PRAVOSUDNE INSTITUCIJE U HRVATSKOJ IZNAD SU ZAKONA I USTAVA RH

to se tie sudskih rjeidaba, istina je, da one nemaju snage zakona (. 12.o.g.z.) pa po tom ne bi ni spadale u izdanje zakonika, ve u posebnu zbirku; istina je dalje, da navaanje kratkog sadraja i izvatka pojedine rjeidbe moe imati za posljedicu, da se rjeavanje konkretnog sluaja uzme s lake strane, pozivajui se jednostavno na naenu rjeidbu. No kako je u drugu ruku jasna i bez svake sumnje korist, to je prua poznavanje sudskih rjeidaba, pridralo ih je i ovo izdanje. (Zagreb, 2o. veljae 1899. Dr. F. J. Spevec- Graanski zakonik u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji). Prouavajui neujednaenost sudske prakse, razliitost sudskih odluka i diskriminaciju pojedinih stranaka tijekom istranih i sudskih postupaka, o emu je Udruga Veronika Vere, sakupila poprilino opsenu dokumentaciju, dokazujui u brojnim sudskim predmetima krenje Ustavom zajamenih prava, kao i krenje ljudskih prava zajamenih Zakonom RH i meunarodnim Konvencijama, istraivali smo pravo i pravdu iz nae blie povijesti, iz razloga, jer nas je zanimalo, kako su to rjeavali oni, koji su, sudei prema danas dostupnoj tehnologiji i pristupu informacija, zacijelo bili neupueniji od nas. Uvodnik ovog teksta to zorno objanjava: Sudska rjeenja nemaju snagu zakona, dakle, Zakon i Ustav su ti koji bi trebali biti mjerodavni pri provoenju istranih postupaka i donoenju sudskih odluka. Sam Zakon o sudovima jasno i precizno odreuje: Suci sude po Zakonu i Ustavu! Meutim, posjedovanje drugaijih odluka koje se ne temelje na zakonu, sasvim jasno ukazuju da policijski inspektori, opinski i upanijski dravni odvjetnici te suci, ne donose uvijek odluke u skladu sa Zakonom, ili tonije reeno, iz njih se precizno i jasno mogu utvrditi povrede ljudskih prava, i nezakonitost u postupanju. U sluajevima gdje postoje i razliite sudske odluke protiv razliitih stranka, po istom sucu i po istoj stvari, nedvojbeno ukazuju i na diskriminaciju pojedinih osoba pred dravnim institucijama. A takvo postupanje bi trebalo biti kanjivo. Kako i kome dokazati povredu i zlouprabu prava dravnih slubenika u istranim i sudskim postupcima? O pokretanju kaznenih postupaka radi povrede ljudskih prava od strane policijskih tijela, odluuje Ministarstvo unutarnjih poslova i Unutarnja kontrola MUP-a, o povredama zakona i ljudskih prava u poreznim postupcima koje su poinili djelatnici Ministarstva financija odluuje Ministarstvo financija i Upravni sud, o povredama ljudskih prava od strane opinskih dravnih odvjetnika odluuje Dravno odvjetnitvo, a o odgovornosti sudaca pri povredi ljudskih prava u sudskim postupcima, odluuju Vrhovni sud i Dravno sudbeno vijee, koje je pak sastavljeno od sudaca. Za povredu ljudskih prava i neprocesuiranje kaznenih djela od strane upanijskog dravnog odvjetnitva, odnosno za istrane radnje i rjeavanje

kaznenih prijava protiv glavnog dravnog odvjetnika nadlean je sam glavni dravni odvjetnik. Ministarstvo pravosua, kako smo to ve utvrdili nizom prepiski sa slubenicima Ministarstva, nema utjecaja na njihove odluke, ili kako bi oni to lijepo napisali; NISU NADLENI! Po svemu znai, da svaka od tih institucija sama odluuje o poinjenim po vredama svojih djelatnika. Kao majka koja treba kazniti svoje dijete. Svi znamo da malo koja majka eli upotrijebiti najotrije mjere pri kanjavaju svojeg djeteta, pa tako nije niti za oekivati da bi dravna tijela bila jako stroga prema onima koji ne potuju Zakon. Ako tome prikljuimo i osigurani sudaki imunitet i nedodirljivost, tada svatko onaj tko insistira na svojim pravima, osuen je na Sizifov posao. Koje su posljedice povrede ljudskih prava u istranim i sudskim postupcima? Boica Dugan, podpredsjednica Udruge Veronika Vere, na poziv je jednog lana juer bila u bolnici Sv. Ivan, Jankomir. Mladi ovjek koji je vapio za pomoi, odavno je ostao bez roditelja, nedavno je ostao bez posla, ovrhe su ga dotukle, izgubljen je, beznadan i oajan, puki reeno, ovjek je prolupao. Na alost, takvih sluajeva ona je juer nabrojala i vidjela na istom odjelu preko dvadeset. Svi koje je upoznala i ije prie je ula, priali su samo o ovrhama. Osim bolnica, i groblja se sve vie pune grobovima samoubojica. Ljudi vie nemaju snage, nemaju ni volje, pa umjesto da se bore za sebe, pa i za druge, diu ruku na sebe i oduzimaju si ivot. Situacija je postala vie nego kritina. Po emu smo zakljuili sve gore napisano? U Zapreiu, pred Opinskim sudom vodi se postupak radi diobe suvlasnike zajednice, u kojoj je prije dvadeset i neto godina pravomonim sudskim rjeenjem rijeeno o vlasnitvu stranke koja trai razvrgnue. Unato tome sudac provodi dokazni postupak, graevinska i financijska vjetaenja, utvrujui neto to je ve davno presueno. Pravomona odluka obvezujua je za sve, pa dakle i za suca koji u predmetu ureduje, meutim, unato toj injenici, sudac ustraje na odugovlaenju postupka i troenju novca poreznih obveznika, odnosno graana Re publike Hrvatske. Pred Opinskim sudom u Zadru, vodi se postupak o povratu nekretnine u vlasnitvo koju su bespravno zaposjele Hrvatske ume i Hrvatske autoceste. Za nekretninu, tuitelj ima pravomono rjeenje Opinskog suda u Rijeci, kojim se potvrdjuje da je predmetnu nekretninu nasljedio od svojih predaka. Zahtjev za uknjibu vlasnitva, tj. za donoenje Rjeenja o vlasnitvu kojim bi tuitelj zatitio svoju imovinu, Sud odbija s obrazloenjem da je o vlasnitvu ve rijeeno pravomonim Rjeenjem o nasljeivanju. Istodobno, sudac koji odluuje o povratu imovine koju su bespravno zaposjeli djelatnici dravne firme, donosi odluku da je u postupku mjerodavan iskaz svjedoka, a ne pravomono sudsko rjeenje koje dokazuje tko je vlasnik nekretnine!?

Pred Opinskim sudom u Dugom Selu vodi se ovrni postupak na nekretnini koju je kupac stekao valjanim pravnim poslom. Ovrha se provodi za tui dug. Istodobno sa uknjibom vlasnitva, nezakonitim i nepravomonim sudskim rjeenjem upisano je zalono pravo u korist stranke koja nije vjerovnik, a vlasnik nekretnine nije dunik. Na temelju tog nepravomono upisanog zalonog prava pokrenuta je ovrha protiv nedunika. Osoba koja je od iz dravnog prorauna dobila novac prije davnih 22 godine, nije bila vlasnik zemljita, nije bila vlasnik tvrtke koja je dobila kredit, nije bila ni direktor, a Fond je bez ikakve zadrke isplatio sredstva. U ugovorima je sasvim druga zemljino knjina estica u odnosu na onu na kojoj se ovrha provodi, vode se paralelno dva z.k. uloka u dvije razliite katastarske opine, isknjiuju se i uknjiuju estice kako se dosjete a sve to uz blagoslov aktualnog predsjednika suda. Pred Opinskim sudom u akovcu, sudi se invalidnoj osobi s posebnim potrebama. Optunica je dignuta na temelju iskaza svjedoka i drugih sudionika koji su svu odgovornost prebacili na osobu s dijagnosticiranom bolesti, koja je neprekidno pod psihofarmacima i to vie vrsta koji su doslovno umrtvili njegovu psihu i koja nije u stanju niti shvatiti o emu se radi. Tragedija ne bi bila tako strana i s tekim posljedicama kad se ne bi radilo o mladoj osobi, koja je izmaltretirana neprofesionalnim ponaanjima i diskriminacionim postupanjem suca, sudskog vjetaka, i drugih dravnih slubenika i koja je nakon toga pokuala i suicid. Posljedice koje e se godinama morati sanirati. Pred Opinskim sudom u Sv. Ivanu Zelini vodi se postupak na temelju fotokopije falscificirane fakture, s potpisom neovlatene osobe, godinu nakon to je MUP-u prijavljena zlouporaba peata, po MUP-u i oteenom poznatoj osobi, a koja je prispjela u MUP, putem fax-a Vlade RH. Postupak se vodi na temelju nevjerodostojne knjigovodstvene isprave, a sam Zakon o raunovodstvu propisuje, da fotokopija rauna ne moe biti osnov za odbitak ili obraun poreza, odnosno na istoj, da bi bila vjerodostojna, mora biti naznaeno gdje je deponiran original fakture, a ista mora biti potpisana od ovlatene osobe. No sve ove nezakonitosti ne sprjeavaju opinskog dravnog odvjetnika sa istog podruja, kao i raspravnog suca da ve skoro deset godina vode dokazni postupak. Pred Opinskim sudom u Zagrebu vodi se ve godinama postupak radi ovrhe nad vlasnicima stana koji su uz pozitivno miljenje dravnog pravobran itelja kupili taj stan, isplatili ga, i to jo prije dvadeset godina. Tuitelj tvrdi da je posjedovao kljueve te da je vlasnik stana u istom bespravno, iako vlasnik posjeduje svu vjerodostojnu dokumentaciju kojom dokazuje da nikakve smetnje nije bilo za stjecanje istog. Tuitelj se u parnici poziva na okolnost da je njegova punica uplatila takoer kupovninu za isti stan, a okolnost da je punica bila mrtva u trenutku uplate, a i u trenutku povrata novca na raun s kojeg je uplaeno nije omela suca da donese odluku u korist tuitelja. Pred Opinskim sudom u Vrbovcu vodi se postupak radi ponitenja zemljino knjinog upisa. Tuitelj koji je pokrenuo parnicu nikada nije upisao, zabiljeio niti

predbiljeio svoje pravo u zemljinim knjigama, a zemljino knjino pravo propisuje da brisovne tube moe pokrenuti samo aktivno legitimirani tuitelj, tj. onaj ija su prava neposredno povrijeena. Onaj tko nije nikada bio upisan u zemljine knjige ne moe niti tvrditi da su njegova prava povrijeena upisom. Presedan u ovom postupku je to se isti vode na temelju ugovora koji su potpisani samo od jedne strane, pa ne predstavljaju pravu volju stranaka, a tuitelj niim nije dokazao da bi isplatio predmetnu nekretninu. Pred Opinskim sudom u Poreu, vodi se ovrni postupak nad osobom koja uope nije stranka u postupku, niti sam ovrni postupak s njim ima ikakve veze. Ve godinu dana ovreniku usteu primanja s osnove ovrhe na novanim sredstvima (alba ne odgaa izvrenje), iako ovrenik nije dunik, nije jamac ni jamac platac, ni sudunik, niti je i sa jednim dokumentom dokazano da bi imao obvezu podmirivati dug. Pred Opinskim sudom u Crikvenici vodjeno je vie postupaka u kojima su najprije za vlasnika utvrdili da je nepoznate adrese i boravita, a potom i pokojnim, te donijeli rjeenje kojim su mu postavili staratelja koji ga je zastupao u parninom postupku. Ovakovim postupanjem sud je omoguio da vlasnik nekretnine ostane bez svoje imovine. Uzalud oteeni (opljakani) ve godinama dokazuje da je iv i da su doneene presude nitetne. Pred Opinskim sudom u Delnicama vlasniku nekretnine oduzete su nekretnine na temelju presuda zbog izostanka a u ime Republike Hrvatske, iako je u postupku dokazano da nije bilo izostanka stranke sa rasprave. Dio zemljita oduzet je na nain da su krivotvorene zemljine knjige te je izvren upis pokojnih prednika vlasnika i krivotvoreni su vlasniki udjeli. Da smo u kakvom kvizu mogli bismo rei: nastavite niz....., no nismo, ovo je reality show! Pred Opinskim sudom u Osijeku vodi se postupak protiv tzv. investitora koji su doslovno poharali cijelu Hrvatsku. Protivno Zakonima o potroakim kreditima i Zakonu o financiranju, isti su otvorili stotine poduzea pod prepoznatljivim imenima i mamili ljude brzim i lako rjeivim hipotekarnim, fiducijarnim i auto kreditima. Postupak kreditiranja, prepoznatljiv lihvarski i kamatarski. Umjesto ugovora o kreditu ljudima su podmetali na potpis Ugovore o kupoprodaji, a dunici su u roku odmah ostajali bez svoje nekretnine ili bez vozila. Istovremeno bi im dali na potpis i drugi ugovor, kojim su omoguili prodavatelju da ostane u svojoj nekretnini kao podstanar, a umjesto rate kredita da plaa najamninu. Prije godinu dana provedena je akcija u kojoj je dobar dio lanova tog udruenja pritvoren, no djelovanje kreditnih ureda nije stalo. Oglasnici su puni plaenih oglasa u kojima se nude brza i jednostavna kreditna rjeenja. U jedan od takvih ureda otiao je i predstavnik nae Udruge. Dobio je Ugovor o kreditu, s ugovorateljem iz Brna, ehoslovaka, a rate kredita (za kredit od 3.500,00 kn koji smo namjerno traili) prema Ugovoru o kreditu treba uplaivati u

uredu tvrtke Novac na ruke i to u trostruko veem iznosu od dobivenog. Slijedei je ured u Tratinskoj ulici, Zagrebaka Trenjevka, tzv. OK u kojem se umjesto klasinog uea plaa potroaka lanarina u iznosu od 1.500,00 kn na vie. Nakon ulanjenja, kad se prikupi novac od vie lanova, moete doi na red da vam isplate iznos koji trebate, koji naravno vraate uz debele kamate. Brojni posrednici u kreditiranju predstavljaju se kao ovlateni predstavnici banaka, investitori iz inozemstva, kao bankari, ili jo gore kao brokeri, i nude usluge za koje uzimaju visoke kamate ili visoke provizije. Isti su doveli graane ove zemlje u bezizlazne situacije, izbacili ih iz njihovih domova, ustegli im sva primanja sa rauna. ak i oni koji su otplatili sve do zadnje rate ne mogu se izboriti za obustavu ovrhe, niti za brisovno oitovanje kojim bi oslobodili svoje nekretnine tereta, a nisu niti osloboeni svakodnevnih daljnjih iznuda od tzv. investirora ili osoba koje za njih rade. Tko nadzire ove urede, ni danas se jo ne zna, ali zna se jedno. Niti jedno od tih poduzea ne radi u skladu sa registriranim djelatnostima, niti imaju dozvole od Ministarstva financija za financijske isplate, a jo manje je ovakav posao pokriven Zakonom o potroakom kreditiranju. Kad tome pribrojimo svakodnevne pozive iz call centara koji utjeruju ugovarateljima-dunicima strah u kosti, pitamo se, tko moe uvesti red u Hrvatskoj, kad sami graani prikupe vie kvalitetnih informacija od slubenih istraitelja, i tono znaju gdje su registrirani call centri, tko ih iznuuje, i tko stoji iza toga, a zna se i da osobe koje stoje iza tzv. investicija imaju registrirana druga poduzea i agencije za nekretnine. Promet nekretnina odnosno rad takvih agencija takoer je reguliran Zakonom pa se oekuje jasno oitovanje nadlenih i inspekcijskih tijela, poreznog nadzora i Ministarstva financija o tome to su poduzeli vezano uz naplate poreza od ovih tvrtki koje su do sada protekle tri godine stekle enormne iznose dovodei u zabludu graane, nudei im brze zajmove a u naravi su im otimali imovinu. Zato niti jedna od nadlenih institucija nije pozvala oteene graane da sudjeluju u istranom postupku, kao i da predoe dokaze o razmjerima prijevare putem ovih kredita, ve su tzv. investitori puteni zbog nedostatka dokaza. Vrijeme je da o tome javno progovore i institucije koje su za to zaduene i da zatite svoje graane od terora kojem su izloeni. Takoer je vrijeme da se u Hrvatskoj ponu primjenjivati zakoni, Ustav, Str ategija borbe protiv korupcije kao i da hrvatske pravosudne institucije prestanu pogodovati nemoralnima i podobnima, na raun moralnih i nepodobnih graana.

Landeka Nada, predsjednica Udruge Veronika Vere, za zatitu ljudskih prava i zatitu rtava pravosua