UVOD U GRAVITACIJU

KLAUDIJE PTOLOMEJ (astronom iz Stare Aleksandrije) iznio je prve pojmove o kretanju nebeskih tijela. Svoje teze i razmiljanja iznio je u djelu Almagest- Objavio je GEOCENTRINI SISTEM, koji je objanjavao kako se oko Zemlje okreu sva nebeska tijela, GE-Zemlja. Tek u 16. vijeku, poljski astronom NIKOLA KOPERNIK dokazuje da je Ptolomej bio u krivu. Kopernik je predloio HELIOCENTRINI SISTEM, koji se zasniva na tome da se sve okree oko Sunca, Sunce je centar planetarnog sistema. DORDANO BRUNO, mladi filozof koji je podravao Kopernikove ideje, SPALJEN NA LOMAI od strane crkve. GALILEO GALILEJ, astronom i fiziar, podravao Kopernika, bio u jako dobrim odnosima sa crkvom ali bez obzira na to zbog svojih stavova oduen je na DOIVOTNI ZATVOR. uven je po izreci Eppur si muove- IPAK SE KREE. TIHO BRAHE-veliki pustolov, nou biljeio podatke dok je posmatrao nebo. Jako je uvao svoje biljeke koje je pred smrt dao Kepleru, oni su Keplera iznenadili ali i pomogli mu. Nezaobilazno ime kada se govorio o kretanju nebeskih tijela je i JOHAN KEPLER, njemaki astronom i fiziar, ivo u Pragu. Nakon dugih istraivanja dao je zakone koji govore o tome kako se planete kreu oko Sunca (KEPLEROVI ZAKONI) I. II. III. Keplerov zakon: Planete se kreu oko Sunca po elipsama u ijoj zajednikoj ii je Sunce. Keplerov zakon: Radijus vektor (pravac koji povezuje Planetu i Sunce) u jednakim intervalima opisuje jednaku povrinu. Keplerov zakon: Kvadrati vremena obilaska planeta oko Sunca odnose se kao trei stepen njihovog srednjeg rastojanja od Sunca. GRAVITACIJA- privlaenje -sva tijela u Svemiru se meusobno privlae, privlaenje ovisi o masi tijela. JEDNO TIJELO MORA IMATI OGROMNU MASU DA BI SE PRIVLAENJE OSJETILO. Njutnov zakon ope gravitacije: Sila kojom se privlae bilo koja dva tijela u prirodi upravo je proporcionalna proizvodnu njihovih masa a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog meusobnog rastojanja

(Gama) univerzalna gravitaciona konstanta (KEVENDI 1798) = 6,67 x 10-11 Nm2 / kg2
1

*KOSMICKE BRZINE.- VJESTACKI SATELITI*

GRAVITACIJA je privlaenje tijela. To privlaenje je vee to su mase tijela vee. GRAVITACIONO POLJE se nalazi ublizini velikih masa. Eratosten je prvi izmjerio poluprenik Zemlje. R= 6356 km. G=mxg- sila Zemljine tee; J=F/M- Jaina gravitacionog polja; g= (brzanje zemljine tee) / g=9,81 m/s2 .

PRVA KOSMIKA BRZINA ili brzina kruenja oko Zemlje je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemljine povrine da ono krui oko Zemlje na maloj visini iznad Zemljine povrine. (Ako je brzina izbacivanja mala onda e se tijelo ponovo vratiti na Zemljinu povrini, ali ako brzina iznosi 7,9 m/s onda tijelo ostaje kruiti oko Zemlje. To izbaeno tijelo, koje ostaje da krui naziva se VJETAKI SATELIT. Iznos prve kosmike brzine je:

DRUGA KOSMIKA BRZINA je najmanja brzina koju treba da ima tijelo da bi napustilo Zemljino gtavitaciono polje. Ako je brzina vea od 11,2 km/s, staza tijela prelazi u HIPERBOLU, tijelo postaje satelit Sunca. TREA KOSMIKA BRZINA je najmanja brzina potrebna da tijelo napusti Sunev sistem. Ona iznosi 16 km/s. ETVRTA KOSMIKA BRZINA je najmanja brzina koju treba da ima tijelo da bi napustilo nau Galaksiju (Mlijeni put). Ona iznosi 290 km/s.
Prvi vjetaki satelit izbaen je 1957. godine.. Upotreba vjetakih satelita je raznolika, npr. SATELITI ZA VOJNU PRIMJENU, SATELITI ZA ASTRONOMIJU, SATELITI ZA METEOROLOGIJU...

HORIZONTALNI HITAC / KOSI HITAC

HORIZONTALNI HITAC je kretanje tijela koje je baeno odreenom poetnom brzinom u horizontalnom pravcu. Horizontalni hitac je sloeno kretanje, i ono se sastoji iz: 1. ravnomjernog kretanja ( brzinom vo , u horizontalnom pravcu) 2. slobodan pad. KOSI HITAC je kretanje tijela koje je baeno nekom poetnom brzinom pod uglom u odnosu na horizontalni pravac.-Najvei domet kosog hitca je ugao 45. *Kretanje tijela koje je izbaeno pod nekim uglom prema horizontu naziva se KOSI HITAC. Kod kosog hitca ako imamo otpor vazduha-domet se smanjuje, putanja nije PARABOLA ve BALISTIKA KRIVA. (BALISTIKA- vojna nauka koja se bavi kretanjem raznih projektila)

INERCIJALNI I NEINERCIJALNI SISTEMI REFERENCIJE. INERCIJALNE SILE. CENTRIFUGALNA SILA I CENTRIFUGALNI EFEKAT
REFERENTNI SISTEM se sastoji iz POREDNOG TIJELA za kojeg je vezan KOORDINATNI SISTEM i UREAJ ZA MJERENJE VREMENA INERCIJALNI SISTEM je sistem referencije koji relativno miruje ili se kree ravnomjerno pravolinijski. 30 km/s BRZINA ZEMLJE (mi ne osjeamo Zemljinu brzinu) NEINERCIJALNI SISTEMI REFERENCIJE su sistemi koji mjenjaju brzinu kretanja, tj. IMAJU UBRZANJE. U takvim sistemima djeluju INERCIJALNE SILE (inercijalne sile nisu prave Njutnove sile. One su samo rezultat promjene stanja kretanja sistema referencije). FORMULA ZA INERCIJALNU SILU: Fi= - mai Fi-inercijalna sila m- masa na koju djeluje sila ai ubrzanje sistema referencije CENTRIFUGALNA SILA je inercijalna sila koja djeluje u sistemu referencije koji rotira. (CENTRUM-sredite; FUGARE-bijeati). Centrifugalna sila udaljava tijela od sredita krune putanje. Fi= mv2 /r CENTRIFUGALNI EFEKAT- iz posude koja se okree u vertikalnoj ravni, voda nee iscuriti ako se posuda okree dovoljno brzo tako da je centrifugalna sila vea od sile tee koja djeluje na vodu. Inercijalne sile se javljaju i prilikom usporavanja i ubrzanja LIFTA.

Ako bi lift slobodno padao tada bi ai bilo jednako g. Tijelo bi bilo u BESTEINSKOM STANJU.

*ENERGIJA i RAD* Dul (J)- SI jedinica a energiju i rad

ENERGIJA je sposobnost vrenja rada. Postoje razne vrste energije: MEHANIKA, TOPLOTNA, ELEKTRINA, ATOMSKA ENERGIJA, ENERGIJA SVJETLOSTI MEHANIKA ENERGIJA je svojstvo tijela da vri rad. Moe biti: KINETIKA (kretanje) ( Ek= mv2/2) i POTENCIJALNA ENERGIJA (energija poloaja), koja se dijeli na : GRAVITACIONA POTENCIJALNA ENERGIJA

Ep=mgh
POTENCIJALNA ENERGIJA ELASTINE DEFORMISANE OPRUGE

Ep= kx2 /2
RADOM energija prelazi sa jednog tijela na drugo tijelo. Kad vrimo rad gubimo energiju a tijelo na koje vrimo rad dobiva energiju. A=E IZVRENI RAD JEDNAK JE PROMJENI ENERGIJE TIJELA E= E2 E1 Rad jednak proizvodu sile i preenog puta u pravcu te sile

Mehaniki rad jedna je umnoku sile koja pomjera tijelo i putaa kojeg tijelo pree pod djelovanjem te sile
A= F x s
A-rad F- sila koja pomjera tijelo i savlauje sili trenja s- pomjeranje tijela (preeni put) s=0 ; a=0 (nema mehanikog rada) A= kx2 /2

*RAD KAD SILA NE DJELUJE U PRAVCU KRETANJA*

Rad je jednak proizvodu sile koja ima pravac kretanja i preenog puta u pravcu te sile.

A=F1 x s
Komponenta F2 ne vri rad jer ne pokree tijelo. Prema tome, ako sila djeluje u smjeru kretanja tijela postoji prenoenje energije i vri se rad.
5

SNAGA
{W=J/s } SI jedinica za snagu
JAMES WAT-engleski injinjer; izmislio parnu mainu; (zapoeo razvoj industrije) 1. SNAGA je brzina vrnja rada. 2. SNAGA je rad izvren u jedinici vremena. 3. SNAGA je kolinik rada i vremena vrenja rada. P= F x vsr (ako je ravnomjerno kretanje) P=Fxv

ZAKON ODRANJA IMPULSA koliina kretanja

Ako je neki sistem tijela izolovan tada je ukupna koliina kretanja, tj. IMPULS TIJELA konstantan. KOD ELASTINOG SUDARA vrijedi zakon odranja impulsa a vrijedi i zakon odranja energije. KOD NE ELASTINOG SUDARA vrijedi zakon odranja impulsa ali ne vrijedi zakon odranja energije.

ZAKON ODRANJA ENERGIJE.

Prilikom slobodnog padanja, energija tijela u svakoj taki je ista, tj. NEPROMIJENJENA. Ukupna energija nekog izolovanog sistema tijela je KONSTANTNA, tj. nemijenja se tokom kretanja. IZOLOVANI SISTEM TIJELA je grupa tijela koja meusobno djeluju a nema djelovanja okolnih tijela- (tijela iz okoline sistema). AKO SE JAVLJA SILA TRENJA ili OTPOR VAZDUHA tada sistem NIJE IZOLOVAN i mehanika energija se pri tome pretvara u TOPLOTNU ENERGIJU, tako da ne vrijedi zakon odranja mehanike energije.