja", kako je to Radin zvao. vidjeli i osjeali isto to i njihovi partneri. Takva istraivanja navode na zakljuak da je namjera usklaivanje energije. Istraivanje DMILS-a ustanovilo je da, pod odreenim
28

Primatelji su

102

105

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

se da jednostavno vie nisu eljeli sudjelovati u istraivanjima. Znan stvenici su odluili proiriti istraivanje na parove u kojima jedan partner boluje od bilo koje vrste raka. Javio se 31 par, ukljuujui i zdrave parove, koji su sluili kao kontrolna skupina. Jerome Stone je, nakon analiziranja rada iscjelitelja, napisao edukativni materijal za parove. Prva komponenta tog programa bila je po
29

poiljatelje i primatelje. Stone je otkrio dokaze u literaturi koja se bavi iscjeljivanjem i parapsihologijom da vjera pomae u procesima kao to je ESP, koji su, poput namjere, u svezi s prenoenjem" podataka na daljinu.
34

Iako je obuka trebala trajati osam tjedana, Stone je zbog ogranienih financijskih sredstava morao to reducirati na samo jedan dan, nakon kojeg je dolazila domaa zadaa i praksa. Radin je parove podijelio u tri skupine. Prva je skupina (skupina za obuku") trebala proi Stoneov program: tri mjeseca svakodnevno vje bati suosjeajnu namjeru, a onda se podvrgnuti testiranju. Druga se skupina (skupina na ekanju") prvo trebala podvrgnuti testiranju, a tek onda obuci. Osamnaest zdravih parova (kontrolna skupina) nije ilo na obuku, nego samo na testiranja. U sve tri skupine po jedan je lan para trebao sjediti na crnoj stolici u elektromagnetski izoliranoj prostoriji. Siuna Lindgrenova/ETS ko mora od vanjskog je svijeta bila odvojena sa dva sloja elika i jednim slojem punog drveta, koji su u potpunosti blokirali sav zvuk i elektro magnetsku energiju. Svi su elektrini signali iz sobe izlazili optikim kabelom, kako bi soba ostala potpuno elektromagnetski izolirana. Svaki je sudionik prikopan na brojne medicinske aparate, koji su mje rili modane valove, otkucaje srca, disanje, vodljivost koe i perifernu cirkulaciju. Videokamera je diskretno smjetena u kut. Soba je bila ureena u zemljanim tonovima, njeno osvijetljena i ukra ena umjetnim smokvinim drvetom. Kada je netko bio u sobi, ula se ambijentalna glazba. Namjetaj, glazba i veliki poster s prikazanim slapom trebali su odvratiti panju od zatvaranja sloenih vrata tekih 200 kg, koja bi podsjetila sudionika da se nalazi u toplijoj verziji indu strijskog hladnjaka za meso.

uiti poiljatelja kako se usredotoiti, kao i kod meditiranja, kako bi se stvorio visoki stupanj stalne pozornosti. Znanstveni dokazi poka zuju da meditacija uspostavlja koherentnije modane valove: barem dvadeset pet istraivanja pokazuje da se tijekom meditacije dogaa sinkronizacija EEG-a izmeu etiri dijela mozga. Druga istraiva
30

nja meditacije pokazala su da meditacija stvara koherentnije emisije biofotona i openito pomae iscjeljivanju.
31

Stone je takoer vjerovao da poiljatelji moraju nauiti razviti suo sjeanje za svoje partnere, i to tehnikom utemeljenom na budistikoj ideji davanja i primanja". Tako bi se partnera nauilo pravom razu mijevanju patnje drugoga, preuzimanju te patnje bez optereivanja samoga sebe i transformiranju iste kroz proces slanja iscjeliteljske energije. Razvijanje prave empatije takoer bi pomoglo brisanju granica izmeu primatelja i poiljatelja. Pozitivne misli pune ljubavi imaju pozitivan fizioloki uinak. Istraivanja Rollina McCratyja po kazala su da su koherentne varijacije u otkucajima srca vjerojatnije kod pozitivnih misli: mozak brzo registrira tu koherentnost i ubrzo pone usklaeno pulsirati, a poboljavaju se i kognitivne sposobno
32

sti.

33

Nakon to je Stone partnere pouio jednostavnim tehnikama me ditacije, nauio ih je i da budu suosjeajni dok primjenjuju namje ru. Krajnji dio Stoneove obuke bio je usaivanje vjere i pouzdanja u

KM

105

tKbKtKiMtN i

NAMjcKt

Lynne

Mciaggart

etvrto

poglavlje:

SRCA

KOJA

KUCAJU

KAO

JEDNO

Drugi je partner dvadesetak metara dalje sjedio u mraku, prikopan na jednaku opremu i gledao u mali TV-ekran. Gomile runika blo kirale su i najmanji traak svjetla. Kada bi se slika partnera pojavila na ekranu, drugi je partner trebao deset sekundi slati suosjeajnu namjeru prvom parneru. Stone, Radin i njihove kolege planirali su ispitati dva razliita isho da: je li obuka poboljala brak i je li bilo ikakve korelacije izmeu fizikih osjeta poiljatelja i primatelja. Iako su eljeli ispitati utjeu li namjere na prognozu lijenika, to nisu mogli uiniti zbog ogranie nih financijskih sredstava. Zadaa Stonea i Levinea bila je ispitati socijalne aspekte istraiva nja. Na poetku su otkrili da obuka nije imala nikakvog utjecaja na brakove partnera. To ih nije iznenadilo, jer je svatko tko je spreman provesti tri mjeseca u istraivanju vjerojatno posveen svom braku. Schlitzova je, kada je osmiljavala istraivanje, ionako namjeravala angairati motivirane partnere. Naknadna analiza podataka pokaza la je da je vjebanje namjere ipak imalo pozitivne uinke na brak, ali Radin je zakljuio da se to dogodilo jer su partneri to i oekivali. Tada je Radin skupio sve fizioloke podatke iz triju skupina i pro uio rezultate partnera i srednje rezultate skupina. Svaka fizioloka reakcija pruala je fascinantne informacije o uincima namjere na primatelja. U sluaju mjerenja dotoka krvi u ekstremitete, u svakoj bi se skupini poiljateljeva vodljivost koe poveala dvije sekunde na kon to bi vidio partnerovu sliku; primatelj je takoer reagirao na isti nain pola sekunde nakon pojavljivanja slike. Meutim, za razliku od ranijih istraivanja DMILS-a (u kojima je promjena vodljivosti koe sliila refleksnoj reakciji i brzo nestala), reakcija je trajala se dam sekundi nakon podraaja. Primatelj je oito, gotovo istog tre-

nutka, reagirao na namjeru. Reakcija primatelja dogodila se barem sekundu prije nego to je poiljatelj mogao poslati namjeru. Radin nije znao znai li to da je primatelj predosjetio namjeru. Moda je uzrok jednostavno bila sama priroda promjene vodljivosti koe: ekstremiteti primatelja vjerojatno su odgovarali na informacije koje je odaslao poiljateljev sredinji ivani sustav, koji bi na sli ke na ekranu reagirao puno bre od elektrinih impulsa poslanih u njegove ili njezine vrke prstiju. Radinovo je miljenje ipak bilo da su dvije reakcije promjene vodljivosti koe slijedile jedna drugu iako nisu bile sasvim u fazi. Slino se dogodilo s otkucajima srca. Poiljateljevi otkucaji srca ubrzali su se pet sekundi nakon signala za slanje namjere - to

je bilo u skladu s reakcijom do koje dolazi kada tijelo izvodi neki mentalni napor. No, identino ubrzanje dogodilo se i kod primate lja, to je bilo posve neoekivano. Cirkulacija se ponaala na slian nain. Kada doivimo neto to nas stimulira, mrea krvnih ila u ekstremitetima malo se stisne kako bi se pojaao dotok krvi u trup. U Istraivanju ljubavi" taj je fenomen uoen kod poiljatelja, a ubrzo nakon toga i kod prima telja. to se disanja tie, najea reakcija nakon pokazivanja slike bila je brzi udisaj poiljatelja i izdisaj 15 sekundi kasnije. Do takvog disanja obino dolazi kada se netko priprema za nekakav zadatak. Radin je u ovom sluaju uoio drukiju reakciju primatelja: tije kom prvih pet sekundi njegovo se disanje smirilo i gotovo prestalo, a onda se nastavilo s dubokim izdisajem u zadnjih pet sekundi na mjere. Kao da je primatelj pozorno sluao i nakon podraaja dubo ko izdahnuo s olakanjem.

106

107

bKjrtnlMtN l

NAMJtKh / Lynne M c l a g g a r t

e t v r t o p o g l a v l j e : b u i A K U J A K U I A J U KAU J t U N U

Oitanja modanih valova bila su najzanimljivija. Kada bi se slika primatelja pojavila na ekranu, valovi poiljatelja bi se obrnuli: u tre ini sekunde naglo bi porasli, zatim bi drastino pali i nakon jedne sekunde vratili se u normalu. To malo obrtanje predstavlja neto to se zove modani val P300 - utvreni fenomen koji biljei vrijeme po trebno da mozak procesira paljenje svjetla. Pad predstavlja vrijeme potrebno da unutarnja pozornost oblikuje podraaj u reakciju. U ovom sluaju primatelji nisu imali modani val P300, ali su njihovi mozgovi oponaali nagli pad modanih valova poiljatelja iako nisu bili izloeni nikakvom podraaju. Mozak primatelja reagirao je kao tijekom sna i sanjanja - dolo je do emocionalne reakcije iako nije bilo nikakvog podraaja. Radinovi rezultati bili su jo neobiniji zato to primateljima nije bilo reeno koliko e dugo trajati podraaj i nitko od sudionika nije znao koliko e poiljatelj morati ekati na pojavljivanje partnerove slike na ekranu. Raunalni je program nasumce birao vremenske razmake, koji su varirali od pet do etrdeset sekundi, to je znailo da oekiva nja sudionika nisu bila odgovorna za rezultate. Radin je tada usporedio rezultate skupina. U sve tri skupine postojao je nekakav uinak. U svim je sluajevima reakcija primatelja slijedila reakciju poiljatelja. Meutim, najdue su reagirali sudionici oboljeli od raka, iji su partneri primjenjivali suosjeajnu namjeru. Ti prima telji nisu samo odgovorili na podraaj - njihova reakcija trajala je 8 - 10 sekundi. Parovi su u kvantnom svijetu postali jedno. Istraivanje ljubavi" navodi na brojne dubokoumne zakljuke o pri rodi namjere. Slanje usmjerene misli stvara opipljivu energiju: kada je netko od Radinovih poiljatelja slao namjeru iscjeljenja, mnogi aspekti primateljevog tijela su se aktivirali, kao da je primio slabi

elektrook. inilo se da se radi o nekoj vrsti aktivirajue svjesnosti, kao da je tijelo primatelja osjetilo ili ulo iscjeljujui signal. Bilo je i elemenata predvianja kod primatelja: neke zabiljeene fizi oloke reakcije navodile su na zakljuak da je primatelj osjetio iscjeliteljsku namjeru prije nego to ju je partner poslao. Izgleda da ljudi iscjeljivanje primaju duboko u tijelu - usklauju se s koherentnom energijom iscjeliteljeve namjere. Tijekom iscjeljenja mogue je da ureenija" energija zdrave osobe dovodi u red" onu bolesne osobe. Kako bi uinak bio najbolji, iscjelitelj se mora dovesti u red" na subatomskoj razini, mentalno i emocionalno. Istraivanje ljubavi" pokazalo je da odreeni uvjeti i mentalna stanja ine nau namjeru snanijom i ureuju nae energije te da se takva stanja mogu posti i odgovarajuom obukom. Uspjeh osnovne obuke koju su Radin, Schlitzova i Stone osmislili znai da su pozornost, vjera i motivacija vani za uspjeh namjere, ali da postoje i drugi uvjeti koji pospjeuju njen uinak. Moja je zadaa bila otkriti kako moemo olabaviti svoja psiholoka razgranienja. Postajalo mi je sve jasnije da, kada aljemo namjeru, na neki nain postajemo" druga osoba.'
5

108

109

Peto poglavlje ULAZAK U HIPERPROSTOR

U hladnom samostanu, visoko u Himalajama sjeverne Indije, u zimi 1985. godine, skupina tibetanskih redovnika mirno je sjedila, dubo ko u meditaciji. Iako su bili oskudno obueni, nisu primjeivali tem peraturu sobe koja je bila blizu nitice. Redovnik bi prolazio izmeu njih i zaogrtao ih plahtama natopljenima hladnom vodom. U takvim ekstremnim uvjetima ovjek bi inae pao u ok, a tjelesna bi mu se temperatura strmoglavo spustila. Ako tjelesna temperatura padne za samo 11C, osoba ubrzo gubi svijest i vie ne daje znakove ivota. No, redovnici nisu drhtali - poeli su se znojiti. Para se dizala s mo krih plahta, a za jedan sat bile su posve suhe. Posluitelj ih je zamijc nio novima, natopljenima ledeno hladnom vodom. Do tada su tijela redovnika postala vrua poput pei. Plahte su bile osuene kao i one prije njih. Tim znanstvenika, pod vodstvom Herberta Bensona, kardiologa na harvardskom sveuilitu, promatrao je redovnike pomou medicin skih aparata kako bi saznali koji su tjelesni mehanizmi odgovorni za stvaranje takve topline. Benson je godinama istraivao uinke meditacije na mozak i tijelo. Pokrenuo je ambiciozni istraivaki program: prouavao je budiste, na nekoliko udaljenih lokacija irom svijeta, koji su proveli mnoge godine primjenjujui sline discipline.

113

tKirtKiMcN i

NAMJtKt /

Lynne Mciaggart

Peto poglavlje:

ULAZAK

HIPERPROSTOR

Tijekom jednog putovanja na Himalaju Benson je snimio redovni ke, zaogrnute samo tankim alovima, kako provode no u veljai na obronku na 4 500 m nadmorske visine. Film je prikazivao redovnike kako spokojno spavaju cijelu no - bez odjee i zaklona. Tijekom svojih putovanja Benson je bio svjedokom nevjerojatnih trijumfa namjere - upravljanja temperaturom i metabolizmom, koja bi dovela do stanja slinog hibernaciji. Redovnici koje je prouavao Bensonov tim digli bi temperaturu ekstremiteta za 8C i usporili me tabolizam za preko 6 0 % ' . Benson je shvatio da su to najvee poznate varijacije umirivanja metabolizma. Tijekom sna, metabolizam pada za samo 10 do 15%, ak i iskusni u meditaciji mogu ga smanjiti samo za 17%. No, tog je dana na Himalaji shvatio da se pomou mentalnog utjecaja moe postii nemogue. Redovnici su, samo pomou svojih misli, zaleenu vodu doveli do kljuanja.
2

njihovi mozgovi, zbog godina usredotoene pozornosti, dobili do datne sposobnosti. Je li redovnikov mozak postao slian vrhunskom atletiaru - razvijeniji i zapravo transformiran nakon godina vjebe i discipline. Mijenjaju li vjeba i iskustvo, s vremenom, fiziologiju mo zga? Je li mogue vjebanjem postati bolji i jai odailjatelj namjere? Odgovori na ta pitanja dotakli bi se dugotrajne debate u neuroznanosti: je li struktura mozga fiksna ili se mijenja, ovisno o mislima osobe. Po meni, najintrigantnije pitanje u ovom istraivanju usredotone pozornosti jest: Kako se budistiki redovnik mogao prevoriti u ljud sku pe" i kako se to moe usporediti s tehnikama i tradicijama dru gih drevnih naroda. 1 Bensona i mene zanimali su majstori" namje re: strunjaci za drevne discipline - budizam, Qigong, amanizam, tradicionalno iscjeljivanje - koji su izvjebani za nevjerojatna djela pomou svojih misli. Htjela sam utvrditi to im je zajedniko. Slie li metode slanja qia majstora Qigonga onima budistikog redovnika ti jekom meditacije? Koje mentalne discipline dovode iscjelitelja u sta nje u kojem moe izlijeiti drugu osobu? Imaju li majstori" namjere osobite neuroloke talente koji im omoguuju iznadprosjenu kon trolu nad svojim umom ili se radi o vjetini koju svi mogu svladati? I, to je moda najvanije: to mi je neuroloka studija redovnika otkrila o uincima usredotoene namjere na mozak? Je li kroz vjebu mogue postati bolji i jai odailjatelj namjere? Poela sam prouavati znansvenu dokumentaciju o metodama iscje ljivanja razliitih tradicija i provela vlastito istraivanje meu icjeliteljima i majstorima" namjere svih religija. U istraivanju mi je
4

Bensonov neumorni entuzijazam prema meditaciji pobudio je za nimanje u najveim institucijama akademskog znanja u Americi. Redovnici su, do poetka 21. stoljea, postali omiljeni pokusni ku nii" laboratorija za neurologiju. Znanstvenci s Princetona, Harvarda, Sveuilita u Wisconsinu i Kalifornijskog sveuilita slijedili su Bensonove metode: spojili bi redovnike na aparate pomou kojih bi pratili uinke intenzivne, napredne meditacije. Odravale su se kon ferencije koje su se bavile meditacijom i mozgom.
3

Sama meditacija nije fascinirala znanstvenike, nego njen uinak na ljudsko tijelo, osobito na mozak i mogunosti koje on ima. Znanstve nici su se nadali da e kroz detaljno prouavanje biolokih uinaka moi razumjeti neuroloke procese koji se odvijaju tijekom djelova nja visokousmjerene misli, kao to je bilo kod redovnika s Himalaje. Znanstvenici su takoer imali priliku kod redovnika prouiti jesu li

pomogao psiholog Stanley Krippner i njegov kolega Allan Cooperstein s Fakulteta Saybrook. Cooperstein je, kao kliniki i forenziki

114

115

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto

poglavlje:

ULAZAK

nlrbKHKUblUK

psiholog, za svoj doktorat proveo temeljito istraivanje tehnika koje rabe iscjelitelji na daljinu, ukljuujui i analizu znanstvenih knjiga o iscjeljivanju i iscrpne pisane i usmene razgovore s poznatim iscjelite ljima, iji su uspjesi znanstveno dokazani.
5

qia. Nakon trenutka intenzivne koncentracije, kosti njegove glave poele su se gibati poput morskih valova.
9

Frantzis je pouio svoje uenike postupnom razvoju vrhunske po zornosti, i to kroz intenzivnu usredotoenost na disanje. Iako su poeli s kratkim intervalima disanja za dugovjenost", postupno su produavali to razdoblje kako bi, potom, stalno mogli ostati u tom stanju. Uili su metode osvjeivanja svakog osjetilnog doi vljaja.
10

U svim sam primjerima uoila da je najvaniji prvi korak postizanje stanja koncentrirane usredotoenosti ili vrhunske pozornosti. Krippner, strunjak za amanizam, tvrdi da gotovo sve primitivne kulture iscjeljuju na daljinu tijekom izmijenjenog stanja svijesti i postiu stanje koncentrirane usredotoenosti na vie naina. Iako
6

Iscjelitelji s kojima sam razgovarala ulazili su u usredotoeno sta nje pomou razliitih sredstava: molitve, meditacije, intenzivne koncentracije na osobu koju ele iscijeliti, simbole ili mitske za misli, jake mentalne slike situacije koja bi izazvala eljenu promje nu, verbalne afirmacije, mentalne predodbe, pa ak i unutarnje autosugestije. Jedan je iscjelitelj postizao uspjehe tako to je svoju svijest preplavio razmiljanjem o eljenom cilju. Dr. Janet Piedilato, amanska iscjeliteljica, esto njeno mrmlja ili pjevui" ili rabi zveku ili neki drugi instrument". Dr. Constance Johnson, majstor reikija, moe se vratiti u izmijenjeno stanje kad god to poeli. Drugi moraju uloiti znatne napore kako bi to posti gli. Vl. Francis Geddes, duhovni iscjelitelj, na deset e se minuta usredotoiti na maleni predmet, npr. list, oblutak ili granicu." Drugi se u meditaciji usredotouju na pacijenta. Dr. Judy Swack, iscjeliteljica uma i tijela, razvila je svoj holistiki sustav psihotera pije, a promijenjeno stanje postie, kako kae, gledanjem klijenta i potpunom koncentracijom na njega, pri emu ulazim u receptivno stanje u kojem se iznutra otvaram poput radara prema svim infor macijama i dojmovima koji mi dolaze." Mnogi iscjelitelji u pro mijenjena stanja ulaze samo sluajui klijenta" - osjetilom sluha

je uobiajena uporaba halucinogenih droga, mnoge se kulture slue jakim, repetitivnim ritmom kako bi se postiglo to stanje: vvanbeno indijanskog plemena Ojibway koriste bubnjanje, zveckanje, pjeva nje, ples bez odjee i dranje uarenog ugljena. Bubnjevi su osobito
7

uinkoviti u stvaranju koncentrirane usredotoenosti: brojna istrai vanja pokazala su da sluanje ritmikog bubnjanja dovodi mozak u svojevrsni trans. Indijanci su takoer uvidjeli da velika vruina, kao
8

na primjer u parnoj kupelji, moe izazvati izmijenjena stanja mo zga. U sklopu svog istraivanja majstora" namjere, razgovarala sam s Bruceom Frantzisom, jednim od najveih zapadnjakih majstora Qigonga. On je prvak u borilakim vjetinama, ima crne pojaseve iz pet japanskih borilakih vjetina. Nauio je iscjeljivati pomou Qi gonga tijekom godina uenja kod kineskih uitelja. Frantzisova mo namjere bila je legendarna: mogao je baciti ljude preko sobe samo pomou usmjerenja qia. Nekoliko njegovih protivnika iz vremena kada se bavio borilakim vjetinama zavrilo je u invalidskim koli cima. Sada, kada je spoznao nevjerojatnu mo qia, koristi ga samo za iscjeljivanje. Tijekom naeg susreta, pokazao mi je mo usmjerenog

lio

117

tKbrbnlMtn I

NAMJERE

Lynne

McTaggart

fetO

poglavlje:

ULAZAK

n l r t K r K U : ) lUn

ili na druge naine." ak i samo razmiljanje o tome kako elim nekome pomoi usporava mi krv u ilama," tvrdi dr. Piedilato. Mnogi iscjelitelji ispoetka osjete pojaanje kognitivnih procesa, ali veina brzo dode do toke u kojoj unutarnji dijalog nestaje, kao i sva osjetila - jedino to ostaje su iste slike. Pomou usredotoivanja oslobaaju se svih ogranienja. Iznenada postaju svjesni proce sa unutar klijentovog tijela, te osjeaju da ih preplavljuje klijentovo bie. Osobito me zanimao uinak koji iznimna usredotoenost ima na aktivnost mozga. Da li se mozak ubrzava ili usporava? Tradicionalno je miljenje da se tijekom meditacije mozak usporava. Istraivanja koja su se bavila elektrinom aktivnosti mozga tijekom meditacije utvrdila su da tijekom meditacije dolazi do prevladavanja alfa valova (sporih modanih valova visoke amplitude, frekvencije 8-13 Hz, koji se inae pojavljuju pri laganom sanjanju) i teta valova, koji su sporiji (4-7 Hz) i pojavljuju se tijekom dubokog sna." Mozak tijekom uo biajenog svjesnog stanja funkcionira puno bre, i to pomou beta valova (oko 13-40 Hz). Desetljeima se mislilo da je alfa-stanje" idealno za manifestiranje usredotoene namjere. Richard Davidson, neuroznanstvenik i psiholog pri Laboratoriju za afektivnu neuroznanost Sveuilita u Wisconsinu, nedavno je testi rao tu postavku. Davidson je strunjak za afektivno procesiranje" - mjesto na kojem mozak procesira osjeaje i komunikaciju izmeu mozga i tijela, koja iz toga slijedi. Njegov je rad zamijetio i dalaj-lama, koji ga je 1992. pozvao u posjet Dharamsali u Indiji. Dalaj-lama je, kao zaljubljenik u prirodne znanosti, elio bolje razumjeti bioloke uinke intenzivne meditacije. Nakon toga je osam dalaj-laminih naj boljih majstora Nyingmapa i Kagyupa meditacije otputovalo u Da

vidsonov laboratorij u Wisconsinu. Tamo je Davidson privrstio 256 EEG senzora na glavu svakog redovnika kako bi zabiljeio elektrinu aktivnost velikog broja raliitih dijelova mozga. Od redovnika se tra ila promiljena meditacija. Kao i kod sustava namjere Jeromea Stonea, meditacija se usredotoila na potpunu spremnost na pomaganje drugima i elju da se sva iva bia oslobode patnje. U kontrolnoj su skupini bili studenti koji nikada nisu meditirali i koji su proli sedam dana obuke. Na njih je privren isti broj EEG senzora kako bi se pratile promjene u njihovim mozgovima tijekom meditacije. Nakon 15 minuta se, po oitanjima EEG-a, nije vidjelo usporavanje mozgova redovnika. Naprotiv, poeli su se ubrzavati. Razina njihove aktivnosti bila je vrlo visoka - niti jedan znanstvenik nije nikada vi dio takvo to. Monitori su pokazivali stalne nagle poraste gama valo va u brzim ciklusima od 25-70 Hz. Kod redovnika je visoku koncen traciju beta valova zamijenila velika koliina alfa valova. Nakon toga su ponovno dominirali beta valovi, a na kraju su prevladali gama valovi. Gama valovi su modani valovi najvie frekvencije i pojavlju ju se kada je mozak izloen najveim naporima: maksimalnoj po zornosti, pri intenzivnom prisjeanju i tijekom uenja. Davidson je otkrio da se kod takvih visokih frekvencija u mozgu faze modanih valova - njihovi usponi i padovi, usklauju. Ta usklaenost igra klju nu ulogu u postizanju stanja poveane osvjetenosti. Gama stanje
12

navodno mijenja modane sinapse, vorita kojima elektrini impul si teku do neurona, miia ili lijezde.
13

Redovnici su vrlo brzo mogli postii to stanje, jer su godine in tenzivne meditacije trajno izmijenile njihove neuralne mehanizme. Iako su bili sredovjeni, imali su puno koherentnije i organizirani je modane valove od zdravih mladih ljudi u kontrolnoj skupini.

li

119

bKbPtKIMfcN I

NAMJERE

lynne

McTaggart

Peto

poglavlje:

ULAZAK

HIPERPR0ST0R

Budisti su, ak i tijekom odmaranja, pokazivali visoke razine gama valova u usporedbi s kontrolnom skupinom. Davidsonovo je istraivanje poduprlo ranija istraivanja koja su na vodila na zakljuak da kroz odreene oblike napredne meditacije mozak radi maksimalnim kapacitetom." Izuavanja jogina pokazala su da tijekom duboke meditacije njihovi mozgovi proizvode nagle poraste visokofrekventnih beta ili gama valova, koje moemo pove zati sa stanjima intenzivne koncentracije ili ekstaze. Oni koji mogu
15

biljeenu kod ljudi koji nisu psihiki bolesni. '' U svojim su rezultati
1

ma zamijetili vezu izmeu razine iskustva i sposobnosti odranja te iznimno visoke modane aktivnosti: redovnici koji su mogli najdue meditirati imali su najveu gama aktivnost. To pojaano stanje rezul tiralo je trajnim emocionalnim poboljanjem tako to je aktiviralo li jevi prednji dio mozga, koji se povezuje s osjeajem sree. Redovnici su izvjebali mozak kako bi se veinu vremena osjeali sretnima. Davidson je u kasnijem istraivanju pokazao da meditacija mijenja mozak, ak i kod osoba koje ju kratko prakticiraju. Prakticiranje su osjeajne meditacije kroz samo osam tjedana rezultiralo je pobolj anim imunitetom i jaom aktivacijom dijela mozga odgovornog za osjeaj sree.
20

iskljuiti vanjske podraaje i posve se usredotoiti lake e postii hiperprostor gama valova. Tijekom kulminacije takvih stanja i otkucaji srca se ubrzavaju. " Slini uinci bili su zabiljeeni tijekom molitve.
1

Jedno istraivanje pratilo je modane valove est protestanata tije kom molitve: u trenucima najintenzivnije usredotoenosti dolo je do poveanja brzine modanih valova.
17

Nekada su neuroznanstvenici mislili da je mozak slian sloenom raunalu, ija nadogradnja zavrava u adolescenciji. Davidsonovi re zultati ine ovakve teorije zastarjelima. Mozak se cijelog ivota obna vlja, ovisno o prirodi svojih misli. Odreene stalne misli stvarale su mjerljive fizike razlike i mijenjale njegovu strukturu. Forma je pra tila funkciju: svijest je oblikovala mozak. Modani se valovi ne samo ubrzavaju nego se i usklauju tijekom meditacije i iscjeljivanja. U terenskom radu s uroenikim i duho vnim iscjeliteljima na pet kontinenata, Krippner je posumnjao da kod svih iscjelitelja, prije iscjeljivanja, dolazi do pranjenja" mozga, koje dovodi do usklaivanja modanih polutki i do sjedinjenja limbikog sustava (centra za emocije) i cerebralnog korteksa (centra za logiko rasuivanje).
21

Razliiti oblici meditacija mogu izazvati posve razliite modane valove. Jogini, primjerice, tee stanju koje zovu anuraga", a kara kterizira ga stalni osjeaj svjee percepcije; zen-budisti tee stanju u kojem ne reagiraju na vanjski svijet. Istraivanja koja su usporeivala te dvije vrste meditacije utvrdila su da je u stanju anurage" perce pcija vanjskog svijeta pojaana, dok zen pojaava poniranje u sebe, tj. svijest o sebi.
18

Veina istraivanja meditacije bavila se vrstama

koje se fokusiraju na neki podraaj, npr. disanje, ili zvuk poput mantre. Redovnici su se u Davidsonovom istraivanju koncentrirali na suosjeanje sa svim ivim biima. Moda suosjeajna namjera, kao i slini ekstrovertirani" pojmovi, stvaraju misli koje mozak uvode u stanje poviene percepcije. Kada su Davidson i njegov kolega Antoine Lutz zapisali svoje istra ivanje, shvatili su da su naveli najveu razinu gama valova ikad za-

Barem 25 istraivanja meditacije pokazalo je da se tijekom meditacije usklauju aktivnosti etiri dijela mozga. Meditacija i molitva trajno
22

ine mozak koherentnijim. Istraivanje talijanskog Sveuilita Pavia

120

121

EKSPERIMENT NAMJERE / Lynne McTaggart

peto p o g l a v l j e :

ULAZAK

HIPEHPKUSTOR

i oksfordske Bolnice John Radcliffe pokazalo je da moljenje krunice ima isti uinak na tijelo kao i ponavljanje mantre. Obje aktivnosti stvaraju upeatljivo, mono i usklaeno poveanje" kardiovaskular nih ritmova kada ih se ponavlja est puta u minuti.
23

iskljuiti i prestati reagirati: mozgovi meditanata nastavili su regirati na podraaje, to je dokazalo stalno stanje pojaane percepcije.
27

U jednom je istraivanju kod osoba koje prakticiraju promiljenu meditaciju (primjenjivanje pojaane osjetilne percepcije na sada nji trenutak) testirana vizualna osjetljivost, prije i odmah nakon tromjesenog razdoblja, tijekom kojeg su promiljeno meditirali 16 sati dnevno. lanovi osoblja koji nisu meditirali bili su kontrolna skupina. Istraivai su pokuali utvrditi mogu li sudionici odrediti trajanje jednostavnih bljeskova i trajanje intervala izmeu uzasto pnih svjetlosnih efekata. Onima koji nisu mentalno vjebali usredo toenost bljeskovi su izgledali kao jedno, neprekinuto svjetlo. Nakon tromjesenog razdoblja, sudionici su mogli razaznati samostalne i uzastopne bljeskove. Pomou promiljene meditacije postali su izni mno osjetljivi na vanjske podraaje i svjesni podsvjesnih procesa.
28

Jo jedan vaan uinak koncentracije je integracija lijeve i desne mo dane polutke. Znanstvenici su donedavno vjerovali da one funkcioniraju gotovo neovisno. Lijeva strana bila je opisivana kao raunovoa" i odgo vorna za logiko, analitiko i linearno razniljanje; desna strana mozga je umjetnik" i regulira orijentaciju u prostoru, glazbene i umjetnike sposobnosti te intuiciju. No, Peter Fenwick, neuropsihi jatrijski savjetnik pri oksfordskoj Ambulanti Radcliffe i Institutu za psihijatriju u Bolnici Maudsley, prikupio je dokaze koji pokazuju da se govor i mnoge druge funkcije stvaraju u obje polutke i da mozak najbolje funkcionira kao cjelina. Tijekom meditacije, one osobito skladno komuniciraju.
21

Takva su istraivanja pokazala da odreene vrste usredotoenosti kao stoje meditacija poboljavaju mehanizme pomou kojih dobiva mo informacije i olakavaju njihovo primanje. Pretvaramo se u vei, osjetljiviji radioprijemnik. 2000. godine Sara Lazar, neuroznanstvenica u Opoj bolnici Mas sachusetts i strunjakinja za FMRI (funkcionalnu magnetsku rezo nanciju) potvrdila je da taj proces rezultira stvarnim fizikim pro mjenama. Konvencionalna magnetska rezonancija slui se radiovalovima i jakim magnetskim poljem za promatranje mekih tkiva u tijelu, ukljuujui i mozak. Funkcionalna magnetska rezonancija mjeri i najmanje promjene u mozgu tijekom kljunih funkcija. Po tvruje kada i gdje se obrauju podraaji i jezik tako to mjeri pove anja u protoku krvi kroz tanke arterije i vene u mozgu pri korite nju odreenih neuralnih mrea. FMRI je za znanstvenike poput Sare

ini se da usredotoena pozornost poboljava odreene mehanizme percepcije i blokira smetnje". Daniel Goleman, autor Emocionalne inteligencije", proveo je istraivanje koje je pokazalo da se cerebral
25

ni korteks osoba koje meditiraju ubrzava i iskljuuje iz limbikog sustava. Zakljuio je da se vjebanjem svatko moe tako iskljuiti" i omoguiti poboljanu percepciju samo jednom dijelu mozga, bez utjecaja emocija i znaenja. Sva se snaga mozga tijekom tog procesa
26

moe usredotoiti na samo jednu misao: svjesnost o onome to se u tom trenutku dogaa. Meditacija takoer trajno pojaava receptivnost mozga. U nekoliko istraivanja meditanti su bili izloeni bljeskovima i kljocanju. Obi na e se osoba naviknuti na kljocanje i mozak e se, na neki nain,

I22

123

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Lazar najbolja znanstvena metoda za promatranje funkcija mozga u stvarnom vremenu. Herbert Benson angairao je Saru Lazar da loci ra dijelove mozga koji su aktivni tijekom jednostavnih oblika medi tacije. Ona se u istraivanju nije fokusirala na redovnike niti na dru ge ampione" meditacije koji su ivot posvetili duhovnosti, ve na obine Amerikance koji su meditirali 20-60 minuta dnevno. Benson i ona nali su pet sudionika koji su najmanje etiri godine prakticirali kundalini meditaciju. Ta vrsta meditacije koristi osvjeteno disanje i dva razliita zvuka kako bi se um umirio i usredotoio. Od sudionika se trailo da osciliraju izmeu meditativnih i neutralnih stanja dok oznaavaju natuknice na mentalnom popisu ivotinja. Tijekom po kusa mjerene su i bioloke funkcije sudionika: otkucaji srca, disanje, zasienost kisikom, koliina C 0 u izdahnutom zraku i EEG.
2

je okupila 20 sudionika koji su imali veliko iskustvo u budistikoj promiljenoj meditaciji: petoro sudionika bili su uitelji meditacije s prosjekom od devet godina iskustva u meditiranju. Preostalih 15 osoba nije se bavilo meditacijom i sluili su kao kontrolna skupina. Sudionici su redom meditirali u skeneru za magnetsku rezonanciju, a Lazarova je detaljno biljeila njihove neuralne strukture. Otkrila je da su dijelovi mozga odgovorni za pozornost, svijest o osjeajima i procesiranje vanjskih podraaja bili deblji kod meditanata. Uinci meditacije ovisili su o njenoj koliini: debljina korteksa bila je pro porcionalna koliini vremena koju je sudionik proveo meditirajui. To istraivanje pruilo je prve dokaze da meditacija trajno mijenja strukturu mozga. Do tada se pretpostavljalo da je zadebljanje korte ksa posljedica ponovljenih mehanikih radnji koje zahtijevaju stalnu intenzivnu pozornost, npr. sviranje glazbenog instrumenta ili ongliranje. To su bili prvi dokazi da odreene misli treniraju dio mozga odgovoran za usredotoenost i poveavaju ga. I doista, korteks je u tim dijelovima bio deblji kod starijih sudionika. Inae je uobiajeno da se korteks kod starijih osoba stanjuje zbog starenja. Redovita me ditacija usporava taj proces. Osim poboljanja kognitivnog procesiranja, izgleda da meditacija ta koer integrira emocionalne i kognitivne procese. U studiji s funkci onalnom magnetskom rezonancijom Lazarova je nala dokaze akti vacije limbikog sustava - primitivnog, instinktivnog" dijela mozga, odgovornog za primitivne emocije. Meditacija utjee na razumski, analitiki dio mozga, ali i na nesvjesno i intuitivno. Takoer je otkrila i pojaanu aktivnost dijela mozga odgovornog za intuitivne spozna je. To su fiziki dokazi da meditacija pojaava i nau sposobnost pri manja intuitivnih informacija i nae svjesno poimanje istih.

Lazar je otkrila da kod sudionika tijekom meditacije dolazi do zna ajnog pojaanja signala u neuralnim strukturama mozga koje su ve zane za pozornost, tj. u frontalnom i parijetalnom korteksu, novom" dijelu mozga odgovornom za vie kognitivne funkcije, te u amigdali i hipotalamusu, dijelovima starog" mozga koji upravljaju uzbue njem i autonomnim funkcijama. Ovakvi su rezultati proturjeili uvrijeenim spoznajama da je medi tacija stanje smirenja i dali su dodatne dokaze da tijekom odreenih vrsta meditacije mozak ulazi u stanje intenzivne pozornosti. Sara Lazar takoer je otkrila da su se neuralna aktivnost i signali u odreenim dijelovima mozga, stjecanjem iskustva u meditaciji, s vremenom razvili i rasli. Sudionici su osjeali da im se stanja uma mijenjaju tijekom svake meditacije.
29

Ti su rezultati pokazali da intenzivna usredotoenost tijekom vre mena poveava odreene centre u mozgu. Kako bi to testirala, Lazar

124

125

Davidsonovo je istraivanje pokazivalo poveanje dijela mozga koji eli pruiti pomo drugima kod redovnika koji su pokuavali pomo i ovjeanstvu meditiranjem o suosjeanju. Poveao im se takozva ni mogu li vam pomoi" dio mozga. Sarini meditanti radili su na promiljenosti, stanju intenzivne koncentracije, te se stoga poveao dio mozga odgovoran za pozornost. Mo opaanja bila je poveana i mozak je apsorbirao vie informacija, ak i onih koje primamo in tuitivno. Neki ljudi roeni su s iznadprosjeno dobrom antenom" i prije mom". Takav je i medij Ingo Swann. Swann je nadaren za gledanje na daljinu, sposobnost uoavanja predmeta ili dogaaja nevidljivih nor malnom ljudskom oku. Pomogao je razvoju projekta amerike vlade koji se bavio gledanjem na daljinu i u toj je disciplini meu najbo ljima na svijetu. Procese u Swannovom mozgu pratio je i analizirao dr. Michael Persinger, profesor psihologije na Sveuilitu Laurentian u Kanadi. Dok je Swann bio spojen na EEG, trebao je identificira ti predmete u udaljenoj sobi. U trenutku kada je mogao vidjeti" te predmete, zabiljeeni su nagli porasti beta i gama valova, slino kao i kod tibetanskih redovnika. Ti porasti bili su koncentrirani u desnom dijelu zatiljnog renja, koji je inae odgovoran za vid. Sudei po re zultatima praenja modanih valova, Swann je uao u nadsvjesno stanje, koje mu je omoguilo primanje informacija na daljinu, to bi u svjesnom stanju bilo nemogue. Kada se Swann podvrgnuo magnetskoj rezonanciji, pregled je po kazao neobino veliki parijetalno-okcipitalni reanj na desnoj po lutki, koji je odgovoran za primanje osjetilnih i vizualnih podraaja. Persinger je uoio slian otklon kod drugog darovitog medija, Seana Harribancea. Kada ga se tijekom gledanja na daljinu pratilo pomo30

u EEG-a i SPECT-a (jednofotonske emisijske raunalne tomografije), zabiljeena je poveana aktivnost desnog zatiljnog renja. Harridance i Swann nadareni su veom sposobnou da svojim vidom" prelaze granice vremena, udaljenosti i pet osjetila. Znanost je pokazala da je kroz odreene misli mogue poveati di jelove mozga i tako poboljati njegov prijem". No, je li mogue mo zak pretvoriti u bolji odailja"? Kako bih otkrila karakteristike koje poboljavaju odailjanje, morala bih prouiti majstore" namjere koji su osobito nadareni za odailjanje. inilo mi se da je nabolje poeti s nadarenim iscjeliteljima. Dr. Lawrence LeShan, psiholog i specijalist za rak, koji je prouavao djelovanje iscjelitelja, otkrio je da prolaze kroz dva ista stadija: sta dij uspostavljanja promijenjenog stanja svijesti i stadij vizualiziranja apsolutnog sjedinjenja sebe i pacijenta.
31

Coopersteinovi iscjelitelji opisivali su kako iskljuuju svoj ego i eli miniraju svijest o sebi kao zasebnom pojedincu. Osjeali su kako se nalaze u tijelu osobe koju lijee. Jedan od iscjelitelja osjetio je kako mu se mijenja tijelo i raspored energije. Iako iscjelitelji nisu preuzeli na sebe bol i bolest, mogli su ih osjetiti kada bi vizualizirali sjedinje nje sebe i pacijenta. U tom stadiju sjedinjenja izmijenila se percepcija iscjelitelja, a njihova se motorika osjetno smanjila. Preplavio ih je proireni osjeaj iste sadanjosti i nisu bili svjesni prolaska vreme na. Nisu ih vie sputavala vlastita tijela i ak su iskusili drukiju sliku sebe. Osjeali su se vii, laki - kao da su izvan svog fizikog tijela - preplavljeni osjeajem bezuvjetne ljubavi. Vidjeli su sami sebe kao neku vrstu jezgre koja ostaje nakon svega": Svjestan sam procesa koji kao da se odvija izvan mene... Koncentriran sam na pacijenta - moja samokontrola gurnuta je u stranu, kao da sve promatram sa

126

12/

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto poglavlje:

ULAZAK

HIPERPROSTOR

strane. Onda me neto obuzme... Nikad ne zaboravim da zapravo ja tamo sjedim."

32

ivanje svih vanjskih podraaja, traenje izlaza iz labirinta vezanih oiju) pomagale su uenicima da se rijee uobiajenih ogranienja. Uenike se poticalo na matanje kako bi im se aktivirali navodno neiskoriteni dijelovi mozga. Krippner i nekoliko njegovih kolega
36

Drugi iscjelitelji osjetili su intenzivniji gubitak identiteta: kako bi mogli iscjeljivati, morali su se posve sjediniti s pacijentom, morali su postati ta osoba i podijeliti s njom njihovu fiziku i emocionalnu prolost. Njihov identitet i sjeanja nestajali su i uli bi u stanje zdru ene svijesti, gdje je njihova neosobna sutina zapravo iscjeljivala. Neki iscjelitelji su se poistovjetili s duhovima uvarima i duhovnim vodiima: obuzeo ih je duhovni alter ego. Krippnerov rad pokazao je da su neke osobe podlonije spajanju identiteta - one koje su u psiholokom testu pokazale da imaju tan ke granice". Prema Hartmannovom testu o granicama, kojeg je na Sveuilitu Tufts razvio psihijatar Ernest Hartmann kako bi testirao individualni psiholoki oklop", postoje osobe s debljim granicama", tj. s debelim oklopom": organizirane, pouzdane i s dobrim obram benim mehanizmom i jakom samosvijesti, koja ih titi poput visoke ograde. Takoer, postoje i osobe s tankim granicama": otvorene, ne zatiene, osjetljive i ranjive. Lako se uputaju u veze, osjeaju pro
33

testirali su est iskusnih uenika koji su tvrdili da su vrlo vjeti u manifestiranju namjere. lan Wickramasekera, psiholog koji je sudjelovao u gorespomenutom istraivanju, razvio je skupinu testova zasnovanih na svome Visokorizinom modelu percepcije prijetnje.
37

Wickramasekera je tvrdio da se pomou tih testova mogu otkriti ljudi koji su najpodloniji parapsiholokim iskustvima ili hipnozi. Iako je test isprva bio namijenjen otkrivanju ljudi koji su podloni psihikim problemima u fazama velikih ivotnih promjena, Krip pner je vjerovao da bi se pomou njega mogli testirati mediji i iscje litelji. Krippner i njegovi suradnici otkrili su da test mogu koristiti za otkrivanje osoba koje imaju tako kruti osjeaj za realnost da nisu sposobne osjetiti niti primiti intuitivne informacije. Wickramasekerov model predvidio je da bi osobe najbolje iscjeljivale kada bi mogle blokirati osjeaj ugroenosti pri gubitku zasebne svijesti o sebi. Sudei po rezultatima, uenici kole za prosvjetljenje Ramtha ima li su iznimno tanke granice. Srednja vrijednost Hartmannovih te stova, provedenih na 866 osoba, bila je 273, dok je srednja vrije dnost gorespomenutih uenika bila 343. Jedine skupine koje su po Hartmannovom istraivanju imale tako tanke granice su studen ti glazbe i osobe koje pate od estih nonih mora. Uenici kole za prosvjetljenje Ramtha pokazali su visoki stupanj disocijacije" - podlonost velikim poremeajima pozornosti i visoki stupanj

mijenjena stanja i stalno lepraju izmeu mate i zbilje. Nekada ne znaju u kojem se stanju trenutano nalaze. Ne potiskuju neugodne
34

misli i ne razdvajaju misli i osjeaje. Za razliku od osoba s debljim granicama, lake im je koristiti namjeru kako bi upravljali dogaa jima oko sebe. U istraivanju koje je meu glazbenicima i umjetni cima provela Marian Schlitz, kreativne osobe s tankim granicama" imale su najvie uspjeha u utjecanju na daljinu.
35

Krippner je meu uenicima kole za prosvjetljenje Ramtha u Yelmu pokazao povezanost tankih granica i namjere. Mnoge tehnike koje pouavaju u koli (na primjer, usredotoenje na eljeni ishod, isklju-

128

129

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto poglavlje:

ULAZAK U

HIPERPR0ST0R

apsorpcije, tj. sklonosti k intenzivnom udubljivanju u trenutane aktivnosti, kao npr. hipnozu i spremno prihvaanje drugih aspekata stvarnosti.
38

Targova je s iscjeliteljima razgovarala o njihovom radu, a ja sam, prije njene smrti, razgovarala s njom o njihovim zajednikim ka rakteristikama koje je otkrila tijekom svog rada.'
10

Otkrila mi je

U svom sam istraivanju naila na dvije vrste iscjelitelja: neki su se vidjeli kao vodu (izvor iscjeljenja) ili kao cijev (kanal kroz koji iscjeliteljska energija putuje). Prva je skupina vjerovala da su oni sami izvor iscjeliteljske energije, no daleko najvei broj ljudi sebe je vidio kao vodie za neku superiornu silu izvan njih samih. Elizabeth Targ je u svoj projekt za pomo oboljelima od AIDS-a ukljuila 40 iscjelitelja svih vjerskih opredjeljenja.
39

da je za iscjeljivanje najvanija ljubav i suosjeanje koju iscjelitelj odailje. Meutim, bez obzira na kulturoloki pristup, veina se sloila da je nuno maknuti se s puta" i predati se iscjeliteljskoj sili. Njihova je namjera zapravo bila molba: Molim da ova osoba ozdravi." Kada je Targova istraivala kod kojih je pacijenata dolo do najveih poboljanja, zakljuila je da su najuinkovitiji oni is cjelitelji koji kanaliziraju vie sile. Nijedan uspjean iscjelitelj nije mislio da mo ozdravljivanja dolazi od njega samog. Psihijatar Daniel Benor, koji je u etiri toma
43 42 41

Petnaest posto

bili su tradicionalni kranski iscjelitelji koji su se sluili krunicom i molitvom. Drugi su bili lanovi netradicionalnih kola iscjeliteljstva, kao to su kola iscjeliteljskog svjetla Barbare Brennan i uenici Joyce Goodrich ili Lawrencea LeShana. Neki su radili na modifici ranju sloenih energetskih polja pomou mijenjanja boja i vibracija pacijentovog polja energije. Vie od polovice iscjelitelja fokusiralo se na iscjeljivanje pacijentovih akri (energetskih centara tijela); drugi su rabili tonove - ugaali" su pacijente prema vibracijama zvuka. Kineski majstor Qigonga pacijentima je slao harmonizirajui qi. ovjek koji je iscjeljivao u skladu s metodama amerikih Indi janaca uao je u trans tijekom tradicionalne ceremonije bubnjanja i pjevuenja medu naputenim grebenima kanjona Chaco u Novom Meksiku i tvrdio da kontaktira s duhovima kako bi oni iscijelili pacijenta. Iscjelitelji veinom opisuju svoja iskustva kao oputajua, oslobaajua i ispunjena svjetlom, ljubavlju i duhom. Za neke je iscjelitelje taj duh Isus, a za druge, na primjer, Zvjezdana ena (Starwoman): iscjeliteljski duh amerikih Indijanaca koji nalikuje starijoj eni.

i na svojoj internet-

skoj stranici akumulirao i katalogizirao sva istraivanja o iscjelji vanju, prouio je pismene i usmene izjave najpoznatijih iscjelitelja u kojima oni govore o svom radu. Harry Edwards, jedan od najznaajnih i najvie prouavanih iscjelitelja, napisao je da iscjelitelj djeluje tako to vioj sili predaje svoju volju i molbu za iscjeljenje: Tu promjenu teko je opisati rijeima, moglo bi se rei da iscjelite lja preplavljuje jedan osjeaj ili stanje koje blokira normalno stanje uma. Umjesto njega, pojavljuje se nova osobnost, koja ga ispunjava snagom i pouzdanjem..." Iscjelitelj postaje jedva svjestan normal nih pokreta, govora itd. Odgovara na pitanja o stanju pacijenta bez mentalnog napora i s nevjerojatnom lakoom - a zapravo, upue niji Vodi daje odgovore. Iscjelitelj se ukljuuje" kroz podlonost fizikog tijela duhu, koji tako postaje dominantan dok njime upra vlja Vodi.
44

Za Edwardsa je najvanije sklanjanje u stranu", tj. oslobaanje od vlastitog ega.

130

131

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Peto p o g l a v l j e :

ULAZAK U

HIPERPROSTOR

Coopersteinovi iscjelitelji svoja su iskustva opisali kao osjeaj po tpune predaje procesu ili viem biu. Svi su vjerovali da su dio vee cjeline. Kako bi pristupili kozmikom biu istinske svijesti, morali su se osloboditi ogranienja osobnosti i vlastitog identiteta ne bi li se sjedinili s viim biem. Iscjelitelji su se s tom promjenom svijesti i ve om osvijetenosti osjeali povezanima s velikim poljem informaci ja, koje im je na trenutke prualo saznanja, simbole i slike. Nenadano su se pojavljivale rijei koje su, zapravo, bile dijagnoza. Neto izvan njihove svijesti zapravo je iscjeljivalo. Iako je proces iscjeljenja tekao pomou svjesno usmjerene misli, sam in ozdravljenja esto nije. Kada, na primjer, daju dvominutni tre tman, minutu i pol razmiljaju racionalno, a onda im se dogodi ira cionalno iskustvo, koje bi moglo biti klju itavog iscjeljenja.' Uvjer
15

stanja smanjene svijesti o sebi, to je za obinog ovjeka teak zada tak, rezultira boljim uinkom namjere na aparate."' Krippner pretpostavlja da, tijekom nekih izmijenjenih stanja svijesti, tijelo iskljui neke neuralne poveznice, ukljuujui i dio blizu stra njeg dijela mozga, koji stalno proraunava na poloaj u prostoru i osjeaj gdje prestaje nae tijelo a poinje vanjski svijet. Kada se taj dio tijekom transpersonalnih i transcedentalnih iskustava deaktivira, razgranienja izmeu sebe i drugih nestaju i postaje nemogue odrediti gdje jedan ovjek poinje, a gdje zavrava. Eugene d'Aquili sa Sveilita u Pennsylvaniji i Andrew Norberg, lije nik u programu nuklearne medicine pri Sveuilinoj bolnici, to su pokazali u prouavanju tibetanskih redovnika. Trenuci meditativnog iskustva bili su vidljivi kao pojaana aktivnost u eonim renjevima i smanjena aktivnost u parijetalnom dijelu." Meditacija i ostala
17

ljivo najvaniji aspekt iscjeliteljstva je predaja, volja za naputanjem razumske kontrole nad procesom kako bi se postalo ista energija. Je li ta sposobnost micanja u stranu" vana kod svih tipova namjere? Nala sam zanimljiv odgovor u istraivanju ljudi s oteenjima mo zga. Istraivai Programa za bihevioristiku neurologiju i Istraiva kog instituta Rotman na Sveuilitu u Torontu pokuali su ponoviti rad PEAR laboratorija na Princetonu pomou generatora sluajnih dogaaja, ali s jednom vanom izmjenom: prouavali su nekoliko pacijenata s oteenjima eonog renja. Pacijenti s oteenjima de snog eonog renja, zbog kojih su vjerojatno imali potekoe s kon centracijom, nisu imali nikakve uinke na aparate. Jedina osoba iji je uinak bio natprosjean imala je oteenja lijevog eonog renja, dok joj je desni bio posve zdrav. Znanstvenici su pretpostavljali da je razlog tomu njegov specifini hendikep, zbog kojeg ima oslabljen ego, ali nema potekoa s koncentracijom. Mogue je da postizanje

promijenjena stanja mogu utjecati i na temporalne renjeve, u koji ma se nalazi amigdala, skupina stanica koja nam daje osjeaj vlastite osobnosti i regulira nae emocionalne reakcije: odreuje to nam se svia, a to ne. Stimuliranjem temporalnih renjeva (ili njihovim po remeajem) moe se stvoriti osjeaj poznatog ili osjeaj neobinog, a to su tipine odlike transcedentalnog iskustva. Izgleda da intenzivno koncentriranje na neko drugo bie iskljuuje" amigdalu i uklanja neuralnu svijest o samome sebi. Davidson, Krippner i Lazarova pokazali su da moemo preoblikovati odreene dijelove vlastitog mozga, ovisno o razliitim vrstama kon centracije i razliitim mislima. Postalo mi je posve jasno da inten zivna usredotoenost nekih vrsta meditacije moe postati prolaz u hiperprostor i vrhunsku osvijetenost te prenijeti meditanta na dru gu razinu stvarnosti. Ona takoer moe djelovati okrepljujue, a ne

132

133

Ln jr tninncn i

nmjcnc

Lynne Mciaggart

samo umirujue i moe nam pomoi prespojiti" mozak kako bismo bolje odailjali" i primali" namjere. Pretpostavila sam da je namje ra jedna vrsta mentalnog poticaja pomou kojeg se misli, prenesene na drugu osobu, izvravaju. Meutim, iscjelitelji su opisali posve ra zliit proces: namjera samo na poetku zahtijeva usredotoenost, a poslije slijedi predaja - preputanje kontrole nad samim sobom i nad ishodom.

esto poglavlje RASPOLOENJE

Mitch KrucofT, kardiolog na Medicinskom centru Sveuilita Duke, vraao se 1994. godine kui iz Indije s potpuno razliitim stavom o medicini. On i njegova medicinska sestra Suzanne Crater bili su pozvani u Sri Sathya Sai institut vie medicine - bolnicu u Puttaparthiju. Ta je bolnica bila omiljeni projekt Sathya Sai Babe - on je elio omoguiti siromanima usluge suvremene zapadnjake bolnice potpuno besplatno. Krucoff je bio angairan kao struni savjetnik za tehnologiju potrebnu u oformljavanju odjela za visokotehnoloke kardijalne kateterizacije. Krucoff i Craterova bili su zapanjeni onime to su vidjeli. Nevjeroja tna duhovna dimenzija bolnice, pa ak i osobitosti svjetla i zvuka, u drugi su plan bacile njena tehnoloka dostignua. Duhovnost je bila prisutna i u dizajnu same zgrade - u hinduistikim slikama koje su krasile zidove. Bolnica je bila osam kilometara udaljena od Sai Ba binog arama i sliila je izduenom Taj Mahalu. Bolnika krila bila su zakrivljena, kao da grle svakog posjetitelja, a okrugla dvorana kod ulaza zamiljena je kao srce iji je vrh okrenut prema nebu. Krucoff i Craterova su tijekom svog rada bili svjedoci djelovanja bol nice na pacijente - mnogi od njih bili su Indijci iz udaljenih podru ja koji nikada nisu vidjeli tekuu vodu. Unato injenici da su im

134 135

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

dijagnosticirane po ivot opasne bolesti i da su se morali susresti sa suvremenim laboratorijem za analizu, nisu bili ni najmanje uplaeni. Ta potpuna odsutnost straha bila je ista suprotnost strahu i oaju na koje je Krucoff" navikao kod amerikih sranih bolesnika. KrucofFje elio uvesti takve metode i u amerike bolnice, no da bi uspio u tome, morao je uvjeriti svoje kolege u pozitivan utjecaj duho vnosti na operacije srca, i to pomou mjerljivih fiziolokih uinaka. Morao je pokazati da neopipljivi aspekti, poput namjere ili duhovnih vjerovanja, ili ak duhovne, vedre okoline, mogu imati pozitivan ui nak na pacijentovo zdravlje. Tijekom osamnaestsatnog leta u SAD, Krucoff i Craterova poeli su razgovarati o istraivanju. Shvatili su da je jedini nain testiranje mo litve, i to s dotad najveim moguim testom u tom podruju.
1

mjeru, Bog je ispuni. Mnogi istraivai svijesti rana ispitivanja moli tve dre eksperimentima namjere. Mala istraivanja koja su radila sa skupinama krana esto se smatraju skupnom namjerom - pokua jem skupine ljudi da istovremeno utjee na istu stvar. Iako su ta istraivanja bila obeavajua, Krucoff je shvatio da je po trebno vee ispitivanje s vrim protokolom i pokrenuo svoj mali pilot-projekt. Angairao je 150 sranih bolesnika iz oblinjeg Me dicinskog centra Durham, koji su ekali na angioplastiju i stentove. Krucoff je elio vidjeti mogu li molitva i noetike" terapije (s nekom vrstom utjecaja uma na tijelo na daljinu) djelovati na stanje pacijenata. Podijelio je pacijente u pet skupina. etiri od pet je, uz standardno lijeenje, trebalo primati i noetiku terapiju - oputanje, iscjeljivanje dodirom, vodenu vizualizaciju ili molitvu. Peta je sku pina primala samo klasinu medicinsku terapiju. Svakom pacijentu stalno bi mjerili otkucaje srca, modane valove i krvni tlak kako bi se tako odredio uinak tih neopipljivih iscjeljujuih utjecaja. Krucoff je odluio pojaati snagu molitve do maksimuma. Suzanne Crater je pokrenula kampanju angairanja sudionika. Pisala je budi stikim samostanima u Nepalu i Francuskoj te stranici Virtualjerusalem.com, iji je urednik organizirao molitvu kod Zida plaa. Zvala je karmelianke u Baltimoreu i traila ih da mole tijekom veernjih misa. Angairala je molitvene zajednice iz sedam vjeroispovijesti, ukljuujui fundamentaliste, moravce, idove, budiste, katolike, ba ptiste i unitariste. Svaka molitvena skupina dobila je grupu pacijenata o kojima su znali samo ime, dob i vrstu bolesti. Iako su Craterova i Krucoff prepustili odluivanje o vrstama molitve molitvenim skupinama, naglasili su da se za pacijente mora moliti po imenu i da te molitve moraju biti

Kada je Krucoff" doao kui, poeo je po znanstvenoj literaturi tra iti dokaze utjecaja molitve na zdravstveno stanje. etrnaest dobro provedenih ispitivanja molitve pokazala su njen pozitivan uinak. Najpoznatije je objavio Randolph Byrd 1988. godine. Provedeno je u skupini obraenih krana, koji su se izvan bolnice molili za pacijen te na kardiolokom odjelu. Osobe za koje se molilo imale su znatno manje simptoma i trebalo im je manje lijekova i medicinskih inter vencija. Istraivanje Srednjoamerikog kardiolokog instituta, obja
2

vljeno otprilike kada i istraivanje o AIDS-u Elisabeth Targ, poka zalo je d a j e molitva krana svih vjeroispovijesti za srane bolesnike smanjilo njihove simptome za deset posto i reduciralo medicinske smetnje.
3

Molitva se smatra nekom vrstom super-namjere, zdruenim napo rom: vi namjeravate, a Bog provodi tu namjeru. Namjera je u nekim krugovima jednaka molitvi, a molitva iscjeljivanju: kada aljete na-

136

137

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

za njihovo zdravlje i oporavak. Uvjeti istraivanja bili su takvi da ni pacijenti ni osoblje nisu znali za koga se moli. Druge terapije dava ne su jedan sat nakon to bi pacijent proao angioplastiju. Rezultati su bili impresivni. Stanje pacijenata koji su primali noetike terapije tijekom bolnikog lijeenja poboljalo se trideset do pedeset posto, s manje komplikacija i suavanja arterija u odno su na kontrolnu skupinu. Za dvadeset i trideset posto smanjile su se i negativne reakcije: smrt, infarkti, zakazivanja srca, pogoranje stanja arterija i potreba za ponavljanjem angioplastije. No, od svih alternativnih terapija, molitva je imala najbolje uinke. Istraivanje je bilo odvie malih razmjera da bi dalo definitivne zakljuke: u skupini za molitve bilo je samo 30 pacijenata. Ipak, Krucoffovi rezultati puno su obeavali. Krucoff i Craterova (koja je njihovo istraivanje nazvala MANTRA - Monitor and Actualizati on of Noetic TRAinings - Praenje i primjena noetikih terapija) objavili su ih i predstavili Amerikoj kardiolokoj udruzi (Ame rican Heart Association). ak i najkonzervativniji kardiolozi po
4

Krucoff je u MANTRA-i II podijelio pacijente u etiri skupine: jedna je skupina trebala primati molitve, druga posebno osmiljeni pro gram koji ukljuuje glazbu, slikovlje i dodir (ili MIT terapiju), trea skupina M I T i molitvu, a etvrta skupina standardnu lijeniku skrb. Neposredno prije angioplastije, skupina koja je primala MIT poue na je metodi oputajueg disanja pri vizualiziranju najdraeg mjesta ili sluanju umirujue glazbe. Tada bi 15 minuta primali icjeljujui dodir iscjelitelja. Ti su pacijenti takoer smjeli nositi slualice tije kom operacije. Svrha novog istraivanja bila je ispitati mogu li molitva i noetike intervencije sprijeiti daljnje komplikacije kao to su smrt, novi in farkti, potrebne dodatne operscije, ponovna hospitalizacija i znakovi naglog porasta enzima kreatin fosfokinaze, koji je indikator otee nja srca. Krucoff je ovaj put elio istraiti dugorone efekte: mogu li intervencije olakati emocionalne probleme, sprijeiti smrt ili pono vnu hospitalizaciju tijekom est mjeseci nakon otputanja iz bolni ce. Krucoffovo se istraivanje odvijalo ba u vrijeme teroristikih napa da 11. rujna. U tri je mjeseca sudjelovanje tako drastino palo da je morao promijeniti itav istraivaki koncept. Razvio je dvojaku strategiju tako to je regrutirao 12 sekundarnih molitvenih skupi na. im su angairani novi pacijenti, sekundarne su se molitvene skupine trebale moliti za primarne molitvene skupine (one koje su se cijelo vrijeme molile za pacijente). Kroz tu se strategiju Krucoff nadao da e pacijenti primiti veu dozu molitve od pacijenata koji su bili angairani u ranijoj fazi istraivanja. Nakon ogromnog i preuranjenog publiciteta, Krucoffovi rezulta ti bili su vrlo razoaravajui. Kada su bili obraeni, bilo je oito da

injali su shvaati poruku da iscjeljivanje na daljinu moda zaista funkcionira i da je molitva posebno dobra za srce.
5

Krucoff je znao da e njegovi rezultati dobiti kredibilitet ako po novi istraivanje s veim brojem sudionika. U projektu MANTRA II angairao je 750 pacijenata Medicinskog centra Duke, devet iz drugih amerikih bolnica i dvanaest molitvenih skupina koje bolje predstavljaju vodee religije svijeta: krani su angairani iz Bri tanije, budisti iz Nepala, muslimani iz Amerike, idovi iz Izraela. Krucoff i Duke su, ohrabreni prijanjim uspjehom, promovirali svoj projekt kao najvee istraivanje utjecanja na daljinu i glavni test molitve.

138

cRirbniMtN l

NAMJtKt

Lynne

Mclaggart

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

nema nikakvih razlika izmeu skupina. Jedina korist bila je smanje nje uzrujanosti pacijenata koji su primali MIT prije operacije. Inae, MANTRA II je propala. Molitva naizgled nije pomagala nikome.
6

Herbert Benson je, kako bi debatu priveo kraju, izloio svoj ambicio zni plan. Inae je uvijek uspijevao balansirati izmeu tradicionalne i alternativne znanosti i zbog toga je bio potovan - diplomat sa statu som posrednika izmeu dviju sumnjiavih frakcija. Osim preporuka Medicinskog fakulteta s Harvarda, osnovao je Medicinski institut za um i tijelo (Mind/Body Medical Institute), koji se bavio prouava njem tehnika iscjeljivanja uma i tijela. ak je skovao naziv reakcija oputanja", koji opisuje njihove uinke." Kada bi njegovo ime bilo na popisu istraivaa molitve, istraivanje bi dobilo legitimitet u kon zervativnim krugovima. Benson je za svoje istraivanje regrutirao pet amerikih medicinskih institucija, ukljuujui i Kliniku Mayo. Planirao je istraivanje molitve, koje je nazvao STEP (Study of The rapeutic Effects of Intercessory Prayer - Istraivanje terapijskih ui naka zagovornike molitve), uiniti najveim i najrigoroznijim ikad. U istraivanju je sudjelovalo preko 1800 pacijenata pred operacijom postavljanja srane premosnice. Podijeljeni su u tri skupine: prve dvije skupine nisu bile sigurne hoe li dobivati molitvu ili ne; prva skupina primala je molitvu, a druga ne. Trea skupina, koja e sva kako primati molitvu, to je i znala. Benson se odluio za takav plan kako bi mogao izolirati dva mogua uinka: da li sama molitva dje luje i moe li znanje da netko moli za njih dodatno pomoi. Na taj je nain mogao kontrolirati uinke vjerovanja.
9

Medu dugoronim efektima, bilo je pozitivnih rezultata kod smanje nja emocionalnog stresa, daljnje hospitalizacije, pa ak i broja smrti, ali ti rezultati nisu smatrani znaajnima i nisu bili u sreditu istrai vanja. Krucoff je ipak izvukao malu pobjedu iz tog ogromnog poraza i uspio objaviti svoje rezultate u prestinom britanskom medicinskom aso pisu The Lancet. U izjavama za javnost bio je oduevljen" rezultatima i tvrdio da su pogreno interpretirani. Krucoffovo istraivanje rado valo je skeptike koji su tvrdili da molitva ne moe biti predmetom znanstvenog rada. Poruka je bila: tua vam molitva ne moe pomo i. U meuvremenu, 1997. godine Klinika Mayo poela je dvogodinje istraivanje pacijenata s kardiovaskularnim bolestima koji su neda vno otputeni s njihovog kardiolokog odjela. Blizu 800 pacijenata podijeljeno je u dvije skupine: skupinu visokog rizika (s vie rizinih faktora - dijabetesom, ranijim infarktima ili vaskulamim bolestima) i skupinu niskog rizika (pacijenti bez dodatnih rizinih faktora). Svaka od te dvije skupine prepolovljena je. Uz standardnu lijeniku skrb, po jedna skupina iz svake kategorije primala je i molitve petero osoba tijekom 26 tjedana. Druge dvije skupine bi jednostavno nastavile sa standardnim lijeenjem. Na kraju istraivanja znanstvenici su zakljuili da molitva nije utjecala na mortalitet, budue infarkte, operacije i hospitalizacije. Iako je bilo malih razlika izmeu tretiranih i netretiranih skupina, osobito kod pacijenata s niskim rizikom, ti rezultati nisu smatrani znaajnima.
7

Benson je u molitvenim skupinama angairao katolike redovnike i lanove druge tri kranske vjeroispovijesti: samostana Sv.Pavla iz Missourija, Terezijine karmelianke iz Massachussettsa i unitaristi ku molivenu zajednicu Silent Unity" (Tiho jedinstvo) iz Kansas Cityja. U istraivanje nije ukljuivao lanove drugih vjera jer meu njima nije mogao nai sudionike koji bi radili u okvirima rasporeda

140

141

tKjrcniMtN i

NAMJtKb

Lynne

Mclaggart

istraivanja. Molitvene skupine dobile su inicijale pacijenata. Iako je molitva mogla biti individualna, svi su morali ukljuiti frazu: Za uspjenu operaciju i brz, zdrav oporavak bez komplikacija." Rad skupina praen je trideset dana, kao i postoperativne komplikacije i smrt medu pacijentima. Rezultati su zapanjili svijet i zbunili istraivae, a najvie Bensona iako je veim dijelom svoje karijere promovirao pozitivne uinke

vudu i ini nisu jedini koji mogu nakoditi, nego i dobronamjerna, iscjeljujua molitva moe nehotice nakoditi ili usmrtiti oboljelog." Ameriki asopis za kardiologiju American Heart Journal
11

objavio

je to istraivanje na internetu, a njegovi su autori odravali konfe rencije za tisak. Benson je upozorio medije da STEP nije zadnji sud o molitvi iako postavlja vana pitanja o tome treba li pacijente za koje se moli obavijestiti o tome. Pacijentovo znanje da se za njega moli smatrano je najvanijom temom buduih istraivanja molitve. No, drugi nisu bili sigurni treba li molitvu i dalje prouavati i je li to uope mogue. Zaklada John Templeton potroila je 2,4 milijuna dolara na istraivanje i negativni rezultati nisu ili u prilog buduem financiranju takvih projekata. Rezultati STEP-a ugroavali su i moje planove o velikom eksperi mentu namjere. Razmiljala sam o njima i zakljuila da je moda odgovoran sam plan istraivanja. Iako su pokuavali biti rigorozni, u mnogo su sluajeva krili i najosnovnija pravila znanstvenog rada. Sva neuspjena istraivanja nisu jasno definirala sadraj iscjeljujue namjere i sadraj molitve prepustile su svakom molitelju. Iako je Benson traio frazu: Za uspjenu operaciju i brz, zdrav oporavak bez komplikacija," nije traio od molitelja da se usredotoe na neto odreeno. Najuspjeniji eksperimenti namjere imaju jasno definira ne ciljeve. Iscjelitelji u istraivanju Elisabeth Targ dobili su broj T stanica oboljelih od AIDS-a i radili su na njegovom poboljanju. Od molitvenih skupina trebalo je traiti da mole za odreeni ishod sim ptoma ili za manji broj postavljenih stentova tijekom istraivanja, a ne za openitu izjavu o poboljanju stanja. Niti jedna studija nije rigorozno kontrolirala broj ljudi u molitvenim skupinama, kao ni uestalost i trajanje molitve, to je, moda, pobr-

uma na tijelo. Istraivai su najvee uspjehe predvidjeli u skupini pa cijenata za koje se molilo i koji su to znali, zatim u skupini za koju se molilo, a toga nisu bili svjesni, a na kraju bi bila skupina za koju se nije molilo i koja to nije znala. No, rezultati su pokazali da nikakva molitva nije nita promijenila. Rezultati su bili posve opreni oeki vanjima istraivaa. Pacijenti za koje se molilo, a to su znali, bili su u znatno loijem stanju: 59% njih patilo je od postoperativnih kompli kacija. U skupini za koju se nije molilo, od takvih je problema patilo 52%. Cak i u skupini za koju se molilo, a koja to nije znala, bilo je neto vie infarkta i kapi nego u skupini za koju se uope nije molilo. Medu neinformiranim pacijentima za koje se molilo 10% je patilo od velikih postoperativnih komplikacija, a u skupini za koju se nije molilo takvih je sluajeva bilo 13%.
10

Benson i njegovi koautori nisu znali kako protumaiti te rezultate. Pitali su se jesu li pacijenti patili od nekog oblika treme" zbog pri tiska i oekivanja. Mnogi komentatori zakljuili su da ovo istraivanje dokazuje da mo litva ne pomae i da je ak i tetna - ili se njeni uinci ne mogu znan stveno testirati. KrucofT, koji je trebao napisati komentar, naglasio je da je molitva imala efekte - i to negativne. Ljudi bi trebali odbaciti stav da je molitva korisna, jer takvi rezultati navode na zakljuak da

14;

145

kalo kolektivnu namjeru. Moda molitve nisu bile ekvivalentne, jer se radilo o raznolikim skupinama. Molitvene skupine u Bensonovom istraivanju molile su od 30 sekundi do nekoliko sati etiri puta tje dno. Vremensko trajanje molitvi nikada nije zabiljeeno. Iscjelitelji u istraivanju Elisabeth Targ bili su iz raznih sredina, ali su svaki put iscjeljivali drugog pacijenta, tako da su oni dobivali samo po jednu iscjeljujuu poruku - nije bilo mijeanja. Bob Barth, upravitelj Ureda za istraivanje molitve, izjavio je: Kako odrediti dozu neeg tako neopipljivog kao to je molitva? Na primjer, je li petminutna molitva budista drukija od viesatne molitve deset katolikih asnih sestara? Je li uinkovitije moliti jedanput ili dvade set puta dnevno?" asopis The Lancet, u komentaru na Krucoffov projekt, izrazio je ne zadovoljstvo planom istraivanja. Bi li ogranienost na jednu vjero ispovijest utjecala na rezultate?"
12

mobitelom zovete prijatelja i oekujete da se javi, a utipkali ste samo prve tri znamenke telefonskog broja."" Krucoffova istraivanja, kao ni STEP, nisu dala nikakve podatke o pacijentima pomou koji bi se uspostavila veza. U istraivanju Eli sabeth Targ iscjelitelji su dobili fotografiju pacijenta i podatke o nje govom zdravstvenom stanju. Niti jedna skupina nije ispitala razliku u uincima one molitve s dovoljno podataka o pacijentu i one kod kojih je bilo poznato samo ime i prvo slovo prezimena. Izbor molivenih skupina takoer je bio amaterski. Niti jedno vee istraivanje molitve nije imalo nikakve kriterije glede izbora sudio nika molitvenih skupina i nije pratilo njihov broj i iskustvo u molitvi. Targova je odabrala samo vrlo iskusne iscjelitelje s puno uspjenih is cjeljenja. Iako su u Istraivanju ljubavi" Marylin Schlitz sudjelovali amateri koji su slali iscjeljujuu namjeru, pruena im je obuka kako bi se postigao homogeni pristup. Jo jedan problem bio je i nedostatak kontrolne skupine u svim istra ivanjima. Kako bi se postigao znanstveni pristup, nuno je drati se naela sluajnog odabira" i nasumino birati lanove skupine podvrgnute terapiji, iji se rezultati onda usporeuju s kontrolnom skupinom. Meutim, obitelji se u svim zdravstvenim krizama okreu molitvi. Najvjerojatnije se radilo o takvim okolnostima - i za lanove kontrolne skupine molile su se njihove obitelji. U MANTRA-i II je 89% pacijenata u tretiranim i kontrolnim skupinama priznalo da se netko u njihovoj obitelji moli za njih. Ti su pacijenti ivjeli u vjerski aktivnom amerikom biblijskom pojasu". Nedostatak iste kontrolne skupine kontaminira rezulate cijelog istraivanja. Taj se problem dogodio i u testiranju kancerogenosti hormonske terapije za ene u menopauzi. Mnoge takve studije nisu

Bensonov pokuaj standardiziranja molitvenih metoda u istraiva nju nehotice je omelo metode kojima se skupine slue u molitvi. U uobiajenim okolnostima, kada se od molitvenih zajednica trai da za nekog mole, vani su detalji: puno ime, godine, zdravlje i povre meni izvjetaji o njegovom stanju. esto se i sastaju s pacijentom i njegovom obitelji. Kroza skupljanje tih podataka mogu personalizirati molitve. Plan Bensonovog istraivanja bio je moliteljima dati samo ime i po etno slovo osobe za koju mole. Stoga molitvene skupine nisu mo gle uspostaviti znaajniju vezu s pacijentima, to je jedan od uvjeta koje su Schlitzova i Radin smatrali vanima za uspjeno utjecanje na daljinu. Nekoliko skupina sudionika Bensonovog projekta bunilo se protiv njegovog plana. Jedan je komentator pisao: To je kao da

144

14',

esto

poglavlje:

KAbrULUtbNJL

dobro provedene zbog nemogunosti pronalaenja ena koje nikada u ivotu nisu uzimale nekakve umjetne hormone - kontracepcijske pilule, pilule za dan poslije ili hormone za ene u menopauzi. Stoga niti jedno istraivanje nije imalo istu kontrolnu skupinu s kojom bi usporedili rezultate. ene koje sada uzimaju hormone usporeivali su sa enama koje su ih uzimale u prolosti. Obje situacije nose rizik za karcinom. Isti princip vrijedi i za istraivanja molitvi. Pacijenti u tretiranim skupinama usporeuju se s pacijentima iz kontrolne sku pine, za koje se mole njihove obitelji. Velika istraivanja molitve imala su i druge temeljne mane. U Bensonovim i Krucoffovim projektima lanovi molitvenih skupina nisu poznavali pacijente i stoga nisu imali jaku motivaciju da iscijele, za razliku od poiljatelja" u Istraivanju ljubavi". Krucoff je u svom komentaru STEP-a izjavio da je trebala postojati prava placebo" skupina, koja ne bi primala ba nikakvu molitvu, i da je s njom tre balo usporeivati skupinu za koju se moli. Niti jedna analiza nije usporedila uinak molitve sa stavom pacijenta o skupini kojoj je do dijeljen, to bi razjasnilo moguu ulogu placebo" efekta. Istraivai takoer nisu uzeli u obzir stres koji pacijent doivljava jer krije svoj zadatak u istraivanju od bolnikog osoblja.
14

ak se i Targova alila na probleme u planu istraivanja molitve koje je provodio Randolph Byrd, u kojem su se obini krani molili za srane bolesnike. Nije bilo podataka o tome tko je uzimao lijekove za tlak, pa nije bilo jasno je li lijeila molitva ili medicina. Nije bilo kontrole mentalnog stava. Moda je meu sudionicima bilo puno optimista. Nekada i placebo efekt - oekivanje ozdravljenja - ima jako djelovanje u stvaranju pozitivnih rezultata. U jednom istraiva nju iscjeljivanja oboljelih od klinike depresije bilo je puno pobolja nja, pa ak i u kontrolnoj skupini koja nije iscjeljivana, jer je i na njih pozitivno djelovalo razmiljanje o mogunosti ozdravljenja.
15

U Bensonovom je istraivanju mogunost molitve imala suprotan uinak. Prema Larryju Dosseyju, elegantnom junjaom internistu i autoru mnogih knjiga o molitvi, STEP je draio" pacijente moli
16

tvom kao slatkiem koji e dobiti ako budu imali sree. Nigdje na svijetu se tako ne moli. Kada molimo u stvarnom ivotu, ne nameemo to svojim blinjima na nos - jednostavno je bezuvje tno pruamo. Ne moemo znati kakve je osjeaje takva prezentacija stvorila u pacijentima - zamjeranje, neprijateljstvo?" tvrdi Dossey.
17

injenica da ljudi koji su znali da se za njih moli nisu imali ni pla cebo efekt, nego vie postoperativnih komplikacija od drugih skupi na navodi na zakljuak da je u harvardskom istraivanju djelovala neka neobina dinamika," nastavlja Dossey.
18

Krucoffovo istraivanje nije bilo u skladu s osnovnim pravilima znanstvenog rada, uglavnom zbog okolnosti koje nije mogao kontro lirati. Kada je pokrenuo svoje istraivanje nakon 11. rujna, za neke su se pacijente molili lanovi raznolikih molitvenih skupina, a neki, angairani nakon napada, primali su dvojake molitve, tijekom kojih se molilo i za pripadnike molitvenih skupina. Za razliku od najje dnostavnijih istraivanja, ovaj projekt nije svim sudionicima pruio jednaki tretman.

Istraivanje Srednjoamerikog kardiolokog instituta - ono u kojem je molitva krana razliitih vjeroispovijesti smanjila simptome sr anih bolesnika za 10%, takoer je bila kritizirana jer je imala toliko referentnih toaka da su rezultati morali biti pozitivni.
19

Negativni nalazi velikih istraivanja molitve moda su rezultat ne koliko imbenika: molitva za druge ne djeluje, molitvu se ne moe

146

147

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

znanstveno ispitati ili su znanstvenici jednostavno postavljali kriva pitanja. Bob Barth, upravitelj Ureda za istraivanje molitve (uspo stavljenog od strane Unitaristike crkve), tvrdi da su ti projekti samo mali dio prouavanja molitve. Njegov Ured istraio je 227 projeka
20

jeva druge parametre osim izvjebane pozornosti, micanja s puta i formuliranja jednostavne molbe univerzumu. Gary Schwartz je tije kom vlastitog istraivanja iscjeljivanja otkrio da su stavovi iscjelitelja i pacijenata vrlo vani. Schwartzov rad poeo je kao jednostavno prouavanje iscjeljujue namjere reikista. Schwartz je angairao svoju kolegicu Beverly Rubik, biofiziarku zainteresiranu za suptilne energije i upraviteljicu Centra za pionirske znanosti pri filadelfijskom Sveuilitu Temple. Budui da je Rubikova bila strunjakinja za bakterije, za predmet istraiva nja su odabrali bakteriju E. coli, na koju su onda utjecali izrazito ne gativno. Jedan mogui negativni utjecaj bio je napasti ih iznenadnim udarom topline. Schwartz, Rubikova i njihova kolegica Audrey Bro oks paljivo su odredili jainu topline, kako ne bi ubili sve bakterije, ve ih samo uznemirili". Tada su zatraili od 14 reikista da iscijele preivjele bakterije pomou standardnog reiki tretmana od 15 mi nuta. Svaki je reikist trebao raditi na tri razliita uzorka tijekom tri dana. Broj preivjelih bakterija praen je pomou aparata. Na poetku su Schwartz, Rubikova i Brooksova bili iznenaeni kada su otkrili da reikisti nisu imali nikakvog uinka. Kada su zapoeli detaljniju analizu, otkrili su da su reikisti nekih dana bili uspjeni, a nekih ne. Taj ih je neravnomjeran rezultat zbunjivao. Schwartz je mislio da uspjeh iscjelitelja moda ovisi o njegovoj povezanosti s pa cijentom. Napokon, bilo je teko povezati se s bakterijom E. coli, koja inae mirno ivi u probavnom traktu, ali stvara velike probleme kada iz njega izae. No, to kada bi mogao svoje iscjelitelje staviti u raspo loenje za iscjeljivanje? Schwartz je u sljedeoj seriji istraivanja zamolio reikiste da 30 mi nuta iscjeljuju ljudske pacijente koje neto boli, a onda ih je poslao

ta, od kojih je 75% imalo pozitivne rezultate. Meutim, da bi istraivali uinke namjere na daljinu, bilo bi najbolje odmaknuti se od molitve koja u sebi sadri dosta emocionalnog te reta. Targova je pokuala izolirati uinke iscjeljujue namjere, koja se razlikuje od molitve. Kod namjere je onaj koji mijenja ovjek, a kod molitve Bog. Jednostavnu iscjeljujuu namjeru lake je kontrolirati u znanstvenom radu tako to emo se osigurati da svaki iscjelitelj alje istu poruku. Kod mojih eksperimenata namjere, s jednostavnom na mjerom za ozdravljenje ili popravljanje neega, moemo izbjei sve probleme koji se pojavljuju kod istraivanja molitve. Iscjeljenje je, za razliku od molitve, uvjerljivo dokazano: postoji veliki broj dokaza pozitivnog uinka iscjeljivanja na daljinu - moda sveukupno 150 radova.
21

Ta znanstvena istraivanja ocjenjivana su preko znaaja uinaka i ishoda. U najopreznijoj analizi profesor Edzard Ernst, pedantni i skeptini predsjednik komplementarne medicine na britanskom Sveuilitu u Exeteru, zakljuio je da je od 23 istraivanja 57% imalo pozitivne uinke. Meu najrigoroznijima (onima s dvoslijepim po
22

kusima), prosjena jaina uinaka bila je 0,40 - oko 10 puta bolja od uinka aspirina ili propanolola, dva lijeka koja se smatraju najuspje nijima u sprjeavanju infarkta. U neuspjesima velikih istraivanja molitve kriju se kljune upute za planiranje masovnih pokusa i podaci o elementima koji pojaavaju snagu namjere. Mogue je da namjera, kako bi bila uspjena, zahti-

148

149

na rad s bakterijama. Ovaj je put iscjeljivanje bilo uspjeno: znan stvenici su vidjeli puno vie preivjelih bakterija u tretiranim nego u kontrolnim uzorcima. Iscjelitelji su imali vie uspjeha kada bi prije proli kroz takvu pripremu.
23

Iscjelitelji koji su poeli djelovati u loem raspoloenju ubili su vie bakterija nego stoje umrlo u kontrolnim skupinama. Bilo je oito da je globalno zdravlje iscjelitelja bilo kljuno za njegovu sposobnost lijeenja. Schwartz i njegovi kolege iskuali su AIOS na drugom tipu iscjeljenja imenom Johrei. Angairali su 236 osoba i dobrovoljaca koji su ga prakticirali, traili od njih da ispune AIOS i upitnik koji je osmiljen za procjenu emocionalnog stanja prije i nakon iscjeljivanja. Kada su Schwartz i Brooksova usporedili AIOS iscjelitelja i pacijenata prije i poslije iscjeljivanja, otkrili su neto zanimljivo. Pacijenti su se osje ali bolje nakon terapije, a isto je vrijedilo i za iscjelitelje. Za njih je davanje bilo jednako dobro kao i primanje. Druga istraivanja poka zivala su sline rezultate. Sam in iscjeljenja i njegov kontekst lijee.
26

Meutim, Schwartz i drugi znanstvenici otkrivali su sluajeve kada su iscjelitelji tetno utjecali na bakterije. Dosjetili su se da bi iscjeliteljevo stanje moglo utjecati na rezultate. Trebali su jednostavne testove pomou kojih bi procijenili pravo stanje, a ne samo fiziko zdravlje. Odluili su upotrijebiti Raspon integrativnih ishoda Ari zona (Arizona Integrative Outcomes Scale - AIOS), briljantno je dnostavan nain procjene duhovnog, drutvenog, emocionalnog, mentalnog i fizikog stanja tijekom zadnja 24 sata. Taj test razvila
24

je lijenica i psihologinja Iris Bell, jedna od Schwartzovih kolegica na Sveuilitu u Arizoni. AIOS omoguava procjenu kompletnog stanja osobe. Testirana osoba mora razmiljati o svom openitom stanju, uzimajui u obzir duhovno, drutveno, emocionalno, mentalno i fiziko stanje tijekom zadnja 24 sata", zatim treba odrediti toku na vodoravnoj crti izmeu najgoreg stanja ikad" na lijevoj strani i najboljeg stanja ikad" na desnoj strani koja, po njihovom miljenju, predstavlja njihovo openito stanje tijekom jednog razdoblja. Brojna istraivanja pokazala su da je AIOS koristan i toan za odreivanje emocionalnog stanja i mentalnog zdravlja.
25

Iscjeljivanje pacijenta

iscijelilo je

iscjelitelja.

27

Schwartz i njegovi kolege potom su, kod sranih bolesnika, proveli jo jedno istraivanje iscjeljivanja Johrei na daljinu - dvoslijepi pokus u kojem je samo statistiar znao tko prima iscjeljivanje. ' Prvi mjere
2

ni ishodi bili su klinika izvjea o boli, strahu, depresiji i openitom zdravlju. Nakon tri dana pacijente su pitali jesu li imali osjeaj da su primali iscjeljivanje Johrei. I u tretiranim i u kontrolnim skupinama odreeni su pacijenti vrsto vjerovali da su primali iscjeljivanje, a drugi su vrsto vjerovali da nisu. Kada su Schwartz i Brooksova obradili rezultate, dobili su fascinan tnu sliku. Najbolje rezultate imali su pacijenti koji su primali Johrei i vjerovali u to. Najgori rezultati bili su medu onima koji nisu primali iscjeljivanje i nisu vjerovali u to. lanovi druge dvije skupine - oni koji su primali iscjeljenje, ali nisu vjerovali u to, i oni koji ga nisu primali, ali su mislili da jesu - bili su negdje u sredini.

Schwartz, Rubikova i Brooksova su u svojoj sljedeoj seriji studija traili od reikista da se procijene na AIOS-u prije i poslije davanja reikija. Znanstvenici su preko tih podataka otkrili znaajne tendencije. Kada su se iscjelitelji osjeali dobro, pozitivno su djelovali na bakte rije: bilo je vie ivih bakterija u tretiranim nego u kontrolnim uzor cima. Kada se nisu osjeali tako dobro, njihov je uinak bio tetan.

150

151

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

Rezultati nisu ili u prilog teoriji da je pozitivan rezultat samo pla cebo efekt: oni koji su vjerovali da primaju iscjeljenje, a nisu, nisu proli jednako dobro kao oni koji su ga doista i primali. Schwartzova su istraivanja otkrila osnovnu karakteristiku lijee nja: energija i namjera samog iscjeljivanja, te pacijentova vjera po zitivno su utjecali na sam proces. Vjera u uinkovitost iscjeljivanja bila je jo jedan vaan imbenik. U Istraivanju ljubavi" Schlitzova i Stone naglasili su vanost zajednikog sustava vjerovanja u uspje nost utjecanja na daljinu. Schwartzovi su rezultati to i potvrdili. U velikim istraivanjima molitve, primatelji molitve nisu dijelili ista vjerovanja s lanovima molitvenih skupina. Za veinu pacije nata molile su se skupine razliitih religija i vjerovanja. ak je i Bensonovo kransko istraivanje ukljuivalo razne kranske se kte, koje nemaju zajednika vjerovanja. Moda bi nekim ljudima bilo neugodno da se za njih mole vjernici drugih religija. Marylin Schlitz je istaknula da se u niti jednom istraivanju nije rabila ekoloka valjanost". To znai da pokusi nisu bili odraz stvarnog ivota. U harvardskom istraivanju molitvene su skupine morale moliti drukije nego inae. Niti jedna studija nije testirala efekte vrste molitve u iju su uinkovitost molitvene skupine vje rovale.
29

Schlitzova tvrdi da ljudi inae imaju znaajnu vezu s osobom za koju se mole. Jeanne Achterberg, psihologinja s kalifornijskog In stituta za transpersonalnu psihologiju, provela je istraivanje u

havajskoj bolnici s vrlo iskusnim iscjeliteljima na daljinu, koji su izabrali za pacijenta" osobu s kojom su imali osobitu vezu. Svaki je iscjelitelj izoliran od pacijenta koji se nalazio u MRI skeneru. U nasuminim intervalima od dvije minute iscjelitelji su slali is cjeljivanje pomou svojih tradicionalnih metoda. Achterbergova je uoila znatnu aktivaciju odreenih dijelova mozga - uglavnom frontalnih renjeva - kod svih pacijenata kada im je slana" iscjeljujua energija. Kada su pokuali isto s ljudima koje iscjelitelji nisu poznavali, nije bilo nikakve promjene u aktivnosti mozga. Izgleda da je emocionalna veza ili empatija izmeu osoba nuna za uspjeh molitve i iscjeljujue namjere.
31

Velika molitvena istraivanja nisu uspjela jer su istraivai na krivim mjestima traili dokaze uinka. Istraivanje AIDS-a, obja vljeno u vrijeme pisanja, takoer nije pokazalo nikakve uinke. Meutim, veliki broj ljudi u tretiranim skupinama znalo je u kojoj se skupini nalazi, dok isto nije vrijedilo za kontrolnu skupinu. Schlitzova je zakljuila: Tretirana skupina neto je osjetila, to j e dnostavno nije bilo u skladu s mjerenim klinikim rezultatima." Istraivanja su moda postavljala pogrena pitanja. Jo jedna vana varijabla moda su bile misli koje je primatelj imao tijekom iscjeljivanja. Istraivai su otkrili da negativne mi sli i vizualizacije imaju snani negativan uinak na tijelo, kao da je negativizam zarazan i kao da misli dobivaju fiziki oblik. Na primjer, istraivai iz Centra za napredno lijeenje rana otkrili su da pacijenti s ranama koje teko zarastaju esto imaju negativne
32

Dossey tvrdi da u tim istraivanjima nije testirana prava moli tva, ve njena razvodnjena inaica."
30

Sadraj i kontekst molitve

tretirani su nonalantno, kao da je molitva neka nova vrsta lijeka. Bensonovo je istraivanje, takoer, svoju namjeru definiralo kao negacijsku" - trailo se da se pacijenti oporave bez ikakvih kom plikacija" - to nije u skladu s narodnim predajama o molitvi, koje govore da ona mora uvijek biti izraena kao pozitivna izjava.

15?

153

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

esto

poglavlje:

RASPOLOENJE

misli i emocionalne rane: krivnju, ljutnju i nedostatak samopotovanja.

33

Iscjeljivanje i pozitivna namjera jedan su aspekt stalne dvosmjerne komunikacije medu ivim biima. Za dobre rezultate vana je vjera poiljatelja i primatelja namjere u modalitet iscjeljenja koji primje njuju. Istraivanje Fritza Poppa pokazalo je da je koherentnost svje tlosnih emisija organizma izravno povezana s njegovim zdravljem. Kada su iscjelitelji zdravi, pozitivno razmiljaju i mentalno se pripre maju za iscjeljivanje, njihova svjetlost jae sja. Najuinkoviti iscjeli telj je onaj koji je i sam iscijeljen.

Isti uinak mogu imati i negativne veze. Novije istraivanje parova pokazalo je da stres prisjeanja svae odgaa zacjeljenje rana za barem jedan dan. U dosjetljivom istraivanju Medicinskog kole da pri Sveuilitu u Ohiou istraivai su okupili 42 brana para i nanosili male ranice samo jednom supruniku. Partneri su tijekom prvih seansi razgovarali bez sukoba, a vrijeme zacjeljenja rana pa ljivo je mjereno. Nekoliko mjeseci kasnije istraivai su ponovno ozlijedili jednog suprunika, ali ovaj su put sugerirali partnerima da diskutiraju o temama (novcu, rodbini) koje e ih dovesti do konflikta. Taj put ranama je trebalo jedan dan vie da zacijele. Osim toga, kod suprunika u loim odnosima zacjeljivanje rana bilo je 4 0 % slabije nego kod kompatibilnih parova. Analiza tekuina u ra nama pokazala je razliite razine spoja interleukina-6 (IL-6), citokina kljunog za imunoloki sustav. Kod nekompatibilnih parova razina interleukina-6 bila je isprva previe niska, a nakon svae bi bila abnormalno visoka, to je znak preoptereenosti imunolokog sustava.
34

Osoba koja alje namjeru moda treba i sama primati dozu dobrih namjera. Interpretacije Krucoffovih rezultata previdjele su jednu znaajnu injenicu: pacijenti s dvojakom molitvom (molilo se i za same molitvene skupine) puno su bolje proli to se tie dugoro nih posljedica: broj smrti i ponovnih hospitalizacija bio je 30% nii od ostalih. Smrtnost je bila najnia kod pacijenata koji su pri mali MIT i molitvu. Ti rezultati bili su okarakterizirani kao suge stivni trend", a moda se radilo o vrlo bitnom pronalasku. Molitva je funkcionirala ako se molilo i za molitelja.
3S

155 154

Sedmo poglavlje PRAVO VRIJEME

U sklopu kompleksa kanadskog Sveuilita Laurentian, podrum Michaela Persingera bio je poznat pod imenom Komora raja i pakla". Soba C 0 0 2 B , zastarjela zvuna komora, bila je netaknuta od sedam desetih godina dvadesetog stoljea, s ogromnim najlonskim zvunici ma, naranastim tepisima i jednom smeom poliesterskom foteljom. Preko 2000 ljudi sjedilo je u mrklom mraku na toj fotelji s preinae nom utom motoristikom kacigom na glavi i na pola sata preputalo se volji znanstvenika u susjednoj komori. Persinger, neuroznanstvenik, bio je bog sobe C 0 0 2 B . Postao je strunjak za manipulaciju moda nim valovima kojom se postie iskustvo boanskog" ili, kako je on to zvao, nasluena prisutnost". S nekoliko jednostavnih uputa naredio bi kacigi da alje magnetska polja niske razine u temporalne renjeve dobrovoljnih sudionika. Naglo bi mijenjao strane mozga u koje je slao to magnetsko polje kako bi pojaao dojam iskustava.
1

Isus, Djevica Marija, Muhamed, redovnici s kapuljaama, vitezovi, in dijansko boanstvo - svi su vieni kako sjede u toj smeoj poliesterskoj fotelji. Bilo je i vantjelesnih iskustava i ponovo proivljenih stanja klinike smrti, jedan novinar vratio se u najuzvieniji trenutak svog ivota - vrijeme kada je prvi put vidio savrene grudi svoje djevojke iz srednje kole.

157

iedmo

poglavlje:

CKAVU

V K I J t M C

Nisu svi posjetitelji nali boga. Bilo je vienja vanzemaljaca i vanzemaljskih otmica, pa ak i sotonistikih rituala. Jedan sudionik se, pod dojmom vienja ogromnih oiju i smrada gorueg sumpora, pokuao silom osloboditi poveza za oi, epia za ui i kacige. im su se otvorila sobna vrata teka 250 kg, uasnut je pobjegao. Persinger i njegovi asistenti objasnili su da je vrsta iskustva prepu tena sluajnosti: osjetljivosti lijeve amigdale u odnosu na desnu. Ako je lijeva osjetljivija i ako kroz nju teku magnetski valovi, vidjet ete raj. Ako nemate sree i roeni ste s osjetljivijom desnom amigdalom, vidjet ete pakao.
2

Franz Halberg je 1948. godine, kao mladi lijenik iz ratom razorene Austrije, s privremenom vizom na harvardskom Medicinskom fakul tetu, dobio nemogui zadatak - otkriti lijek za sve bolesti. Tada se
3

mislilo da bi lijek trebalo traiti meu adrenokortikalnim hormonima, koji pomau tijelu u prilagoavanju svakodnevnim stresovima. Traio se nekakav surogat za slabe zalihe steroida u tijelu. Halberg je trebao prouavati mieve kojima su uklonjene adrenalne lijezde i kojima je ubrizgan adrenalin kako bi se vidio uinak na cirku laciju eozinofilnih leukocita. U normalnim bi okolnostima adrenalin stvorio predvidivu protuteu - izluilo bi se vie steroida, koji bi onda smanjili broj eozinofilnih leukocita. Kod ljudi i ivotinja bez adrenalnih lijezda taj bi broj trebao ostati isti. No, taj se broj kod Halbergovih mieva mijenjao ak i kada je odstranio kompletno adrenalno tkivo. Nakon to je otiao na Sveuilite u Minnesoti nastavio je svoja istra ivanja s neiscrpnom zalihom laboratorijskih mieva i doao do istog zakljuka: ak i kada ih je rjee dirao (kako bi im smanjio razinu stre sa), primijetio je vee varijacije u broju leukocita. Halberga je to muilo sve dok nije uoio stalnu ablonu: broj stanica je uvijek bio vii ujutro, a nii naveer. Uzrok tome je 24-satni ciklus. Halberg je prouavao druge bioloke procese i otkrio da se mnogi odvijaju po unutarnjem satu. Sva iva bia ravnaju se po 24-satnom ritmu, usklaenom s rotacijom Zemlje. Halberg je skovao naziv ,,kronobiologija" - utjecaj vremena i odreenih periodikih ciklusa na bio loke funkcije - i cirkadijalni" (od latinskog circa = oko i dies = dan) za dnevne bioloke ritmove. Osnovao je Laboratorij za kronobiologiju na Sveuilitu u Minnesoti i postao poznat kao otac kronobiologije. Kronobiologija je, kako je u laboratoriju otkrio, uroena karakteristika organizama, a ne neto to se moe nauiti ili stei.

Persinger je imao jedinstvenu strast: zanimao ga je utjecaj geolo gije i meteorologije na ljudsku biologiju, a osobito na tijek struje u mozgu. Inae podrijetlom s amerikog juga, na sjever je krenuo ezdesetih godina kako bi izbjegao novaenje za rat u Vijetnamu - protivio se tom ratu iz moralnih razloga - i ostao u Kanadi nakon to je dobio profesuru na Sveuilitu Laurentian 1971. godine. e trdeset godina kasnije nije vie izgledao kao momak koji bjei od novaenja: nosio je formalna prugasta odijela, zlatni lanac i depni sat. Iza te konzervativne fasade krila se smjela radoznalost koja ga je odvela u egzotine predjele znanstvenog istraivanja - ritmo ve biolokih sustava, hirovite energije svemira, prirodu epilepsije, izvore mistinih vizija - razliita podruja koja su se u njegovom umu spojila nakon jedne nevjerojatne spoznaje. Persinger je shva tio da su sva iva bia povezana meusobno i sa Zemljom i njenim promjenjivim magnetskim energijama. Ovo fascinantno otkrive nje, zasnovano na otkriima Franza Halberga, uvjerilo me je da je paljivo sinkroniziranje namjere s tim energijama kljuno za njen uspjeh.

158

159

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Sedmo

poglavlje:

PRAVO VRIJEME

Halberg je, osim cirkadijalnih ritmova, otkrio da se sve bioloke funkcije ivih bia ravnaju po drugim periodikim ritmovima: polutjednom, tjednom, mjesenom i godinjem. Ljudski puis, gruanje krvi, tjelesna temperatura, cirkulacija limfocita, hormonalni ciklusi i druge funkcije variraju s obzirom na jedan osnovni, repetitivni ra spored. Ti ritmovi ne postoje samo kod ljudi nego i u cijeloj prirodi - ak i kod fosila jednostaninih organizama koji su postojali prije vie milijuna godina. Halberg je na poetku mislio da se okida" za te bioloke ritmove nalazi u mozgu - moda i u adrenalnoj lijezdi. Meutim, kada bi Halberg uklonio adrenalini lijezdu ili cijeli mozak, ti bi se ciklusi nastavili. Halberg je u svom osmom desetljeu otkrio neto nevjero jatno: sinkronizator u svakom ivom biu nije unutarnji, nego posto ji unutar planeta - a osobito u Suncu.
1

kada e Sunce erumpirati. Suneva aktivnost odvija se periodino, u ciklusima prosjene duljine od 11 godina. Kako se nakupljaju Sune ve pjege, tako raste i njegovo agresivno ponaanje. U nepredvidivim trenucima, ono baca Suneve baklje - eksplozije plina snage 40 mi lijardi atomskih bombi - iji je uzrok vjerojatno cijepanje i spajanje jakih magnetskih polja. Elektrizirani meci protona iz jezgre plino va putuju pomou Sunevog vjetra na Zemlju brzinom veom od 8 046 720 km/h i zapljuskuju nau atmosferu zraenjem i ionizacijom. Sunce periodiki izbacuje dio mase korone u klupku plina i magnet skih polja teine i do milijardu tona, to takoer putuje prema Zemlji brzinama od nekoliko milijuna kilometara na sat i uzrokuje snane geomagnetske oluje u svemiru. Znanstvenici su dugo znali d a j e Zemlja zapravo veliki magnet s dva pola - sjevernim i junim - koji je okruen fluktuirajuim magnet skim poljem. To polje okruuje Zemlju poput obrua u dijelu svemi ra poznatom kao magnetosfera" i na mjestu ga dri Sunev vjetar snagom od 0,5 gaussa ili 50 000 nanotesla, to je oko 1000 puta slabi je od najobinijeg magneta. Geomagnetska polja razliita su na razliitim mjestima i u razliito vrijeme. Bilo koja promjena u Sunevom sustavu (aktivnost Sunca, gibanje planeta, dnevne oscilacije u Zemljinom osciliranju) ili geolo ke promjene na Zemlji ( podzemne vode ili kretanje njene otoplje ne jezgre) mogu svakodnevno promijeniti Zemljino geomagnetsko polje. Oluje u svemiru prenose dio svoje energije Sunevog vjetra na Zemljinu magnetosferu, to uzrokuje kaotino fluktuiranje smjera i brzine estica u Zemljinom magnetskom polju. Nacionalni oceanski i atmosferski ured (National Oceanic and Atmospheric Administra tion - NOA A) prati te promjene svemirskog vremena i predvia da e

Sunce je estoka zvijezda. Ono je ogromno klupko plinova, s povr inskom temperaturom od 6000C, okrueno snanim magnetskim poljem. Kada se plinovi nakupe, nastaju periodine eksplozije koje presijecaju magnetska polja na njegovoj povrini. Iako se dio svemira izmeu Sunca i Zemlje nekad smatrao nezanimljivim vakuumom, svemirsko vrijeme" sada se otkriva kao toliko turbulentno da, kada bi dolo na Zemlju, raznijelo bi je u sekundi. Sunev vjetar, stalni izboj elektriziranog plina, dominira tim inerplanetarnim medijem dok putuje svemirom brzinama i do 3 218 688 km/h. Iako ga Zemljino magnetsko polje obino odbije, taj vjetar moe prodrijeti u nae magnetsko polje u trenucima intenzivne solarne aktivnosti. Suneve pjege - vrtlozi koncentriranih magnetskih polja, vidljivi kao tamne mrlje na Sunevoj povrini - akumuliraju se i raspruju u dosta pravilnim ciklusima, tako da znanstvenici mogu predvidjeti

160

161

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

ieamo

poglavlje:

KKAVU

VKUtMt

se tijekom bilo kojeg Sunevog ciklusa oluje u svemiru dogaati treinu vremena. Od tih oluja, polovica e biti takve snage da e moi utjecali na funkcioniranje moderne tehnologije. Takve oluje maksimalne snage (kategorizirane kao G5 na ljestvici NOOA-e) mogu ometati elektrine instalacije, cjevovode i visokotehnoloke komunikacijske sustave, sve mirske brodove i satelitske navigacijske sustave. U oujku 1989. godine jedna slina oluja uzrokovala je 9-satni nestanak struje, koji je utjecao na 6 milijuna ljudi u Montrealu. U vrijeme kada je Halberg dolazio do svojih otkria, uinak geomagnetskih oluja na kretanja golubova i dupina bio je poznat jer se oni ori jentiraju pomou Zemljinog geomagnetskog polja. Biolozi su pretpo stavili da Zemljino slabo magnetsko polje ima slab uinak na osnovne bioloke procese, osobito zato to su iva bia svakodnevno izloena snanim elektromagnetskim i magnetskim poljima koja stvara moder na tehnologija. No, sovjetska je vlada tijekom istraivanja zdravstvenih posljedica leta u svemir otkrila da prirodna geomagnetska polja, a oso bito ona izuzetno niskih frekvencija (manje od 100Hz), imaju izraene uinke na gotovo sve stanine i kemijske procese u ivim biima. Kada su ruski znanstvenici u Institutu za istraivanje svemira Ruske akademije znanosti istraivali uinke svemirskog vremena na astro naute u svemiru, otkrili su da je sinteza bjelanevina u stanicama ba kterija vrlo osjetljiva na promjene geomagnetskih polja i da ti poreme aji sinteze bjelanevina takoer utjeu i na ljudske mikroorganizme.
5

Sovjetski su znanstvenici takoer otkrili da su astronauti patili od sranih zastoja obino tijekom magnetskih oluja." Bolesti na Zemlji, ini se, paralelne su s geomagnetskom aktivnou u svemiru: bole sti i smrt poveane su tijekom olujnih geomagnetskih dana. No, od
9

svih tjelesnih sustava solarni geomagnetski uvjeti najvie utjeu na kucanje srca. Znanstvenici s Instituta za istraivanje svemira pratili su kucanje srca zdravih sudionika tijekom cijelog solarnog ciklusa i te podatke usporedili s aktivnou Sunevih pjega i drugim geomagnetskim aktivnostima tijekom tog perioda. Najzdraviji otkucaji srca su oni s najvie varijacija. U ruskom istraivanju, otkucaji srca imali su naj vie varijacija tijekom perioda s najmanjom Sunevom aktivnou,
10

dok je varijabilnost sranog ritma (heart rate variability - HRV) bila manja za vrijeme magnetskih oluja. Poremeaj varijabilnosti sranog ritma najvie utjee na autonomni ivani sustav, sustav koji odrava tjelesne funkcije bez svjesnih intervencija. Niski HRV znai poveani rizik za koronarne bolesti i infarkt. Tijekom poveane geomagnetske aktivnosti, viskozitet (gustoa) krvi takoer se drastino poveava, nekad i dvostruko, a cirkulacija se usporava." Izgleda da su iznenadne smrti od kardiovaskularnih uzroka pove zane sa Sunevom geomagnetskom aktivnosti. Broj sranih udara
12

raste i pada s obzirom na aktivnost Sunevih ciklusa: najvei broj

13

iznenadnih smrti od sranih bolesti bio je dan nakon geomagnetske oluje." Sam Halberg otkrio je u Minnesoti porast sranih udara za 5% tijekom maksimalne Suneve aktivnosti.
15

Geomagnetske smetnje utjeu na sintezu mikronutrijenata u biljka ma: ak i jednostanine alge osjeaju promjene Sunevih ciklusa." Te biljke i mikroorganizmi toliko su usklaeni s tim promjenama da su ih ruski znanstvenici rabili kao osjetljiv barometar geomagnetskih poremeaja.
7

Ne iznenauje to su bioloki sustavi poput ljudskih bia osjetljivi na vanjske signale kao to su geomagnetski poremeaji. Magnetska polja uzrokuje struja nabijenih atoma i elektrona (iona), i kada se

162

165

crortniMtni

NAMjtKt

Lynne

Mciaggart

Sedmo

poglavlje:

PRAVO

VRIJEME

magnetske sile promijene, mijenjaju i smjer strujanja tih atoma i e stica. Budui da su ivi organizmi graeni od elektrona, svaka vea promjena magnetskog smjera moe znatno promijeniti njihove bio loke procese. Kada je Halberg shvatio uinak Zemljinih geomagnetskih polja na iva bia, svoje ivotno djelo preimenovao je u kronoastrobiologiju" - utjecaj nebeskih tijela na bioloke ritmove. Sunce je ogromni metronom koji daje ritam svim ivim biima. Persingerovi interesi veinom su bili u svezi s uincima geomagnet skih polja na mozak. Sovjetski istraivai takoer su otkrili da sve mirsko vrijeme utjee na neuroloke procese. Znanstvenici na azerbajdanskoj Nacionalnoj akademiji za prirodne znanosti u Bakuu rabili su poseban aparat kojim su stalno pratili elektrinu aktivnost srca i mozga kod malog broja zdravih dobrovoljnih sudionika i po tom usporeivali te ritmove sa Zemljinim geomagnetskim poljem. Otkrili su da geomagnetska aktivnost jako utjee na funkcioniranje mozga. Tijekom magnetski burnih dana, EEG se destabilizira. Ge
16

Persingera je zanimala mogua veza izmeu geomagnetskih fluktua cija u Zemlji i vremena epileptinih napada, nakon to mu je kolega, neuroznanstvenik Todd Murphy, koji je kao dijete imao epilepsiju temporalnog renja, otkrio da je tijekom napada esto imao izvantjelesna iskustva. Neki podaci su ve povezali porast geomagnetske aktivnosti s epileptinim napadima. Moe li epileptini napad biti
20

rezultat geomagnetskog poremeaja? Persinger je odluio prouiti tu mogunost kod ivotinja. U nekoliko laboratorijskih takora injektirao je litij pilokarpin, koji kod glodavaca uzrokuje napade sline epileptinima, i usporedio vrijeme poetka napada nakon sat vre mena trajanja simulirane geomagnetske aktivnosti u laboratoriju.
21

Persinger je iz toga zakljuio da vjerojatnost napada raste kada se pree odreeni prag geomagnetske aktivnosti. Kada bi geomagnet ska aktivnost premaila 20 nanotesla, napadi bi bili ei.
22

Persinger je zatim otkrio vezu izmeu iznenadne smrti - od epilepsi je ili SIDS-a - i visoke razine geomagnetske aktivnosti. Iznenada su
23

neobjanjive smrti imale razumno objanjenje: ljudi slabije konstitu cije preputeni su na milost i nemilost Sunevoj aktivnosti. Izgleda da jaka geomagnetska polja imaju snaan, esto pozitivan utjecaj na uenje. Pojaana geomagnetska aktivnost poboljava pamenje: takori izloeni geomagnetskim poljima bolje se snalaze u labirintu. Velike fluktuacije u Sunevoj aktivnosti imaju suptilne
24

omagnetska turbulencija takoer poremeuje ravnoteu odreenih dijelova mozga i dubinski ometa komunikaciju sa ivanim susta vom jer intenzivno stimulira odreene aspekte autonomnog iva nog sustava, dok druge sniava.
17

Aktivnost Sunca takoer utjee na mentalnu ravnoteu. Persinger je otkrio daje broj pokuaja samoubojstava i broj pacijenata primljenih u bolnicu zbog ivanih poremeaja proporcionalan jaini poreme aja u svemirskom vremenu. Geomagnetski poremeaji su naizgled
18

uinke na ljudsko ponaanje, primjerice, na sposobnost obavljanja sloenog zadatka.

23

Psiholog Dean Radin jednom je ispitivao efekte

geomagnetskih polja na kuglanje. Pratio je dugoronu izvedbu isku snih kuglaa i onda usporedio rezultate s geomagnetskom aktivnosti u tim razdobljima. Velike geomagnetske fluktuacije dan prije igre uzrokovale bi raznolikije rezultate nego inae - varijacije bi iznosile

bili u vezi s poveanjem openitih psiholokih bolesti. ak se i sta

19

nje osoba koje ve pate od mentalnih bolesti pogorava tijekom ma gnetski burnih dana.

164

165

Sedmo

poglavlje:

PRAVO V R I J E M E

4 1 % kod mukaraca kada bi se rezultati usporedili s onima posti gnutim tijekom dana s veom geomagnetskom stabilnou. Druga
26

i 1971. godine, preko 100 000 ljudi vidjelo je Djevicu Mariju iznad crkve u Zeitounu u Egiptu. Kada je Persinger ispitivao seizmiku aktivnost u to vrijeme na tom podruju, otkrio je ogromni porast aktivnosti potresa.
29

istraivanja pokazala su da je snaga promjene Zemljinog geomagnetskog polja proporcionalna broju prometnih prekraja i industrijskih nesrea. inilo se da je najvaniji imbenik velika promjena u geo27

Ponekad i ovjek stvara elektromagnetska

efekte. Persinger je jedno vrijeme prouavao katolkinju s ozlje dom mozga, koja je tvrdila da je nou posjeuje Duh Sveti. Na kraju je otkriven pravi razlog udu: na nju je zbog ozljede odvie jako utjecala budilica koja joj se nalazila blizu glave dok je spa vala.
30

magnetskoj aktivnosti - od turbulentne do stabilne, i obratno. Utjecaj plime i oseke Zemljine geomagnetske aktivnosti je, unato svom ponekad destabilizirajuem uinku, kljuan za ivot na naem planetu. Laboratorij za solarno-zemaljske utjecaje pri Bugarskoj aka demiji za prirodne znanosti u Sofiji provodio je pokuse na sovjetskoj svemirskoj stanici Mir kako bi se utvrdili uinci nedostatka konta kta astronauta sa Zemljinim geomagnetskim poljem. Znanstvenici su konstruirali geomagnetski vakuum", est metara visoku dekompresijsku komoru koja je djelomino blokirala Zemljino geomagnetsko polje. Sedmero zdravih mladih mukaraca bilo je zatvoreno u toj komori i analizirani su njihovi tjelesni procesi. Nakon boravka u komori, dolo je do poremeaja njihovih modanih valova. Spavali su nemirno i imali su manji broj razdoblja dubokog sna.
28

Persinger se pitao je li mogue te geomagnetske smetnje proizve sti u laboratoriju. Njegov kolega Stan Koren prilagodio je moto ristiku kacigu (koja se od tada zove Korenova kaciga) tako da moe odailjati niskofrekventna, sloena magnetska polja - jai ne onoga koje zrai iz telefonske slualice - u precizno odreenim smjerovima. Sudionici pokusa bi na glavu stavili kacigu, a onda bi bili smjeteni u akustinu komoru sobe C 0 0 2 B , koja je prilago ena tako da blokira elektromagnetsku buku. Ukljuivanje kacige proizvelo bi efekt slian mikronapadajima - malim epizodama koje mijenjaju uzorke ispaljivanja neurona, to je proizvelo isti uinak kao i Zemljina poveana geomagnetska aktivnost. Persinger je s vremenom poeo razaznavati stalne ablone. Mo dani valovi sudionika uskladili bi se sa sloenim magnetskim

Mogue je da kontakt s geomagnetskim poljima igra kljunu ulogu u odravanju ravnotee ivanog sustava. Zemljine siune geoma gnetske fluktuacije imaju snaan uinak na dva glavna pokretaa ti jela: srce i mozak. Persinger je u svom radu otkrio druga nevjerojatna geofizika djelovanja na ljudska bia. Elektromagnetski i geomagnetski fe nomeni, koji su rezultat pomicanja Zemljinih tektonskih ploa zbog potresa ili neobino visokih razina oborina - pa ak i elek tromagnetski luminozitet ili svjetlosti na nebu - mogu stimulirati odreene dijelove mozga koji stvaraju halucinacije. Izmeu 1968.

poljima i ostali usklaeni deset sekundi nakon iskljuivanja ka cige.

31

Kroz pokuaje i pogreke otkrio je da su u mozgu elek

tromagnetskim i geomagnetskim utjecajima najpodloniji desni temporalni renjevi. Odailjanje niskofrekventnih (od 1 mikrotesla) magnetskih polja preko lijeve modane polutke usporilo je modane valove na 8 - 13 Hz, ali samo na desnoj strani.
32

166

16/

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

beamo

poglavlje:

KKAVU

VKUtMt

Naa svijest o sebi" i svijest o drugome" locirane su u oba tempo* ralna renja, a osobito u lijevoj polutki, gdje se nalaze centri za jezik. Kako bismo normalno funkcionirali, lijevi i desni temporalni renjevi moraju biti usklaeni. Ako neto poremeti ovu ravnoteu, mo zak e osjetiti drugo ja" i stvoriti halucinaciju. Persinger je u svojim pokusima otkrio da stimuliranje desnog temporalnog renja stvara duhovne vizije - i dobre i loe. Istovremeno usmjeravanje magnet skih polja na amigdalu daje tim iskustvima intenzivnu emocionalnu notu, to se inae dogaa kod duhovnih doivljaja. Kada je stimu lirao prvo jednu pa drugu stranu amigdale, Persinger je otkrio da moe pojaati njihov emocionalni dojam. Dobrovoljni sudionici s Korenovom kacigom na glavi iskusili su bogojavljenja, prikaze, izvantjelesna iskustva, ak i viziju vraga, i to samo pomou stimulacije temporalnog renja. Vrsta iskustva ovisila je o ivotu sudionika: runo djetinjstvo pojaava osjetljivost desnog temporalnog renja i takve osobe uglavnom imaju negativne vizije tijekom noenja kacige. Sretnija osoba, s osjetljivijim lijevim temporalnim renjem, ima vee anse za pozitivno iskustvo." Persinger je mogao zakljuiti da su sva duhovna iskustva zapravo halucinacije uzrokovane geomagnetskim poljima da nije bilo jedne injenice: inilo se da su ekstrasenzorna percepcija i druge sposo bnosti bile jae tijekom perioda odreene geomagnetske aktivnosti. Kada Zemlja miruje", telepatske i ekstrasenzorne sposobnosti se po jaavaju. ' ak i male promjene u atmosferi - variranje vremenskih
3 1

Persinger je tijekom sedamdesetih godina dvadesetog stoljea uspio testirati utjecaj geomagnetske aktivnosti na telepatiju tijekom spa vanja tako to se udruio s uglednim parapsihologom Stanleyjem Krippnerom, koji je tada upravljao laboratorijem za sanjanje pri Me dicinskom centru Maimonides u New Yorku. Krippner je usavrio protokol pokusa kako bi testirao telepatiju i vidovitost u snovima. Dobrovoljni sudionici podijeljeni su u parove. Dok je jedan od par tnera spavao, drugi bi se nalazio u odvojenoj sobi i trebao se kon centrirati na sliku te je pokuati prenijeti onom prvom. Kada bi se sudionici koji su spavali probudili, morali su vrlo detaljno opisivati svoj san kako bi se utvrdilo jesu li dobili poslanu sliku.
36

Persinger i Krippner otkrili su da je pokus nekad bio uspjeniji, a nekad ne. Kada su to usporedili s geomagnetskom aktivnosti, otkrili su da su sanjai bolje primali" slike kada je Zemljina geomagnetska aktivnost bila mirnija.
37

Geomagnetska aktivnost takoer utjee na snove koji predviaju do gaaje. Dr. Alan Vaughan, vidovnjak iji snovi detaljno predviaju budunost, vodio je detaljan dnevnik snova kako bi njegov sadraj usporedio sa stvarnim dogaajima. U jednom od Vaughnovih snova predvieno je ubojstvo predsjednikog kandidata Roberta Kennedyja dva dana prije nego to se atentat dogodio. Od 61 takve vizije
38

budunosti, najtonije su bile one koje su sanjane u noima kada je geomagnetska aktivnost bila znatno nia.
39

Tijekom dana geomagnetskog zatija, vjerojatnije je da e se dogoditi spontana vidovitost ili telepatija, a i tonost gledanja na daljinu je
40

prilika i Sunevog ponaanja - imaju veliki utjecaj na ekstrasenzornu percepciju i gledanje na daljinu. U sluaju psihokineze (mentalnih pokuaja mijenjanja fizike tvari), vrijedi obrnuto. Snaga namjere poveava se kada je Zemljina energija turbulentnija.
35

vea.

41

Persinger je proveo zanimljiv pokus s ESP-om pomou sku

pine parova. Jednom lanu para pokazao je sliku dok ga je prepla vljivao magnetskim poljima, a onda ga zamolio da opie iskustvo sa

161

u,"

Sedmo

poglavlje:

PRAVO VRIJEME

svojim partnerom na koje ga je ta slika podsjetila. Istovremeno, u drugoj je sobi drugi lan para prolazio isto. Kada je Persinger uspo redio rezultate, otkrio je da su opisi bili najsliniji kada je magnetska aktivnost bila najmirnija. to je magnetska aktivnost bila vea, to su sjeanja bila razliitija.
42

To je navodilo na zakljuak da Swann prima informacije pomou valova i da magnetska polja poremete te signale tako to negativno utjeu na njihovu koherentnost.
45

Gary Schwartz je takoer otkrio

da podaci koje ljudska bia primaju ili odailjaju zacijelo imaju jaku magnetsku komponentu. Persingerovi dokazi uvjerili su me da geomagnetska aktivnost utjee na kvalitetu naeg prijema" kvantnih podataka. No, mogu li geoma gnetska polja utjecati na snagu podataka koje odailjemo i na uinak koji oni imaju na fiziki svijet? Istraivanja koja je provodio Stanley Krippner nude nam neke spoznaje o tome. Krippner je elio testirati postavku da se psihokineza najee dogaa kada je Zemlja buna". On i njegov tim posjetili su brazilskog medija Amyra Amidena, po znatog po iznimnim psihokinetikim sposobnostima, i usporedili su Amidenove psihokinetike aktivnosti s geomagnetskim fluktuacija ma na podruju Brasilije, gdje je djelovao. Krippnerov je tim takoer mjerio njegov puis i krvni tlak. Tim je naao zanajnu vezu izmeu Amidenovih pothvata i dne vnog geomagnetskog indeksa za cijelu junu hemisferu. Amiden bi, na primjer, najvie djelovao 10. i 15. oujka, a tih je dana zabiljeena najvea geomagnetska aktivnost u tom mjesecu. Nita iznimno nije napravio 20. oujka, koji je bio geomagnetski najtii" dan u mjese cu.
46

Meutim, kada je Persinger usporedio podatke i razvrstao ih po spo lu, bilo je oito da mukarci i ene posve drukije reagiraju na geomagnetsku aktivnost. Mukarci su bolje predviali budunost kada je razina geomagnetske aktivnost bila visoka (iznad 20 nanotesla), a kod ena je bilo obrnuto. To je vrijedilo i za prisjeanja: mukarcima je pogodovala vea geomagnetska aktivnost, a enama manja. Kao i kod Krippnera, ljudi s tankim granicama" bili su podloniji ekstrasenzornim iskustvima, a osobito oni koji su ve imali paranormalne doivljaje.
43

Persinger je s vremenom otkrio da ekstrasenzorna iskustva moe pojaati umjetnim geomagnetskim poljima iz Korenove kacige. Spo sobnost gledanja na daljinu jednog od njegovih studenata znatno se poboljala kada ga je izloio slabim horizontalnim magnetskim po ljima.
44

Persinger je 1998. godine odluio podvrgnuti Korenovu kacigu odluujuem testiranju. Moe li ona omesti sposobnosti jednog od najveih medija na svijetu? Pozvao je Inga Swanna u svoj podrum ski laboratorij. Swann, tada ezdesetosmogodinjak, nije izgubio na jaini svojih ekstrasenzornih doivljaja. Tono je opisao i nacrtao fotografije koje su se nalazile u zatvorenim kuvertama u susjednoj sobi. Meutim, kada je Persinger preplavio slike sloenim magnet skim poljima, Swannova vienja vie nisu bila tako tona. Polja koja su ga najvie ometala imala su razliite valove u razliitim fazama.

Amidenovim sposobnostima prethodio je porast dijastolikog tlaka (tlaka krvi koja se vraa u srce) i geomagnetske buke". Moda ge omagnetska aktivnost uzrokuje promjene u srcu i mozgu prije nego to osoba moe odaslati podatke koji utjeu na fiziku tvar. Zanimljivo je da su, kao i u Istraivanju ljubavi", Amidenovi najjai psihokinetiki efekti predviali snane ulazne informacije: u njego-

1/0

I/I

beamo

poglavlje:

KKAVO

VRIJEME

vom su sluaju to bile geomagnetske promjene. U jednom su se slu aju dva medaljona s religioznim motivima materijalizirala u sobi u kojoj su se nalazili Amiden i znanstvenici - naizgled su pali sa stropa - i nakon toga je uslijedio iznenadni porast geomagnetskog polja na tom podruju. Mogu li ljudi predvidjeti geomagnetsku buku i imaju li tijekom takvih predvianja veu psihokinetiku snagu? Psiholog William Braud proveo je zanimljiva istraivanja uinka ge omagnetskih polja na namjeru tako to je ispitivao djelovanje jaine geomagnetske aktivnosti na utjecanje na daljinu. Braud je ispitivao posljedice slanja namjere ljudskim krvnim stanicama i drugoj osobi. I on je, poput Krippnera, otkrio da je utjecaj namjere povezan s bu nom" geomagnetskom aktivnosti koju stvara Sunce.
47

ili Santa Ana u junoj Kaliforniji. I pozitivni i negativni ioni jednaki su slaboj struji statikog elektriciteta - zrak koji udiemo vrvi mili jardama tih siunih naboja. Dobar isti" zrak sadri 1500 - 4000 iona po cm, a idealno je kada
3

negativnih iona ima malo vie od pozitivnih u omjeru od 1,2 : 1. Meutim, ioni su vrlo nestabilni: u naim industrijaliziranim ivoti ma, koje provodimo uglavnom u zatvorenim prostorima prepunim elektromagnetskog naboja od zagaenja i umjetnih izvora, taj ideal ni broj je drastino smanjen i omjer je poremeen, te stoga gotovo svi udiemo premalo iona, od kojih je, naalost, velika veina pozi tivnih. ivot bez usklaenog naboja za nas nije zdrav, a djeluje i na nau sposobnost primanja i odailjanja informacija. Kalifornijska i izraelska istraivanja pokazala su da nie koncentracije pozitivnih ili negativnih iona stvaraju manji broj alfa frekvencija u ljudskom mozgu i da nagli porast jednog od naboja moe proizvesti brze i spe cifine promjene modanih valova.
50

Treba razmotriti i druge imbenike kako bismo odredili kada je naj bolje vrijeme za odailjanje namjere. Brojni znanstvenici, ukljuujui Persingera, otkrili su da postoje razdoblja u danu koja pogoduju ESPu i psihokinezi. Najbolji rezultati postiu se oko 13 h po lokalnom
48

siderikom vremenu - to je vrijeme mjereno po naem odnosu pre ma zvijezdama, a ne prema Suncu. Lokalno sideriko vrijeme je satni kut ljetnog ekvinocija, tj. kutna udaljenost na nebeskoj sferi, mjerena zapadno uzdu nebeskog ekvatora od katalokog ekvinocija do satne krunice koja prolazi objektom. Izgleda da su i psihokinetiki efekti vei svakih trinaest dana, kada je Sunev vjetar moduliran.
49

Persingerova istraivanja daju veliki broj dokaza da magnetske fre kvencije utjeu na nau sposobnost ugaanja" na pravu frekvenci ju i odailjanje, kao i na dijelove mozga koji primaju podatke. Male promjene u Zemljinom geomagnetskom polju najvie utjeu na srce i mozak - sustave koji su u istraivanju DMILS-a i Istraivanju lju bavi" identificirani kao glavni odailjai. Nakon prouavanja Persingerovog rada, poela sam namjeru promatrati kao ogromnu ener getsku vezu koja je povezana sa Suncem, atmosferom te Zemljinim i cirkadijalnim ritmovima. Kako bismo uinkovito slali namjeru, moramo uzeti u obzir te energije. Persinger je uspio locirati i najii kanal" za namjeru i najbolje vrijeme za njeno emitiranje.

Moda takoer treba izbjegavati vrijeme slabe vidljivosti i jakog vje tra, jer takve okolnosti stvaraju visoki postotak elektrino nabijenih iona u zraku. Ion se stvara kada se molekula susretne s dovoljno energije da otpusti jedan elektron. Ione takoer stvara kia, tlak zra ka, sile koje se emitiraju kod slapova, trenje velikih koliina zraka koji se brzo giba iznad Zemlje i tzv. loi vjetrovi, kao to su El Nino

172

173

Osmo poglavlje PRAVO MJESTO

William Tiller je 1997. godine pomagao jednoj kalifornijskoj tvrtki u razvijanju proizvoda koji bi eliminirao elektromagnetsko zagaenje. Obratili su se njemu jer je proizvod sadravao kristal kvarca, a Tiller, fiziar i profesor na Sveuilitu Stanford, osigurao je sebi vano mje sto u znanosti kristalizacije: o tome je napisao tri udbenika i preko 250 znanstvenih radova.
1

Proizvod se sastojao od jednostavne crne kutije, veliine daljinskog upravljaa. U njoj su se nalazila tri oscilatora od 1 do 10 MHz, koji su davali struju od otprilike 1 uW kada bi naprava bila ukljuena. Kutija je takoer sadravala elektrino izbrisivu, programibilnu memoriju, iz koje se podaci mogu samo itati (EEP-ROM), a koja je bila nekon vencionalno spojena u strujni krug. inilo se da ta naprava moe filtrirati elektromagnetsku energiju, moda pomou kvarcnih oscila tora koji su se nalazili u kutiji: kvare je, navodno, mogao modulirati kvantne podatke kroz rotiranje smjera valova. Kada je Tiller pregledavao opremu, na um mu je pala nevjerojatna zamisao. Budui da je inae bio fasciniran utjecanjem na daljinu, provodio je brojne pokuse i formulirao itavu teoriju o suptilnoj energiji" ivih bia. Moda je mala kutija koju je drao u ruci alat ko jim e testirati namjeru. Ako su misli jo jedan oblik energije, to bi

r/s

se dogodilo kada bi taj mali aparat napunio" ljudskom namjerom i onda pomou nje utjecao na kemijski proces? Njegov pokus poivao je na nezamislivoj postavci da se misli mogu zarobiti u elektronikoj memoriji i kasnije osloboditi i utjecati na fiziki svijet. Taje zamisao
2

i glukozu kako bi adenozin difosfat (ADP) i fosfornu kiselinu pretvo rila u ATP, molekulu koja postupno otputa energiju kojom se napaja veina staninih procesa. ADP i ATP su spremnici kemijske energi je. Svaka molekula sadri zalihu energije u vezi fosfor-kisik. Kada se povea koliina NAD-a, raste omjer ATP-a naspram ADP-a, i stoga se stanini procesi odvijaju bre, pa tako i razvoj liinke. Kada se vo na muica razvija, to je vei omjer ATP-a i ADP-a, vie je energije dostupno u stanicama, pa je tako i muica u boljem stanju. NAD poboljava zdravlje muice, od kolijevke pa do groba. Elektromagnetska polja imaju intenzivan uinak na metabolizam energije u stanicama, a osobito na sintezu ATP-a. Tiller je zakljuio
4

zavrila bizarnim rezultatom pokusa koji je pruio uvjerljive dokaze da postoji pravo mjesto i pravo vrijeme za prakticiranje namjere. Tiller je od svog tolerantnog kolege posudio laboratorij u zgradi Terman Engineeringa na Stanfordu i jo jedan laboratorij na odjelu za biologiju, prilagodio svoj aparat i poeo osmiljavati svoje pokuse. Htio je odmah riskirati i vidjeti hoe li njegova pohranjena namje ra" utjecati na ive subjekte. Shvatio je da jo ne moe vriti pokuse na ljudskim biima, jer bi bilo previe varijabli koje se ne mogu kon trolirati. No, mogao je eksperimentirati sa stvorenjem koje je, po mi ljenju znanstvenika, najblie ljudskom biu - s vonom muicom. Vona muica (Drosophila melanogaster) kraljica je medu pokusnim ivotinjama u laboratoriju. Znanstvenici su je esto koristili, preko jednog stoljea, uglavnom zato to joj je ivotni ciklus veoma kratak. Ona tijekom est dana potpuno izraste od liinke do esterononog, krilatog kukca i umire est tjedana kasnije. Tiller se domislio po kusu koji bi ubrzao taj razvoj. Njegov kolega sa Stanforda, Michael Kohane, strunjak za vone muice, prouavao je uinke davanja nikotinamida adenina dinukleotida (NAD) muicama. NAD je vaan kofaktor za enzime i pomae u staninom metabolizmu tako to pre nosi vodik, koji je kljuan za tempiranje razvoja liinke. Dostupnost energije utjee na stanje organizma.
3

da se ljudske misli mogu percipirati kao slian oblik energije. No, moe li energija misli biti u interakciji s transportnim lancem elek trona i tako podjariti vatre metabolizma? Kako bi Tiller proveo pokus koji je imao na umu, trebao mu je jo jedan laboratorij. Postavio je jedan blizu dobroinitelja koji je trebao financirati istraivanja u malom postrojenju u Minnesoti, sjeverno od Excelsiora. Tamo je uposlio Michaela Kohanea i Walta Dibblea, jednog od svojih bivih asistenata. Jednog jutra, poetkom sijenja 1997., Tiller je okupio tri sudionika u pokusu: svoju suprugu Jean i dva prijatelja. Svi oni bili su vrlo isku sni u meditiranju. Razmotao je prvu crnu kutiju, stavio je na sredinu stola i ukljuio. Tiller je sudionicima rekao da, nakon signala, udu u duboko meditativno stanje. Nakon mentalnog ienja" okoline i opreme, stao je pred njih, visok, mrav, sjajnih, drskih oiju i bijele brade i proitao namjeru koju je ranije zapisao: Naa je namjera sinergiki utjecati na (a) koliinu kisika, protone i ADP; (b) aktivnost dostupne koncentracije NAD+; (c) aktivnost do-

NAD vodi elektrone na put koji je potreban za maksimalnu proizvo dnju energije i metabolizam: niske razine NAD-a negativno utjeu na proizvodnju adenozin trifosfata (ATP). Svaka stanica koristi kisik

1/6

177

stupnih enzima, dihidrogenaze i ATP sintaze u mitohondrijima tako da se stvaranje ATP-a u liinki vone muice znaajno povea (to je vie mogue bez tete po liinku) kako bi se smanjilo vrijeme razvoja liinke u odnosu na kontrolni uzorak. Iako je ta namjera zapravo znaila poveanje omjera ATP-a i ADP-a, Tiller je namjerno detaljno opisao namjeru da ne bi dolo do nespo razuma. Mislio je da su anse misli za uspjeh vee ako je ona preci zna, i stoga je paljivo naznaio njihove ciljeve. Dodao je bez tete po liinku" jer je mislio da bi, ako pretjeraju, mogli ubiti ta siuna stvorenja. Meditanti su se 15 minuta koncentrirali na namjeru, a onda je, nakon Tillerovog znaka, naglo otpustili; potom su se pet minuta koncentri rali na zatvaranje namjere kako bi namjeru mentalno zarobili" u aparatu. Tiller je pripremio identinu kontrolnu kutiju, u koju nije unesena" namjera, tako to ju je umotao u aluminijsku foliju i stavio u uzemljeni Faradyev kavez ne bi li je tako izolirao od svih vrsta elektro magnetskih frekvencija. Umotao je kutiju s unesenom namjerom ili, kako ju je nazvao, elek tronsku napravu s unesenom namjerom" u aluminijsku foliju i stavio u drugi Faradayev kavez dok nije bila spremna za slanje. Razliitih je dana FedEx-om slao svaku kutiju u laboratorij u Minnesoti, udaljen otprilike 2414 km. Sve je paljivo organizirao, tako da ni Dibble ni Kohane nisu znali u kojoj je napravi bila namjera, a koja je bila kon trolna kada su im one stizale. Znanstvenici iz Excelsiora pripremili su nekoliko skupina posuda s liinkama vone muice i tri skupine tih posuda stavili u Faradayeve kaveze. Zatim su obje crne kutije sta vili u dva kaveza s posudama i ukljuili ih.

Tijekom sljedeih osam mjeseci izveli su pokuse na 10 000 liinki i 7000 odraslih muica, i u svakom su pratili omjer ATP-a i ADP-a. Na kon kompiliranja podataka i njihovog unoenja u graf, Tiller i Kohane su otkrili ne samo da se omjer ATP-a i ADP-a poveao ve i da su se liinke izloene napravama s unesenom namjerom razvijale 15% bre nego to je uobiajeno. Nadalje, kada su liinke odrasle, bile su
5

zdravije nego to je uobiajeno, a to je vrijedilo i za njihove potomke.

Namjera je imala pozitivan uinak ne samo na muice nego i na nji hovo potomstvo. Do tada je Tiller ve iskuao nekoliko crnih kutija na brojnim subjekti ma koje je paljivo odabirao. Trebao je testove sline onom s omjerom koenzima kod vone muice kako bi mogao registrirati pravu, mjer ljivu promjenu. Odluio se za dva nova subjekta: pH vode i poveanje aktivnosti jetrenog enzima alkalne fosfataze. Odabrao je test pH jer pH vode (mjera kiselosti ili lunatosti) ostaje prilino stabilan i mogu se izmjeriti siune promjene od 1/100 ili 1/1000 jedinice na skali pH: promjena za punu jedinicu bila bi ogromna i ne bi se mogla smatrati rezultatom netonog mjerenja. Alkalna fosfataza je jo jedan idealni subjekt jer se aktivnost tog enzima odvija brzinom koja se ne mijenja. U oba su sluaja meditanti u crne kutije unijeli namjere za promjenu pH za 1 i znaajno poveanje aktivnosti alkalne fosfataze. Tiller je po slao kutije s namjerom i kutije s kontrolom Dibbleu, koji se posluio planom istraivanja iz pokusa s vonim muicama. Oba su pokusa bila nevjerojatno uspjena. U pokusima s vodom, namjera je pomakla pH
7

vode za jednu jednicu (i gore i dolje), a i aktivnost alkalne fosfataze se znaajno poveala.
8

Tiller je bio usred svojih pokusa s crnim kutijama kada je zamijetio neto udno. Nakon tri mjeseca rezultati njegovih istraivanja poeli

1 /8

1 /9

civjrcnimcni

nnivijcii:

Lynne

Mciaggan

usmo

pogiavije:

rnwvu

ivutiiu

su se poboljavati: to je vie ponavljao pokuse, uinci su postajali sve jai i bri. Tiller je odluio pokuati izolirati aspekt okoline koji se promijenio. Oitavao je temperaturu zraka u i oko Faradayovih kaveza te otkrio da se temperatura dizala i sputala prema pravilnom ritmu ili osci laciji. Prvo je temperaturu oitavao obinim ivinim termometrom. U sluaju da su ti rezultati bili povezani s opremom, prebacio se na raunalni digitalni termometar niske rezolucije s termistorom. Onda je iskuao termometar visoke rezolucije. Sva tri pokazivala su jedna ka oitanja. Kada je obraivao te podatke, vidio je da temperaturna promjena oscilira po preciznom ritmu, otprilike svakih 45 min i za otprilike 14C. Tiller je tada izmjerio pH vode u laboratoriju i njenu
9

neposrednoj blizini. Kada je usporedio grafove oitanja temperature zraka i vode, opet su bili savreno harmonini. Svaki mjereni kut sobe pokazivao je isti rezultat. Svaki apekt fizikog prostora naizgled je bio u nekoj vrsti ritmikog, energetskog sklada. Tiller i njegovi kolege dotad su postavili etiri laboratorija, meu sobno udaljena od 35 do 275 metara. Kada je provedeno dovoljno pokusa, u svakom drugom laboratoriju dogaale su se te ritmike fluktuacije. Tiller nikada nije primijetio takve organizirane oscilacije u svojim konvencionalnim znanstvenim laboratorijima u Stanfordu. Zapravo, one nisu nikad prije bile zabiljeene. Kako bi bio siguran da taj feno men ne uzrokuju same kutije, on i njegove kolege izveli su tri kon trolna pokusa u kojima su tri naprave, u koje nije unesena namjera, stavljene u prostorije i ukljuene. U tim su sluajevima sva oitanja zraka i vode bila normalna. Tiller je pokuavao odgonetnuti znaenje tih efekata i pitao se mogu li biti povezani s nekim fizikim poremeajem. Nije znao jesu li dva velika ventilatora, koja su stajala u prostoriji, povezana s oscilacijama zraka i vode. Inae bi prisilna konvekcija zraka iz ventilatora uzro kovala nestanak oscilacija temperature. Stavio je stolni ventilator i samostojei ventilator na strateka mjesta blizu mjeraa temperatu re. ak i kada su ventilatori bili podeeni dovoljno jako da otpuhnu papire, temperaturne oscilacije su se zadrale. to se tono dogaalo? Tiller je mislio da bi to mogao biti magnet ski efekt. Moda bi trebalo provjeriti magnetsko polje vode. Drao je obini magnet tri dana ispod staklenke s vodom - sjeverni pol magneta bio je usmjeren prema gore - i izmjerio pH vode. Zatim je okrenuo magnet tako da je juni pol bio usmjeren prema gore i

elektrinu vodljivost. Primijetio je isti fenomen kao i kod tempera ture: periodike oscilacije za barem jednu etvrtinu jedinice na pH skali i redovite uspone i padove elektrine vodljivosti vode. Tillere su posebno zanimale promjene pH. Ravnotea kiselosti i lunatosti kod svih je tvari vrlo podlona promjenama: ako se pH krvi u ovje ku promijeni za samo pola jedinice, to znai da ta osoba umire ili je ve mrtva. Pokazivala se odreena ablona: kada je temperatura zraka rasla, pH je padao, i obrnuto, gotovo savreno usklaenim ritmom. Elektrina vodljivost vode pokazivala je slian harmonian ciklus. Njegov la
10

boratorij je nekako poeo pokazivati razliita materijalna svojstva, kao da se radilo o okolini sa specifinim nabojem. Efekti su se takoer stalno poveavali. Bez obzira na vrstu pokusa, to su naprave s namjerom due bile u prostoriji, fluktuacije tem perature i pH bile su vee." Na te fluktuacije nije utjecalo otvaranje vrata i prozora, klimatizacija, prisutnost i kretanje ljudi u njihovoj

180

181

EKSPERIMENT

NAMJERE /

Lynne

McTaggart

jednako dugo ga ostavio pod staklenkom. Kada je obina voda izlo ena slabom magnetu sa snagom polja manjom od 500 gaussa, pH e ostati isti, bez obzira na to koja je strana magneta izloena vodi. Na svijet je magnetski simetrian. Kvantna fizika slui se badarnom teorijom i simetrijom za objanjavanje odnosa izmeu sila i estica, a to ukljuuje elektrini i magnetski naboj. Vjeruje se da postojimo u stanju elektromagnetske U ( l ) badarne simetrije - radi se o prilino sloenom konceptu u kojem je magnetska sila proporcionalna gradijentu kvadrata magnetskog polja. To se svodi na jednostavnu istinu: na kojem god mjestu mjerili elektromagnet ska svojstva polja, uvijek ete dobiti ista oitanja. Elektromagnetski zakoni prirode svugdje su isti. Ako u jednom podruju poveate elektromagnetnu vunu silu, ona se jednako povea svugdje. U Kozmikom kodu" (The Cosmic Code)
12

Tradicionalna znanost dri da monopoli postoje samo kod elektri citeta (kao pozitivni ili negativni naboj), ali ne i kod magnetizma, koji stvara samo dipole iz gibanja elektrinog naboja. Vlade irom
14

svijeta potroile su milijarde dolara na bezuspjenu potragu za ma gnetskim monopolovima na Zemlji. Tiller je nekako uspio u svom
15

jednostavnom laboratoriju doi do magnetskih monopolova. inilo se da taj fenomen ima utjecaj na itave sustave. U svakom od nje govih laboratorija koji su bili izloeni crnim kutijama s unesenom namjerom instrumenti su biljeili ponaanje karakteristino za mangnetne monopolove. Tiller je shvatio da pred sobom ima najnevjerojatniji rezultat: ljudska namjera zarobljena u u malim crnim kutijama na neki je nain mije njala prostorije u kojima su se izvodili pokusi. Tiller se pitao bi li taj fenomen jo postojao kada bi promijenio ne to u prostoru. Kada bi maknuo jedan element, primjerice raunalo, oscilacije bi nestale na deset sati, a zatim bi se vratile. Dolazak drugih materijala u laboratorij takoer je prouzroilo nestajanje efekata na nekoliko tjedana. inilo se kao da je taj prostor postao jedna fino usklaena konfiguracija, koju ne moe unititi nikakav poremeaj ili promjena. ak i kada bi Tiller aluminijskom folijom i Faradayevim kavezima zatitio naprave s unesenom namjerom, vibracije vode i temperature zraka bi se nastavile. U jednom od laboratorija (adapti ranoj staji) oscilacije temperatura zraka trajale su est mjeseci, a u drugom, uredskom laboratoriju, cijelu godinu.
16

Heinz Pagels usporeuje univerzum s beskrajnim, sivo

obojenim papirom. Ako boju promijenite u drugu nijansu sive ili promijenite mjeru", jo niste promijenili simetriju mjere jer e i ostatak papira promijeniti boju, tako da ne moete znati gdje se tono na papiru nalazite. Stanje simetrinog magnetizma naziva se magnetski dipol". Meutim, pH vode u Tillerovom laboratoriju bio je znatno dru kiji s obzirom na razliite polove - razlike su bile ogromne: od 1 - 1,5 pH jedinice. Kada je voda bila izloena junom polu, pH bi narastao, a padao bi kada bi bila izloena sjevernom. Na dva poku sna mjesta pH vode bi se, nakon izlaganja junom polu, nastavio mijenjati, a vrhunac bi dostigao nakon est dana. Kada bi voda bila izloena sjevernom polu magneta, ritmike promjene pH koje je biljeio postupno bi se smanjivale.
13

Nakon to su kutije s unesenom namjerom bile neko vrijeme uklju ene, efekt je postao relativno trajan": ciljevi, bilo pH vode, alkalna fosfataza ili vone muice, i dalje bi osjeali uinke, ak i kada bi naprave bile uklonjene iz laboratorija. Tiller je odluio saznati to e

IH;

183

Osmo

poglavlje:

PRAVO

MJESTO

se dogoditi kada ukloni sve elemente pokusa. Rastavio je Faradayev kavez i posude s vodom, maknuo ih iz laboratorija i biljeio tem peraturu zraka na mjestima gdje su se kavezi nalazili. Iako pokusne posude tamo vie nije bilo, njegovi termometri su i dalje biljeili periodike oscilacije temperature od 15 - 16C. Iako je taj utjecaj vrlo sporo slabio, inilo se da su Tillerovi laboratoriji doivjeli neku vrstu dugorone termodinamike transformacije. Energija namjere ispunila je svoju okolinu nabojem" i stvorila domino-efekt".
17

Ova promjena u badarnoj simetriji prostora znaila je da su se u ambijentalnom Polju nulte toke dogodile velike promjene. Kod U ( l ) badarne simetrije, nasumine fluktuacije Polja nemaju nika kvog uinka na fiziki univerzum. Meutim, kod SU(2) badarne si metrije Polje je postalo ureenije i poelo je stvarati brojne promjene u najsitnijim elementima tvari, to vodi temeljitim promjenama tka nja fizike realnosti. *Tiller se osjeao kao da je uao u zonu sumraka vie energije i kao da je svjedokom sustava s nevjerojatnom moi samoorganizacije. Doista, sve oscilacije koje je izmjerio imale su sve znaajke BoseEinsteinovog kondenzata - vieg stanja koherentnosti. Do tada su znanstvenici stvorili Bose-Einsteinov kondenzat samo u visokokontroliranim uvjetima pri temperaturama blizu apsolutne nule. No on je iste efekte postigao na sobnoj temperaturi, od misaonog procesa zarobljenog u jednostavnoj opremi. I drugi su znanstvenici vidjeli slian naboj" prostora namjere. U je dnoj seriji paljivih istraivanja, istraiva Graham Atkins i njegova supruga Anita angairali su sudionike, od koji su mnogi bili poznati mediji, i zamolili ih da mentalno potaknu ranije buenje mieva iz ope anestezije. Pokusni mievi odabrani su iz skupine sa slinim vremenom buenja iz anestezije: odabrani su podijeljeni na dvije skupine, od kojih je jedna bila kontrolna. U prvoj seriji istraivanja, pokusna se skupina probudila etiri se kunde prije kontrolne, a znaaj rezultata bio je neznatan. Meutim, u sljedeim se pokusima vrijeme buenja pokusnih mieva postupno poboljavalo. Watkinsi su pokus ponovili sedam puta i otkrili da iscjeljivanje ima dugotrajne uinke: kada bi mia stavili na mjesto na stolu na kojem

Jedini drugi fenomen, sa slinim uinkom na okolinu, kojeg se Til ler mogao sjetiti bile su vrlo sloene kemijske reakcije. No, on je radio samo s obinim zrakom i proienom vodom. Prema zako nima konvencionalne termodinamike, zrak i voda postoje u stanju neobino bliskom ravnotei, to znai da ostaju vie-manje statini. Takvi rezultati nisu zabiljeeni niti u jednom laboratoriju na svije tu. Sumnjao je da se radi o kvantnom efektu. Stalno ponavljanje ure enih misli naizgled je mijenjalo fiziku stvarnost prostorije i ure ivalo" kvantne virtualne estice praznog prostora. I onda, poput domino-efekta, inilo bi se da red" prostora potpomae ishod pokusa. Provoenje namjere u jednom prostoru, tijekom vremena, pojaavalo je njihove uinke. Nekako su on i njegove kolege u tim prostorima s nabojem uspjeli stvoriti SU(2) badarni prostor, gdje su postojali i elektrini i ma gnetni monopolovi, to je slino navodnoj stvarnosti supersimetrijskih stanja egzotine fizike. U tim kondicioniranim prostorima promijenio se i sam zakon o proporciji magnetske sile. Osnovno svojstvo fizike posve se promijenilo. Jedini nain za dobivanje takvog efekta je uvoenje elementa SU(2) badarne simetrije.
18

184

18S

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

usmo

pogiavije:

rnvu

MJtalU

je drugi mi ve primio namjere medija, i on bi se probudio bre nego obino. Prostor je dobio iscjeljujui naboj", koji je utjecao na sve to se u njemu nalazilo.
19

odstupanje od nasumine aktivnosti generatora sluajnih dogaaja bilo je vjerojatan znak prisutnosti vee koherentnosti. Radin je tako er pripremio kontrolnu skupinu stanica koje nisu primale namjeru. Nakon tri dana nije bilo razlike u rastu pokusnih i kontronih stanica. Meutim, kako je pokus napredovao, pokusne stanice poele su rasti bre. Treeg su dana svi generatori sluajnih dogaaja poeli djelovati organiziranije. inilo se da namjera iscjelitelja ima utjecaja na pozadinsko ionizirajue zraenje.
22

Biolog Bernard Grad sa Sveuilita McGill u Montrealu u Kanadi pri mijetio je slian fenomen tijekom pokusa s maarskim iscjeliteljem Oscarom Estabanyom: kada bi on dodirnuo neto - pa ak i komad tkanine - na tome bi ostao fantomski naboj. Taj materijal bi se umjesto njegovih ruku mogao koristiti za iscjeljivanje.
20

Takoer, ideju kondicioniranog prostora" na svetim mjestima istra ivao je bivi PEAR-ov znanstvenik Roger Nelson. Njega su intrigi rali sakralni prostori i pitao se je li njihova svrha (ili neka znaajka) mogla ostaviti traga u obliku energetske rezonancije koja bi se mogla registrirati na generatoru sluajnih dogaaja. Proveo je brojne pokuse koji su navodili na zakljuak da je polje svijesti" u atmosferi visokog naboja, kao kod intenzivnog okupljanja, utjecalo na aparate i inilo ih ureenijima". Sa sobom je nosio prenosivi generator sluajnih doga aja kako bi zabiljeio promjene nasuminosti ambijentnog polja na razliitim mjestima: kod mjesta Wounded Knee, gdje je masakrirano cijelo pleme Siouxa; Devils Tower u Wyomingu i Kraljiinu komoru u Velikoj piramidi u Gizi. Nelson je registrirao vrlo znaajne dokaze vee ureenosti na generatoru sluajnih dogaaja na nekim lokacija ma, kao da je samo mjesto zadralo vrtlog koherentne energije svih ljudi koji su se tamo molili ili umrli.
21

Radinov pokus, kao i Nelsonova oitanja, daju nam zanimljive nago vjetaje o dugotrajnom uinku namjere. Pomak generatora sluajnih dogaaja od kaosa do vee organiziranosti govori nam da je energija nulte toke praznog prostora postala koherentnija. Naboj" namjere moda ima domino-efekt" na svoju okolinu i dovodi do vee kvan tne ureenosti praznog prostora, to pojaava njegov uinak. Ruski
23

znanstvenici uoili su slian fenomen kod vode koja danima pamti" elektromagnetska polja. " Uinak je slian laseru: kada valovi ambi
2 1

jentnog Polja postaju uredeniji, namjera se kroz njega iri kao snano, usmjereno klupko svjetlosti. Tiller je znao da je s magnetnim monopolima u podruju znanosti u kojem je bio relativno usamljen. Njegova su istraivanja trebali pono viti drugi, neovisni laboratoriji. No, ako se njegov rad odri, pokazat e koliko energija ljudske misli moe promijeniti svoju okolinu. Organi ziranje koje uzrokuje namjera naizgled se nastavlja, obnavlja, a moda ak i poveava svoj naboj. Zbog neobinih, gotovo nevjerojatnih rezultata Tillerovih pokusa, za pitala sam se je li vano odvojiti posebnu prostoriju za namjeru. Mo da svi trebamo hram" u koji emo se vratiti, pa makar i mentalno, svaki put kada poaljemo usmjerenu misao.

Dean Radin koristio je generatore sluajnih dogaaja za istraivanja utjecaja iscjeljivanja na mjesto na kojem se ono izvodi. Stavio je tri generatora sluajnih dogaaja blizu kulture ljudskih modanih stani ca, zatim je zamolio skupinu iscjelitelja da alju namjere za bri rast kulture i da se bave meditacijom za kondicioniranje prostora. Svako

186

187

Deveto poglavlje MENTALNI NACRTI

Sedam tjedana prije nego to se Muhammad Ali susreo s Georgem Foremanom, svjetskim prvakom u tekoj kategoriji, u Kinasi 1974. godine, vjebao je udarce kao da ga nije briga - rijetko i dekoncentrirano udarao je svog sparing-partnera. Veinom je bio naslonjen na uad i doputao protivniku da ga udara iz svakog kuta. U kasnijim godina svoje boksake karijere, Ali je veinu treninga posvetio uenju primanja udaraca. Uio je kako promijeniti poloaj glave stotinku prije kontakta ili na kojem dijelu tijela moe mentalno odbiti udarac tako da ne osjeti bol. Nije trenirao svoje tijelo za po bjedu. Trenirao je svoj um kako ne bi izgubio kada se veina boksaa umori oko dvanaeste runde i obino poklekne. Najvaniji dio posla
1

nije obavljao u ringu, nego u svom naslonjau. Boksao je u svojoj glavi. Ali je bio majstor namjere. Razvio je skup mentalnih vjetina koje su, na kraju, promijenile njegovu izvedbu u ringu. Ali bi prije borbe koristio sve automotivacijske tehnike koje postoje: afirmaciju, vizualizaciju, mentalne probe, samopotvrdivanje i moda najmoniji epi gram ikad izgovoren: Ja sam najvei." Ali je takoer javno izricao svoje namjere. Njegove pjesmice zapravo su bile prikrivene namjere:

191

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

Archie Moore e sigurno zavriti na podu na kraju etvrte runde.

Ovog puta napravio je vudu-lutkicu. Ali je svog protivnika pretvorio u siunog gumenog gorilu kojeg je stalno nosio u gornjem depu i povremeno udarao pred kamerama: Bit e gadno kad se dohvatim gorile u Manili." Kada je Frazier uao u ring, ve je u svojoj glavi bio sveden na neto neljudsko.

Sada je Clay zamahnuo desnicom kakav prekrasan nalet udarac izbacuje Beara ravno iz ringa.

Osim tih verbalnih namjera, Ali je provodio mentalne namjere tako to je prolazio svaki trenutak mea u svojoj glavi: umor u nogama, znoj koji mu curi niz tijelo, bol u bubrezima, modrice na licu, bliceve fotografa, ushiene povike publike, ak i trenutak kada mu sudac die ruku u znak pobjede nad Frazierom. Svom tijelu poslao je na

Ali bi prije mea, sebi i protivniku, ponavljao te pjesmice kao mantru, kazivao ih je protivniku ak i u ringu, sve dok ih i on nije prihvatio kao injenicu. Kada se s Foremanom susreo u Kinasi, Foreman je bio sedam godina mladi od njega i spadao je medu najbrutalnije boksae. Samo dva mje seca ranije, sa tek pet udaraca u glavu, gotovo je ubio Kena Nortona, i to nakon samo dvije runde. Meutim, u tjednima prije mea, kada su novinari ispitivali Alija o okladama koje mu nisu ile u prilog, Ali je promijenio povijest mea Norton - Foreman: svakom novinaru koji ga je intervjuirao ponovio bi od rijei do rijei: On ne zna udarati kako treba," rekao bi udarajui zrak ispred reporterovog nosa. ..Foreman samo rui ljude. Jednostavno ima spore udarce, treba im sto godina da stignu. Mislite da e me to smetati? To e biti najvei pad u povijesti boksa."
2

mjeru za pobjedu, a tijelo je te naputke slijedilo. Kako bih namjeru izvela iz laboratorija, poela sam pregledavati po datke o ljudima koji su namjeru uspjeno koristili u stvarnom ivotu. eljela sam prouavati njihove tehnike, misaone procese kroz koje su prolazili dok bi slali namjeru, a onda iz njihovih iskustava izvui natuknice koje i mi moemo rabiti pri slanju namjere. Takoer me zanimao njihov mentalni doseg - koliko tono daleko mogu stii sa svojom namjerom. Najpouniji primjeri bili su iz svijeta sporta, ne samo od najveih sportaa svih vremena nego i od ostalih elitnih sportaa i sportaica. Sportai svih vrsta sada ve rutinski prakticiraju ono to se naziva mentalnim probama", implicitnom praksom" , ili ak potajnim
3

isprobavanjem". Usredotoena namjera sada se smatra kljunom za poboljanu izvedbu. Plivai, klizai, dizai utega i igrai nogometa koriste namjeru za bolju izvedbu i konzistentnost. ak se rabi i u sportovima kao to su golf i planinarenje. Svaki suvremeni trener natjecateljskog sporta rutinski nudi poua vanje neke vrste mentalnih proba - inae odluujuim elementom

Alijeva se namjera i obistinila. Takoer, struno je koristio namjeru i u meu protiv Joea Fraziera na Filipinima, neto kasnije te iste godine, u moda najbrutalnijem i najnevjeroj at nijem meu svih vremena.

I'M

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

koji, po miljenju mnogih, odvaja elitne i drugoligake sportae. Za igrae nogometa u nacionalnoj ligi, na primjer, vee su anse da e se sluiti vizualizacijom od igraa koji ostaju na provincijskoj ili lokal noj razini.'Gotovo svi kanadski olimpijski sportai koriste mentalnu vizualizaciju. Psiholog Alan Paivio, profesor na Sveuilitu Sjeverni Ontario, prvi je pretpostavio da mozak koristi dvojno kodiranje" za simultano procesiranje verbalnih i neverbalnih informacija. Mentalna vjeba
5

budunost ba kako se ona i odvija. Sportski prvaci predviaju i vje baju svaki aspekt situacije i korake koje moraju poduzeti kako bi prevladali mogue zapreke. Tracy Caulkin koristila je namjeru u osvajanju tree zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1984. Ona je ve postavila pet svjetskih rekorda i 63 amerika: u dvadesettreoj godini smatrana je najboljom ameri kom plivaicom svih vremena. Sve to je trebala za upotpunjavanje kolekcije nagrada bilo je nekoliko zlatnih olimpijskih medalja. Tada su dodirne ploe zamijenile toperice. toperica moe registri rati razlike u stotinkama, a nove tehnologije registriraju razlike i u tisuinkama, to je etiri stotine puta bre od treptaja oka. Na olimpij skim igrama plivaima tafete daju dvije stotinke za naputanje svog postolja prije nego to njihov kolega iz tima udari dodirnu plou. Takvo tempiranje od ogromne je vanosti, samo jedan sloj boje na jednoj strani bazena moe znaiti da e plivau trebati jedna tisuinka due da prepliva stazu, to bi drugom plivau dalo prednost. Tijekom plivanja tafeta na 400 m, Tracy je preuzela vodstvo jer je zaronila jednu stotinku prije nego to je njena kolegica iz momadi, na povratku, dotakla dodirnu plou. Iako su i ostali natjecatelji bili u jednako dobroj formi, Caulkinova je imala jednu ogromnu prednost. Ve je znala svaki tren svog pli vanja, od uranjanja i hladnog strujanja vode oko glave, do trenutka kada je preuzela vodstvo. Tracy je svaku no u svojoj glavi vjebala to vodstvo, taj trenutak kada e napustiti postolje stotinku prije svo jih protivnica. Ishod olimpijske tafete posve je ovisio o specifinosti njene namjere. Najuspjeniji sportai razlome svoju izvedbu u siune dijelove i rade na poboljanju odreenih aspekata. Za openiti uspjeh, zamiljaju

pokazala se jednako uinkovitom kao i fizika u sluaju tempiranja i predloaka." Paiviov model uglavnom je bio prilagoen pomaganju sportaima u motivaciji i usavravanju odreenog skupa vjetina.
7

Tehnike u mentalnim probama iscrpno su prouavane i opisivane u znanstvenoj literaturi i popularnom tisku, a njihov kredibilitet do
8

bio je dodatni poticaj 1990. godine kada je Nacionalna akademija znanosti pregledala sva znanstvena istraivanja tih metoda do te go dine i proglasila ih uinkovitima.
9

Sportske mentalne probe neopravdano su se povezivale s vizualizaci jom. Vizualizacija" znai da gledate sami sebe u nekoj situaciji, kao da gledate mentalni video u kojem glumite ili kao da sebe gleda te tuim oima. Iako je to moda korisno u drugim sferama ivota, vizualiziranje sebe iz vanjske perspektive na sportskom natjecanju moe omesti izvedbu. Mentalne su probe takoer razliite od pozi tivnog razmiljanja: samo sretne misli ne pomau u natjecateljskim sportovima.
10

Najuspjenija unutarnja proba je zamiljanje sportskog dogaaja iz sportaeve perspektive, ba kao da se on/ona doista natjee. To je po put mentalne pokusne vonje - Ali je zamiljao svoju desnu aku u trenutku udaca u Frazierovo lijevo oko. Sporta detaljno zamilja

194

195

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

savrenu izvedbu." Koncentriraju se na najtee trenutke i razrauju strategije za njihova rjeenja - kako zadrati kontrolu u tekim okol nostima kao to je istegnuti mii ili negativna odluka suca. Primje njuje se razliita namjera, ovisno o tome ue li neku vjetinu ili ele poboljati svoju izvedbu. Kao i Muhammad Ali, elitni sportai ue blokirati slike koje predstavljaju sumnju. Ako im se u glavi pojavi slika problema, vrlo spretno mijenjaju unutarnji film i unose slike uspjeha.
12

Rocky Bleier, bivi igra Pittsburgh Steelersa, koristio je namjeru kako bi Steelersima omoguio pobjedu na Super Bowlu. Njegova te hnika sastojala se od zasienja uma detaljima odreenih utakmica. Mentalne probe izvodio je ujutro, prije obroka s momadi i neposre dno prije spavanja, svakog dana tijekom dva tjedna prije utakmice. Takoer je vidio kako je korisno u glavi proi cijeli spektar poteza prije igre. Dok bi sjedio na klupi, isprobao bi oko 30 tranja i 30 do davanja. Odluio je biti spreman na sve.
19

Pobjeda ovisi o specifinosti mentalnih proba. Iskusni sportai slue se ivim, vrlo detaljnim unutarnjim slikama i proivljavanjem ita vog dogaaja.
13

U razliitim sportovima tehnike su drukije. Mentalne probe koje su najbolje za sportove koji trae aerobne vjetine i brze, koordinira ne pokrete nisu bile uspjene kod vjebi za poveanje snage. Dizai utega najuspjeniji su kada provedu mentalnu namjeru koja im daje snagu za podizanje nemogue tekih predmeta. "
2

Najvaniji aspekt namjere je isprobavanje pobjede:

ini se da je probe jame. Uspjeni natjecatelji isprobavaju vlastite osjeaje, a osobito sreu i emocije nakon pobjede: reakcije svojih ro ditelja, nagrade ili medalje, slavlje poslije natjecanja i ostale nagrade, kao to su sponzorstva. ' Zamiljaju kako publika glasno slavi njiho
1 1

Konvencionalna mudrost kae da je za uspjeh najvanije biti oputen, ali ja sam, iz iskustva s majstorima namjere, zakljuila da stanje opu tenosti nije nuno idealno. U istraivanju karatea, koritenje tehni ka oputanja prije provoenja namjera nije poboljalo izvedbu. Bilo
21

vu izvedbu. Iskusni sportai koriste sva osjetila u mentalnim probama. Nemaju samo vizualnu unutarnju sliku budueg dogaaja, oni ga mogu uti, namirisati, okusiti i osjetiti - pa i sav taj ambijent, natjecatelje, znoj na njihovim tijelima, pljesak. Izgleda da je za sportae najvanije mentalno isprobavati osjeaj" ili kinestetike osjete. to su sporta
15

je korisno samo ako je sudionik bio nervozan i trebalo ga je umiriti ne bi li postigao bolji rezultat.
22,23

Oputanje i hipnoza, u kombinaciji

s namjerom, poboljavali su ciljanje - kao, primjerice, kod koarkaa ili igraa golfa. No, kao i Davidsonovi budisti, najuspjeniji sportai uspijevaju se dovesti u najintenzivnije stanje mirne hipersvjesnosti. Kako razmiljanje o buduoj izvedbi zapravo utjee na izvedbu na sam dan sportskog dogaaja? Neke odgovore daje intrigantno istra ivanje mozga elektromiografijom (EMG). EMG daje sliku uputa mozga tijelu u stvarnom vremenu - gdje i kada mozak kae tijelu da se pomakne - tako to biljei svaki elektrini impuls poslan iz mo torikih neurona u odreene miie, to onda uzrokuje kontrakcije.

i iskusniji, to bolje zamiljaju svoja tijela tijekom natjecanja."' Prvaci u veslanju najuspjeniji su kada mogu predvidjeti osjeaj" svakog dijela utrke, od povlaenja vesla do svojih napetih miia.
17

Nekim sportaima lake je prvo prouavati mjesto na kojem e se natjecanje dogoditi i onda tamo zamiljati sebe. Oni koji kombini raju poznavanje mjesta sportskog natjecanja s mentalnim probama uspjeniji su od onih koji rabe samo mentalne probe.
18

196

197

tniftKiMtNi

NAMjtKt

Lynne

Mclaggart

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

Inae, EMG pomae lijenicima u dijagnosticiranju neuromuskularnih bolesti i u testiranju reakcije miia na podraaje. EMG se rabio i za rjeavanje zanimljive znanstvene zagonetke: razli kuje li mozak misao i djelo. Stvara li sama pomisao na djelo jednaku ablonu u mozgu kao i samo djelo? Ovo pitanje testirano je tako to je skupina skijaa bila prikopana na EMG dok su provodili mental ne probe. Kada su skijai mentalno uvjebavali spustove, elektrini impulsi u njihovim miiima bili su jednaki kao da su doista skijali.
24

razlikuje djelovanje i razmiljanje o djelovanju, mentalne probe po lau tranice ba kao i fizika praksa. ivci i miii stvaraju put koji je jednak onome koji se stvara kroz stalnu vjeu. Meutim, postoji nekoliko vanih razlika izmeu mentalne i fizike prakse. Ako previe fiziki vjebate, umorite se i umor uzrokuje elek trine smetnje i blokade na tranicama. To nije sluaj kod mentalnih vjebi, bez obzira na vrijeme koje im posveujete. Druga razlika je u jaini efekta: neuromuskularni uzorci koje stvara mentalna vjeba malo su manji od Onih koje stvara fizika praksa. Iako oba tipa stvaraju jednake miine uzorke, zamiljene izvebe imaju manju jainu.
27

Mozak je tijelu slao iste poruke, bez obzira jesu li oni samo razmilja li o odreenim pokretima ili su ih doista i izvodili. Misao je stvarala jednake mentalne upute kao i samo djelovanje. Istraivanja pomou EEG-a pokazala su da je elektrina aktivnost mozga jednaka kada samo razmiljamo o neemu i kada to radimo. Kod dizaa utega se EEG uzorci, koji se trebaju aktivirati kako bi imali odreene motorike vjetine, zapravo aktiviraju i dok se vjeti na mentalno simulira. nih uputa za
25

Kako bi mentalne probe bile uspjene, moraju replicirati prave ra dnje normalnom brzinom. Iako se moda ini loginim da bi proba bila najuspjenija ako je usporena, s posebnim obraanjem pozorno sti na odreene kretnje, istraivanja to nisu pokazala. Kada su skijai, prikopani na EMG, zamiljali svoju usporenu izvedbu, reakcije nji hovih miia bile su razliite od onih pri normalnoj brzini. Zapravo, sprega miia i mozga pri usporenim mentalnim probama jednaka je onoj kod usporenog skijanja. To se slae s onim to znanstvenici znaju o neuralnim uzorcima pri usporenim radnjama, u odnosu na neuralne uzorke pri radnjama normalne brzine. Neuromuskularne ablone posve su razliite kod istih radnji izvedenih razliitim brzi nama.
28

Sama misao je dovoljna za stvaranje neural-

izvoenje fizikog ina.

Na osnovi tih istraivanja, znanstvenici su doli do zanimljivih teorija o funkcioniranju mentalnih proba. Jedna strana teoretizira da men talne probe stvaraju neuralne uzorke nune za stvarna djela. Mozak je poput svih drugih miia - probe ga treniraju za bolju izvedbu.
26

Kada sporta vjeba, ivci koji alju signale miiima stimulirani su, a proizvedeni spojevi tamo ostaju kratko vrijeme. Svaka budua stimulacija tih puteva laka je zbog preostalih efekata ranijih veza. Bolje izvodimo fizike zadatke, jer je staza izmeu namjere i djela ve utabana. To je slino tranicama poloenim u divljem, negostoljubivom krajoliku. Budue izvedbe sve su bolje i bolje jer va mozak ve zna taj put i slijedi ranije poloene tranice. Budui da mozak ne

Mentalno treniranje vrijedi samo za sport koji se priprema: namjera pomae samo kod disciplina koje se mentalno isprobavaju - ne moe se koristiti za druge sportove, pa ak ni za one koji rabe iste skupine miia. To je bilo oito u fascinantnom istraivanju sprintera. Znan stvenici su podijelili trkae u etiri skupine i zamolili ih da obavljaju

198

199

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deveto

poglavlje:

MtNlALNl

NALKII

jednu od etiri vrsta priprema: zamiljanje sebe u sprintu na 40 m; vjebanje na sobnom biciklu; kombiniranje vizualiziranja i vjebe te nikakvo treniranje kod kontrolne skupine. Nakon est tjedana tre niranja, sportai su trebali obaviti dva testiranja - vonju sobnog bicikla svom snagom, to je biljeio biciklistiki ergometar, i sprint na 40 m. Te dvije aktivnosti zahtijevaju gotovo jednake motorike sposobnosti i skupine miia. Kod testa s biciklom, one skupine koje su na njemu prethodno vje bale pokazale su poboljanje. Meutim, kada se radilo o sprintu, samo su skupine koje su ga mentalno vjebale pokazale znaajno poboljanje. Vizualiziranje odreenih slika poboljavalo je izvoenje samo onog zadatka koji je bio vizualiziran. Ono nije ujecalo na ope nito jaanje miia. Vjebanje motorikih neurona strogo je specija lizirano i utjee samo na prethodno vizualiziranu izvedbu.
29

1997. godine je dr. David Smith, s Chester Collegea, doao do slinih rezultata: sudionici koji su vjebali mogli su postii porast snage za 30%, dok su oni koji su samo zamiljali vjebanje poveali svoju sna gu za 16%.
31

Sama usmjerena misao moe vam dati rezultate koji su

gotovo jednaki stvarnom vjebanju. Razmiljanje o promjeni nekog dijela tijela takoer moe djelovati i pomoi osobama koje nisu zadovoljne svojim tijelom, jedno je istra ivanje pokazalo da su ene pod utjecajem hipnoze poveale svoje grudi samo pomou vizualiziranja sebe na plai dok im Sunce grije prsa.
32

Ta vrsta vizualizacijskih tehnika koje rabe sportai vrlo je uinkovita u medicini. Pacijenti su poboljali lijeenje razliitih akutnih i kro ninih stanja, od krvoilnih bolesti i visokog krvnog tlaka do kri33

obolje i miino-kotanih bolesti, ukljuujui i fibromijalgiju,

34

35

Osim poboljane izvedbe, mentalna namjera moe proizvesti fiziolo ke promjene, i to ne samo u tijelima sportaa. Guang Yue, psiholog za tjelovjebu u Zakladi Cleveland Clinic u Ohiou, proveo je istrai vanje u kojem je usporedio sudionike koji su ili u teretanu s onima koji su mentalno izvodili iste vjebe. Oni koji su redovito posjeivali teretanu ojaali su miie za 30 posto. No, ak i oni koji su sjedili u foteljama i izvodili iste vjebe u glavi uspjeli su ojaati miie za gotovo 15 posto. Dobrovoljci izmeu 20 i 35 godina zamiljali su kako napinju jedan biceps koliko god mogu, pet puta tjedno tijekom treninga. Kada su se osigurali da sudionici fiziki ne vjebaju (to ukljuuje i napinja nje miia), istraivai su otkrili nevjerojatan porast snage miia za 13,5% nakon samo nekoliko tjedana. Takvo stanje odralo se tri mje seca nakon prestanka mentalnog treniranja.
30

to pomou mentalnih slika ili metaforikih prikaza svoga tijela kako se bori s boleu. Vizualizacija je takoer poboljala postoperativni oporavak, podnoenje boli i smanjila nuspojave kod kemoterapi36 37

je.

38

ak se i ishod pacijentove bolesti mogao predvidjeti kroz ispitivanje tipova vizualizacije kojima se pacijent sluio. Psihologinja Jeanne Achterberg, koja se pomou vizualizacije izlijeila od rijetke vrste kar cinoma oka, prouavala je skupinu oboljelih od raka koji su koristili vizualizaciju u borbi protiv bolesti. S tonosti od 93% predvidjela je koji e se pacijenti oporaviti, kojima e se stanje pogorati, a koji e umrijeti, jednostavno ispitujui i ocjenjivajui njihove vizualizacije. Uspjeniji su bili oni koji su bili bolji u zamiljanju mentalnih slika: oni su rabili snane simbole i mogli su odrati jasnu vizualnu namje ru - zamiljali su sebe kako pobjeuju rak i kako im terapija pomae.

200

201

Deveto

poglavlje:

MENTALNI

NACRTI

Uspjeni pacijenti takoer su redovito vizualizirali.

39

lijeenju Raynaudove bolesti (stezanja ila kada su izloene hladnoi, od ega se ekstremiteti ohlade ili ak poplave).
43

Ako mozak ne moe razlikovati misao i djelo, da li bi tijelo slijedilo bilo kakve mentalne upute? Ako ja svom tijelu poaljem mentalnu namjeru da se uspori ili ubrza, hoe li me posluati? Literatura o biofeedbacku i lijeenju uma i tijela tvrdi nam da hoe. 1961. godine Neal Miller, bihevioralni neuroznanstvenik s Yalea, prvi je pretpo stavio da se ljude moe nauiti kako da utjeu na vlastiti autono mni ivani sustav i kontroliraju mehanizme kao to su krvni tlak i probava. Proveo je seriju nevjerojatnih pokusa s kondicioniranjem i nagraivanjem kod takora. Miller je otkrio da, kada im stimulira centar za zadovoljstvo u mozgu, takori mogu kontrolirati otkucaje srca, punjenje bubrega urinom pa ak i irenje krvnih ila u uima.
40

Tijekom lijeenja biofeedbackom, pacijent je prikopan na raunalo. Transdukteri, prikljueni na razliite dijelove pacijentova tijela, alju podatke na zaslon koji biljei aktivnosti autonomnog ivanog su stava, kao to su modani valovi, krvni tlak, otkucaji srca ili stezanje miia. Vizualne ili zvune informacije koje se alju pacijentu ovise o njegovoj bolesti: ako se radi o Raynaudovoj bolesti, im se arterije ruku stegnu, aparati biljee pad temperature koe i arulja zasvijetli ili se uje zvuni signal. Feedback potakne pacijenta da poalje namjeru tijelu ne bi li regulirao problematini proces - u sluaju Raynaudove bolesti, pacijent alje namjeru grijanja svojih ruku. Od tih ranih dana, biofeedback je postao uobiajena terapija za gotovo sve kronine bolesti: od hiperaktivnosti do tegoba vezanih za menopauzu. Osobe koje su preivjele modani udar ili ozljede kraljenice sada koriste biofeedback kako bi rehabilitirali i/ili ponovno aktivirali para lizirane miie. Biofeedback se pokazao vrlo uspjenim u eliminiranju fantomske boli kod amputiranih udova. Astronauti su se sluili biofe
44

Miller je pretpostavio da, ako relativno jednostavne ivotinje poput takora mogu postii tu razinu unutarnje kontrole, zato ne bi ljudi, kao inteligentnija bia, mogli postii vie? Nakon tih ranih saznanja, mnogi su znanstvenici otkrili da se poda ci o autonomnom ivanom sustavu mogu davati osobi kao biofee dback kako bi se odredilo u koji dio tijela treba slati namjeru. ezde setih godina dvadesetog stoljea profesor Jon Basmaijan, specijalist za rehabilitaciju i profesor medicine na Sveuilitu McMaster u Ontariju, poeo je obuavati ljude s ozljedama kraljenice kako koristiti EMG feedback u preuzimanju kontrole nad pojedinim stanicama u vlastitim kraljenicama.
41

edbackom kako bi izlijeili bolest vonje pri putovanju u svemir.

45

Konvencionalniji pogled na biofeedback dri da je on povezan s oputanjem - znanjem kako umiriti reakcije autonomnog ivanog sustava. Meutim, sami raspon kontrole navodi na miljenje da taj mehanizam ima vie veze sa snagom namjere. ini se kako je goto vo svaki mjerljivi tjelesni proces - ak i jedna ivana stanica koja upravlja jednim miinim vlaknom - pod kontrolom pojedinca. Dobrovoljci u istraivanjima postigli su potpunu mentalnu kontrolu nad temperaturom vlastitih tijela ili ak nad smjerom tijeka krvi u
46

Otprilike u isto vrijeme, psiholog Elmer

Green je na Institutu Menninger biofeedbackom lijeio migrenu nakon to je otkrio kako jedna pacijentica moe izlijeiti svoje gla vobolje kada prakticira strukturirani oblik oputanja. Green je dalje pomagao pacijentima u lijeenju migrena pomou biofeedbacka, i to je danas priznati oblik lijeenja. Biofeedback je osobito uinkovit u
42

mozak.

47

203

ueveto

poglavlje:

IVI t N I M L N I

N H C K I I

Ba kao i biofeedback, autogeni trening, tehnika oputanja, uspo ravanja disanja i otkucaja srca, koju je razvio njemaki lijenik Jo hannes Schultz, pokazuje kako je iroki spektar tjelesnih funkcija pod naom svjesnom kontrolom. Osobe koje prakticiraju tu tehniku mogu sniziti vlastiti krvni tlak, podii temperaturu udova, usporiti otkucaje srca i disanje. Autogeni trening rabio se u lijeenju brojnih kroninih bolesti osim stresa, kao to su astma, gastritis i irevi, vi soki krvni tlak i bolesti titnjae. ak postoje dokazi da je autogeni
48

nagrade. Na kraju je uspio postii da make ulaze u to stanje kada

52

god ele, a ne samo kada oekuju hranu. To je jednako sposobnosti ivotinja da kontroliraju vlastite modane valove. Moe li ovjek to postii? Kako bi to testirao, Sterman je trebao ne koga iji su modani valovi toliko neobini da bi svaka promjena bila odmah oita. Naao je enu koja je patila od povremenih epileptinih napada uzrokovanih nepravilnim ispaljivanjem theta modanih va lova. Sterman je konstruirao EEG-biofeedback aparat, na kojem bi se upalilo crveno svjetlo kod theta valova, a zeleno kod alfa stanja. Na kon nekog vremena, njegova je pacijentica mogla po elji promijeniti svoje stanje i tako smanjiti koliinu i intenzitet vlastitih epileptinih napadaja. Sterman je sljedeih deset godina proveo prouavajui epi leptiare i pouavajui ih kako smanjiti epileptine napade.
53

trening uinkovit i u skupinama.

49

Za maku je nirvana zdjelica hrane iza ugla. Dr. Jaak Panksepp, pro fesor na Sveuilitu Bowling Green, teoretizira da je radost iekiva nja povezana s osjeajem traenja" u mozgu - jednom od pet pri mitivnih emocija koje ljudi dijele s lanovima ivotinjskog carstva. Sustavi za traenje ukljueni su kada ivotinja neto oekuje, kada je jako zainteresirana ili znatieljna. Pankseppa je zapanjilo otkrie da je emocionalno najzanimljivije iskustvo za svaku ivotinju proces lova, a ne sam ulov.'
1

Osamdesetih godina dvadesetog stoljea dva su amerika psihologa, Eugene Peniston i Paul Kulkosky, rabili Stermanove nalaze u lijeenju alkoholiara. S biofeedbackom modanih valova pacijenti su se kon centrirali na smanjenje visokih beta valova, koji dominiraju tijekom apstinencijskih kriza, i poveanje alfa i theta valova, koji pomau u oputanju i stvaraju veu koherentnost modanih valova. Oko 80% alkoholiara uspjelo je kontrolirati i rijeiti se ovisnosti. Ta samokontrola utjecala je i na sastav njihove krvi - razina beta endorfina, spoja odgovornog za pozitivne osjeaje, poveala se. Biofeedback, u kombinaciji s radom na percepciji samih sebe, na kraju je eliminirao veinu njihovog disfunkcionalnog ponaanja i pretvorio ih u bolje osobe.
54

Kada su ivotinje znatieljne, aktivnost hipotalamusa naglo se poja ava i proizvodi se dopamin - neurotransmiter za pozitivne osjeaje. Znanstvenici su vjerovali da taj spoj stvara zadovoljstvo, sve dok nije otkriveno da je uloga tog spoja pobuditi odreene neuralne puteve. Za dobre osjeaje zapravo je odgovorna aktivacija dijela mozga odgovornog za traenje. Prije etrdeset godina je Barry Sterman, profesor na odjelima za ne urobiologiju i bihevioralnu psihijatriju sveuilita UCLA, sluajno otkrio da osjeaj iekivanja izaziva meditativna stanja kod maaka: mozgovi su im se usporili na EEG ritmove od 8-13 Hz, to odgova ra alfa frekvencijama kod ljudi nekoliko trenutaka prije dobivanja

Joe Kamiya, psiholog sa Sveuilita u Chicagu, pokazao je iznimnu specifinost biofeedbacka modanih valova pomou nevjerojatnog istraivanja mozga. Privrstio je elektrode za EEG na stranje dijelo-

204

205

ueveio

poglavlje:

NUNIALNI

NAIKII

ve glava nekoliko dobrovoljnih sudionika jer su u tom dijelu mozga alfa valovi najizraeniji. Na zvuk jednog tona sudionici su morali po goditi prevladavaju li u njihovim mozgovima alfa valovi. Nakon to je Kamiya usporedio njihove odgovore s podacima zabiljeenima na EEG-u, rekao im je jesu li bili u pravu. Do drugog je dana jedan od sudionika tono pogaao dvije treina vremena, a dva dana nakon toga gotovo stalno. Drugi sudionik je otkrio nain kako da po elji pokrene odreene modane valove.
55

uspjele okrenuti plod iz obrnutog poloaja kako bi poroaj bio laki, rtve poara su ubrzale zacijeljenje opeklina, a osobe koje su patile od krvarenja gastrointestinalnog trakta voljom su ga uspjele zaustaviti.
59

Oito, tijekom izmijenjenog stanja, koje je slino stanju intenzivne me ditacije, svjesna misao moe uvjeriti tijelo da izdri bol, izlijei mnoge ozbiljne bolesti i izmijeni gotovo svako stanje. Kirurg, dr. Angel Escudero iz Valencije u panjolskoj, izveo je preko 900 sloenih operacija bez anestezije. Kamere BBC-a bile su pozvane u njegovu operacijsku salu i snimile enu koja je takvu operaciju po dnijela bez anestezije. Sve to je morala uiniti bilo je odravati usta punima sline i ponavljati sama sebi: Moja noga je pod anestezijom." Takve tvrdnje jo su jedan oblik namjere. Suha usta za um su jedan od prvih znakova opasnosti. Kada su usta navlaena, mozak se oputa, pretpostavi da je sve u redu i iskljui receptore boli, uvjeren da su anastetici u tijelu.
60

EEG biofeedback sada se razvio u sofisticirani nain kontroliranja raspona i vrsta frekvencija koje mozak emitira. Posebno dobro fun kcionira kod rtava trauma koje pate od depresije, pomae studen
56

tima u koncentraciji i poboljava kreativnost i usredotoenost. Mo gue je da se namjera moe rabiti za kontroliranje mozga, i to preko svakog modanog vala. Hipnoza je takoer vrsta namjere - uputa mozgu tijekom izmijenje nog stanja. Hipnotizeri stalno dokazuju da su mozak i tijelo podloni usmjerenoj misli. Jedan dramatian primjer snage mentalne sugestije povezan je s ma lom skupinom ljudi oboljelih od tajnovite uroene bolesti Ichthyosiform erythoderma, kod koje je tijelo oboljelog prekriveno tvorevina ma slinim ribljim krljutima. U jednom istraivanju hipnotizirano je petero oboljelih i reeno im je da se usredotoe na dio tijela i za misle kako im koa postaje normalna. Nakon samo nekoliko tjedana, 80% tijela svakog pacijenta bilo je izlijeeno. Koa je i poslije ostala glatka i ista.
57

Fascinantno istraivanje Davida Spiegela, profesora psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Stanfordu, daje nam priliku da vidimo to se u mozgu dogaa kada se namjera daje pod hipnozom. Njegovim sudio nicima pokazana je slika slina Mondrianovima. Potom su zamoljeni da zamisle kako sve boje sa slike nestaju i ostaju samo crna i bijela. Pomou pozitronske emisijske tomografije (PET), koja biljei fiziku aktivnost mozga, Spiegel je pokazao kako se dotok krvi i aktivnost u dijelu mozga koji percipira boje znatno smanjila, dok su dijelovi koji procesiraju crne, bijele i sive slike bili stimulirani. Kada je pokus obrnut i od uenika se trailo da zamisle kako sive slike dobivaju boju, uzorci percepcije mozga takoer su postali obrnuti."
1

Pacijenti koji su trebali ii na operaciju kraljenice, pomou hipno ze su gotovo prepolovili gubitak krvi tijekom operacije jednostavno tako to su krv usmjerili dalje od operiranog mjesta.'"Trudnice su

To je jo jedan primjer u kojem je mozak podloan mislima. Vizualni korteks mozga, odgovoran za procesiranje slika, ne razlikuje stvarnu

206

20/

i zamiljenu sliku. Mentalne upute slike.

vanije su od stvarne vizualne

osteoartritisom koljena i podijelio ih u tri skupine. Dvije treine primilo je artroskopsku kupelj (koja ispire degenerativno tkivo uz pomo cjevice) ili drugi oblik ienja u kojem se tkivo isisa po mou minijaturnog usisavaa. Trea skupina dobila je lanu opera ciju: pacijenti su pripremljeni, dobili su anesteziju i odvezeni su u operacijsku salu. Na koljenima su im bili rezovi, ali operacija nije izvedena. Tijekom sljedee dvije godine, tijekom kojih niti jedan pacijent nije znao je li primio operaciju, u sve tri skupine bilo je umjerenih po boljanja. ak su kod placebo skupine rezultati bili najbolji. Men
64

Placebo-efekt pokazao je snagu vjerovanja ak i kada ono nije isti nito. Placebo je oblik namjere - primjer varanja namjerom. Kada lijenik pacijentu da tabletu eera, on rauna da e pacijent vjero vati u njenu uinkovitost. Dokumentirano je da placebo stvara iste fizioloke promjene kao i aktivna tvar - ak do te mjere da farma ceutske tvrtke imaju velikih potekoa u testiranju lijekova. Veliki broj pacijenata ima iste rezultate, pa ak i iste nuspojave kao i kod uporabe pravog medikamenta, tako da kontrolne skupine gube svoju ulogu. Naa tijela ne razlikuju pravi kemijski proces od same pomisli na njega. I doista, nedavno istraivanje 46 000 sranih bolesnika, od kojih je polovica uzimala placebo, a polovica lijek za srce, pokazalo je da su rezultati u obje skupine bili jednaki. Jedini imbenik koji je odluivao o preivljavanju bila je vjera u propisanu terapiju i njeno rigorozno provoenje. Oni koji su se drali lijenikovih naputaka i uzimali tablete tri puta dnevno jednako su dobro proli, bez obzira jesu li uzimali lijek ili tabletu eera. Nisu preivljavali pacijenti koji su bili nonalantni u uzimanju lijekova (ili placeba).
62

talno oekivanje lijeenja bilo je dovoljan poticaj organizmu da se sam izlijei. Namjera izazvana oekivanjem uspjene operacije pro izvela je fizike promjene. Ekstremni primjeri namjere i oekivanja mogu se i fiziki mani festirati. Fenomen stigmi, kod kojih religiozni ar stvara krv ili rane na rukama, stopalima i trupu, kao kod Isusa, oblik je namjere. Udruenje za znanstveno prouavanje anomalnih fenomena (Asso ciation for the Scientific Study of Anomalous Phenomena) zabilje ilo je barem 350 takvih sluajeva koji su rezultat poistovjeivanja s Kristom. Stanley Krippner, psiholog sa Sveuilita Saybrook, kao i njegovi kolege, to su iz prve ruke doivjeli s brazilskim medijem Amyrom Amidenom. im su poeli razgovarati o Isusu, crvene mrlje i kapi krvi pojavile su se na Amidenovim nadlanicama, dla novima i elu.
65

Snagu placeba najbolje pokazuje skupina pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti, poremeaja motorikog sustava kod kojeg je neispravan mehanizam za oslobaanje dopamina. Standardna tera pija je davanje sintetskog dopamina. U istraivanju Sveuilita Bri tish Columbia, tim lijenika je PET-om pokazao kako se pacijenti ma, kada su primali placebo, a reeno im je da se radi o dopaminu, poeo u mozgu oslobaati vlastiti dopamin. U drugom dramati
63

Neto slino dogodilo se tri tjedna prije Uskrsa,

kada je mlada crnkinja, baptistica, ganuta filmom o raspeu, po stala zaokupljena Isusovom patnjom. Iz dlana lijeve ruke krvarila je dva do est puta dnevno. Krippner je znao za troje anglikanaca
66

nom primjeru, u Metodistikoj bolnici u Houstonu, dr. Bruce Moseley, specijalist za ortopediju, angairao je 150 pacijenata s tekim

koji su redovito dobivali stigme.

67

208

209

Ueveto

poglavlje:

M C N I K L N I

N A L K I I

Sluajevi spontanog izlijeenja primjeri su ekstremne namjere koja odvraa gotovo sigurnu smrtu. Smrtno bolesni ljudi mogu svoju bolest, usprkos lijenikim prognozama i podacima iz medicinskih udbenika, pobijediti preko noi, i to bez pomoi suvremene medi cine. Institut za noetike znanosti sakupio je sve znanstveno dokumenti rane sluajeve takozvanih udesnih ozdravljenja. Iako se govori da
68

misli, koje nam prolaze kroz glavu svakog dana, postaju naa ivo tna namjera. Pomou namjere moemo kontrolirati gotovo sve procese u tijelu, pa moda i po ivot opasne bolesti. No, mogu li nae misli o drugi ma biti snane poput naih misli o samima sebi? Psiholog William Braud jedan je od rijetkih znanstvenika koji su se bavili tim pitanjem. Okupio je skupinu dobrovoljnih sudionika i zamolio ih da sami na sebi provode biofeedback. Nakon to ih je rasporedio u parove, po jednog lana para prikopao bi na opremu za biofeedback, zamolio drugog partnera da reagira na oitanja i alje prvom partneru mentalne upute. Prema Braudovim dokazi ma, rezultati su bili jednaki onima kada su pacijenti, prikopani na opremu, na samima sebi koristili biofeedback. Neije dobre namje re za vas mogu biti jednako snane kao i vae.
74

je to rijetkost, pogled na medicinsku literaturu je pouan. Jedan od osam sluajeva raka koe zacijeli sam od sebe, to vrijedi i za jedan od pet karcinoma genitourinarnog trakta. Gotovo sve vrste bolesti, ukljuujui dijabetes, Addisonovu bolest i aterosklerozu, gdje su vi talni organi bili nepopravljivo oteeni, izlijeile su se same od sebe.
69

Mali broj istraivanja bavi se oboljelima od karcinoma koji su se, uz minimalnu pomo medicine ili posve bez nje, izlijeili. Iako su ti sluajevi nazvani spontanom remisijom" (kao da se bolest iznenada sakrila, ali moe bilo kada ponovo iskoiti), kod njih se esto radi o sposobnosti tijela da izlijei samo sebe pomou namje re. Brojni sluajevi spontane remisije opisuju ljude koji su naili na veliku prepreku u ivotu: neprestani stres, nerijeenu traumu, du gotrajno neprijateljstvo, osamljenost, potpuno nezadovoljstvo ili tihi oaj.
70

Braudova druga istraivanja navodila su na zakljuak da drugima moemo pomoi da se dovedu u red" samo ako smo i mi uree ni". U njegovim su istraivanjima mirne osobe bile najuspjenije u slanju mentalnog utjecaja kako bi umirili vrlo nervozne ljude, a usredotoeni ljudi najbolje su pomagali rastresenima da se kon centriraju. Braudov rad nam takoer govori da su uinci najbolji
75

esto se radi o ljudima koji su prestali biti glavni glumci u

71

kada osoba najvie treba pomo.

76

drami svog ivota.

Znanstveni dokazi pokazuju da moemo utjecati i na druga iva bia. Ogromna koliina istraivanja iscjeljenja koja je sakupio dr. Daniel Benor pokazuje da misli mogu snano utjecati na razlii te biljke, sjemenke, jednostanine organizme kao to su bakterije i kvasci, kukce i druge male ivotinje. Nedavno je serija dvoslijepih
77

Izgleda da se mnogi sluajevi spontane remisije dogaaju kada netko doivi veliki psiholoki preokret i svom ivotu vrati smisao. Tako se pacijent rjeava uzroka psiholoke boli
73 72

i preuzima punu odgovor

nost za svoju bolest i lijeenje. To navodi na zakljuak da se neki ljudi razbole kada izgube nadu u dobar ivot, jer misle negativno. Zbog takvih sluajeva spontane remisije pomislila sam da usputne

pokusa, koje je tijekom dvije godine provela dr. Serena Roney-Dougal, pokazala kako je sjeme salate kojemu je slana namjera, imalo

210

211

L i\ j r L n i IVI c ii i i i n i v i j c n c / L y n n e m c i a g g a r i

10% vie uroda, sa znatno manje gljivinih bolesti od konvencio nalno uzgojene.
78

Ti dokazi uvjerili su me da moemo biti zdraviji, uinkovitiji u sva kom aspektu ivota i moda ak i utjecati na budunost pomou svjesne uporabe namjere. Namjera mora biti vrlo specifian cilj, koji moete vizualizirati kao da se ve dogodio dok ste u stanju usredoto enosti i hipersvjesnosti. Kada zamiljate taj budui dogaaj, zadrite njegovu mentalnu sliku kao da vam se upravo dogaa. Ukljuite svih pet osjetila i detaljno ga vizualizirajte. Sredite te mentalne slike tre bao bi biti trenutak kada postiete svoj cilj: lijenik moe smanjiti smrtnost svojih pacijenata tako to nikad nee dati negativnu dijagnozu.
79

Deseto poglavlje VUDU-EFEKT

Dicka Blasbanda privukla je zamisao da se ivotna energija moe pojaati i usmjeriti, ba kao to povealo pojaava i usmjerava zrake Sunca. Njega su, kao psihologa, intrigirale teorije Wilhelma Reicha, austrijskog psihijatra i tienika Sigmunda Freuda, koji je mislio da je orgon" (tako je nazvao sveprisutnu kozmiku energiju) mogue zarobiti u akumulatoru". Akumulator, spremnik proizvoljne velii ne, mogao bi se napraviti od slojeva metalnih i nemetalnih materi jala, kao to su pamuk ili file. Reich je vjerovao da bi atmosfersku energiju metal prvo privukao, a onda odbio i na kraju bi je apsorbi rala nemetalna tvar. Budui da se spremnik sastoji od puno slojeva, orgonska energija stalno bi tekla izmeu njega i atmosfere i tako se stalno akumulirala". Rezultati prvih Reichovih pokusa s biljkama i ivotinjama puno su obeavali, i to je bio temelj njegovim kasnijim tvrdnjama o ljekovitosti te energije. Blasband se dosjetio da su Reichove zamisli sline postavkama Fritza- Alberta Poppa i njegovom radu s biofotonima. Moda je akumu lator najbolje testirati pomou mjerenja njegovog djelovanja na svje tlost koja izlazi iz svih ivih bia. Blasband je u kolovozu 1993. godine otputovao u Poppov meuna rodni Institut u Kaiserlauternu u Njemakoj. Popp i on napravili su

Kirurg moe poboljati oporavak svojih

pacijenata tako to e mentalno vjebati operaciju prije nego to do sta pone operirati. Moda nam lijekovi nee vie trebati - dobre namjere bit e dovoljne. Budui da je dokazano da namjera utjee na kemijske spojeve u tijelu, trebali bismo moi ubrzati, usporiti ili poboljati sve fizioloke procese. Moda bismo razvili vie revoluci onarnih lijekova kada bismo se mentalno fokusirali na njihovu uin kovitost i smanjivanje nuspojava. Poboljali bismo kvalitetu naih svakodnevnih napora samo pomo u detaljnih mentalnih proba. Kod kue bismo mogli svojoj djeci slati namjeru za bolji uspjeh u koli ili bliskiji odnos s prijateljima. Ljudska namjera je moda dovoljno jaka da utjee na svaki element naih ivota. Sve te mogunosti govore nam da imamo nevjerojatnu odgovornost spram vlastitih misli. Svatko je potencijalni Frankenstein, s nevjero jatnom moi mijenjanja ivog svijeta oko sebe. Na kraju, koliko nas odailje uglavnom pozitivne misli?

212

213

civjrcKiMcH i

itivijtKt /

Lynne Mclaggart

ueseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

brojne orgonske akumulatore, odabrali biljke - sjetvenu grbicu (Lepidium sativum) i algu (Acetabularia crenulata) - na kojima e vriti pokuse. Poppovi fotomultiplikatori trebali su brojati emisije svjetla biljaka u i izvan orgonskih akumulatora i biljeiti razlike. Blasband je izveo etiri pokusa: stavio je alge u akumulator - prvo na jedan sat, a onda na dva tjedna - bez ikakvih rezultata. Poppova oprema nije zabiljeila nikakvu razliku u emisijama svjetlosti. Blasband je mislio da se to dogodilo zato to su biljke bile ve toliko zdrave da im se stanje nije moglo nikako poboljati. Moda bi se vea promjena vidjela u subjektima kojima je trebala pomo. Popp i on odluili su Acetabularii uskratiti nune vitamine 24 sata prije tretmana. Ni tada nije bilo nikakve razlike. Biofotoni biljke nisu se promijenili. inilo se da akumulator ni u kojem sluaju ne moe pomoi biljkama. Blasband i Popp potom su odluili testirati postavku da namje ra moe pojaati djelovanje akumulatora. U novoj seriji pokusa Blasband je slao namjeru akumulatoru ne bi li njegova energija bila tetna za jednu, a korisna za drugu vrstu sadnica. I tu su re zultati bili razoaravajui. Znaajne razlike bilo je samo u broju ili kvaliteti biofotonskih emisija biljaka prije i poslije tretmana: djelovala je samo negativna namjera.' U oba je pokusa negativna namjera bila jaa od pozitivne. kodljive misli imale su najjai uinak. Blasbandovo malo istraivanje naglaava jednu vrlo uznemiruju u mogunost: loe misli, ba kao i dobre, mogu jednako, a moda i snanije, utjecati na svijet oko nas. Ipak, namjera u svim kultu rama ima i mranu komponentu: uroke, vudu, kletve, koji su, po nekim navodima, vrlo uinkoviti.

Mnogi iscjelitelji koriste negativna sredstva kako bi postigli poziti vne rezultate. Larry Dossey, autor knjige Be Careful What You Pray For..., primijetio je da je negativna namjera u osnovi veine iscje
2

ljivanja. Za lijeenje od zarazne bolesti ili karcinoma takva je vrsta namjere nuna. Funkcionira kroz elju za ubijanjem neega, bilo
3

da se radi o inhibiranju enzima bakterija, mijenjanju propusno sti stanine membrane, sprjeavanju hranjenja stanice ili sinteze DNK. Da bi se pacijent oporavio, njegov nametnik mora umrijeti.
4

Mnogi zaetnici primjene medicine uma i tijela u lijeenju karci noma, kao to su dr. Bernie Siegel, dr. Carl Simonton i australski psihijatar Ainslie Meares, poticali su svoje pacijente na rabljenje mentalnih slika - metaforikih prikaza svoje bolesti - kako bi po takli izlijeenje. Veina oboljelih od karcinoma rabila je vizuali5

zacijske tehnike kod kojih su zamiljali bojno polje na kojima se dobro (pacijent) sukobljava sa zlim (karcinomom), a pacijent ima vee oruje. Neki pacijenti zamiljali su svoje leukocite kao vojsku koja ubija stanice raka ili su zamislili kako zatvaraju slavinu" koja regulira dotok krvi u stanice raka. Neki pacijenti zamislili su se kao sudionici u nasilnoj video-igri. Kada je Simonton prvi puta pri mijenio tu tehniku sedamdesetih godina dvadesetog stoljea, PacMan je bila najpopularnija igra. Predloio je pacijentima da zamisle kako je u njihovom tijelu mali Pac-Man, koji jede sve stanice raka koje mu se nau na putu. No, jedno je zajedniko svim tehnikama: ubojita namjera - pacijent je morao htjeti unititi neprijatelja. Istraivanja negativnog mentalnog utjecaja puna su zapreka za znanstvenike. Jedan od osnovnih problema je, kao to je i Clive Backster primijetio, nai ivo bie koje slobodno moe ubiti, bez iijeg protivljenja. Mnogi tako istrauju primitivne oblike ivota,

214

215

cnorcniMcni

iMMwiJCHt

Lynne

Mciaggart

Deseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

kao to su biai, ili gljivice, ili pokuse vre na sjemenju malih bi ljaka.
6

Barryjevu studiju uspjeno su ponovili znanstvenici sa Sveuilita u Tennesseeju iako se u njihovom pokusu testiralo i utjecanje na daljinu budui da su sudionici od gljivica bili udaljeni 24 km.
9

Jo jedan problem je izbjei efekt rasipanja". to ako je iscjelitelj malo dekoncentriran i negativnu namjeru poalje domainu? Ka nadska iscjeliteljica Olga Worrel iz tog je razloga odbila slati nega tivnu namjeru zaraznim bolestima. Brinula se da bi se njena nega tivna namjera mogla proiriti i na osobu koju eli iscijeliti.
7

Slino istraivanje proveo je i Carroll Nash, upravitelj Odjela za parapsihologiju na Sveuilitu St. Joseph u Philadelphiji, ali s Escherichiom coli, mikroorganizmom koji ima izravan utjecaj na ljudsko zdra vlje. Milijuni tih bakterija, koje pomau u probavljanju hrane i zatiti od neprijateljskih bakterija, mirno ive u probavnom sustavu. E. coli takoer sudjeluje u razgradnju mlijenog eera (laktoze). No, E. coli moe postati opasna ako izae iz probavnog sustava ili mutira u opa san oblik koji uzrokuje bolesti. Mnoge opasne vrste prisutne su i u hrani. E. coli je za Carrolla Nasha bila zanimljiv izbor. Kada bi ljudi mogli upravljati njenim rastom, mogli bi izbjei ozbiljne infekcije i poboljati zdravlje svog probavnog sustava. Nash je odluio testirati moe li mentalni utjecaj izmijeniti brzinu mutacije E. coli. Ona obino ivot zapone bez sposobnosti fermentiranja laktoze (laktoza negativna"), ali nakon to kroz brojne ge neracije mutira, postaje laktoza pozitivna". Taj se proces obino

Jedan od najranijih pokusa s negativnom namjerom proveo je Jean Barry, predsjednik Institut Metapsychique Internationala, koji se bavio bakterijama i gljivicama. Barry je razumio kljunu ulogu tih naizgled beznaajnih organizama u zdravlju ovjeka. Ako bi mo gao dokazati da namjera moe eliminirati te male organizme, ljudi bi mogli bolje kontrolirati svoje zdravlje. Barry je odluio testirati utjecaj negativne namjere na gljivicu Rhizoctonia solani. Rhizoctonia, vlaknasta gljivica i daleki roak am pinjona, neprijatelj je oko 500 vrsta usjeva. Poljoprivrednici je zovu bijela noga" , jer obino napada korijen i tako prijei rast te na kraju uniti biljku. Nitko se ne bi protivio uspostavljanju kontrole nad takvom tetoinom. Barry je postavio pokusne petrijeve zdjelice i spario ih s kontrolni ma, u kojima je isti tip gljivice rastao u istim uvjetima. Angairao je pet sudionika i svakome dodijelio pet pokusnih petrijevih zdje lica i pet kontrolnih. U odreeno je vrijeme svaki sudionik trebao slati namjeru za usporavanje rasta gljivice u pokusnim zdjelicama. Nakon pokusa, pomonik je mjerio rast svakog uzorka tako to je iscrtao njegove obrise na papiru. Od 195 zdjelica s gljivicama na koje se djelovalo negativno, rast je bio manji u 151 (77%) kada bi ih se usporedilo s prosjenim rastom u kontrolnoj skupini.
8

odvija predvidivom brzinom. Nash je elio vidjeti mogu li je njegovi studenti usporiti ili ubrzati. Kako bi mjerio brzinu rasta tih siunih organizma, Nash se posluio elektrofotometrom - on broji mikrobe tako to registrira i najmanje promjene u gustoi medija u koji su uronjeni. Svaki od ezdeset studenata sudionika dobio je devet epruveta u ko jima su se nalazili ili laktoza negativni ili laktoza pozitivni sojevi E. coli. Studenti su trebali mentalno potaknuti transformaciju nemutiranih bakterija iz prve tri epruvete u laktoza pozitivne. U sljedee tri epruvete trebali su inhibirati mutaciju. Na zadnje tri epruvete nisu

216

217

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

u e s e i o \> u y i a v i) t - . v u u u ' c r c r v i

trebali utjecati. Kada je Nash usporedio rezultate, vidio je da su obje vrste namjere bile djelotvorne, ali da je negativna ipak bila uspjenija. U Nashovom istraivanju postojao je jedan zanimljiv imbenik: on nije odredio odakle treba slati namjeru - sudionici su je mo gli primjenjivati odakle su htjeli: iz svojih domova, iz laboratorija itd. Kada je Nash ukljuio i taj faktor u svoju analizu, doao je do zanimljivih rezultata: studenti koji su trebali slati pozitivnu namje ru bili su najuspjeniji kad su bili u laboratoriju, dok je negativna namjera najbolje djelovala kada bi bili izvan laboratorija. Znan stvenici koji su ponovili Barryjevu studiju otkrili su da negativna namjera najbolje djeluje na daljinu. Pozitivna namjera najbolje dje luje u blizini cilja, dok je negativna najuinkovitija kada cilj nije u vidnom polju.
10

Manning je slao negativne namjere s udaljenosti ili tako to je dodi rivao tikvicu sa stanicama. Kmetz je tada, pomou posebne opreme, mjerio koliko je stanica ostalo na podlozi. Inae se stanica raka, koja ima pozitivni naboj, uhvati za stijenku plastine tikvice, privuena njenim negativnim elektrostatskim nabojem. Kada je stanica ozlije ena, odlijepit e se i pasti na podlogu. Kmetz je sa svojom opremom pokazao da je Manning smrtno ranio kulturu stanica." Manningove izvanredne iscjeljivake sposobnosti bile su izvrnute: u tom se istra ivanju pretvorio u ubojicu. Majstori Qigonga otvoreno tvrde da namjera moe poboljati ili uni titi - ak se i kineski naziv za slanje pozitivnog qia, ili ivotne ener gije, prevodi kao um koji unitava".
12

Brojna istraivanja Qigonga, provedena u Kini, a nalaze se u Qigong bazi podataka, tvrde da um koji unitava" moe ubijati stanice raka kod ljudi, tumore kod mieva, smanjiti rast E. coli i smanjiti akti vnost amilaze, enzima koji sudjeluje u probavljanju ugljikohidrata.
13

Ta rana istraivanja otkrila su neke vane aspekte namjere. Misli su vrlo precizno oruje: njihovi uinci na iva bia mogu biti vrlo ra zliiti, ovisno o prirodi namjere, tj. je li ona pozitivna ili negativna. Na poloaj tijekom slanja namjere takoer je vaan. Za pozitivnu namjeru najbolje je kada smo blizu svog cilja, a za negativnu je bolje da smo udaljeni. Osim ovjeka, dobar pokusni kuni su i njegove stanice. Ako mo ete dokazati uinak nekog agensa na osnovnu komponentu bia, onda ste dokazali i njegov uinak na cijelo bie. Dr. John Kmetz, kolega Williama Brauda iz San Antonia u Teksasu, odluio je testi rati djelovanje negativne namjere na karcinom. Iako svoju teoriju nije mogao testirati na ivom biu, zadovoljio se s uzorkom stanica raka grlia maternice i angairao Matthewa Manninga, nadarenog britanskog iscjelitelja.

Meutim, zapadnjaki znanstvenici i dalje su rezervirani glede te baze podataka: malo je takvih istraivanja ponovljeno na Zapadu. Jedno istraivanje biljaka, provedeno na Prvoj svjetskoj konferenciji za akademsku razmjenu medicinskog Qigonga, u Pekingu 1988. go dine, ispitalo je hoe li slanje qia utjecati na rast biljke Tradescantia paludosa tako to e se usredotoiti na njen proces replikacije. Maj stor qia trebao se usredotoiti na oteivanje jednog od mehanizama za samounitenje biljke: zbog takve tete biljka bi trebala ivjeti due no inae.
14

Majstor je trebao svoju namjeru precizno usmjeriti kako

bi ozlijedio samo jedan aspekt biljke, dok bi ostatak ostao netaknut. Znanstvenici su se, kako bi zabiljeili i najmanje promjene biljke, po sluili mikronuklearnom metodom, razvijenom na sveuilitu We-

218

219

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Lieseio

pogiavije:

vuuu-ti-tKi

stern Illinois State. Tijekom istraivanja, majstori Qigonga pokazali su nevjerojatnu sposobnost slanja preciznih uputa, od kojih su neke bili tetne, a neke korisne za odreene dijelove biljke.
15

temelju svoje prakse, vjerovao u uspostavljanje emocionalne veze sa svojim ciljem - ak i kada se radi o stanicama karcinoma - prije slanja iscjeljujue namjere. Rein je pripremio pet razliitih petrijevih zdjelica s jednakim brojem stanica raka i od Laskowa zatraio da svakoj poalje razliitu namjeru. Laskowljeva prva namjera bila je da se vrati prirodni red i da se brzina rasta stanica vrati u normalu. Kod sljedee zdjelice primijenio je taoistiku vizualizaciju: zami ljao je kako su u zdjelici ostale samo tri stanice. Kod tree zdjeli ce nije trebao primijeniti namjeru, ve samo zamoliti Boga da mu Njegova volja tee kroz ruke. Stanicama u etvrtoj zdjelici dao je bezuvjetnu ljubav: meditirao je o ljubavi i suosjeanju, ba kao i Davidsonovi budisti. Kod zadnje zdjelice Laskow je primijenio destruktivnu namjeru: zamiljao je kako se stanice dematerijaliziraju i odlaze ili u svjetlost ili u prazninu". Rein je kod vizuali ziranja Laskowu dao slobodu izbora slika jer nije bio siguran koje bi slike bile najuinkovitije u unitavanju neega. Je li uinkovitije zamisliti kako neto odlazi na krajnje odredite (svjetlost) ili kako ima neograniene mogunosti (praznina)? Rein je Laskowljevu uinkovitost mjerio pomou koliine radioaktivnog timidina, koju stanice karcinoma apsorbiraju i koji je njihov indikator ra sta. Laskowljeve razliite namjere imale su razliite uinke. Najuin kovitije su bile neusmjerene namjere, u kojima je stanicama suge rirano vraanje prirodnom poretku, to je umanjilo njihov rast za 39%. Podvrgavanje Bojoj volji bilo je otprilike upola uinkovito i rast stanica smanjio se za 2 1 % . Jednako je bilo i s taoistikim vizualizacijama. Bezuvjetno prihvaanje i zamiljanje dematerija-

Slino istraivanje proveli su znanstvenici na Medicinskom fakultetu Yang Ming i Nacionalnom istraivakom institutu za kinesku me dicinu u Taipeiju na Tajvanu. U toj je studiji majstor Qigonga naiz mjence slao pozitivne i negativne namjere spermatozoidima vepra i ljudskim fibroblastima (elementima vezivnog tkiva). Nakon dvije minute negativne namjere, rast stanica i njihova sinteza bjelanevi na smanjili su se za dramatinih 22 - 53%. Kada je majstor Qigon ga deset minuta slao pozitivnu namjeru, aktivnost stanica poveala se za 5 - 2 8 % .
16

U drugom dobro kontroliranom istraivanju, koje

je proveo Medicinski fakultet Mount Sinai, dva majstora Qigonga uspjela su inhibirati proces povezan s kontrahiranjem miia ak za 2 3 % .
17

Ta istraivanja postavljaju oito pitanje: to je jae, pozitivna ili ne gativna misao? U nekim je istraivanjima negativna namjera jaa, no to ima smisla u studijama poput Blasbandovih, gdje je oito lake otetiti zdravi sustav nego poboljati stanje ve zdravog, ili popraviti stanje, ili urediti sustav koji je u kaosu.
18

Uinkovita na

mjera bilo koje vrste zahtijeva red i usredotoenu misao. Koliko negativnih namjera odailje netko poput majstora Qigonga? Iako se ini da precizno usmjerena negativna namjera moe pore metiti najosnovnije bioloke procese, jedno istraivanje navodi na
19

zakljuak da ona nije nuna za iscjeljivanje. Leonard Laskow, ame riki ginekolog i iscjelitelj, sudjelovao je u istraivanju amerikog biologa Glena Reina, u kojem se testirala najuinkovitija strategija iscjeljivanja za spreavanje rasta stanica karcinoma. Laskow je, na

220

221

liziranja stanica nisu imali uinka. Kod ta je dva sluaja problem moda bio u nedovoljnoj usredotoenosti misli. Rein je u sljedeem istraivanju od Laskowa traio da se ogranii na dvije mogunosti: taoistiku vizualizaciju i zamolbu da se stanice vrate svom prirodnom poretku. Ovog puta u oba je sluaja posti gao identine rezultate: rast stanica karcinoma smanjio se za 20%. Najjai uinak imala je kombinacija te dvije namjere: zamolba da se stanice vrate svom prirodnom poretku i zamiljanje da ih je ostalo samo tri umanjilo je njihov rast za 40%. Oito je kombinacija zamol be univerzumu da ponovno uspostavi red i zamiljanje odreenog ishoda imala najjai uinak. Rein je zamolio Laskowa da ponovi taj kombinirani pristup, ali da ga ovaj put usmjeri samo na hranjivu po dlogu na kojoj su stanice rasle. Rezultati su bili jednaki kao i u prvom setu pokusa. Na kraju je Rein zamolio Laskowa da primjenjuje svaku od pet na mjera naizmjence na pet posuda s vodom, koja e se poslije uporabiti u pripremi hranjive podloge za stanice karcinoma. Voda tretirana namjerom za vraanje prirodnog poretka opet je bila najuspjenija - rast stanica smanjio se za 28%. U ovom je sluaju voda pohranila namjeru, prenijela je na hranjivu podlogu, a onda i na same stanice. Laskowljev pristup bio je pouan. Najuinkovitija iscjeljujua namje ra sroena je kao zamolba u kombinaciji s vrlo odreenom vizualizacijom ishoda - znai, nije nuno bila destruktivna. Kod iscjeljenja
20

vjesno mu elite zlo? aljete li nesvjesno negativnu namjeru? Ili, to s trenucima kada ste bijesni? Je li mogue da trenutani bijes uzrokuje nenamjernu tetu? Odvie revna istaica jednom je skinula sav krom sa slavina u naim kupaonicama. Kada sam to vidjela nekoliko sati nakon to je otila, bila sam toliko bijesna da sam morala lei. Ba smo zavrili skupo petomjeseno preureivanje nove kue. Bila sam uasnuta kada sam kasnije saznala da je spremaica, dok sam ja bjesnila, pala iz autobu sa i slomila nogu. Drugi put bila sam obuzeta iracionalnom ljutnjom na nau osobnu bankaricu kada sam saznala da naa banka, s novom raunalnom tehnologijom, nije zabiljeila polog i odbila nekoliko naih ekova. Kasnije sam saznala da je naa osobna bankarica, ot prilike u isto vrijeme kada sam ja izraavala svoj bijes, pala na plo niku i slomila veinu prednjih zubi. Zbog takvih dogaaja uvijek sam osjeala krivnju i znatielju. Je li njihova nesrea bila moje djelo? Je li mogue mislima urei nekoga? Razmotrila sam uinak negativnih misli koje svima svakoga dana prolaze kroz glavu. Negativna misao o samome sebi (Netalentirana sam i lijena") ili o vlastitoj djeci (Tako je neuredan" ili Loe joj ide matematika") moda se na kraju moe manifestirati kao fizika ener gija i postati proroanstvo koje se samo po sebi ostvari. U trenucima kada osjeate odbojnost prema nekome ili neemu, koju ne moete racionalno objasniti, moda registrirate njihovu negativnu namjeru prema vama. Mogue je da ak i kada ste deprimirani imate fiziki uinak na iva bia oko sebe. Bernard Grad, kanadski biolog, pozabavio se tim pitanjima u istra ivanju koje je ispitivalo uinak negativnih stavova na rast biljaka. Zasadio je etiri skupine od 18 lonaca. U svakom je bilo 20 sjemenki

je moda najuinkovitiji pristup maknuti se, pustiti ishod i dopustiti veoj inteligenciji da ponovno uspostavi red. Veina istraivanja negativne namjere bavi se svjesnom eljom za ozljeivanjem nekog ili neeg. Zanimali su me oni trenuci kada je negativna namjera nesvjesna. Recimo da vam se netko ne svia i nes-

222

223

LftjrtniivitN i

NflMjtKt / Lynne mciaggart

ueseio

pogiavije:

vuuu-trtiu

jema. Svaki lonac zalijevan je vodenom otopinom soli ( 1 % soli), to je malo jae od fizioloke otopine i moe usporiti rast biljke. Svaki od tri seta biljaka zalijevan je slanom vodom, ali tek nakon to je tu vodu pola sata drala jedna od triju osoba. Kontrolni set biljaka zali jevan je otopinom soli koja nije izloena niijem djelovanju. Prvu zdjelicu drao je iscjelitelj koji je volio biljke i vrtlarenje. Drugu zdjelicu drali su pacijenti s depresijom - mukarac s psihotinom depresijom i ena s neurotinom depresijom - odabrani iz kanadske bolnice u kojoj je Grad radio. Mukarac je bio toliko depresivan da nije ni pitao to je u boci: pretpostavio je da je Grad, u bijeloj kuti, jo jedan od brojnih lijenika koji ga pripremaju za terapiju elektrookovima. Dok je drao bocu, ponavljao je da ne treba elektrookove. ena se oraspoloila im je Grad rekao da je boca dio pokusa. Pola sata kasnije, kada se vratio po bocu, vidio je kako je njie u rukama, kao da je boca malo dijete. Taj nepredvieni obrat brinuo je Grada, jer je tu enu odabrao zbog njenog negativnog razmiljanja. Ona se naizgled ponovno radovala ivotu zbog sudjelovanja u pokusu. Nako to je paljivo osmislio su stav u kojem njegovo miljenje nije moglo na nita utjecati, Grad je sipao vodu na sjemenje. Nekoliko tjedana kasnije, vidio je da su rezultati slini njegovim pre dvianjima. Biljke zalijevane vodom koju je drao ovjek s psihoti nom depresijom rasle su najsporije. Slijedile su ih biljke iz kontrolne skupine. Najbre su rasle one koje su zalijevane vodom koju je drao iscjelitelj, a slijedile su ih one koje je drala depresivna ena. inilo se da su njene biljke rasle bre zbog njenog entuzijazma za pokus.
21

hinjske soli. Nash je potom odlio 6 ml iz svake boce u epruvete za fermentaciju. Otopine koje nisu drali mentalni bolesnici inile su kontrolnu skupinu. U sve epruvete zatim je ulio otopinu kva sca. Nash je nakon dva sata izmjerio koliinu ugljinog dioksida u svakoj epruveti, to je radio i tijekom idua dva tjedna. Kada je usporedio tretirane otopine s kontrolnom skupinom, otkrio je da je kvasac u tretiranim epruvetama sporije napredovao.
22

ak i potisnuti osjeaji imaju uinka na ljude do kojih nam je sta lo. Dr. Scott Walker, sa Sveuilita u Novom Mexicu, 1966. godine istraivao je alkoholiare na lijeenju. Nasumino ih je podijelio u skupine i za njih su se molili lanovi Vjerske inicijative Albuquerq ue (Albuquerque Faith Initiative), svakog dana tijekom est mjese ci. Polovica sudionika (neki iz tretirane i neki iz kontrolne skupine) znala je da za njih mole lanovi njihovih obitelji. Na kraju tih est mjeseci, Scott je otkrio da su oni za koje su se molili lanovi obitelji i prijatelji pili vie od drugih. Molitva onih koji su, navodno, pacijentima eljeli sve najbolje imala je suprotan uinak. Scott je to protumaio na zanimljiv nain: roaci i prijatelji alkoho liara moda su prema njima imali podijeljene i nesvjesne osjeaje. Iako su svjesno eljeli njihov oporavak, moda su nesvjesno eljeli da nastave piti ako, na primjer, osoba koja moli takoer pije i ne eli izgubiti prijatelja s kojim se moe napiti. Takoer, mogue je da je alkoholiar toliko povrijedio svoje blinje da oni nesvjesno prieljkuju njegovu smrt. Sva ta istraivanja su mala, ali su njihove implikacije ogromne: ak i vae trenutano stanje uma ima namjeru koja utjee na ivot oko vas. Um utjee na svoju okolinu, slali mi namjeru ili ne. Misliti

Carroll Nash iskuao je slian pokus: zamolio je skupinu psihotinih ljudi da pola sata dre zapeaene boce s otopinom dekstroze i ku-

224

225

Deseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

znai djelovati. Kada svjesno na nekog nastojimo utjecati, moramo se preispitati: aljemo li doista ljubav? Ta istraivanja takoer objelodanjuju mogunost da misli koje iz nas izlaze u svakom trenutku utjeu i na neive predmete oko nas. Neki ljudi imaju negativan ili pozitivan uinak na elektronsku opremu - ili su aneli ili gremlini. Wolfgang Pauli, jedan od otaca kvantne teorije, bio je poznat po tome to je oko sebe irio negativno polje sile. im bi uao u svoj laboratorij, mehanizmi bi se pokvarili ili zapalili.
23

zrne inae uzrokuje kalcij, i ono se moe kontrolirati uklanjanjem svega kalcija iz plazme, koji se potom moe dodavati po elji. Do davanje antikoagulansa heparina sprjeava gruanje, bez obzira na prisutnost kalcija. U svom istraivanju Benveniste je uklonio kalcij iz plazme, dodao ga vodi, u koju je zatim pustio zvuk" heparina (digitaliziranu elek tromagnetsku frekvenciju heparina koju je otkrio). Kao i kod drugih pokusa, frekvencija heparina djelovala je kao i same molekule: krv se manje gruala. Beneveniste je imao robota za taj pokus ne bi li tako uutkao kritia re koji su tvrdili da je za sve kriv ljudski element. Robot se sastojao od kuita s rukom koja se micala u tri smjera i mehaniki izlagala vodu s kalcijem heparinu u nekoliko jednostavnih koraka. Benveniste je, nakon stotina takvih pokusa, otkrio da ta procedu ra funkcionira osim u dane kada je bila prisutna jedna ena, inae iskusna znanstvenica. Benveniste je posumnjao da ta ena odailje neke valove koji blokiraju signale. Dosjetio se kako e to testirati i otkrio da ta ena odailje snana, vrlo koherentna elektromagnetska polja koja ometaju komunikacijske signale u pokusu. Nekako je ta ena djelovala kao frekvencijski scrambler. Kako bi to dalje tretirao, zamolio ju je da dri posudu s homeopatskim granulama pet minuta u ruci. Kada je kasnije testirao posudicu, molekularni signali bili su izbrisani. Budui da se vjerojatno radilo o elektromagnetskom problemu, bilo je oito da aparat treba zatititi od elektromagnetskih polja pomou titnika. Kada je titnik bio postavljen, aparat vie nije davao dobre rezultate. Benveniste je nekoliko dana razmiljao o tome: moda se radilo o pozitivnim uincima okoline, a ne samo o odsutnost nega-

Ja sam prvoklasni gremlin. U rijetkim trenucima kada sam loe ra spoloena sva raunala u naem uredu bi se kvarila. Jednom, kada sam bila vrlo uzrujana, nakon to sam pokvarila svoj pisa i raunalo, krenula sam na posao i pokuala raditi na raunalima u uredu. im bih poela, oni bi se kvarili. Kada sam nehotice pokvarila i laserski kopirni aparat, moji su me suradnici odluno ispratili iz ureda. Pokojni Jacques Benveniste iz prve je ruke oivio efekt gremlina kada je proveo pokus s elektromagnetskim signaliziranjem meu stanica ma. Nakon 1991. godine i svojih poznatih istraivanja s memorijom vode, Benveniste je zakljuio da signalizacija medu molekulama nije kemijska ve elektromagnetska. Unutar ive stanice, molekule ko municiraju bez kemikalija. Rabe elektromagnetske niskofrekvntne signale i svaka molekula ima sebi svojstvenu frekvenciju.
24

Benve

niste je do svoje smrti 2005. godine istraivao mogunost prijeno sa tih molekularnih signala pomou pojaala i elektromagnetskih zavojnica. Pokazao je da je mogue utjecati na reakciju molekule, bez prisutnosti nje same, iskljuivo pomou reproduciranja njenog jedinstvenog zvuka". Jedan od Benvenisteovih brojnih pokusa sa staninom signalizaci jom bavio se prekidanjem koagulacije krvne plazme. Gruanje pla-

226

227

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

tivnih efekata. Otvorio je titnik i zamolio dugogodinjeg voditelja laboratorija da stane ispred robota. Robot je odmah poeo davati sa vrene rezultate. im je voditelj otiao i tit vraen na mjesto, robot nije davao dobre rezultate. To je navodilo na zakljuak da neki ljudi negativno utjeu na elektroniku, a neki pozitivno. titnik je blokirao i negativne i pozitivne utjecaje. Benveniste je zakljuio da je jedina tvar blizu robota, sposobna za registriranje pozitivnih i negativnih aktivnosti, bila epruveta s vo dom. Zamolio je laboratorijskog tehniara da epruvetu dva sata dri u depu. Zatim je stavio epruvetu u aparat, poslao tehniara iz sobe i postavio tit. Nakon toga su pokusi s robotom gotovo uvijek davali dobre rezultate.
25

molitve. Molitve su imale dokazive efekte i taj je pokus primjer po zitivnog vudua.
26

Ako moemo nesvjesno primati negativne utjecaje, je li mogue poduzeti neto kako bi te negativne utjecaje blokirali? Mnogi me diji savjetuju vizualiziranje nekakve zatite: recimo, zamislite se u ogromnom balonu. Marylin Schlitz i William Braud tu su zamisao testirali u svojim pokusima sa zurenjem na 300 dobrovoljnih su dionika, podijeljenih u parove i rasporeenih po odvojenim pro storijama. Svaki lan para (poiljatelj) trebao je koristiti mjeavinu vizualizacije i samoregulacijskih tehnika kao to su oputanje i au togeni trening, kako bi se relaksirao i revitalizirao. Poiljatelji su alim trebali poslati namjeru za stvaranje istog stanja kod primate lja (svog partnera), to se biljeilo poligrafom. Usporedbe oitanja elektrodermalne aktivnosti pokazale su da je namjera poiljatelja djelovala - kada su bili oputeni ili aktivni, to se stanje prenosilo i na primatelje. Primatelji su zatim trebali vizualizirati razne slike, koje e djelovati kao psiholoka barijera kroz koju namjere poiljatelja nee moi proi: bila je doputena bilo kakva slika - tit, ogromni betonski zid, elina ograda, pulsirajue bijelo svjetlo - koja je sluila svojoj svrsi. Te strategije bile su uspjene u blokiranju neeljenih utjeca ja.
27

Te prie o gremlinskom efektu" nisu tako nezamislive kada u obzir uzmete ogromne koliine podataka sakupljenih u laboratoriju PEAR, koji pokazuju da ljudska namjera moe dovesti u red nasumine izla zne informacije na raunalu, ak i kada ta namjera nije promilje na i svjesna. iva svijest moda ima jaki uinak na mikroprocesore, koji su sada nevjerojatno osjetljivi. Najsitnije promjene u kvantnom procesu mogu imati ogroman utjecaj. Izgleda da je moj gremlinski efekt" povezan s trenucima ekstremnog stresa i uzrujanosti, no kod nekih ljudi to je jednostavno dio njihovog sustava razmiljanja. Koncept prenoenja naih misli u neive objekte osnova je crne ma gije u mnogim kulturama koje lutke pune negativnom namjerom i koriste ih kako bi nakodili neprijateljima. Tradicija uporabe lutaka bogata je, no one nisu bile predmetom opsenih znanstvenih istra ivanja. Dean Radin je osmislio pokus u kojem je htio testirati ui nak vudu-lutki u slanju pozitivne namjere. Napravio je malu lutkicu osobe koju su sudionici pokusa poznavali i kojoj su onda slali svoje

Znanstvenici sa Sveuilita u Edinburghu slina su istraivanja po kuali ponoviti u stroim uvjetima. Poiljatelji su naizmjence poku avali umiriti i aktivirati primatelje, koji su tijekom prve polovice seanse trebali biti otvoreni za utjecaje, a tijekom druge zatvoreni. Tada su se trebali zamiljati u zatitnoj ahuri" ili jednostavno biti tvrdoglavi. Meutim, elektrodermalna aktivnost je u oba sluaja

228

229

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Deseto

poglavlje:

VUDU-EFEKT

bila jednaka, ak su oitanja bila malo vea tijekom faze blokira nja". To navodi na zakljuak da obine mentalne strategije nisu do voljne za uspjenu zatitu od neeljenih utjecaja.
28

stove na tisuama sudionika, tijekom mnogo godina, ne bi li tako izmjerio" misli i tajne elje pacijenata."' Diamond je otkrio misao koja moe prevladati sve vrste negativnih misli, zamisli i situacija. Nazvao ju je misao za navoenje", jer ga je podsjetila na djetinjstvo u Sydneyu u Australiji i plivanje u oceanu. Kada bi im zaprijetio veliki val, on i njegovi prijatelji zaronili bi na dno oceana i drali se za kamenje dok val ne bi proao. Diamond pie: Shvatili smo da u toj situaciji moemo samo zaroniti i uhvatiti se za stijenu" dok stres ne proe."'" Diamond je shvatio da je misao za navoenje, za koju se moemo uhvatiti, neto za im svi eznemo. Takoer ju je zvao napjev" (ili manira): na osobiti talent koji nas raduje i prua nam osjeaj jedin stva s Apsolutnim. Termin misao za navoenje" podsjetio ga je na smjernice koje rabe piloti izgubljenih aviona kako bi nali put kui. Misao za navoenje moe djelovati i kao signal za navoenje kod svakoga, osobito tijekom tekih trenutaka. Diamond je jednom o tome napisao: vrsto nas dri na zacrtanom putu." Diamondove zamisli nisu prole znanstvena ispitivanja, no ogromna koliina njegovih anegdotalnih dokaza pri koritenju bihevioralne kineziologije na tisuama pacijenata ipak njegovom radu daje odre en znaaj. Kada nas preplave najnegativnije namjere, moda je naj bolje zatititi se dranjem za misao o naoj ivotnoj svrsi.

Majstori Qigonga prolaze dugotrajnu obuku ne bi li nauili tehnike pomou kojih prikrivaju svoja energetska polja i brane se od nee ljenih utjecaja. Stvaranje mentalnog tita oko sebe, kako bi se obra nili od paljbe negativnih utjecaja - bilo da se radi o nadreenom, napasnom kolegi, strancu koji bulji u vas u redu pred blagajnom - vjerojatno je zahtjevnije od puke tvrdoglavosti ili vizualiziranja barijera. Larry Dossey jednom je napisao da je najjae oruje protiv nega tivne namjere fraza iz Oenaa: Izbavi nas od zla." Naila sam na jo jedan ekumenski primjer u radu dr. fohna Diamonda, koji je otkrio jednostavan nain obrane od negativnih utjecaja. Diamonda, psihijatra i holistikog iscjelitelja, nadahnuo je George Goodheart, zaetnik primijenjene kineziologije, koja testira djelovanje razlii tih tvari na tijelo. Goodheart je razvio tehniku testiranja miia", koja je vaan aspekt dananje primijenjene kineziologije. Zamolio bi pacijenticu da stane, okrene se prema njemu i isprui lijevu ruku paralelno s podom. On bi svoju lijevu ruku stavio na pacijentiino rame kako bi je stabilizirao i zamolio je da se svom snagom opire dok joj gura ruku. U veini sluajeva ruka bi odbila pritisak Goodheartovog guranja. Meutim, kada bi osoba bila izloena tetnim tvarima (primjerice, prehrambenim aditivima ili alergenima), lijeva ruka pacijenta ne bi se mogla oduprijeti Goodheartovom pritisku. Diamond je to testiranje miia primijenio na toksine misli: kada osoba ima neku neugodnu misao, mii indikator" bio bi slab. Di amond je to nazvao bihcvioralnom kineziologijom" i proveo je te-

230

231

Jedanaesto poglavlje MOLITVA ZA PROLOST

Uoi novog milenija Leonard Leibovici, izraelski profesor interne medicine i strunjak za infekcije dobivene u bolnici, provodio je istraivanje iscjeljujueg djelovanja molitve na skoro 4000 odraslih ljudi koji su tijekom boravka u bolnici dobili sepsu. Protokol istra ivanja bio je strog: pomou generatora sluajnih brojeva podije lio je sudionike u dvije skupine, od kojih je jedna bila kontrolna. Ni pacijenti niti osoblje bolnice nisu znali tko prima molitvu, pa ak ni da li se istraivanje provodi. Imena pacijenata u tretiranoj skupini zapisana su na papir i uruena osobi koja se zatim molila za dobrobit cijele skupine. Leibovici je elio usporediti tri skupi ne rezultata i kod tretirane i kod netretirane skupine: broj smrti u bolnici, trajanje boravka u bolnici i trajanje groznice. Pri izra unavanju rezultata, paljivo je primjenjivao nekoliko statistikih mjerenja ne bi li ispitao mogui znaaj svih razlika. Na kraju je u tretiranoj skupini broj smrti bio manji u odnosu na netretiranu skupinu (28,1% u odnosu na 30,2%), no ta razlika nije statistiki znaajna. No, kod dvije skupine statistiki znaajno velika razlika bila je izmeu jaine bolesti i vremena potrebnog za ozdravljenje. Pacijenti iz tretirane skupine puno su krae boravili u bolnici i bre se oporavljali.

233

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

j e c i d i i d e b i u p u y i d v i j e. I I I U L I I V i r K U S L U i l

Tema ovog istraivanja nije bila nova. No, ova studija imala je je dan inovativni element. Pacijenti su u bolnici boravili izmeu 1990. i 1996. godine. Za njih se molilo tek 2000. godine, to je gotovo cijelo desetljee kasnije. Studija je zamiljena kao podvala. British Medical Journal (BMJ) objavio ju je u boinom broju 2001. godine, obino rezerviranom
1

skeptika smijali. Jedan dopisnik je napisao: Da je mogue prijei granice vremena, to bi znailo da se netko moe vratiti, ubiti Hitlera i tako sprijeiti Holokaust."
4

Leibovicija su podrali znanstvenici zainteresirani za istraivanje paranormalnih fenomena, tvrdei da istraivanje dokazuje da je moli tva uvijek uinkovita: Larry Dossey, koji je opseno pisao o nelokalnoj" svijesti i iscjeljivanju, komentirao je da je u jednom potezu
5

za neozbiljne komentare, ba pored skupine stanica u obliku soba Djeda Boinjaka. No, Leibovici se nije alio. elio je neto zorno prikazati i dokazati. Leibovici je osobito volio matematiku i statisti ku, i stalno ih je koristio u svojim revizijama i meta-analizama odre enih postupaka. ak je poeo vjerovati da se i tijek bolesti moe predvidjeti pomou matematikih modela.
2

Leibovici naglavce okrenuo konvencionalne pojmove vremena, prostora, molitve, svijesti i kauzalnosti." Mnogi su komentirali da
6

je Leibovicija upropastila vlastita paljivost u osmiljavanju istrai vanja. Leibovicijevo istraivanje koristilo je samo jednog molitelja, koji je jednaku molitvu slao istovremeno svim pacijentima u skupini, tako da su mnogi u krugovima alternativne medicine mislili da ne pati od problema koji su muili koncepte drugih istraivanja moli tve. Leibovici je dopisnicima odgovorio u rubrici za pisma u BMJ-u: Svrha lanka bila je postaviti sljedee pitanje: Moete li vjerovati istra ivanju, koje izgleda metodoloki tono, a testira neto posve izvan ljudske percepcije fizikog svijeta, na primjer retroaktivnu intervenci ju ili loe destiliranu vodu za astmu?
7

inilo mu se da se znanstvene metode oskvrnjuju zbog njihove ne marne primjene na alternativnu medicinu. Samo dvije godine ranije, takoer u boinom broju BM/-a, objavio je lanak u kojem je tvr dio da je alternativna medicina, koja se predstavlja kao znanstvena medicina, slina kukavici u gnijezdu trestenjaka cvrkutia. Glas pti
3

a uljeza jednak je glasovima cvrkutia: no, kada kukavica naraste, njen glas je najjai. Roditelji cvrkutii ignoriraju injenicu da se radi o varalici i hrane je nautrb svog pravog potomstva. Leibovici je bio uvjeren da alternativna medicina ne moe biti dovoljno znanstveno rigorozna i da ne treba na nju tratiti vrijeme i sredstva. Veina nje govih kolega uope nije razumjela poentu, tako da im je elio poka zati. Gotovo tono dvije godine kasnije, njegovo istraivanje molitve objavljeno je u BMJ-u. Tim je istraivanjem elio pokazati da subjektivne fenomene poput molitve ne moete objasniti pomou znanstvenih metoda. Problem je bio u tome to su studiju svi doslovno shvatili. Deseci su mu se

Tvrdio je da istraivanje nije tono, jer ne moe biti drukije. To je za petljana, poludjela statistika. Kako bi razjasnio svoj motiv, dodao je: lanak nema veze s religijom. Vjerujem da je molitva utjeha i da po mae vjernicima. Ne vjerujem da je treba znanstveno testirati. Prava svrha je: Od samog poetka opovrgnuti primjenjivost empirijskih metoda na pitanja koja su izvan znanstvenog modela fizikog svijeta. Ili, formalnije reeno, ako je vjerojatnost uspjeha pokusa beskonano mala, pokus ne treba niti izvoditi.

235 234

tiortKiMtni

Nftmjtnc

Lynne

mciggdrt

Iako je namjeravao znanstveno dokazati apsurdnost alternativne medicine, zapravo je mnogim ljudima dokazao da se danas moemo moliti za prolost. Leiboviciju je naizgled bilo vrlo ao zbog istrai vanja i nije vie elio o njemu razgovarati. Unato svim njegovim
8

nih dogaaja. U 87 000 takvih pokusa sudionici su trebali mental no utjecati na rezultat (pismo" i glavu") u odreenom vremenu - od tri dana do dva tjedna nakon rada aparata. Takvi su pokusi bili uspjeniji od standardnih. Jahn i Dunneova vjerovali su da se radi
9

naporima u primjeni razuma i logike u medicini, najvie e ga se pamtiti upravo po tom istraivanju, koje je dokazalo da se moemo vratiti i promijeniti prolost. Jedna od najosnovnijih postavki o namjeri je u tome da funkcionira po opeprihvaenom principu uzroka i posljedice: uzrok dolazi prije posljedice. Ako A uzrokuje B, onda se A dogodi prije B. Ta postavka odraz je naih najdubljih vjerovanja o linearnoj prirodi vremena. Tu postavku podrava svaki trenutak naih ivota. Prvo naruimo kavu, a onda je konobarica donese. Prvo naruimo knjigu na internetu, onda nam ona stigne potom. I nae starenje opipljiv je dokaz li nearnosti vremena. Dakle, vjerujemo da se posljedice nae namjere mogu dogoditi samo u budunosti. to radimo danas, ne moe utje cati na ono to se dogodilo juer. Meutim, velik broj znanstvenih dokaza o namjeri proturjei tim osnovnim postavkama o kauzalnosti. Istraivanja su pokazala jasne primjere obrnutih uinaka, gdje posljedica dolazi prije uzroka. Leibovicijevo je istraivanje jedinstveno meu slinim istraivanjima zato stoje provedeno unazad" - iscjeljujua namjera trebala je utje cati na dogaaje iz prolosti. No, za mnoge znanstvenike pionire ova je studija dobar primjer etekata povezanih s vremenom, koji se esto vide u laboratoriju. Uinci su najbolji kada se namjera alje izvan strogog vremenskog slijeda. Robert Jahn i Brenda Dunne u PEAR-u taj su fenomen otkrili kada su istraivali vremenske pomake u pokusima s generatorom sluaj

0 beznaajnim razlikama, jer je broj takvih pokusa bio vrlo mali u odnosu na ostatak njihovog rada. Meutim, sama ideja da namjera funkcionira prema naprijed" jednako dobro kao i prema nazad" navela je Jahna na pomisao daje nae poimanje vremena pogreno.
10

injenica da su uinci jai u pokusima s vremenskim pomakom na vodila je na zakljuak da su misli jae kada djeluju izvan naeg pro stora i vremena. Retrokauzalnost su istraivali nizozemski fiziar Dick Bierman i nje gov kolega Joop Houtkooper sa Sveuilita u Amsterdamu," a kasni je i Helmut Schmidt, ekscentrini fiziar s Lockheed Martina, koji je osmislio elegantnu varijaciju na pokuse s vremenskim pomakom, utjecanjem na daljinu i generatorom sluajnih dogaaja kako bi odredio moe li namjera promijeniti rezultate aparata nakon njego vog rada. Generator je povezao s audioaparatom, tako da se nasumino uje kljocanje koje se snima i koje se poslije moe sluati i uti ili u lijevom ili u desnom uhu. Ukljuio je aparat, snimao zvukove 1 osigurao da nitko, pa ak ni on, to ne uje. Nakon to je, takoer bez sluanja, napravio kopije te audiovrpce, zakljuao je original i dan kasnije studentima medicine dao kopije. Dobrovoljni sudionici trebali su posluati snimku i poslati namjeru da uju vie kljocanja u lijevom uhu. Schmidt je takoer snimio kontrolne vrpce tako to je pokrenuo audioopremu ali ni od koga nije traio da utjee na kljo canje u lijevom uhu. Kao to je i oekivao, broj kljocanja u lijevom i desnom uhu bio je otprilike jednak.

no

237

bKiftKiMtN i

NAMJtKb

Lynne

Mciaggart

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

Kada su sudionici zavrili s pokuajima utjecanja na snimku, Schmidt je i originale i kopije na koje se utjecalo namjerom poslao na rau nalnu analizu kako bi vidio ima li ikakvih razlika. U preko 20 000 pokusa, provedenih izmeu 1971. i 1975., Schmidt je otkrio znaajne razlike: i kopije i originali imali su 55% vie kljocanja u lijevom uhu. Obje skupine vrpci bile su savreno usklaene. Schmidt je vjerovao da razumije mehanizam odgovoran za takve rezultate. Sudionici nisu promijenili vrpcu nakon to je snimljena: njihov se utjecaj vratio" i izmijenio rezultate tijekom samog snima nja. Promijenili su rezultate ba kao da su bili prisutni dok se vrpca
12

vezu. Posebnim brojaem pratio se broj okretaja koluta. Zraka svje tlosti u kavezu takoer je imala snima kako bi se zabiljeio svaki kontakt glodavca sa svjetlosti. Takoer, od dobrovoljnih je sudionika traio da hodaju po prostoriji u koju je postavio zraku svjetlosti sa snimaem, koji je biljeio svaki kontakt s njom. Gruber je potom svaki okretaj koluta i kontakt sa zrakom pretvorio u zvuk kljocanja. Ti su zvukovi snimljeni, kopirani i pohranjeni kako ne bi dolo do naknadne manipulacije. Kasnije, u rasponu izmeu est dana, sudionici su trebali posluati snimke i pokuati mentalno utjecati na njih: trebali su navesti glodavce da tre bre nego inae ili navesti ljude da ee prolaze kroza zraku svjetlosti. Njihova uspje nost mjerila se uestalou kljocanja. Gruber je svaki tip pokusa izveo 20 puta i usporedio vrpce snimljene sa i bez mentalnog utjeca nja. etiri od est serija pokusa imale su znaajne rezultate, a u tri od njih veliina efekta bila je vea od 0,44. Veliina efekta statistika je brojka koja se koristi u znanstvenom istraivanju i pokazuje veliinu promjene ili ishoda. Do nje se dolazi pomou brojnih faktora: obino se radi o usporeivanju dviju sku pina, od kojih je jedna doivjela promjene. Veliina efekta ispod 0,3 smatra se malom, izmeu 0,3 i 0,6 srednjom, a sve iznad 0,6 smatra se velikom. Aspirin, jedna od navodno najuinkovitijih prevencija infarkta, ima veliinu efekta od 0,032, to je preko deset puta manje od Gruberove. U sluaju pokusa s kolutom za glodavce, veliina efe kta dostigla je ogromnih 0,7.
14

snimala. Nisu promijenili prolost, utjecali su na nju dok se dogaala, tako da se ; sama sadanjost izmijenila. Schmidt je stalno poboljavao koncept svojih ,,retro-PK" istraivanja tijekom 20 godina, pa je na kraju u njih ukljuio ak i osobe koje se bave borilakim vjetinama i razumiju se u kontrolu uma. U je dnom je istraivanju, pomou mjeraa radioaktivnog raspada, stva rao vizualni prikaz nasuminih brojeva. Sudionici su sjedili ispred tog vizualnog prikaza i mentalno pokuavali utjecati na brojeve u odreenom statinom rasporedu. Jo jednom je postigao vrlo znaa jan rezultat: izgledi da se radi o sluajnosti su bili 1: 1000. Namjera sudionika vratila se kroz vrijeme i izmijenila dogaaje.
13

Namjera s vremenskim pomakom takoer se uspjeno primjenjivala i na iva bia. Njemaki parapsiholog Elmar Gruber, s njemakog in stituta Institut fur Grenzgebiete der Psychologie und Psychohygiene u Freiburgu, proveo je nekoliko domiljatih pokusa u kojima je ispi tivao moe li se na kretanje ljudi i ivotinja utjecati nakon to se ono dogodi. U prvoj seriji testova bavio se glodavcima (morskom prasa di), koji su trali u svojim kolutovima i kretali se po prostranom ka-

Da se u tim pokusima testirao novi

lijek, Gruber bi otkrio najnevjerojatniji farmaceutski pripravak svih vremena. Gruber je proveo jo est zanimljivih pokusa. U jednom je istraiva nju biljeio broj prolaska ljudi kroza zraku svjetlosti u jednom be-

238

239

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

jedanaesto

poglavlje:

M U L I I V M

LI\

rnunubl

kom samoposluivanju, a onda jc biljeio, tijekom prometnih gu vi, broj prolazaka automobila kroza zraku svjetlosti u vie tunela u Beu. Opet ih je pretvorio u kljocanje, a audiovrpce sa snimkama pohra nio na jedan do dva mjeseca prije nego to ih je putao sudionicima, od kojih se trailo da poveaju brzinu ljudi koji hodaju ili automobila. U taj je pokus odluio ukljuiti sudionike s paranormalnim sposo bnostima. Pripremio je sline vrpce, koje nisu bile izloene namjeri, i trebale su sluiti kao kontrolna skupina. Ponovno su rezultati pokusa bili vrlo znaajni: sva istraivanja s automobilima, osim jednog, ima la su nezanemarivu veliinu efekta: u dvije su serije veliine efekta (od 0,52 i 0,74) bile ogromne.
15

aktivnosti dobrovoljnih sudionika pomou standardne opreme za detekciju lai, to je razumni nain mjerenja emocionalnog stanja osobe. Braud je onda zamolio sudionike da pogledaju svoja mjere nja i pokuaju ih promijeniti tako to e slati namjeru za smirenje ili aktivaciju samih sebe u prolosti. Druga mjerenja sudionika, koja nisu bila izloena mentalnom utjecaju, trebala su biti kontrolna. Kada je kasnije usporedio tretirana i kontrolna mjerenja, otkrio je da su tretirana mjerenja mirnija od kontrolnih. Ta istraivanja postigla su znaajnu veliinu efekta od 0,37 i dala nam jedne od prvih doka za ljudske moi mijenjanja osobne emocionalne povijesti. ' Helmut
1

Schmidt uspjeno se posluio slinim istraivanjem promjene brzine prethodno snimljenog vlastitog disanja, i tako pokazao daje mogue retroaktivno promijeniti i vlastito fiziko stanje.
18

Je li mogue retroaktivno sprijeiti bolest, nakon to je zarazila do maina i proirila se? Zaklada Chiron u Nizozemskoj osmislila je intrigantno istraivanje kako bi testirala ovu naizgled nemoguu po stavku. Velika skupina takora nasumino je podijeljena u dvije sku pi ne, od kojih je jedna zaraena krvnim nametnicima. Provedene su rigorozne mjere, tako da ni sami znanstvenici nisu znali koje su ivo tinje zaraene dok pokus nije zavrio. Iscjelitelju su dane fotografije takora i od njega se trailo da sprijei irenje bolesti. Krvne stanice mjerene su nekoliko puta nakon zaraze. Istraivanje je provedeno tri puta, svaki put na velikom broju takora. Dva su istraivanja posti gla srednju veliinu efekta od 0,47.
lh

Dean Radin osmislio je test elektrodermalne aktivnosti slian Braudovom, s dodatkom vee udaljenosti s koje se vri retroaktivni utje caj. Dva mjeseca nakon testiranja, Radin je poslao oitanja elektro dermalne aktivnosti iscjeliteljima u Brazilu i zamolio ih da ih snize. Nakon 27 istraivanja, Radin je postigao veliinu efekta od 0,47, sli no kao i kod Brauda.
19

Radin je takoer testirao mogunost da, pod odreenim uvjetima, budui dogaaj moe utjecati na raniju reakciju ivanog sustava. Dosjetljivo se posluio neobinim psiholokim fenomenom, pozna tim kao Stroopov efekt", koji je ime dobio po Johnu Ridley Stroopu20

Psiholog William Braud potom je postavio vrlo provokativno pita nje: Je li mogue izmijeniti emocionalnu reakciju na neki dogaaj? Kako bi to testirao, osmislio je nekoliko istraivanja kako bi testi rao djelovanje mentalnog utjecanja s vremenskim pomakom na aktivnost ivaca. Zabiljeio je nekoliko mjerenja elektrodermalne

, psihologu koji ga je otkrio i koji je zaetnik prekretnikog testa u

kognitivnoj psihologiji. Stroopov test koristi popis imena boja (npr. zelena"), ispisanih tintom razliitih boja. Stroop je otkrio sljedee: kada se od ljudi zatrai da to bre kau koje je boje tinta, potrebno im je puno vie da identificiraju boju ako se boja tinte ne slae s ime-

240

241

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

jeaanaesio

pogiavije:

M U L I I V A

Lh

CKUbLUST

nom boje (tj. ako je rije zelena" ispisana crvenom bojom), nego ako se ime i boja tinte slau. Psiholozi vjeruju daje ta pojava povezana s razlikom izmeu vremena koje je mozgu potrebno da obradi sliku (samu boju) i vremena koje je potrebno da obradi rije (ime boje). vedski psiholog Holger Klintman izumio je varijaciju Stroopovog testa. Od dobrovoljaca je prvo zatraeno da identificiraju boju pravo kutnika to bre mogu, a onda su ih pitali da li se ime boje slae s uzorkom boje koji su im upravo pokazali. Dolazilo je do velikih razlika u vremenu koje je dobrovoljcima bilo potrebno da identificiraju boju pravokutnika. Klintman je otkrio da je identifikacija boje pravokutni ka bila bra kada se ona slagala s kasnije pokazanim imenom boje.
21

Radin je proveo etiri istraivanja, s preko pet tisua testiranja. Sva etiri istraivanja pokazala su retrokauzalni efekt. Kod dva istrai vanja opaena je znaajna povezanost, dok je tree bilo marginalno znaajno.
22

Na neki je nain vrijeme potrebno za izvoenje drugog za izvoenje prvog zadatka. Radin

datka utjecalo na vrijeme potrebno za

je zakljuio da njegova istraivanja daju dokaze o vremenskom po maku u ivanom sustavu. Implikacije su bile ogromne: nae misli o neemu mogu utjecati na nae prolo vrijeme reakcije. Jedan znanstveno prihvaen nain za ispitivanje openite jaine efe kta je zdruivanje rezultata svih istraivanja u meta-analizu". Kada je primijenjena takva analiza, devetnaest studija retroutjecaja dalo je nevjerojatan kolektivni rezultat. William Braud je izraunao da
23

Klintman je shvatio da se iz njegovog pokusa moe izvui samo jedan zakljuak. inilo se da vrijeme koje je ljudima potrebno da identifici raju boju pravokutnika ovisi o drugom zadatku: utvrivanju slae li se rije s bojom pravokutnika. Klintman je svoj efekt nazvao vremenski obrnutom interferencijom". Drugim rijeima, kasnija posljedica utje cala je na reakciju mozga na raniji podraaj. Radin je stvorio suvremenu inaicu Klintmanovog istraivanja. Njego vi sudionici bili su postavljeni pred ekran raunala. Kad bi na ekranu bljesnuo obojeni pravokutnik, trebali su identificirati boju to je bre mogue tako da utipkaju njeno prvo slovo. Sliku na ekranu bi nakon toga zamijenilo ime boje, a dobrovoljac bi trebao utipkati bilo ,,d" (da), kako bi potvrdio da se ime boje slae s bojom pravokutnika, ili ,,n" (ne), kako bi ukazao na neslaganje. Takoer, izmijenio je drugi dio po kusa tako to je sudionik, nakon to bi identificirao boju pravokutnika, trebao utipkati prvo slovo boje slova kojima je ispisano ime boje. Ako bi bljesnula rije zelena", a boja je bila plava, trebao je utipkati ,,p".

ukupna veliina efekta iznosi 0,32. Iako se to smatra malim, deset puta je vei od rezultata lijekova kao to je beta blokator propanolol, koji se smatra iznimno uinkovitim. Drugi tip analize istraivanja vremenskog pomaka primijenio je 1996. godine Dick Bierman, eksperimentalni fiziar sa Sveuilita u Amsterdamu. U statistici se uinak najbolje mjeri pomou otklona rezultata od prosjeka. Jedna metoda je Chi-kvadrat test normalne razdiobe, kod kojeg se unosi kvadrat svakog rezultata. Svaki odmak od sluajnosti, bio on pozitivan ili negativan, bit e vrlo oit. Bier man je uoio ogromnu varijancu u zasebnim istraivanjima, no sva istraivanja zajedno pokazala su rezultate za koje je vjerojatnost da su se sluajno dogodili bila 1: 6 3 0 x l 0 .
9 24

Jedno tumaenje laboratorijskih dokaza retroutjecaja ukazuje na ne to nezamislivo: namjera moe posegnuti u prolost i utjecati na mi nule dogaaje ili emocionalne i fizike reakcije u vremenu kada su se dogodili. Sredinji problemi povratka u budunost" i manipuliranja

?A2

243

vlastitom prolosti logike su petlje, u koje se um uplete kada ih po kuava razmotriti. Kao to je britanski filozof Max Black tvrdio 1956. godine, ako A uzrokuje B, ali se dogodi nakon B, B esto iskljuuje A. Stoga A ne moe uzrokovati B. Tu zagonetku previdjeli su u filmu Terminator". Ako se Schwarze negger (kiborg) vrati u prolost i ubije Sarah Connor, kako ona ne bi rodila budueg pobunjenika Johna Connora, onda nee biti budueg sukoba ovjeka i strojeva. Terminator se onda ne treba vraati u pro lost, a i samo njegovo postojanje postaje besmisleno. Britanski filozof David Wiggins osmislio je slinu priu kako bi po kazao logike probleme u samom konceptu vremeplova. Recimo da je jedan mladi unuk okrutnog faistikog vode. Odlui otputovati u prolost, ubiti djeda i sprijeiti ga da se dokopa vlasti. No, ako to uini, moda se njegova majka nee roditi, te e tako i on prestati postojati. Ipak, fiziari vie ne misle da je retrokauzalnost u sukobu s univer zalnim zakonima. Vie od stotinu lanaka u znanstvenoj literaturi predlae naine pomou kojih fizikalni zakoni mogu objasniti vre menske pomake.
25

negativnu energiju. U fizici je prihvaena injenica da ta negativna

27

energija, ili egzotina tvar, moe utjecati na prostor-vrijeme. Mnogi teoretiari vjeruju da bi negativna energija omoguila put kroz crvotoine, putovanja nadsvjetlosnim brzinama, vremeplove, pa ak i levitaciju ljudi. Kada su elektroni gusto zbijeni, gustoa mlaza virtualnih estica, koje se stalno stvaraju u Polju nulte toke, poveava se. Te gustoe mlaza organiziraju se u elektromagnetske valove, koji teku u dva smjera, pa tako mogu putovati nazad i naprijed" kroz vrijeme.
28

Fiziar Evan Harris Walker prvi je pretpostavio da se retroutjecaj moe objasniti pomou kvantne fizike, ako uzmemo u obzir efekt promatraa. Walker, kasnije i Henry Stapp, fiziar elementarnih e
29

stica na Berkeleyju, koji je vrio dunost neovisnog promatraa u zadnjim istraivanjima Helmuta Schmidta s borilakim vjetinama, vjerovao je da mala izmjena kvantne teorije, s koritenjem neline arne kvantne teorije", moe objasniti sve sluajeve retroutjecanja. U linearnom sustavu kao to je suvremena kvantna mehanika, pona anje sustava lako je opisati: 2 + 2 = 4. Ponaanje sustava jednako je zbroju njegovih dijelova. U nelinearnom sustavu, 2 + 2 moe biti je dnako 5 ili ak 8. Ponaanje sustava mnogo je vie od zbroja njegovih dijelova, no ne moemo uvijek znati koliko. Po Walkerovom i Strappovom miljenju, pretvaranje kvantne teorije u nelinearni sustav omoguilo bi uvoenje jo jednog elementa u jednadbu: ljudskog uma. U Schmidtovom istraivanju borilakih vjetina, brojevi na ekranu ostali su u stanju potencijala" dok ih su dionici nisu zamijetili. Tada je mentalna namjera sudionika utjecala na brojeve na ekranu na kvantni nain. Prema Stappu, fiziki uni verzum postoji kao skup tendencija" sa statistikim poveznicama"

Nekoliko znanstvenika pretpostavlja da skalarni

valovi, sekundarni valovi u Polju nulte toke, omoguuju ljudima mijenjanje prostor-vremena. Ta sekundarna polja, uzrokovana gi banjem subatomskih estica i njihovim meudjelovanjem s Poljem nulte toke, valovi su u prostor-vremenu, koji mogu putovati nadsvjetlosnim brzinama. Valovi skalarnog polja imaju nevjerojatnu mo: samo jedna jedinica energije lasera u takvom stanju bila bi jaa od energije koju proizvode sve svjetske elektrane.
26

Odreene tehnologije, kao to je kvantna optika, posluile su se lase rom za takvo komprimiranje Polja nulte toke da ono pone stvarati

;44

245

ci\jrtniMtN i

NAMJLKL

Lynne

Mciaggan

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

meu mentalnim dogaajima. Iako je traka s brojevima napravljena, oni se dijele na brojne kanale, sa svim moguim ishodima. Kada osoba gleda brojeve, stanje njenog mozga e se takoer podijeliti na jednaki broj kanala. Njena namjera odabrat e odreeni kanal i kroz brojeve suziti" sve kanale na jedno jedino stanje. Ljudska volja - naa na
30

Ovo objanjenje podrao je i jednostavan pokus kojeg su izveli Vla tko Vedral i jedan od njegovih kolega sa Sveuilita u Beu - aslav Brukner, Srbin koji je otiao iz Jugoslavije tijekom rata i, ba kao i Ve dral, provodio svoje vrijeme u Zeilingerovom bekom laboratoriju. Kada se Brukner pridruio Vedralu u Londonu, tijekom rada na Im perial Collegeu, poeo je razmiljati o kvantnom raunanju i o inje nici da je ono milijardama puta bre od klasinog raunanja. Kada kvantno raunalo bude konano usavreno, moi e skenirati svaki kutak interneta u pola sata. Moe li ta ogromna prednost u brzini
32

mjera - stvara realnost, bez obzira na vrijeme. Druga mogunost je da su nam svi podaci u svemiru dostupni u sva kom trenutku, a vrijeme postoji kao jedna ogromna rastegnuta sada njost. Braud je pretpostavio da je predvianje budunosti neka vrsta povratnog vremenskog pomaka - budui dogaaj se na neki nain vraa u prolost i tamo utjee na ljudski um. Ako jednostavno obrnete predosjeaj i nazovete ga povratnim utjecajem, tako da sva budua mentalna aktivnost utjee na sadanjost, podravate isti model i re zultate kao i istraivanja retrokauzalnosti. Sva predvianja budunosti moda su dokaz povratnog utjecaja: sve budue odluke onda mogu
31

imati osnovu u Bellovoj nejednakosti, poznatom testu nelokalnosti? Bell je pokazao da utjecanje na daljinu izmeu dviju subatomskh e stica kri" njutnovsko poimanje odvojenosti u svemiru. Moe li nam isti test pokazati kada su vremenska ogranienja - gra nice koje upravljaju vremenom - prekrena? Brukner je suraivao s Vedralom na osmiljavanju pokusa s mislima. Njihov pokus poivao je na poelu znanosti o vremenu: u evoluciji estice, veliina izmje rena u jednoj toki bit e posve neovisna o veliini izmjerenoj kasnije ili ranije. U tom bi se primjeru Bellova nejednakost odnosila na ra zliku izmeu dva mjerenja, obavljena u razliito vrijeme. Za pokus vie nisu trebali dvije estice, pa su tako mogli eliminirati esticu Bob" i koncentrirati se na foton Alke". Trebali su napraviti teoretski izraun Aliceine polarizacije u dvije toke u vremenu. Ako se kvantni valovi ponaaju kao vijaa koju netko na jednom kraju trese, smjer u kojem vijaa pokazuje zove se polarizacija. Kako bi Brukner i Vedral matematiki odredili vremenske slijedove, posluili su se takozvanim Hilbertom", tj. Hilbertovim prostorom. Prvo su izraunali Aliceinu polarizaciju, a onda su je nekoliko tre nutaka kasnije izmjerili. Kada su zavrili izraun Aliceine sadanje

utjecati na prolost. takoer, postoji mogunost da na najosnovnijoj razini naeg postoja nja linearno vrijeme ne postoji. ista energija na kvantnoj razini nema vrijeme ni prostor - ona postoji kao ogromni kontinuum fluktuirajueg naboja. Na neki smo nain mi sami vrijeme i prostor. Kada energi ju dovedemo do svjesne razine kroz in percepcije, stvaramo zasebne predmete koji postoje u svemiru kroz mjerljivi kontinuum. Stvaranjem vremena i prostora stvaramo i svoju odvojenost i vlastito vrijeme. Prema Biermanu, retrokauzalnost je samo dokaz da sadanjost ovisi o buduim potencijalnim uvjetima i ishodima i da se nelokalnost doga a i u vremenu, a ne samo u prostoru. Nai budui izbori, djela i mo gunosti na neki nain oblikuju i nau sadanjost. To stajalite navodi na zakljuak da nae budue ja" sada utjee na nas.

247

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

pozicije, vratili su se i ponovno izmjerili njenu raniju polarizaciju. Otkrili su da je, izmeu dvije toke u vremenu, Bellova nejedna kost doista bila prekrena: rezultati mjerenja prve polarizacije bili su razliiti kada je mjerenje drugi put izvedeno. Sam in kasnijeg mjerenja Alice promijenio je njenu raniju polarizaciju. Implikacije njihovog nevjerojatnog otkria imale su odjeka i u znanstvenoj zajednici. New Scientist je njihove rezultate ukljuio u uzbudljivu priu s naslovne stranice: Kvantna isprepletenost: Kako budunost moe utjecati na prolost" (Quantum Entan glement: How the Future Can Influence the Past"), a zakljuak je bio: ini se da kvantna mehanika zaobilazi zakone uzroka i posljedice... Isprepletenost u vremenu stavlja vrijeme i prostor na jednaku ra zinu u kvantnoj teoriji... Bruknerovi rezultati navode na zakljuak da moda previamo neto vano u naem poimanju svijeta.
53

Ta vrsta povratnog utjecaja slina je nelokalnim korelacijama u kvan tnom svijetu, kao da te veze oduvijek postoje u nekom osnovnom rasporedu. Moda naa budunost ve postoji u nekom nejasnom
34

stanju koje ostvarujemo u sadanjosti. To ima smisla, budui da subatomske estice postoje u stanju potencijala sve dok ih netko ne promatra ili o njima razmilja. Ako svijest djeluje na razinama kvan tnih frekvencija, onda to znai da postoji izvan prostora i vremena: tako bismo i mi teoretski imali pristup informacijama - prolosti" i budunosti". Ako ljudi mogu utjecati na kvantne dogaaje, onda mogu utjecati i na dogaaje izvan sadanjosti. Radin je otkrio jo dokaza o djelovanju naeg psihokinetikog utje caja na prolost u genijalnom istraivanju koje je ispitivalo mogue osnovne mehanizme namjere na generatoru sluajnih dogaaja. Ra din je prvo proao pet istraivanja s generatorom sluajnih dogaaja s tisuama testova, a zatim je analizao pokuse pomou procesa zvanog Markovljev lanac", kojim se matematiki analiziraju promjene izla znih informacija generatora sluajnih dogaaja tijekom odreenog vremenskog razdoblja. Za taj proces koristio je tri razliita modela namjere: prvo, kauzalni utjecaj prema naprijed" (um usmjerava ge nerator sluajnih dogaaja u jednom smjeru tijekom utjecanja); dru go, prekognicijski utjecaj (um odreuje pravi trenutak za dobivanje eljenih rezultata na generatoru sluajnih dogaaja tako to gleda u budunost" i pasivno donosi te informacije u sadanjost); i tree, kao pravi retrokauzalni utjecaj (um prvo odreuje budui ishod i ,,u prolosti" primijenjuje slijed dogaaja koji e do njega dovesti). Radinova analiza podataka imala je jedan neizbjean zakljuak: ne radi se o procesu koji ide prema naprijed i pokuava pogoditi odre eni cilj, nego o tijeku informacija" koji je otputovao u prolost.
35

Za mene je znaaj Bruknerovih pokusa puno vei od pukog teo retiziranja. Pokazao nam je da se uzrok i posljedica dogaaju ne samo u prostoru ve i unaprijed i unazad u vremenu. Dali su nam prve matematike dokaze da djela u svakom trenutku utjeu i mi jenjaju ona iz nae prolosti. Moda sve to uradimo i svaka misao koju imamo mijenjaju nau povijest. Jo znaajnija je injenica da je njegov pokus pokazao sredinju ulogu promatraa u stvaranju i mijenjanju realnosti. Promatranje je igralo vanu ulogu u mijenjanju stanja polarizacije fotona. Sam in mjerenja izmijenio je njegovo ranije stanje. To moda znai da svako nae opaanje mijenja neko ranije stanje fizikog univerzu ma. Promiljena misao o promjeni neega u naoj sadanjosti m o da takoer utjee na sve to se dogodilo do sadanjeg trenutka.

248

249

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Jedanaesto

poglavlje:

MOLITVA

ZA

PROLOST

Koliko moemo mijenjati prolost u naem svakodnevnom ivotu? William Braud dugo je razmiljao o tom problemu. Jednom je izja vio da bi dogaaji najpodloniji promjeni moda bili oni poetni" - ranije faze dogaaja dok se jo nisu razvili u neto statino i nepro mjenjivo. Ti trenuci slini su mladicama koje se jo mogu saviti i
36

Bierman je testirao tako to je postavio radioaktivni izvor kako bi aktivirao zvune znakove, odgoene za jednu sekundu, a onda ih je uo konani sluatelj. U otprilike pola sluajeva prijanji je pro matra dobio povratnu informaciju o tom kvantnom dogaaju prije nego to ga je krajnji promatra opazio. U tim je sluajevima opaanje prvog promatraa uzrokovalo kolaps stanja superpozicije kvantnog dogaaja, dok je u drugoj polovici slu ajeva konani promatra bio uzrok" kolapsa.
40

oblikovati po elji, jer im deblo jo nije kruto, a grane odvie velike, ili ak mozgu djeteta, koje lake ui i prihvaa od odraslog ovjeka.
37

Nasumini dogaaji, odluke s jednako vjerojatnim izborima ili bo lest trenuci su puni mogunosti kada ljudska namjera moe nezna tno promijeniti ishod. Takve situacije otvorene su za retroutjecaje. Braud ih naziva otvorenima" ili labilnim sustavima koji su najpo dloniji promjenama. Ti sustavi ukljuuju mnoge mehanizme ivih bia, koji su zapravo nasumini procesi, slini kvantnim sustavima generatora sluajnih dogaaja. Za sve bioloke procese u ivim biima nuan je cijeli spe ktar reakcija koje su osjetljive na efekte uoene kod generatora slu ajnih dogaaja, recimo u istraivanju PEAR.
38

Ako je svijest kljuni element u dogaanju kolapsa, ljudi - i njihova sposobnost za reduciranje stvarnosti na ograniena stanja - odgo vorni su za koncept linearnog, jednosmjernog vremena. Ako na izbor budueg stanja utjee na njegov sadanji kolaps", moda se u naoj realnosti prolost i sadanjost stalno susreu. To odgovara onome to znamo o efektu promatraa u kvantnoj teo riji: prvo opaanje kvantne pojavnosti se iz stanja istog potencijala reducira u jedno, odreeno stanje. To nas navodi da konstatiramo
41

da u sluaju da nitko nikada nije vidio Hitlera, moda bi Holokaust mogli sprijeiti slanjem namjere u prolost. Iako je nae poimanje tog mehanizma jo u povojima, dokazi dje lovanja na prolost dosta su solidni. Ta istraivanja prikazuju ivot kao jedan ogromni kontinuum, koji je sada i ovdje", i vei dio njega - prolost, sadanjost i budunost - konstantno je otvoren za nae utjecaje. No, to nagovjeuje jednu nevjerojatno uznemirujuu zamisao: kada se misao rodi, ona ostaje iva zauvijek.

Braud je u svom ranijem radu otkrio da utjecanje na daljinu ima naj veu snagu kada je najpotrebnije. Nunost odreenog ishoda mo
39

da je jedini faktor koji moe nainiti vee pomake u prolosti. Naznaka o dimenzijama naeg dometa nalazi se u Schmidtovom otkriu efekta promatraa u pokusima sa zvukom i generatorima sluajnih dogaaja, koji je slian efektu u kvantnim pokusima: bilo je najvanije da osoba koja eli utjecati na snimke bude njihov prvi sluatelj. Ako netko prije njega usredotoeno slua te snimke, mogu nost kasnijeg utjecanja je manja. Nekoliko istraivanja ak navodi na zakljuak da opaanje bilo kojeg svjesnog bia - ovjeka ili ivoti nje - blokira budue pokuaje utjecanja s vremenskim pomakom.

250

251

Dvanaesto poglavlje EKSPERIMENT NAMJERE

Kada Acetabular iju vidite prvi put, njena vam ljepota oduzme dah. Hipnotiki izgled te alge, karakteristine za Karibe i Mediteran, pri skrbio joj je brojne poetine nadimke koji joj pristaju - sirenin pe har" ili sombrerillos" na panjolskom. Njena tanka stabljika dri siuan sombrero" koji slii zelenom dekorativnom suncobraniu u podvodnom tropskom koktelu. Studenti biologije su se preko sedamdeset godina divili toj siunoj algi, ne samo zbog njenog izgleda ve i zbog toga to postoji takva kakva jest. Acetabularia je udo prirode. Od stabljike do sombrera" cijela ta biljka, veliine oko 5 cm, sastoji se od jedne jedine stanice. Zbog toga se od Acetabularije, za razliku od ostalih ivih bia, moe oekivati predvidivo ponaanje. Velika stanina jezgra uvijek je smje tena na rizoidu u podnoju stabljike i dijeli se samo kada alga do stigne punu visinu. Ta jednostavna struktura pomogla je otkrivanju najvee tajne u biologiji: u kojem dijelu biljke poinje razmnoava nje. Tridesetih godina dvadesetog stoljea njemaki je znanstvenik Joachim Hammerling odabrao Acetabulariju za prouavanje uloge stanine jezgre u genetici biljaka. Jednostavnost ovog jednostaninog organizma s ogromnom jezgrom nije nam samo predala tajne stanica, otkrila nam je nacrte" itave

253

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

flore. Rad s Acetabularijom omoguuje promatranje sloene morfo logije ivota unutar jedne jedine stanice, vidljive golim okom. Acetabularia je takoer bila pokusni kuni" u mom prvom ekspe rimentu namjere. Fritz Popp trebao je taj pokus izvesti sa mnom i vjerovao je da, ako mislimo moju zamisao provesti u djelo, trebamo krenuti od samog poetka. U tom sam pokusu eljela okupiti malu skupinu dobrovoljaca u Londonu i zamoliti ih da namjerom poku aju utjecati na organizam u Poppovom laboratoriju u Njemakoj. Izbor Acetabularije za taj pokus analogan je testiranju automobila

tako primitivnog organizma moglo s prilinom sigurnou dokazati da je svaki uinak, bio on bolji ili loiji, rezultat naeg utjecanja na daljinu. Samo bismo pomou tako jednostavnog organizma mogli dokazati da je namjera, a ne neto drugo, uzrok tih promjena. Openito govorei, pojaana svjetlost znai da je organizam pod stresom, a slabija znai da mu se zdravlje poboljalo. Ako poaljem namjeru za bolje zdravlje algi i broj fotona se smanji, to bi vjero jatno znailo da moja namjera djeluje. Ako broj fotona naraste, to vjerojatno znai da sam im na neki nain natetila. Popp ima neko liko nevjerojatno osjetljivih detektora fotona, koji mogu registrirati svjetlost jaine 10 - 17 W po etvornom centimetru, to je jednako svjetlosti koju daje svijea udaljena nekoliko kilometara. Pomou
2

koji se sastoji od samo jednog pokretnog dijela. Stoga nema varijabli koje se inae pojavljuju kod drugih ivih bia - bezbrojnih kemijskih i energetskih procesa koji se odvijaju u svakom trenutku. Ljudi su, na primjer, kao ogromna tvornica koja prekriva gotovo ci jeli SAD. Milijuni kemijskih reakcija svake se sekunde dogaaju u naim stanicama, poput siunih eksplozija umnoenih u 50 trilijuna stanica, koliko sadri prosjeno ljudsko tijelo. U pokusu u kojem, recimo, usporeujete brzinu rasta u dva dijela tijela, gotovo je nemo gue kontrolirati svaku varijablu. Brzine rasta moe izmijeniti hra na, voda, genetika, raspoloenje ili ak i iznenadan pad temperature zraka. Popp je tijekom naeg prvog eksperimenta namjere namjeravao ispi tati promjene emisija svjetlosti iz alge, to je puno suptilnije od brzi ne rasta stanice. No, kod viestaninih organizama je i svjetlost svake stanice podlono raznim utjecajima: zdravlju domaina, vremenu, pa ak i Sunevoj aktivnosti. Jaina svjetlosti takoer moe varirati
1

takve opreme, mogli smo registrirati i najsitnije razlike u svjetlosnim emisijama te tako odrediti jainu svog utjecaja. Popp je imao razloga za svoju opreznost: tijekom trideset godina morao se suoavati sa estokim otporom prema svojoj smjeloj tvr dnji da svjetlost zrai iz ivih bia,
3

no konano je ipak zavrijedio

potovanje znanstvene zajednice. Osnovao je svoju meunarodnu zajednicu znanstvenika iz prestinih svjetskih centara koji su radili na biofotonskim emisijama. Sudjelovanjem u naem pokusu riski
4

rao je svoj teko steeni ugled. I, konano, ja sam tog fiziara, ugle dnog u cijelom svijetu, zapravo pitala moe li kolektivno pozitivno razmiljanje promijeniti fiziki svijet. Rezultati brojnih pokusa navodili su na spoznaju o moguem po stojanju skupne" svijesti. Jah i Dunneova u svojim su pokusima s generatorima sluajnih dogaaja otkrili da utjecaj parova suprotnog spola, koji se dobro poznaju, ima snaan uinak na aparate - oko tri i pol puta jai od utjecaja pojedinaca. Utjecaj dvoje vrlo povezanih

od stanice do stanice. Kod Acetabularije je ta svjetlost znatno manje osjetljiva na fluktuacije zato to potjee iz samo jedne stanice. Popp je objasnio da bi se kod

254

255

EKbHEKIMtN l NAMJtKt / l y n n e M c i a g g a r t

u v a n a e s t o p o g l a v l j e : EKSPERIMENT NAMJERE

ljudi esto je puta bio ak est puta jai od pojedinanog. Neki parovi proizveli su karakteristian, osobni" rezultat, koji nije sliio uinci ma koje su pojednano imali.
5

ziranosti - trenutak u kojem su izlazne informacije aparata bile ma nje nasumine nego inae - kao i je li to vrijeme usklaeno s nekim vanim dogaajem u svijetu. Do 2006. godine prouili su 205 najvanijih dogaaja, ukljuujui smrt princeze Diane, doek novog milenija, smrt lohna Kennedyja mlaeg i sluaj Clinton-Lewinsky. Kada je Nelson

Bilo je takoer dokaza da skupina usredotoena na istu misao ima snaan uinak na generator sluajnih dogaaja. Roger Nelson, glavni koordinator laboratorija PEAR, dosjetio se ideje o radu generatora sluajnih dogaaja za vrijeme nekog osobito zanimljivog dogaaja, kako bi ispitao uinak usredotoene pozornosti skupine na izlazne informacije na aparatima. Dean Radin i on razvili su FieldREG aparate i rabili ih tijekom doga aja s velikom usredotoenou u publici: intenzivnih ili euforinih grupnih radionica, grupnih religijskih sveanosti, vagnerijanskih festivala, kazalinih predstava, pa ak i dodjela Oscara. U veini su sluajeva njihova istraivanja pokazala da brojni umovi, koji imaju na umu istu, intenzivnu misao, kod aparata stvaraju otklon od normale.
6

analizirao podatke

sakupljene tijekom etiri godine, pojavila se ablona. Kada su lju di emotivno reagirali na vei dogaaj, to se odrazilo na aparatima. Razina ureenosti" izlaznih podataka aparata odgovarala je emo cionalnoj jaini dogaaja, a osobito onih traginih: ureenost je bila proporcionalna uasu.
7

Taj trend bio je najzamjetniji tijekom dogaaja 11. rujna. Nakon uni tenja Blizanaca", Nelson, Radin i kolege prouili su podatke iz 37 aparata irom svijeta. Individualne statistike analize proveli su Nel son, Radin, informatiar Richard Shoup s Instituta Boundary, i Bry an J. Williams, student psihologije sa Sveuilita u Novom Meksiku. Prema rezultatima sve etiri analize, djelovanje na aparate tijekom ruenja nebodera bilo je nevjerojatno. Tog je dana ureenost izlaznih informacija bila najvea u cijeloj 2001. godini. Rezultati su takoer predstavljali najveu prosjenu dnevnu korelaciju izlaznih podataka aparata u povijesti projekta. Prema generatorima sluajnih dogaa
8

Nelsona je fascinirala mogunost postojanja globalne kolektivne svi jesti. 1997. godine odluio je postaviti generatore sluajnih dogaaja po svijetu, drati ih stalno upaljenima i usporediti njihove izlazne informacije o globalnim dogaajima s najveom emocionalnom te inom. Za svoj program, koji je postao poznat pod imenom Projekt globalne svijesti, Nelson je organizirao centralizirani raunalni pro gram, tako da generatori sluajnih dogaaja, postavljeni na pedese tak mjesta u svijetu, mogu preko interneta u njega konstantno slati svoje podatke. Povremeno bi Nelson i njegove kolege, ukljuujui i Deana Radina, prouavali dolazne podatke i usporeivali ih s najva nijim vijestima u svijetu kako bi nali nekakve statistike poveznice. Standardizirane metode i analiza otkrivale su svaki pomak k organi-

ja, um svijeta reagirao je koherentnim globalnim uasom. Nelson i tri nezavisna analitiara ralanili su podatke pomoi razliitih sta tistikih metoda. Nelson je svoje rezultate pregledao pomou Chikvadrat testa (radi se o statistikoj metodi u kojoj se ucrtava kvadrat svakog perioda rada aparata, tako da je svaki otklon od sluajnosti lako vidljiv). Svi analitiari uoili su da se ogromni porast uree nosti" dogodio u trenucima kljunim za dogaaje 11. rujna (na pri-

256

257

tl\jrtniivitN i

riftiviJtnt /

Lynne

mcidyydn

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

mjer, kratko vrijeme prije ruenja prvog nebodera) jer se vjerojatno radilo o najbolnijim situacijama, punim uasa i nevjerice. Budui
9

ku. Jake emocionalne reakcije - ak i na predsjednikove odluke - re zultirale su veom ureenosti. Rezultati rada s FieldREG-om i Projektom globalne svijesti daju nam vana saznanja o prirodi skupne namjere. ini se da kolektivni um ima psihokinetiki efekt na mikrofizikalne procese, ak i kada nije usredotoen na same aparate. Energija kolektivne, emocionalne mi sli je poput zarazne bolesti. Izgleda da postoji i efekt doze": uinak vie ljudi koji imaju istu misao na aparate je jai od uinka pojedinca. Takoer je vaan i emocionalni sadraj i razina usredotoenosti. Mi sao mora obuhvatiti skupinu ljudi u trenutku najvee koncentracije, tako da svaki lan skupine istovremeno misli na istu stvar. Katastofa je svakako uinkovita u zadravanju pozornosti. Podaci iz Projekta globalne svijesti imali su jedno ozbiljno ograni enje: usprkos tonosti s kojom je Nelson mjerio puis" uma svijeta, njegovi su se podaci jednostavno odnosili na efekt masovne pozorno

da su generatori sluajnih dogaaja napravljeni tako da ih ne ometa ju elektrine smetnje, prirodna elektromagnetska polja ili poveana uporaba mobilnih telefona, znanstvenici su mogli zanemariti utjecaj tih imbenika.
10

Nadalje, iako je aktivnost generatora sluajnih dogaaja bila normal na prije 11. rujna, aparati su se sve vie usklaivali nekoliko sati prije napada na prvi neboder, kao da se radilo o nekoj masovnoj viziji bu dunosti. Ta slinost izlaznih podataka nastavila se dva dana nakon prvog napada. Williams je mislio da se radi o nekoj vrsti parapsiholokog potpisa, ogromnog nesvjesnog psihokinetikog efekta kojeg je stvorilo est milijardi uasnutih umova." Svijet je osjeao kolekti vnu jezu nekoliko sati poslije udara prvog aviona i svaki generator sluajnih dogaaja ju je registrirao. Iako se svi analitiari nisu slagali s tim zakljucima , Nelson, Ra
12

sti. Nije bilo namjere koja bi uzokovala promjenu. to bi se dogodilo kada bi vie ljudi pokualo utjecati na neto? Ako usredotoenost jedne skupine ima fiziki utjecaj na osjetljivu opremu, hoe li signal biti jai ako ta skupina pokuava neto promijeniti? Jedina sustavna studija skupne namjere bavi se takozvanim Maharishi efektom u transcedentalnoj meditaciji (TM). Tu je tehniku po prvi puta zapadnom svijetu ezdesetih godina prologa stoljea predstavio Maharishi Mahesh Yogi. U sljedeih nekoliko desetljea, organizacija TM-a provela je preko 500 istraivanja skupne medita cije, sa ili bez namjere, kako bi ispitala uinak meditacije na smanje nje patnje i sukoba. Maharishi Mahesh Yogi pouavao je da redovita transcedentalna meditacija omoguava ovjeku doticaj sa sveobuhvatnim kvantnim

din i nekoliko njihovih kolega na kraju su uspjeli objaviti saetak rezultata pokusa u prestinom asopisu o fizici Foundation of Physics Letters." Nelson je nastavio prouavati dogaaje nakon 11. rujna, ukljuujui i poetak rata u Iraku. Usporedio je aktivnost generatora sluajnih dogaaja s varijacijama u rezultatima anketa o popularnosti Georgea W. Busha, ne bi li otkrio povezanost izmeu globalnog uma" i mi ljenja o amerikom predsjedniku i je li mrea generatora reagirala jae kada je osjeaj jedinstva i svrhe snaan ili kada je miljenje ja vnosti polarizirano, kao prije napada na Irak. Nakon analiziranja 556 zasebnih anketa, njegov kolega Peter Bancel otkrio je da su varijacije bile najjae tijekom velikih promjena javnog mnijenja o predsjedni-

258

259

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

energetskim poljem.Tvrdio je da, kada je skupina meditanata do voljno velika, njihove zajednike meditacije uzrokuju Super Radi ance : tim se nazivom u fizici opisuje koherentnost laserskog svjetla.
1

nih zloina u prvih pet mjeseci iste godine. im bi lokalna skupina Super Radiance" imala 4000 sudionika, broj nasilnih zloina bi pao i nastavio padati sve do kraja pokusa. Istraivanje je uspjelo pokazati da nije bilo drugih imbenika koji su mogli pridonijeti takvim rezul tatima. Nakon to se skupina razila, broj zloina u metropoli opet je porastao.
IS

Ta teorija potom govori da se tijekom TM-a umovi svih meditanata ukljuuju na istu frekvenciju i ta ureena frekvencija donosi red ka otinim frekvencijama oko sebe. Rjeavanjem individualnog unutar njeg sukoba rjeava se i globalni. Istraivanja TM-a tvrde kako dokazuju uinke dvije vrste meditacije. Prva je bila neusmjerena - radilo se o jednostavnoj posljedici meditiranja odreenog postotka ljudi. Druga je bila rezultat promiljene namjere i zahtijevala je iskustvo i usredotoenost: napredni medi tanti usmjerili bi se na odreeno podruje i meditacijom nastojali rijeiti tamonje sukobe i umanjiti nasilje. Maharishijeva teorija poiva na postavci da meditacija ima efekt smanjenja praga": ako 1% stanovnitva odreenog podruja prakti cira TM ili kvadratni korijen od 1% stanovnitva prakticira TM-sidhi (napredniji tip meditacije), sukob bilo koje vrste - broj ubojstava, zloina, zloporabe droga, pa ak i prometne nesree - smanjuje se. Dvadeset dva istraivanja testirala su pozitivne uinke Maharishi efekta na stopu kriminala, jedno istraivanje u 24 amerika grada pokazalo je da, kada grad dostigne broj stanovnika od kojih 1% pra kticira TM, broj kriminalnih radnji pada za 24%. U sljedeoj studiji, s 48 gradova, gradovi s dovoljnim postotkom meditanata (1%) doi vjeli su smanjenje zloina za 22% i smanjenje kriminalnih tendencija za 89%. U druga 24 grada, bez dovoljnog postotka meditanata, zlo in se poveao za 2%, a kriminalne tendencije za 53%.
14

Organizacija za TM takoer se pozabavila i globalnim sukobima. 1983. godine zabiljeeno je okupljanje meditanata u Izraelu, koji su kroz meditaciju slali namjeru za rjeavanje sukoba u Palestini. Tije kom seansi, usporeivali su broj meditanata i stanje u arapsko-izraelskim odnosima. Kada je meditanata bilo vie, broj rtava u Libanonu pao je za 76%. Njihov se utjecaj takoer osjeao i u drugim sferama - smanjili su se i lokalni kriminal, prometne nesree i poari. Kada su analizirali rezultate, tvrdili su da su uzeli u obzir faktore poput vremenskih prilika.
16

Majstori TM-a takoer su pokuavali utjecati na misery index - zbroj inflacije i nezaposlenosti u SAD-u i Kanadi. I doista, tijekom jednog zajednikog napora, izmeu 1979. i 1988. godine, ameriki misery index pao je za 40%, a kanadski za 30%. Jo jedna skupina majstora pokuala je utjecati na monetarni rast, indeks cijena sirovina i ameriki misery index. U tom je sluaju mi sery index pao za 36%, a indeks cijena sirovina za 13%. Iako je bilo promjena u brzini rasta monetarne baze, razlika je bila neznatna.
17

Skeptici tvrde da su ti efekti mogli biti rezultat drugih imbenika - na primjer, smanjenog broja mladih mukaraca, ili boljeg obrazo vnog programa u tim podrujima, ili ak uspona i pada gospodarstva - iako organizacija TM-a tvrdi kako uzima u obzir takve okolnosti. Problem kod takvih istraivanja, po mom je miljenju, kontroverza

"National Demonstration Project" udruge za TM usredotoio se 1993. godine na Washington, tijekom naglog porasta lokalnih nasil-

260

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

koja okruuje samu organizaciju TM-a: glasine o njihovom namje tanju podataka i infiltraciji Maharishijevih sljedbenika u mnoge znanstvene organizacije. Meutim, dokazi o djelovanju TM-a toliko su brojni, a istraivanja tako temeljita da ih je teko posve odbaciti. Nadalje, istraivanja se redovito objavljuju u znanstvenim asopisi ma, pa stoga moraju zadovoljiti odreene kriterije. Koliina istrai vanja navodi na zakljuak da se moda radi o silama izvan domene tradicionalne znanosti. Pa ak ako su rezultati i toni, studije TM-a, ba kao i pokusi s ge neratorima sluajnih dogaaja, uglavnom su vezani za skupnu po zornost. U puno sluajeva meditanti nisu osobe koje namjerom ele neto promijeniti. U prvom tromjeseju 1998. godine umski su poari bjenjeli u ama zonskoj dravi Roraima, 2414 km udaljenoj od Brazilije, i unitavali kinu umu. Mjesecima nije padala kia, za to je navodno bio odgo voran El Nino, a inae vlana uma bila je posve suha - savreno drvo za potpalu poara koji je unitio 15% te drave. Kie, koja je inae vrlo obilna u tim predjelima, nije bilo. UN je taj poar nazvao nevienom svjetskom katastrofom. Helikopteri s vodom i oko 1500 vatrogasaca, ukljuujui i one iz Argentine i Venezuele, uzalud se borilo sa stihijom. Krajem oujka angairani su strunjaci za modificiranje vremena: dva amana iz indijanskog plemena Caiapo dovedena su u rezervat Yanomamija u kojem, navodno, ivi zadnje pleme iz kamenog doba. Malo su plesali, molili se i sakupili nekoliko listova. Dva dana kasnije nebo se otvorilo i pala je kia koja je ugasila 90% poara.
18

Roger Nelson iz PEAR-a proveo je briljantno istraivanje nakon to je shvatio da je Sunce uvijek sjalo nad Princetonom na dan promo cija. Je li elja diplomaca za lijepim vremenom imala snaan lokalni efekt? Sakupio je vremenske izvjetaje za Princeton i okolicu za zadnjih tri deset godina, a koji su se odnosili na datume promocija, i statistiki ih usporedio: Princeton je tog dana uvijek imao ljepe vrijeme od okolnih gradova. Ako se brojkama moglo vjerovati, kolektivna elja za ugodnim vremenom moda je otvorila neku vrstu mentalnog ki obrana koji ih je na jedan dan zatitio.
18

Jedini slian dokaz skupnog uma mala je provokativna dvoslijepa vjeba Deana Radina, kojeg su zanimale tvrdnje Masaru Emota, strunjaka za japansku alternativnu medicinu. Naime, on je tvrdio da na kristale vode utjeu pozitivne i negativne emocije. Emoto je,
20

navodno, izveo stotine testova kojima je pokazao da samo jedna rije pozitivne ili negativne namjere mijenja unutarnju organizaciju vode, i to iz temelja. Voda tretirana pozitivnim namjerama navodno gradi prekrasne, vrlo sloene kristale, dok su kristali vode izloene nega tivnoj namjeri kaotini, pa ak i groteskni. Najpozitivnije rezultate navodno daju osjeaji ljubavi i zahvalnosti. Radin je dvije posude s vodom stavio u zatienu prostoriju u svom laboratoriju u Institutu za noetike znanosti u Petalumi u Kaliforniji. U meuvremenu je skupini od 2000 posjetitelja jedne od Emotovih konferencija u Japanu pokazana slika posuda. Posjetitelji su zamo ljeni da im upute molitvu zahvalnosti. Radin je zatim zamrznuo vodu i kontrolne uzorke, uzete s istog izvora, koji nisu bili tretirani molitvom. Nakon toga je nastale kristale pokazao skupini neovisnih dragovoljaca. Poduzeo je rigorozne mjere, tako da ni on niti osta-

Zapadnjaki ekvivalent prizivanja kie je nada u lijepo vrijeme, i kada je kao namjeru provodi skupina, moe biti jednako uinkovita.

262

263

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

li sudionici nisu znali kojim je uzorcima slana namjera. Statistiki znaajan broj sudionika zakljuio je da su ljepi kristali vode kojoj je slana pozitivna namjera.
21

krili stalan porast temperature oceana tijekom prolog stoljea. U zadnjih 30 godina koraljni grebeni, srce morskog ekosustava, ne staju. Kada se ocean zagrije, alge se isperu s koraljnih grebena, a bez njihove zatite i sami grebeni brzo uginu. Samo na Karibima nestalo je 97% odreenih vrsta koralja i amerika je vlada nedavno proglasila vrste Acropora palmata i Acropora cervicornis ugroeni ma. Prema UN-ovom Meduvladinom panelu za klimatske promjene, sastavljenom od vodeih svjetskih klimatologa i ostalih znanstve nika, do kraja ovog stoljea predvia se zatopljenje od 2 - 4,5C, koje e imati katastrofalne posljedice: podizanje razine mora za skoro l m , neizdrivu vruinu u mnogim dijelovima svijeta, epide mije zaraznih bolesti, kataklizmike poplave i oluje. Takva se pro mjena ne ini znaajnom dok ne shvatimo da bi sniavanje tempe rature za jednaki broj stupnjeva pokrenulo novo ledeno doba. Izgleda da su alge klju za izbjegavanje poara i poplava. Alge i druge biljke vatrogasci su naih pregrijanih oceana. Znanstvenici istrauju naslage s dna oceana kako bi utvrdili mehanizme pomo u koji se oceani nose s poveanom razinom plinova. Osobito ih zanima reakcija podmorskih biljaka na globalno zatopljenje, bu dui da su one prva linija obrane od ugljinog dioksida. Alge daju kisik i korisne su morskoj flori i fauni. One su zid koji titi morska stvorenja od ovjekovih najgorih nedjela. Promijenila sam miljenje o Acetabulariji. Alge su moda od klju ne vanosti za nae preivljavanje. Zdravlje veine ivih bia u morima ovisi o tim skromnim, jednostaninim organizmima, a oceani su, ba kao i kina uma, plua naega planeta. I mi emo, na kraju, proi isti put kao i alge. Ako uspijemo pokazati da Ijud-

Nelsonov Projekt globalne svijesti jedan je osobito intrigantan pri mjer snage masovne misli. Na neki su nain pokazali efekt jednak onome iz Tillerovog laboratorija. ini se da namjera uvodi red u Po lje nulte toke. No, postoji li kritina masa" ljudi, kako je Maharishi mislio? 1 koliko bi ljudi za nju bilo potrebno? Prema Maharishijevoj formuli - da e kvadratni korijen od 1% populacije koja prakticira naprednu meditaciju imati pozitivan uinak - u SAD-u bi bilo do voljno samo 1730 naprednih meditanata, a u cijelom svijetu ukupno 8084. Nelsonov rad s FieldREG aparatima navodi na zakljuak da veliina skupine nije toliko vaana kao jaina njene usredotoenosti: svaka skupina, bez obzira na veliinu, ima efekta dok su svi lanovi u stanju koncentrirane pozornosti. No, koliko ljudi treba biti u skupini da bi ona imala efekta? Koliko usredotoeni moramo biti? Dokle na utje caj see? Bilo je vrijeme da potraim vlastite odgovore na ta pitanja. Popp je na eksperiment namjere zamislio ovako: okupit emo sku pinu iskusnih meditanata iz Londona i oni e pozitivnu namjeru slati Acetabulariji acetabulum, koja je rasla u Poppovom laboratoriju u Neussu u Njemakoj. Bila sam razoarana nakon naeg razgovora o idealnom cilju namje re. U prvom pokusu eljela sam pomoi pacijentima s opeklinama, spasiti zemlju od globalnog zatopljenja. Jednostanini se organizmi jednostavno nisu uklapali u moja teatralna razmiljanja o heroizmu. Tada sam poela prouavati alge i brzo se predomislila. Iznimno \ a/ne alge izumiru zbog globalnog zatopljenja. Znanstvenici su ot-

264

265

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

u v a n a e s t o p o g i a v i j e : ci\ J r t r u m t n i

NAMjtKt

ska namjera moe spasiti uzorak algi, moda se njome moemo boriti i protiv globalnog zatopljenja. 1. oujka 2006. godine otputovala sam u Njemaku kako bih se sasta la s Poppom i njegovim kolegama u njihovom laboratoriju na otoku Museumu u Hombroichu, zapadno od Diisseldorfa. Inovativna arhi tektura otoka izgraena je kako bi sluila ekscentrinim potrebama milijunaa Karla Heinricha Miillera, koji je postao budist: nije imao gdje drati svoju ogromnu kolekciju umjetnina, pa je od amerike vojske kupio to zemljite i pretvorio ga u muzej na otvorenom. Muller je elio tamo osnovati i zajednicu umjetnika. Angairao je ki para i arhitekta Erwina Heericha i dao mu odrijeene ruke. Heerich je stvorio ogromne futuristike strukture od cigle - galerije, koncertnu dvoranu, radne, pa ak i stambene prostore i genijalno ih razmjestio po sumornom krajoliku. Sve je iskoriteno: ak i naputeni bunkeri pretvoreni su u ateljee za poznate njemake umjetnike, glazbenike i pisce, kao to su pjesnik Thomas Kling i kipar Joseph Beuys. Iza zgrada pastelnih boja, nalazi se niska zgrada isprepletenih ekverokuta, slina ogromnoj lego-kocki - to je zvanino meunarodno sredite Meunarodnog instituta za biofiziku. Popp je pristojno pri hvatio zgradu kada mu je ponuena, no smatrao ju je posve nepri kladnom za svoj rad. Nedugo nakon toga, utaborio se u jednom od skuenih metalnih bunkera, ije su tijesne tamne sobe pogodnije za mjerenje svjetlosti ivih bia. Tamo sam susrela Poppov osmerolani tim, u kojem su bili i Yu Yan, kineski fiziar, Sophie Coher, francuska kemiarka, i Eduard Van Wijk, nizozemski psiholog. U veini prostorija bili su fotomultiplikatori, velike moderne kutije prikopane na raunalo koje broji emisije fotona. U jednoj je prostoriji bila manja soba s krevetom i fotomul-

tiplikatorom za ljude. Naprava, na koju su bili najponosniji, neobi na je konstrukcija od zavarenih metalnih krugova, slina skulpturi Davida Smitha. Radilo se o Poppovom prvom fotomultiplikatoru, kojega je njegov student Bernard Ruth sastavio 1976. godine i koji se jo mogao podiiti izvanrednom tonou. Popp je bio uvjeren da se S godinama ak poboljao. Kod mjerenja suptilnih efekata kao to su siune emisije svjetlosti ivih bia vano je osmisliti test koji e proizvesti zamjetni rezultat. Dizajn naeg pokusa morao je biti vrst, tako da pozitivne rezultate odmah ne odbaci Advocatus diaboli, znanstveni proces identificira nja slabosti u znanstvenim hipotezama i objanjavanja anomalnih efekata. Ili, kako je Gary Schwartz rekao, ako ujemo kopita, prvo moramo vidjeti radi li se o konjima, a ne odmah pretpostaviti da su to zebre. U konceptu naeg pokusa morali smo se usmjeriti na efekt ukljueno-iskljueno, ukljueno- iskljueno" kako bismo izolirali promje ne uzrokovane utjecanjem na daljinu. Popp je predloio da skupnu namjeru aljemo isprekidano u pravilnim intervalima: deset minuta rada, pa deset minuta stanke, tako da primjenjujemo namjeru ne koliko puta tijekom svakog sata. Ako na pokus uspije i namjera proizvede nekakav uinak, kada rezultate ucrtamo u grafikon, dobit emo jasan, krivudavi graf. Popp se sloio s ukljuivanjem dinoflagelata u pokus. Svjetlosne emi sije tih fluorescentnih bia nevjerojatno su osjetljive na promjene. Kada ih je stavio u protresenu vodu, promjene je bilo lako registri rati. Ja sam eljela koristiti vie pokusnih subjekata. Svaki bi pred stavljao zasebni pokus i onda bismo mogli usporediti vie rezultata. Vie od jednog pozitivnog nalaza neemo smatrati pukom sreom.

266

267

E K S P E R I M E N I NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

Znanstvenici su se sloili. Takoer, ukljuili smo i malu biljku tustiku i osobu koju je Eduard preporuio. Kao to je Popp zakljuio u pokusima s Dickom Blasbandom, bilo kakve promjene lake je vidjeti kod neeg bolesnog, ije stanje poku avate popraviti, stoga smo nae pokusne kunie" trebali izloiti ne kakvom stresu. Najoitiji nain je staviti ih u neprijateljsku okolinu. Eduard i Sophie odluili su sipati ocat na dinoflagelate. Malu tustiku uznemirili su probadanjem jednog od njenih listova iglom, a ljudski je subjekt (ena) trebao popiti tri alice kave. Sloila sam se da neu nita od toga rei meditantima kako bih vidjela jesu li o njoj dobili informacije putem paranormalnih kanala. Odluili smo Acetabulariju ostaviti na miru kako bismo vidjeli mogu li nae namere utjecati na zdravi organizam. Meditanti su slali namjeru za smanjenje biofotonskih emisija i poboljanje opeg stanja organizma. Pokus se odvijao naveer, izmeu 15 i 21 h. Eduard i Sophie bi uklju ili aparate, a ja bih izabrala, unutar tog termina, tri intervala od po pola sata, za koje oni nisu znali, a tijekom kojih bi se slala skupna namjera. Iako je bilo nemogue izvesti dvoslijepi pokus (svi mi u Londonu bismo, naravno, znali kada aljemo iscjeljujuu namjeru), mogli smo osigurati jednoslijepe" uvjete i kontrolirati uvjete pokusa tako to smo se osigurali da ni znanstvenici niti na ljudski pokusni kuni" ne znaju kada se namjera alje. Raspored sam planirala otkriti svima tek nakon zavretka pokusa. Oprema je sputavala na koncept istraivanja. Fotomultiplikator ne moe neprekidno raditi est sati, pa smo ga odluili drati upaljenog 30 minuta do jednog sata, i jednako toliko ga drati iskljuenog. Me ditantima sam rekla da namjeru svim subjektima alju u periodima od deset minuta, tijekom tri termina koje sam odabrala. Eduard i

Popp traili su kvalitativne razlike u svjetlosnim emisijama. Sva ka promjena signala ili kvantne prirode fotona tijekom primjene namjere navodila bi na zakljuak da je do nje dolo zbog vanjskog utjecaja i da na pokus djeluje. Fotografirala sam nae pokusne kunie" i znanstvenike. Prije odlaska, bacila sam pogled na Acetabulariju, koja je rasla u malim loncima u adaptiranom, zamraenom hladnjaku i na dinoflagelate, koji su sliili siunim zelenim mrljicama u vodi. To su bili nai siuni sudionici koji su trebali patiti, a moda i umrijeti u ime znanosti. Nekoliko tjedana kasnije, Eduard je naao dobrovoljca: Anamarie Durr,
22

svoju kolegicu iz Nizozemske, biologinju i dugogodinju

meditanticu. Pristala je na na plan, bez obzira na svoju skeptinost. Njen je pristanak bio iznimno velikoduna gesta, jer se radi lo o mirnom, estosatnom sjedenju u zatamnjenoj sobi. Na jednoj od naih konferencija, sredinom oujka, od dobrovoljaca sam traila da sudjeluju u prvom eksperimentu namjere s iskusnim meditantima iz publike. Pripremila sam prezentaciju u PowerPointu, kako bih ih informira la o pokusu, i pojaala svoju usmenu prezentaciju, a poetak zaka zala za 28. oujka u 17.30 h u dvorani koju sam unajmila. Te je veeri, dok smo ja i moja kolegica Nicolette Vuvan krenule na vlak prema sreditu Londona, poela takva oluja da smo se morale skloniti u veu. Bile smo gotovo posve mokre, ali ja sam bila vrlo zadovoljna jer sam mislila da e nam takvo vrijeme pomoi u po kusu. Tako runo vrijeme esto je rezultat geomagnetskih ili atmo sferskih poremeaja, koji inae pojaavaju psihokinetike efekte. Kada sam, kasnije te veeri, posjetila internetsku stranicu amerike

268

269

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Dvanaesto

poglavlje:

EKSPERIMENT

NAMJERE

NOAA-e, otkrila sam da su tu veer registrirali nemirne" uvjete s dosta geomagnetske aktivnosti i oluja u svemiru. esnaest dragovoljaca pojavilo se unato nevremenu. Zamolila sam ih da popune nekoliko formulara, koji su ukljuivali i osobne infor macije, i nekoliko psihotestova koje rabe Gary Schwartz i Stanley Krippner, ukljuujui i Raspon integrativnih ishoda Arizona (Ari zona Integrative Outcomes Scale - AIOS) i Hartmannov test o gra nicama, kako bih testirala parapsiholoke sposobnosti. eljela sam sakupiti to je mogue vie podataka kako bih odredila ima li njiho vo stanje uma, parapsiholoki talent ili zdravlje ikakvog utjecaja na pokus. Objasnila sam im pokus, dala fotografije i podatke o naim poku snim kuniima" i razjasnila protokol. Trebali smo slati namjeru od 18 - 20:30 h, svakog punog sata u trajanju od deset minuta i u puni sat i 20 minuta, takoer u trajanju od deset minuta. U meuvremenu bismo se odmarali, avrljali i popunjavali formulare. Poeli smo tono u est sati. Kao i William Tiller u pokusima s cr nom kutijom, namjere sam prikazala u pismenom obliku na moni toru raunala i naglas sam ih proitala kako bi svi meditanti slali istu namjeru tijekom meditacija. Vodila sam meditaciju: usmjerila sam nas na svaki ciljani subjekt, pokazivala njihove slike na ekranu i naglas itala reenicu koja je odailjala nau namjeru za smanjenje biofotonskih emisija i poboljanje opeg stanja. Naa zajednika energija odmah je postala opipljiva i s vremenom se pojaavala. Michael, jedan od lanova nae skupine, predloio je da alge zovemo Dino" i Tabu", kako bismo s njima uspostavili ne kakvu povezanost. Iako nitko nije imao prijanjih iskustava s tele patijom, neki sudionici dobivali su informacije o naim subjektima,

a osobito o Annemarie. Nekoliko meditanata bilo je uvjereno da je pjevaica amaterka i da ima stalnih problema s grlom. Isabel je mi slila da pati od problema probavnog ili genitalnog trakta. Michaelu, Nijemcu, stalno je padala na pamet fraza im Schutz der Dunkelheit (pod zatitom tame") i mislio je da to znai da je umotana u neka kav pokriva. Amy je rekla da je primila mentalnu sliku Annemarie kako drijema umotana u mekani pokriva. Takoer je bila uvjerena da je Annemarie pojela neto loe i da je boli eludac. Mnogi su meditanti osjetili vezu s malom tustikom i Tabuom", a Pe ter je mislio da Acetabularia najbolje reagira na namjere - no, veina skupine najtee je uspostavljala kontakt s Dinom". Svi smo imali snaan osjeaj svrhe i na trenutak smo izgubili osje aj individualnosti. Do kraja veeri, odbacila sam vlastite sumnje o istraivanju i primisli o tome kako je na napor pomalo smijean. Iako nismo iscjelitelji, osjeali smo da se dogodila neka vrsta iscje ljenja. Kada sam se vraala kui, mislila sam da je na rad sigurno urodio plodom. Nekoliko dana kasnije, Poppu sam poslala na raspored meditiranja, tako da moe kompilirati nae rezultate. Takoer sam razgovarala s Annemarie. Neki od naih ekstrasenzornih dojmova bili su toni. Istina je da joj je pjevanje hobi i da povremeno pati od blokiranog grla. Iako inae nije imala problema sa elucem, te joj je veeri bilo zlo jer je Eduard inzistirao da popije tri alice kave. Nije navikla piti kavu poslije podne jer kasnije ne bi mogla spavati, no tijekom naeg pokusa povremeno je zadrijemala i te je noi vrsto spavala. Opisala je trnce koje je te veeri osjeala u vrijeme kada smo joj slali namjeru. Meutim, nismo u svemu bili toni: nije vegetarijanka i nikada nije sluala niti pjevala Vivaldijeve skladbe.

270

2/1

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r t

Eduard je pri analizi tih podataka prouavao intenzitet svjetlosti i nje gov otklon od simetrije: normalne svjetlosne emisije ivog bia, kada su prikazane kao Gaussova krivulja, potpuno su simetrine. Takoer, traio je odstupanja u kurtosisu (koeficijentu spljotenosti) ili uobia jenoj zailjenosti" raspodjele. Visoki kurtosis znai iljastu razdiobu. Kada se emisije ucrtaju u graf, normalna najvea distribucija jednaka je nuli - vee i manje vrijednosti meusobno se ponitavaju. Nakon pregleda naih dvanaest perioda - est puta smo slali namjeru i est puta se odmarali - nisu ustanovljene promjene u jaini svjetlosti. No, naao je velike promjene u koeficijentu asimetrije (od 1,124 do 0,922), koje pokazuju nedostatak uobiajene simetrije i u koeficijentu spljotenosti (od 2,403 do 1,581) emisija. Neto u svjetlosti potpuno je izmijenjeno. Eduard je bio uzbuen zbog rezultata. Slagali su se s onima koje je uo io tijekom svog istraivanja iscjelitelja kada je testirao utjee li iscje ljivanje i na bia oko iscjelitelja. U svom je istraivanju, kada je stavio alge s brojaem fotona kraj iscjelitelja, tijekom 36 seansi iscjeljivanja, otkrio da se broj fotona alge drastino promijenio. Dolo je do velikih promjena ciklikih komponenti emisija. Njegovo maleno istraivanje pokazalo je kako iscjeljenje mijenja svjetlosne emisije svega to mu se nae na putu. Sada je otkrio isti efekt kada su obini ljudi namjeru
23

je razradio metodu poinjanja od nule, tako daje svaki otklon od nor malnog ponaanja lako vidljiv. Stoga je mogao odrediti da li promjena znai poveanje ili smanjenje biofotonskih emisija. Broj emisija, koji je zatim ucrtao u graf, oznaavao je bilo kakav otklon od normale. U sva tri sluaja nai su pokusni kunii" pokazali znaajno smanje nje fotona tijekom meditacija, u odnosu na kontrolne periode. Di noflagelate je kiselina na kraju ubila (moda je zato bilo tako teko uspostaviti kontakt s njima). No, Popp je tvrdio da je njihova reakcija (smanjenje emisije za skoro 140 000) bila bitno razliita od reakcije umirueg organizma. Acetabularia je jae reagirala od male tustike, moda zato to nije morala prevladavati stres (544 emisije manje no inae), dok je mala tustika imala 65,5 emisija manje. Igla joj je bila zabodena u list tijekom cijelog pokusa. Rezultate je ucrtao u graf, crvenim oznaio periode slanja namjer i poslao ih na moju e-mail adresu. Doista, stvorili smo krivudavi ,,cikcak" efekt. Popp je u svom izvjeu napisao da tijekom meditacije postoji tenja ka sputanju reakcija", koja se slagala s vremenom slanja namjere. Kod Acetabularije smo uzrokovali smanjenje za 573 emisije, a poveanje za samo 29. Na mali pokus proizveo je jak iscjeljujui uinak - znaajno smanje nje ive svjetlosti. Takoer, efekt je i s tako velike udaljenosti bio isti kao da je iscjelitelj iscjeljivao u istoj prostoriji. Namjera nae skupine proizvela je svjetlost jednaku svjetlosti iscjelitelja. Ubrzo sam otkrila da su moji dobrovoljci idealni kandidati za esperiment namjere. Prema formularima koje su popunili, meditirali su u prosjeku 14 godina i rezultati njihovih psiholokih testova pokazali su mi da, kao skupina, imaju vrlo tanke granice, skloni su optimizmu, odlinog su zdravlja i imaju snane emocije.

slali s udaljenosti od gotovo 500 km. Fritz Popp mi je 12. travnja poslao podatke o algama, dinoflagelatima i maloj tustiki. Iako su ga na prvi pogled rezultati razoarali, promi jenio je miljenje nakon nekoliko prorauna. Inae e se svako ivo bie prilagoditi stresu i njegove visoke svjetlosne emisije e se sma njiti kada se navikne na nove ivotne okolnosti. Pop je taj fenomen trebao nekako kontrolirati kako bi dobio prave rezultate. Matematiki

272

273

t K b f t K I M b N I N A M J b K t / Lynne M c l a g g a r t

Pokus je bio u mnogim aspektima nerazraden: testirali smo etiri organizma, od kojih su neki bili pod stresom, a jedan je uginuo. Ko ristili smo kontrolne periode, ali ne i kontrolne subjekte. I Eduard i Popp upozorili su me da ne obraam pozornost na to: moramo biti sigurni da su promjene koeficijenta asimetrije i koeficijenta spljotenosti stvarne. To znai da pokus moramo nekoliko puta ponoviti", tvrdio je Eduard, a Popp je napisao: Unato tendencijama rezultata, ne usuujem se uzeti ih u obzir kao dokaze." Usprkos tim upozorenjima, injenica je da smo postigli znaajan efekt. Zapravo, nije me iznenadilo to smo postigli pozitivan re

ma irom svijeta, pokazalo je da se izmeu ivih bia stalno dogaa izmjena podataka i da su misli samo jedan oblik energije. Stotine drugih sastavilo je uvjerljive postavke, koje ukljuuju ak i najnevjerojatnije efekte kao to je utjecanje s vremenskim pomakom. Ne moemo vie sami sebe vidjeti kao izolirane od vlastite okoline, a svoje misli kao privatne, samostalne funkcije individualnog mozga. Deseci znanstvenika napisalo je tisue radova, u znanstvenoj litera turi s vrstim dokazima, o snanom utjecaju misli na svaki aspekt naih ivota. Stalno oblikujemo vlastiti svijet, kao promatrai i stvo ritelji. Svaka misao koju imamo, svaki sud koji donesemo, ima uin ka. Svjesni um u svakom trenutku percepcije odailje namjeru. Te spoznaje navode nas da razmotrimo samu prirodu naeg postoja nja i veze sa svijetom. Moda emo morati razmisliti o efektima sva ke svoje misli, bila ona izreena ili ne. Naa veza sa svijetom nastavlja se ak i u tiini. Takoer, moramo shvatiti da te zamisli vie ne potjeu od nekolicine ekscentrinih pojedinaca. Snaga misli temelj je mnogih cijenjenih disciplina u svim sferama ivota, od alopatske medicine do sporta. Suvremena medicina treba u potpunosti cijeniti ulogu namjere u is cjeljivanju. Lijenici esto govore o placebo efektu" kao o iritantnoj zapreci u dokazivanju uinkovitosti medikamenata. Vrijeme je da u potpunosti razumijemo i iskoristimo snagu placeba. Um je bezbroj puta pokazao da je jai od najjaih lijekova. Morat emo na nov, udesniji nain gledati na vlastitu fiziologiju. Tek sada poinjemo razotkrivati na ogromni, neiskoriteni poten cijal: nevjerojatnu mo ljudskog bia da utjee na svijet oko sebe. Taj potencijal je svaije pravo. Nae su misli moda neiscrpan i jedno stavan izvor pomou kojega moemo usmjeriti svoj ivot, izlijei-

zultat. Popp, Schlitzova, Schwartz i njihovi kolege preko trideset su godina skupljali nepobitne dokaze pomou drugih, nevjerojatnih pokusa. Pionirska istraivanja o prirodi ljudske svijesti naglavce su izvrnula sva znanstvena saznanja koja smo do tada uzimali zdravo za gotovo. Ta otkria daju nam uvjerljive dokaze daje sva tvar meu sobno povezana spletom utjecaja, koji prevladava zakonitosti kojima smo nekada u potpunosti vjerovali. Znaaj rezultata tih pokusa protee se i dalje od potvrivanja ekstrasenzornih moi u parapsihologiji. Oni su velika prijetnja suvremenoj znanosti. Otkria Toma Rosenbauma, Sai Ghosh i Antona Zeilingera, koja govore o kvantnim efektima u opipljivom svijetu, moda oznaavaju kraj podjele izmeu fizikalnih zakonitosti za makrokozmos i zakonitosti za kvantne estice i poetak je jedinstvenog pra vilnika za sve. Naa definicija fizikog univerzuma kao skupa odvojenih predmeta, naa definicija sebe kao jednog od tih predmeta, pa ak i nae osno vne definicije vremena i prostora - sve to morat e proi reviziju. Najmanje etrdeset vrhunskih znanstvenika, u akademskim centri-

274

275

D v a n a e s t o p o g l a v l j e : bKbPfcKIMENT NAMJERE

ti se, oistiti nae gradove i uljepati planet. Kao zajednica, imamo mo poboljanja kvalitete zraka i vode, statistiku kriminala i nesrea i obrazovanja nae djece. Jedna dobro usmjerena misao mogla bi biti njena, ali uinkovita metoda preuzimanja globalnih interesa u nae ruke. Ta saznanja mogu nam vratiti osjeaj individualne i kolektivne moi, koji nam je otet uglavnom zahvaljujui svjetonazoru suvre mene znanosti, koja nas prikazuje kao odvojena i nepovezana bia. Razumijevanje snage svjesne misli moglo bi znanost pribliiti reli giji kroz nalaenje dokaza o intuitivnoj spoznaji, koju osjea veina nas: biti iv znai biti daleko vie od skupa elektrinih i kemijskih signala. Moramo se otvoriti prema mudrosti starih naroda, oni imaju intu itivno razumijevanje namjere. Gotovo sve drevne kulture govore o ujedinjenom energetskom polju, slinom Polju nulte toke, koje sve u svemiru dri u svojoj nevidljivoj mrei. Te kulture razumiju nae mjesto u toj hijerarhiji energije, kao i vanost briljivog odabira vre mena i mjesta. Suvremena znanost o utjecanju na daljinu konano je nala dokaze za drevna intuitivna vjerovanja o ukazanjima, iscje ljenju i snazi misli. Bilo bi pametno slijediti njihov primjer i svaku misao smatrati svetim fenomenom koji moe preuzeti fiziki oblik. I suvremena znanost i drevne kulture mogu nas nauiti kako rabiti nevjerojatnu mo namjere. Kada bismo mogli nauiti kako svoj po tencijal iskoristiti na pozitivan nain, mogli bismo poboljati svaki aspekt svog ivota. Medicina, lijeenje, obrazovanje, ak i interakci ja s tehnologijom, mogle bi profitirati od boljeg razumijevanja po vezanosti naeg uma s njima. Ako ponemo shvaati iznimnu mo ljudske svijesti, bolje emo razumjeti sami sebe.

No, o prirodi namjere postoji jo puno pitanja. Pionirska znanost je umjetnost propitivanja nemogueg. Sva naa dostignua u povijesti rezultat su postavljanja nevjerojatnih pitanja: to ako kamenje padne s neba? to ako ogromni metalni predmeti mogu pobijediti gravita ciju? to ako Zemlja nije ravna ploa? to ako vrijeme nije apsolutno, ve ovisi o vaem poloaju? Sva otkria o namjeri i utjecanju na dalji nu rezultat su jednog naizgled apsurdnog pitanja: to ako nae misli mogu utjecati na svijet oko nas? Prava znanosti, bez straha od tamnih kuteva neznanja, uvijek po inje s nepopularnim pitanjem, ak i ako nema nade za brzi odgo vor - ak i ako bi taj odgovor negirao sva naa cijenjena vjerovanja. Znanstvenici koji se bave istraivanjem svijesti moraju stalno posta vljati nepopularna pitanja o prirodi uma i o njegovoj snazi. Kod sku pnih pokusa, postavit emo najnevjerojatnije pitanje: to ako skupna misao moe iscijeliti udaljeni cilj? To je kao da pitate: Moe li misao iscijeliti svijet? To je bizarno pitanje, no najvaniji dio znanstvene potrage je volja za postavljanjem pitanja. Kao to je Bob Barth, iz Ureda za istraivanje molitve, komentirao kada su ga upitali treba li nastaviti s istraivanjem molitve nakon Bensonovog STEP-a: Ne moemo nai odgovore ako ne postavljamo pitanja." Tako emo i mi poeti s pokusima: bez straha od postavljanja pitanja, bez obzira na odgovor.

276

277

Trinaesto poglavlje VJEBANJE NAMJERE

Do sada smo se u ovoj knjizi bavili znanstvenim dokazima o moi na mjere. No, mo namjere u svakodnevnom ivotu nije testirana. Veliki broj knjiga napisan je o snazi ljudskog bia u manifestiranju vlastite stvarnosti koje, iako su nam dale mnoge intuitivne istine, nisu ponu dile puno znanstvenih dokaza. Koliku mo zapravo imamo u oblikovanju svakodnevnog ivota? Kako je moemo uporabiti, individualno i kolektivno? Do koje se mjere mo emo iscijeliti i ivjeti sretnijim, svrhovitijim ivotom? Zato mi treba vaa pomo. Svrha je ovog dijela knjige odrediti prakti ne namjere snage misli, i u tom ste dijelu vi moj partner u istraiva nju. Iako je mo namjere takva da sva usredotoena volja moe imati uinke, znanstveni dokazi nam govore da ete biti uspjeniji to ste koherentniji", u znanstvenom smislu te rijei. Kako biste imali naj jae uinke, morate odabrati pravo mjesto i vrijeme, umiriti svoj um, nauiti se usredotoiti, uskladiti se s ciljem svoje namjere, vizualizirati i mentalno isprobavati. Vjerovanje da e pokus djelovati takoer je kljuno. Veina ljudi ima slabu mentalnu koherenciju. Hodamo uokolo uro njeni u fragmentirane i neskladne misli. Postat ete koherentniji samo ako nauite iskljuiti tu besmislenu untarnju buku koja se uvijek usre-

281

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r l

T r i n a e s t o p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE

dotouje na prolost ili na budunost, a nikada na sadanjost. S vre menom ete postati vjetiji u tome, ba kao to atletiari koji svaki dan vjebaju s vremenom mogu sve vie. Sljedee vjebe pomoi e vam da postanete koherentniji i uinkovitiji u koritenju namjere i u naim skupnim eksperimentima namjere. Mislite o namjerama kao o veim i manjim planovima. Vee planove provodite u fazama tako da postupno aljete namjere koje e vam po moi. Ponite sa skromnim ciljevima - neim ostvarivim u prihvatlji vom vremenskom rasponu. Ako imate dvadeset kilograma previe, ne moete ve idui tjedan nositi konfekcijski broj 38. No, imajte svoj veliki plan na umu i postupno radite na pribliavanju njemu. Tako er je vano prevladati svoj prirodni skepticizam. Moda se ideja da misao moe utjecati na va fiziki svijet ne uklapa u va pogled na svijet, ali isto biste mislili i za gravitaciju, da ivite u srednjem vije ku.

Ako ne ivite u planinama, bilo bi pametno instalirati ionizator. Vrije me poluraspada iona (vrijeme tijekom kojeg ioni zrae) ovisi o stupnju zagaenosti zraka. to je zrak istiji, njihovo vrijeme poluraspada je due ako postoji izvor ionizacije, npr. tekua voda. Najbolje koliine iona su: u nenastanjenoj prirodi, daleko od industrijaliziranih podru ja blizu tekue vode, kao to su tu ili slap u prirodnim stanitima na Suncu - Sunce je prirodni ionizator nakon oluja u planinama.

Najgora mjesta su: zatvoreni prostori s puno ljudi blizu televizije i slinih elektrinih naprava koje stavraju elek trine emisije jaine do 11 000 V i izlau sve u svojoj blizini

Odaberite prostor za namjeru Brojne znanstvene studije govore da prilagoeni prostor pojaava vau namjeru. Odaberite udobno mjesto. Rijeite se nepotrebnih predmeta i prilagodite ga sebi s jastuiima, namjetajem, tako da postane vae utoite - mjesto na kojem moete mirno sjediti i me ditirati. Ako elite, posluite se svijeama i mirisnim tapiima. Nekome je korisno napraviti neku vrstu oltara" na koji se moe usredotoiti s inspirativnim predmetima i fotografijama. ak i ako fiziki niste u svom kutku, moete ga vizualizirati svaki put kada elite slati namjeru.

pozitivnom naboju u gradovima blizu industrija u smogu, magli, praini.

to je manja vidljivost, manja je i koncentracija iona. Smanjena vidlji vost uzrokovana je brojnim velikim esticama na koje se ioni iz zraka lako uhvate. Za nas koji ivimo u gradovima, biljke ili mali vodoskok poboljat e razinu iona. U vaem prostoru ne smije biti raunalo ili sline elektrine naprave.

282

283

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Trinaesto

poglavlje:

VJEBANJE

NAMJERE

Akumuliranje energije

manifestacija istine, sam univerzum); ranih sedamdesetih godina prolog stoljea mnogi su ljudi koji su prakticirali

Kako biste maksimalno akumulirali energiju, prvo morate svoje modane valove usporiti do meditativnog ili alfa" stanja lagane meditacije ili sna - kada mozak emitira frekvencije (mjerene EEGom) od 8-13 Hz. Sjednite u udoban poloaj. Mnogi ljudi vole uspravno sjesti u sto licu s tvrdim naslonom i ruke staviti na koljena. Moete sjesti i na pod i prekriiti noge. Ponite polako i ritmino disati: udiite kroz nos i izdiite kroz usta, i to tako da duljina udisaja i izdisaja bude jednaka. Opustite trbuh, a onda ga polako uvucite, kao da elite da vam dodirne kraljenicu. Tako ete biti sigurni da diete kroz dijafragmu. Ponavljajte to svakih 15 sekundi, ali pazite da se ne napinjete previ e. Neka vjebe traju tri minute. Postupno ete moi vjebati i po 5 do 10 minuta. Usedotoite se na disanje. Vjebajte redovito - to je osnova vae meditativne prakse. Kako biste uli u alfa stanje, kao to budisti kau, najvanije je smi riti um. esto je posve nemogue ne razmiljati ni o emu. Nakon to uete u alfa stanje pomou koncentriranja na disanje ili na neki predmet, veina kola meditacije preporuuje da naete neto na to se moete usredotoiti, a to e va um drati mirnim. To moe biti: tijelo i njegove funkcije ili disanje vae misli, koje zamiljate kako kraj vas plove na leteem sagu i nisu u vama mantra, kao u T M - u : obino se radi o rijei, npr. om (Polje" u budizmu), ah (univerzalna ivotna istina) ili hum (fizika

TM

rabili mantru ah-om

brojevi - stalno brojanje, unaprijed ili unazad glazba - obino repetitivna kao Bach ili pjevuenje jedan ton, npr. australskog didgeridooa bubanj ili zveka, zvukovi koje su rabile mnoge tradicio nalne kulture kako bi umirile um molitva, npr. s krunicom, budui da ponavljanje zvukova umiruje um.

Vjebajte sve dok ne budete mogli ostati usredotoeni na neki od gore navedenih primjera due od 20 minuta.

Maksimalna jaina

Akumuliranje energije znai maksimalno obraanje pozornosti na svaki trenutak. Jedan od najsigurnijih naina za razvijanje te vjeti ne je vjebanje osvijetenosti. Tu drevnu tehniku je oko 500. godine prije Krista uveo Shakyamuni Buddha, osniva budizma. Radi se o disciplini kod koje ste svjesni svakog trenutka i svih dogaanja u sebi i oko sebe. Takva vrsta meditacije zahtijeva pomno praenje koncentracije, koja mora ostati u sadanjosti. S vremenom ete moi uutkati stal nu unutarnju buku svoga uma i usredotoiti se na osjetilno isku stvo, koliko god ono bilo svakodnevno i obino - radilo li se o obi nom obroku, zagrljaju, boli ili ak uklanjanju mucice s veste. To je

284

285

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

kao da imate dobrohotnog roditelja u sebi koji bira na to ete se usredotoiti i, ako zalutate, vrati vas na pravi put. S vremenom e takva meditacija poboljati vau vizualnu per cepciju i sprijeiti vas da postanete neosjetljivi na svakodnevna iskustva. Jedan od problema pri uvoenju takve meditacije u sva kodnevni ivot je to se ona obino pouava na mjestima gdje ste slobodni meditirati satima ili se usporeno baviti eljenim akti vnostima dok meditirate. Ipak, postoji vie naina za prilagoavanje tradicionalnih metoda u primjeni namjere: kada postignete alfa stanje", tiho zamijetite, to preciznije m o ete, sve to se dogaa u vaem umu i tijelu. Obratite pozornost na ono to jest, a ne na ono to biste eljeli ili to je najugodnije. Ne potiskujte negativne misli ako se pojave. Dobar nain za fokusiranje uma na sadanjost je koncentriranje na poloaj svoga tijela. Od kljune je vanosti da osvijetenost razlikujete od koncentra cije: najvanija je razlika nedostatak suda o iskustvu. Nalazite se u svakom trenutku, bez emocionalnih konotacija i bez prisjea nja prolosti. Nema boljeg" i loijeg". Budite svjesni mirisa, tekstura, boja i osjetilnih dojmova koje doivljavate. Kako soba mirie? Kakav okus imate u ustima? Kako osjeate podlogu na kojoj sjedite? Budite svjesni svega to se dogaa u vama i izvan vas. Kada se uhvatite kako prosuujete ono to vidite, pomi slite u sebi: Razmiljam", i vratite se opaanju. Jednostavno sluajte zvukove u sobi: buku iz vodovodnih cijevi, trubu automobila, lajanje psa, avion. Prihvatite sve zvukove - buku, kaos ili tiinu - bez prosuivanja.

Zamijetite druge stimulanse u sobi: boju" dana, svjetlo u sobi, kretanje koje se odvija ispred vas, osjeaj mirnoe.

Pokuajte se ne truditi. Radite na odbacivanju oekivanja i stremljenja k rezultatima.

Prihvatite sve to se dogaa bez prosuivanja. To znai odbacivanje miljenja i interpretacije svega to se oko vas dogaa. Uhvatite sami sebe kako se odreenih stajalita drite, a neke odbacujete. Prihvatite svoje osjeaje i isku stva, bila ona pozitivna ili negativna.

Nemojte uriti. Ako morate uriti, urite osvijeteno. Osjetite to u potpunosti.

Uvoenje osvijetenosti u svakodnevni ivot

Dokazi govore da slanje namjere moete poboljati ako razvijate osvijetenost u svakodnevnom ivotu. Psiholog dr. Charles Tart, jedan od svjetski poznatih strunjaka za izmijenjena stanja svije sti, ima nekoliko savjeta:
1

Tijekom dana povremeno uzmite stanke kako biste osvi jestili sve to se dogaa u vama i iko vas.

Kada osjetite da vam koncentracija pada, usredotoite se na svoje disanje.

Budite svjesni i najbanalnijih aktivnosti, npr. pranja zubi ili prijanja.

Ponite s malom vjebom, kao to je uzimanje kaputa i odlazak u etnju, tijekom koje ete biti posve usredotoe ni na svoje radnje.

286

287

EKSPERIMENT NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

T r i n a e s t o p o g l a v l j e : VJEBANJE NAMJERE

Radite mentalne biljeke tijekom svake aktivnosti, npr: oblaim kaput", otvaram vrata", veem cipele".

Vjebajte osvijetenost dok ekate u redu. Osjetite samo ekanje - nemojte se usredotoiti samo na ono to eka te. Budite svjesni svojih kretnji i misli.

Koristite

osvijetenost

svakodnevnim

situacijama.

Kada kuhate veeru ili perete zube, budite svjesni mirisa, tekstura, boja i osjetilnih dojmova. Paljivo promatrajte svog partnera, djecu, ljubimce, pri jatelje i kolege. Pomno ih gledajte bez prosuivanja. Tijekom neke aktivnosti, npr. doruka, recite djeci da pomno prate (bez razgovaranja) svaki njen aspekt. Usre dotoite se na okus hrane. Gledajte njenu boju i tekstu ru. Koliko su hrskave kukuruzne pahuljice? Kakav je sok dok vam klizi niz grlo?Postanite svjesni mirisa i zvukova oko sebe. Kakve osjeaje imate u tijelu dok gledate sve to? Sluajte kako va ivot zvui - svi zvukovi koji vas sva koga dana okruuju. Kada vam se netko obrati, sluajte zvuk njegovog glasa i ono to govori. Ne odgovarajte dok ne prestane priati. Vjebajte osvijetenost u svakoj aktivnosti: u hodanju ulicom, tijekom vonje automobilom, u vrtu. Ako radite te vjebe i sretnete nekog poznatog, nemojte zapoeti razgovor. Pozdravite se, rukujte i ostanite u sa danjosti. Koristite osvijetenost kada ste jako zauzeti ili ste pod pritiskom roka. Zamijetite kako je uriti i to se dogaa kada ste u takvoj situaciji. to se dogaa s vaom ravno teom? U takvim situacijama promatrajte sami sebe. Mo ete li ostati u svom tijelu kada naporno radite?

Nemojte razmiljati o svojim problemima. Nosite se samo s onim problemima koji su neposredno ispred vas.

Stapanje s drugim"

Istraivanja pokazuju da je dodir ili ak usredotoenost na srce ili suosjeanje snano sredstvo usklaivanja modanih valova dvoje ljudi. Kada se dvoje ljudi dodirne dok su puni ljubavi, koherentni" otkucaji srca jednog mogu utjecati na mozak dru goga.
2

Prije nego to poaljete namjeru, vano je otvoriti empatijsku vezu s predmetom namjere. Uspostavite vezu pomou sljedeih tehnika: Prvo pokuajte s nekim s kim ve imate jaku vezu: s par tnerom, djetetom, bratom, sestrom, dragim prijateljem. Ako nekoga ne poznajete tako dobro, razmijenite pre dmet ili fotografiju. Upoznajte tu osobu. Idite s njom u etnju. Provedite pola sata u zajednikoj meditaciji. Zamolite osobu da se otvori vaoj namjeri. Ako aljete namjeru neemu to nije ovjek ili neemu neivom, takoer moete uspostaviti vezu. Saznajte sve to moete o predmetu svoje namjere, bila to biljka, i votinja ili neivi predmet. Neka bude kraj vas neko vri-

288

289

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

irmaesto

poglavlje:

VJEBANJE

NAMJERE

jeme prije slanja namjere. Morate biti dobri prema tome - radilo se o raunalu ili o kopirnom aparatu.

oko sebe: prosjacima, siromatvu, tragediji i tuzi koju vidi mo na televiziji: Nemojte tratiti ljubav i tugu koja iz nje dolazi: im osjetite suo sjeanje u sebi, nemojte ga potiskivati. Budite ranjivi, iskoristite

Budite suosjeajni

taj kratak nalet suosjeanja kako biste uli duboko u svoje srce; meditirajte o njemu, razvijajte ga i produbljujte. Kroz takva ete

Posluite se sljedeim metodama kako biste potakli osjeaj opeg su osjeanja tijekom seansi slanja namjere: Usredotoite se na svoje srce, zamislite kako mu aljete svje tlost. Zamislite kako se ta svjetlost iri iz srca po cijelom tije lu. Poaljite sami sebi misao punu ljubavi, na primjer: Neka budem dobro i ivim bez patnje." Pri izdisaju zamislite kako svjetlo zrai iz vaeg srca. Pomisli te: Cijenim ljubaznost i ljubav svih ivih bia. Neka svi budu dobro." Budisti preporuuju da se prvo sjetite svih koje voli te, zatim se sjetite dobrih prijatelja, poznanika i onih koje ne volite. U svakoj fazi ponovite: Neka budu dobro i neka ne pate. Usredotoite se na ljubaznost i suosjeanje za sva iva bia i doprinos koji vai voljeni imaju u vaem blagostanju. Na kraju, svoju poruku suosjeanja poaljite svim ivim biima. Vjebajte mijenjanje uloga sa svojim voljenima. Zamislite kako je biti va partner, roditelj, dijete. Stavite se na mjesto svojih voljenih i zamislite kako bi bilo svijet vidjeti kroz nji hove oi, s njihovim strahovima, nadama, snovima. Razmi slite kako biste vi reagirali. jerome Stone citira Sogyala Rinpochea, autora The Tibetan Book of Living and Dying,* koji sugerira otvaranje srca patnji

djela shvatiti koliko ste bili neosjetljivi na patnju...

Tijekom slanja namjere, ako pokuavate nekoga iscijeliti, pokuajte se zamisliti na njegovom mjestu. Zamislite kako je njemu i kako je biti u takvoj krizi. Pokuajte imati suosje anja za njegovu patnju: pitajte se kako bi vama bilo u takvoj situaciji i kako biste htjeli biti iscijeljeni.

Sada usmjerite misli pune ljubavi predmetu svoje namjere. Ako je osoba s vama, drite je za ruku.

Izjavljivanje namjere

U svom meditativnom stanju jasno izjavite svoju namjeru. Iako mnogi ljudi esto koriste konstrukcije: Uvijek sam bio/bila" Uvijek sam bila zdrava" - ja vie volim sadanje vrijeme; u slanju namjere na cilj" dobro ju je poslati u obliku ve ispunjene elje. Na primjer, ako pokuavate iscijeliti bol u kriima, moete rei: Kria me ne bole i lako se kreu." Oblikujte namjeru kao pozitivnu izja vu: neete rei, Neu imati nuspojave", ve ivjeti u bez nuspojava."

290

291

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Trinaesto

p o g l a v l j e : VJEBANJE

NAMJERE

Budite o d r e e n i

dodirima ili u odnosima izmeu predmeta. Vaa mentalna proba ovisit e o razvijenosti pojedinih osjetila u vaem mozgu.

Izgleda da jasno izreene namjere najbolje djeluju. Neka vae namje re budu jasno odreene i usmjerene - to detaljnije, to bolje. Ako po kuavate iscijeliti etvrti prst lijeve ruke svog djeteta, budite odreeni i, ako je mogue, identificirajte problem. Recite cijelu namjeru i recite to biste htjeli promijeniti, kod koga, kada i gdje. Imate set pianja na koje trebate odgovoriti: tko, to, kada, gdje, zato i kako. Moete i nacrtati svoju namjeru ili napraviti kola od fotografija ili isjeaka iz asopisa. Stavite to negdje u svoje vidno polje i esto u to gledajte.

Kod naeg primjera iscjeljenja bolova u leima, zamislite se bez boli i kako uivate u vjebama i kretnjama koje volite. Vidite sami sebe kako ustro eete bez boli. Upamtite osjeaj da ste ivi i da vas nita ne boli. Osjetite svoja gipka leda - iznutra i izvana. Osjetite kako trite. Odaberite druge osjeaje koji idu u prilog lijeenju vaih lea. Ako aljete namjeru za iscjeljenje nekog drugog, provedite sve aspe kte iscjeljivanja, ali zamislite sebe u njihovim leima. aljite namjeru njihovim leima.

Vjebanje vizualizacije

Mentalna proba

Vizualizaciju moete vjebati tako to ete prvo ui u meditativno stanje i prizvati ove slike to potpunije moete:

Kao i kod elitnih sportaa, najbolji nain za slanje namjere je vizualiziranje eljenog ishoda sa svih pet osjetila u stvarnom vremenu. Vizualizacija znai koritenje mentalnih slika i unutarnjih poruka kako bi se postigao odreeni cilj. Moe se koristiti za sve ishode - popra vljanje ivotne situacije, posla, veze, fizikog stanja, zdravlja, stanja uma (od negativnog u pozitivno), pogleda na ivot, aspekata vlastite osobnosti. Pomou vizualizacije moete nekome drugom slati na mjeru. Slina je hipnozi. Unaprijed planirajte mentalnu sliku ishoda vae namjere. Mnogi vje ruju da pri vizualiziranju morate jasno vidjeti" sliku u glavi. No, za namjeru nije nuno imati jasnu mentalnu ili ikakvu sliku. Dovoljno je samo razmiljati o namjeri, bez mentalne slike, i jednostavno stvo riti dojam, osjeaj ili misao. Neki misle u slikama, neki u zvukovima,

Omiljeni obrok u kojem ste nedavno uivali: Moete li se sjetiti mirisa i okusa koje najvie volite?

Vaa spavaa soba. Mentalno proetajte kroz nju i prisjetite se detalja - mekoe prekrivaa, zavjesa, saga. Ne morate vi djeti cijelu sobu, dovoljan je i detalj.

Nedavni sretni trenutak s voljenom osobom ili s djetetom. Sjetite se najjasnijih osjeanja i slika.

Zamislite sebe kako trite, vozite bicikl, plivate ili vjebate u teretani. Pokuajte osjetiti to kretanje.

Vaa omiljena glazba: pokuajte glazbu uti u sebi. Nedavno iskustvo s intenzivnim fizikim osjetilnim dojmo vima: skok u bazen ili u ocean, parna kupelj, osjeaj snijega ili kie ili voenje ljubavi. Pokuajte ih ponovno proivjeti.

292

293

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

Trinaesto

poglavlje:

VJEBANJE

NAMJERE

Kako biste vizualizirali svoju namjeru, unaprijed je paljivo razra dite: Svorite sliku eljenog rezultata u glavi. Zamislite da ve po stoji, a vi ste dio njega. Zamislite tu situaciju sa to vie osjetilnih detalja (kako mi rie, kako izgleda...) Razmiljajte o njoj na pozitivan, optimistian nain: poslui te se mentalnim izjavama ili afirmacijama koje potvruju da se to dogodilo ili se upravo dogaa (a ne da e se dogoditi u budunosti). Ako netko, na primjer, ima problema sa srcem, ponavljajte: Moje srce je zdravo." Kod iscjeljivanja, pokuajte zamisliti iscjeljujuu energiju (moda u obliku bijelog svjetla ili vaeg osobnog boanstva) kako vas ispunjava i iscjeljuje bolesni dio vaeg tijela. Ako je za vas vana borba dobra i zla, zamislite pozitivne" stani ce kako ubijaju negativne". Inae, moete zamisliti bolesne stanice kako postaju zdrave ili zamislite itavo tijelo s odre enim, trenutano bolesnim dijelom, u savrenom zdrav stvenom stanju. esto zamiljajte kako ste savreno zdravi i obavljate svoje svakodnevne aktivnosti. Naite sliku zdravog dijela tijela na internetu i tako zamiljajte i svoje tijelo. Ako trpite bol, zamislite ivane zavretke u svom tijelu i gledajte" kako svakim dahom unosite iscjeljujuu energiju koja tee kroz vae miie i krv i dolazi do ivaca, koje onda umiruje i iscjeljuje. esto aljite te vizualizacije - i tijekom meditacije i inae.

Vjera

Brojni dokazi placebo efekta pokazuju nevjerojatnu mo vjere. Vjera u mo namjere od kljune je vanosti. Budite odluni u koncentraciji na eljeni ishod i nemojte sebi doputati pomisao na neuspjeh. Takve misli odmah odbacite. Ako namjeru aljete nekome tko ne vjeruje u nju, razgovarajte s tom osobom o znan stvenim dokazima u Eksperimentu namjere" i u ostaloj litera turi. Vano je da dijelite ista vjerovanja. Herbert Benson vjeruje da su redovnici mogli postii tako dobre rezultate jer su koristili rijei ili fraze koje su izraavale njihova najdublja vjerovanja.
5

M a k n i t e se u s t r a n u

U istraivanjima meditacije, medija i iscjelitelja, ljudi koji su uspjeni u namjeri zamiljaju sebe i osobu koju iscjeljuju u jedin stvu sa svemirom. Dok ste u meditativnom stanju, uite u pro stor u kojem je oslabljen va osjeaj individualnosti i gdje osjeate stapanje s predmetom vae namjere i s Poljem. Oblikujte svoju namjeru, jasno je izrecite i zaboravite na ishod. Moete osjetiti kako namjeru preuzima sila izvan vas. Zavrite svoju unutarnju meditaciju sa zamolbom i maknite svoj ego u stranu. Zapamtite: ta sila" ne potjee od vas - ona samo kroz vas prolazi. Namjera je zapravo zamolba koju aljete univerzumu.

294

295

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

irmaesio

poglavlje:

VJt^BANJt

NAMJERE

Tempiranje

gnetske aktivnosti, Sunevog vjetra i visokoenergetskog protonskog i x-zraenja.

Dokazi navode na zakljuak da namjera (tj. psihokineza) najbolje djeluje pri pojaanoj geomagnetskoj aktivnosti. Na nekoliko internetskih stranica moete saznati kolika je geomagnetska aktivnost na vaem podruju. NOAA je osnovala Centar za svemirski okoli (Spa ce Environment Center - SEC), ameriki zvanini izvor informacija o svemirskom vremenu (www.sec.noaa.gov). SEC je osnovao Centar za svemirsko vrijeme (Space Weather Operations - S W O ) , koji dje luje kao centar za upozoravanje na poremeaje u svemiru. SWO daje prognoze i upozorenja za solarnu i geomagnetsku aktivnost, a njime upravlja NOAA i ameriko zrakoplovstvo. SWO prima podatke u stvarnom vremenu iz brojnih opservatorija na Zemlji i satelitskih senzora u orbiti. Pomou tih podataka, SWO predvia solarnu i geomagnetsku aktivnost i upozorava stanovnitvo tijekom velikih oluja. Za prognozu za dan tijekom kojeg planirate slati namjeru posjetite http://sec.noaa.gov/today2.html. SEC je stvorio Ljestvice svemirskog vremena kako bi laicima predo io jainu geomagnetskih i solarnih aktivnosti i njihovo djelovanje na nae tehnologije (www.sec.noaa.gov/NOAAscales). Brojevi ozna avaju jainu - 1 je najnia vrijednost, a 5 najvia. Solarni i heliosferni opservatorij (Solar and Heliospheric Obser vatory - SOHO) zajedniki je projekt ESA-inog (European Space

Sva se geomagnetska aktivnost mjeri indeksom K, na kojem je 0 naj nia vrijednost, a 9 najvia. Indeks a je slian, ali koristi veu ljestvi cu - od 0 do 400. Planirajte slanje namjere u dane tijekom kojih indeks K iznosi 5 ili vie (ili kada je indeks a vei od 200). Moda bi bilo najbolje namjeru slati oko lokalnih 13.00 h siderikog vremena (lokalno sideriko vrijeme moete izaunati na internetu). Namjeru aljite samo kada se osjeate dobro i kada ste sretni.

Saetak

Va program namjere Uite u svoj prostor za namjeru. Akumulirajte energiju pomou meditacije. Postanite usredotoeni kroz osvijetenost sadanjeg trenu tka. Uspostavite istu valnu duljinu pomou suosjeanja i znaaj ne povezanosti. Izrecite jasno definiranu namjeru. Mentalno isprobajte svaki njen trenutak sa svih pet osjetila. Svoju namjeru detaljno vizualizirajte kao vrstu injenicu. Tempirajte namjeru - provjerite to se zbiva sa Suncem i odaberite dane kada se osjeate dobro. Maknite se u stranu - predajte se snazi univerzuma i prepu stite joj ishod.

Agency) i NASA-inog istraivanja uinka Sunca na Zemlju. Za vie informacija, posjetite http://sohowww.nascom.nasa.gov/. Za druge aspekte svemirskog vremena, ukljuujui i grafikone geomagnetske aktivnosti, posjetite http://sohowww.nascom.nasa.gov/spaceweat-

her/. Na toj ete internetskoj stranici nai korisne grafikone geoma-

2%

297

etrnaesto poglavlje VAI EKSPERIMENTI NAMJERE

Sada kad ste izvjebali akumuliranje energije", zapitajte se kako namjeru moete upotrijebiti u svakodnevnom ivotu. Kako bi smo vam pomogli u tome, moji znanstvenici i ja osmislili smo nekoliko neformalnih, osobnih eksperimenata. Sljedee eksperimente trebate shvatiti kao odskonu dasku u uvo enju namjere u va svakodnevni ivot i kao anegdotalna istrai vanja. Kada budete provodili svoje eksperimente namjere, voljela bih kada biste nas izvijestili o tome na naoj internetskoj strani ci. Kako biste te eksperimente provodili, trebaju vam samo biljeni ca i kalendar. Kada budete poinjali, zabiljeite datum i vrijeme svojih namjera. Svaki eksperiment namjere trebali biste provo diti nakon akumuliranja energije u vaem prostoru za namjeru pomou programa iz trinaestog poglavlja. Ako patite od ozbiljne bolesti, neka vam u vaim namjerama pomogne i profesionalni iscjelitelj. Svakoga dana zabiljeite promjene u cilju svoje namjere i budite precizni. Ako pokuavate izlijeiti bolest kod sebe ili kod nekoga drugog, svakoga dana pratite i biljeite promjene. Kako se ciljana osoba osjea? Koji su se simptomi poboljali? ]e li joj openito

299

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c T a g g a r t

e t r n a e s t o p o g l a v l j e : VASI t K S P b R I M E N T I NAMJERE

stanje pogorano? Ima li kakvih novih simptoma? (Ako se stanje ozbiljno pogora, savjetujte se s profesionalnim iscjeliteljem i pre ispitajte vlastite podsvjesne namjere.) Ako pokuavate promijeni ti svoj odnos s nekim tko je inae neprijateljski raspoloeni prema pozitivnijim stvarima, svakog dana biljeite njegove/njene intera kcije s vama, kako biste ustanovili da li se neto promijenilo.

da vam se prihodi poveaju za 10% da vam biljke ili usjevi rastu 10% bre nego obino.

Kada vam se eljene stvari ponu dogaati, prijeite na sloenije mi sli. Isprva se usredotoite samo na jednu stvar, kod koje lako moete utvrditi je li do promjene doista dolo i je li ta promjena uzrokovana vaim namjerama.

D o b i v a n j e o n o g a to e l i t e u i v o t u Retronamjere Odaberite neto to elite da vam se dogodi, a nikad vam se nije dogo dilo. Odaberite neto to se rijetko dogaa tako da, ako se dogodi, znate da se radi o rezultatu vae namjere. Evo nekoliko prijedloga: da vam suprug daruje cvijee (ako dosad nikad nije) da supruga s vama pogleda nogometnu utakmicu (ako inae to ne radi) da nepristojni susjed s vama zapone ugodan razgovor da vam dijete pomogne u pranju suda da se vae dijete samo probudi i ode ujutro u kolu bez tjeranja da se vremenske prilike poboljaju (recimo da bude 30% manje kie) da vae dijete samo spremi krevet da va pas prestane lajati nou da vaa maka prestane grebati kau da va suprug/supruga s posla dode ranije no obino da vae dijete gleda televiziju dva sata manje da vas netko s radnog mjesta, tko vas inae ne podnosi, pozdra vi i zapone razgovor Izvijestite nas o svim rezultatima na internetskoj stranici www.theintentionexperiment.com. Ako imate zdravstvenih problema, vratite se u mislima u vri jeme kada je on poeo. Primijenite namjeru za rjeavanje tog problema na samom njegovom poetku. Ustanovite je li vam bolje. Ako se s nekim ne slaete, vratite se u mislima u vrijeme kada ste se prvi put sukobili i namjerom to pokuajte promijeniti. Budite vrlo precizni. Zamolite prijatelje i obitelj da vam dopuste primjenu retromolitve za osobu koja je bila bolesna prije pet godina. Usre dotoite se na njihovu bolest i ustanovite hoe li to pobolja ti njihovo sadanje zdravlje. Ta e im se zamisao initi tako besmislenom da e vam vjerojatno dopustiti. Ako elite, to moete pokuati i u lokalnom domu umirovljenika. Prvo, na ravno, morate dobiti doputenje pacijenta i nadlenih osoba.

300

(01

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

i.eu n desio

pogidvije:

VHJI

tiorcMMtNii

NAMJtKt

Skupne vjebe namjere

okupljajte i odailjite svoju namjeru. Paljivo pratite statistike za mjesec prije i nekoliko mjeseci nakon primjene namjere. Zabilje

Okupite nekoliko prijatelja zainteresiranih za skupne vjebe namje re. Osigurajte prostor za namjeru u kojem ete se sastajati. Odaberite predmet namjere u svojoj zajednici. Evo nekoliko mogunosti: poboljanje vremena smanjenje kriminala za 5% smanjenje zagaenja za 5% smanjenje koliine smea u odreenoj ulici dolazak pote jedan sat ranije postizanje neke vrste aktivizma (na primjer, spreavanje po stavljanja odailjaa za mobilne telefone u vaoj etvrti) smanjenje prometnih nesrea s djecom za 3 0 % popravljanje prosjeka ocjena jedne kole za jedan smanjenje zlostavljanja djece u vaoj zajednici za 3 0 % smanjenje broja vlasnika vatrenog oruja za 3 0 % poveanje (ili smanjenje) padalina za 10% smanjenje broja alkoholiara u vaem gradu za 25%.

ite promjene. Svoje rezultate poaljite na nau internetsku stranicu: www.theintentionexperiment.com.

Ovisno o prirodi vae namjere, zaduite jednog lana vae skupine za pregledavanje statistika vezanih za vau namjeru. Kod tih vrsta statistika dobro je doi do izvjetaja za vae podruje u zadnjih pet godina, tako da imate vrste rezultate s kojima moete vriti uspo redbe. Kada se sastanete, formulirajte skupnu namjeru. Pri akumuliranju energije", zamislite se kao jedno bie (recimo kao jedan ogroman balon ili neto slino). Kada uete u kolektivno meditativno sta nje, neka jedan lan skupine proita izjavu namjere. Redovito se

J03

Petnaesto poglavlje SKUPNI EKSPERIMENTI NAMJERE

Pozivamo vas na sudjelovanje u masovnom skupnom eksperimentu namjere s ostalim zainteresiranim itateljima ove knjige. Ako elite su djelovati u najveem pokusu te vrste u povijesti, nastavite itati. U tim ete pokusima pomagati irenju ljudskog znanja o snazi namje re. Na naoj internetskoj stranici bit e blogova i interaktivnih eleme nata, stoga ete moi izmjenjivati iskustva o eksperimentima namjere s istomiljenicima iz cijelog svijeta (etrnaesto poglavlje). Naravno, to nije obvezno. Ne elim da sudjelujete ako niste doista za interesirani. Trebam sudionike koji e se ozbiljno baviti eksperimen tima namjere. Svaki bi vam eksperiment mogao oduzeti od nekoliko minuta do jednog sata, iako to vrijeme u budunosti kanimo malo produljiti. Prvo se ulogirajte na stranicu www.theintentionexperiment.com. Tamo ete nai podatke, datume i ciljeve naih buduih eksperimenata namjere. Planirani su tako da se podudaraju s periodima vee geoma gnetske aktivnosti. Te datume oznaite u svom rokovniku i, ako elite sudjelovati, od kljune je vanosti da ih ne zaboravite. Planirali smo brojne eksperimente, no budui da su znanstveni pokusi skupi i da ih treba detaljno analizirati, intervali izmeu njih bit e dosta dugi. Ako propustite jedan, na drugi ete morati ekati nekoliko mjeseci.

M S

P e t n a e s t o p o g l a v l j e : S K U P N I E K S P E R I M E N T I NAMJERE

Nekoliko dana prije eksperimenta proitajte uvodne upute kako biste znali o emu se radi. U uputama e pisati to vam sve treba za provo enje vjebi akumuliranja energije iz trinaestog poglavlja, koje treba izvesti prije slanja namjere. Nai ete podatke o vremenu izvoenja eksperimenta u vaoj vremenskoj zoni. Na stranici se nalazi sat, po deen na ameriko standardno i na griniko vrijeme, i sat koji odbro java vrijeme do sljedeeg eksperimenta, koji e odrediti ekvivalentno vrijeme u svim vremenskim zonama. Budui da sudjeluju itatelji iz cijelog svijeta, presudno je slanje namjere u pravo vrijeme. Budui da se radi o znanstvenom eksperimentu, trebamo posveene i informirane sudionike koji su proitali i razumjeli ovu knjigu. Stoga emo morati iskorijeniti nonalantne sudionike tako to e svatko morati upisati lozinku, sastavljenu od misli i ideja iz ove knjige, koja e se svakih nekoliko mjeseci mijenjati. Trait emo, na primjer, da upiete etvrtu rije iz treeg ulomka na 57. stranici amerikog izda nja s tvrdim koricama (ili na 65. stranici izdanja u mekim koricama). Navest emo lozinke i za sva prevedena izdanja. Samo slijedite upute. U eksperimentu moete sudjelovati samo ako ste proitali knjigu i ulogirate se s ispravnom lozinkom, nakon ega ete dobiti privatnu lozinku za budue eksperimente. Budui da se radi o znanstvenom eksperimentu, trebat emo poda tke o sudionicima, na primjer, prosjenu dob, spol, zdravlje i mo gue parapsiholoke sposobnosti. Na dan eksperimenta, trebat ete dati neke podatke o sebi. Nekoliko naih znanstvenika osmislilo je upitnike koje ete popuniti. Ti su podaci, naravno, povjerljivi, i zati eni po meunarodnim zakonima o zatiti podataka. Kada jednom ispunite upitnike, iste podatke vie neete morati ponovno davati za budue eksperimente.

Na dan eksperimenta namjere, u vrijeme navedeno na internetskoj stranici, trebat ete poslati paljivo sroenu, detaljnu namjeru, ovi sno o predmetu namjere. Na stranici e vam svaki korak biti obja njen. Bit ete zamoljeni da uete u meditativno, a zatim u suosje ajno stanje, i da poaljete paljivo sroenu, detaljnu namjeru. Primjerice, recimo da elimo poslati namjeru u petak, 20. oujka, u 20:00 h po istonom standardnom vremenu, da zeleni ljiljan u laboratoriju Fritza-Alberta Poppa u Neussu u Njemakoj bre raste. Na internetskoj emo stranici imati fotografiju tog zelenog ljiljana kako biste namjeru mogli vjebati na pravom subjektu i pisat e da sljedeu reenicu trebate izgovarati ili misliti 20. ouj ka u 20.00 h:

Naa namjera je da zeleni ljiljan u Neussu raste 10% bre od kon trolne biljke.

Ili, recimo, da se radi o pacijentu s ranom. Naa bi namjera mogla glasiti:

Naa namjera je da Lisina rana zaraste 10% bre nego to je nor malno.

Budui da se radi o zanstvenom eksperimentu, testirat emo pre cizan, paljivo proraunati rezultat: 10% bre ili sporije, ili 10 stu pnjeva nie ili vie od kontrolnog uzorka. Kada pokus zavri, rezultate e analizirati na tim znanstvenika - i, nadamo se, neutralni statistiar - a onda e biti objavljeni na naoj internetskoj stranici.

306

307

E K S P E R I M E N T NAMJERE / L y n n e M c l a g g a r t

Moram ponoviti da nema jamstva da e eksperimenti djelovati. Kao znanstvenicima i objektivnim istraivaima, dunost nam je vjerno objaviti podatke koje imamo. Bez obzira na uspjeh poetnih ekspe rimenata, nastavit emo poboljavati koncept svakog eksperimenta s obzirom na nova saznanja o skupnoj namjeri. Ako prvi, ili drugi, ili peti eksperiment ne uspije, nastavit emo se truditi i saznavati vie sa svakim novim rezultatom. Sama priroda pionirske znanosti je da po put slijepca hodate uokolo i samo kroz iskustvo nalazite pravi put. esto posjeujte internetsku stranicu kako biste bili obavijeteni o skupnim i individualnim eksperimentima (etrnaesto poglavlje). Ako ste uivali u pisanom dijelu ove knjige, zacijelo ete uivati i u internetskoj stranici, jer se radi o djelu s neizvjesnim zavretkom.
Eksperiment namjere je sastavljen od brojnih intervjua i prepiske s veinom znanstve nika i lijenika opisanih u ovoj knjizi i od paljivog itanja vanih znanstvenih rado va. Ti znanstvenici su: Harald Atmanspacher, Cleve Backster, Dick Bierman, aslav Brukner, Melinda Connor, Eric David, Richard Davidson, John Diamond, Walter Dibble, Thomas Durt, Sayantani Ghosh, Stuart HamerofJ, Valerie Hunt, Mitch Kru coff, Konstantin Korotkov, Stanley Krippner, Sarah Lazar, Leonard Leibovici, Todd Murphy, Roger Nelson, Michael Persinger, Fritz-Albert Popp, Dean Radin, Benni Resnick, Thomas Rosenbaum, Metod Saniga, Marylin Schlitz, Gary Schwartz, Jerome Stone, Ingo Swann, William Tiller, Eduard Van Wijk i Fred Alan Wolf. Takoer sam intervjuirala brojne ljude izvjebane ili nadarene za primjenu namjere kao to su vidovnjak Ingo Swann, majstori Qigonga kao to je Bruce Kumar Frantzis,

Zahvale

www.theintentionexperiment.com

iscjelitelji kao to je Eric Pearl i brojni drugi iscjelitelji koji su ispunili moj opirni upitnik. Osobito sam zahvalna Vlatku Vedralu koji me pouio novostima u kvantnoj teoriji; Garyju Schwartzu za mnoge inovativne ideje i viestruku pomo; Williamu Tilleru koji je paljivo objasnio svoje teorije, Stanleyju Krippneru koji nas je usmjerio svoji radom i Deanu Radinu za njegovu pomo u znanosti retroaktivne namjere. Puno dugujem i Cleveu Backsteru, Dicku Biermanu, aslavu Brukneru, Richardu Davidsonu, Sayantani Ghosh, Konstantinu Korotkovu, Stanleyju Krippneru, Sarah Lazar, Michaelu Persingeru, Fritz-Albertu Poppu, Deanu Radinu, Thomasu Rosenbaumu, Garyju Schwartzu, Jeromeu Stoneu, Williamu Tilleru, Eduardu Van Wijku - svi oni su proitali ovu knjigu i ispravili eventualne pogreke u opisima svog rada. to se knjiga tie, puno dugujem, knjigama Larryja Dosseyja: Be Careful What You Pray For i Healing Words; kompilaciji Marylin Schlitz: Consciousness and Healing, nekoliko knjiga Daniela Benora i njegovoj izvanrednoj internetskoj stranici; knjigama Williama Tillera; knjizi Deana Radina Entangled Minds i Backsterovom djelu Primary Perception. Brojne bibliografije objavljene na internetu bile su mi od velike pomoi ukljuujui Radinovu bibliografiju iz Entangled Minds, bibliografiju iz knjige Michaela Murphyja The Science of Meditation i bibliografije Stephana Schwartza i projekta Retro-PK. Osobito sam zahvalna Suzanne Donahue, Heidi Metcalfe, Shannon Gallagher i Andrewu Paulsonu iz Free Pressa; Wandi Whiteley, Liz Dawson i Belindi Budge iz

ion

EKSPERIMENT

NAMJERE

Lynne

McTaggart

iz Harper Collinsa u Velikoj Britaniji jer su digle standarde za ovaj projekt i podr avale ga. Zahvalna sam i svojim urednicima: Lesley Meredith, Katy Carrington, Andrewu Colemanu, Violi i Bryanu Cholfinu koji su ovu knjigu poboljali na ne brojene naine. Valja spomenuti i Willa Arntza, Betsy Chasse i Marka Vicentea koji su radili na What the Bleep Do We Know!? stalno podravali Polje i moje ostale projekte. Zahvalna sam i cijelom timu u mojoj tvrtki Conatus, osobito Tonyju Edwardsu, Joanne Evans, Nicolette Vuvan i Pavelu Mikoloskom koji su najvie radili na Living the Field. Moji agenti Russel Galen i Daniel Baror jo su jednom svojim zalaganjem pokazali svoju nevjerojatnu vjeru u ovaj projekt kojem su nastojali nai dobar dom. Zahvalna sam za sve to svakoga dana nauim od svoje djece Caitlin i Anye o nevje rojatnoj moi namjere. Doprinosi Roberta Jahna, Brende Dunne, Fritz-Alberta Poppa, Eduarda Van Wijka, Sophie Cohen, Annemarie" i cijelog osoblja Meunarodnog instituta za biofiziku u Njemakoj koji su pokrenuli prvi eksperiment namjere neprocjenjivi su. Bez njih ove knjige ne bi bilo. I naposljetku, najvie dugujem svojem suprugu Bryanu Hubbardu koji je posijao prvo sjeme i paljivo ga njegovao. 2. Pun naslov Newtonova glavnog rada je Philosophiae Principia i Mathematica, na ziv koji aludira na filozofske implikacije, ali se uglavnom s potovanjem oslovljava kao Principia. 3. R. P Eeynman, Six Easy Pieces: The Fundamentals ojPh)sic_ E.r?lzi>:ed , New York, Penguin, 1995., 24. 4. McTaggart, Polje. 5. Eugene Wigner, ameriki fiziar maarskog podrijetla, koji je dobio Nobelovu nagradu za svoj doprinos teoriji kvantne fizike, jedan je od ranih pionira sredinje uloge svijesti u odreivanju stvarnosti: kroz pokus s mislima, nazvan VVignerovi prijatelji", teoretizirao je da bi prijatelj" mogao reducirati slavnu Schrodingerovu maku na jedno stanje ili, kao sama maka, ostati u stanju superpozicije dok jo jedan prijatelj ne doe u laboratorij. Drugi znanstvenici koji podravaju efekt pro matraa" su John Eccles i Evan Harris Walker. Johnu Wheeleru se pripisuje prizna vanje teorije da svemir funkcionira po naelu sudjelovanja: postoji samo zato to ga mi vidimo. 6. McTaggart: Polje. 7. E. J. Squires, "Many views of one world-an interpretation of quantum theory," European journal of Physics, 1987., 8: 173. 1. Za potpuni spis ovih znanstvenika i njihovog rada, proitajte Lynn McTaggart, Polje: Potraga za tajnim silama svemira 2. J. Fonda, My Life So Far (London: Ebury Press, 2005.), 571. 1. N. Hill, 'Ihink and Grow Rich: The Andrew Carnegie Formula for Money Making (New York: Ballantine Books, 1987., ponovljeno izdanje).

Biljeke
Predgovor

Uvod

510

311