OpenOffice Impress

Ivana Bosni, dipl.
ing
OpenOffice.org prirunik Impress prezentacije
Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet HrOpen za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Zagreb, 2008.
Naslov knjige: Autor: Nakladnik: Urednici: Recenzenti: Grafike: Tisak: Dozvola uporabe:
OpenOffice.org prirunik: IMPRESS - prezentacije Ivana Bosni, dipl.ing. Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet - HrOpen, Unska 3, 10000 Zagreb, http://www.open.hr/ za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Kristijan Zimmer, dipl.ing. Vlatka Paunovi, dipl.ing. Doc.dr.sc. Gordan Gledec Kristijan Zimmer, dipl.ing. Andrija Lonar, dipl.ing. Elektrostrojarska kola Varadin
Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska Slobodno smijete:
umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati ovo djelo preraivati ovo djelo Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj dozvole. Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod istovjetnim uvjetima sadranim u ovoj dozvoli
Pod sljedeim uvjetima:
U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja obvezu primjene uvjeta sadranih u dozvoli uporabe ovog djela. Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava. Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.
Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 650724 ISBN 978-953-7560-03-4
Sadraj 1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5

1.1 Ciljevi ovog poglavlja..............................................................................5 1.2 Uvod u OpenOffice.org...........................................................................5 1.2.1 Projekt OpenOffice.org.....................................................................5 1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke..............................................6 1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org...............................................7 1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org.............................................7 1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org.....................................11 1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org.....................................12 1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org.......................................12 1.3.2 Koraci instalacije...........................................................................12 1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org.................................18 1.4 esta pitanja.......................................................................................18 1.5 Zadaci za vjebu.................................................................................19
2 Koritenje programskog alata Impress...............................21

2.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................21 2.2 Prvi koraci u radu ................................................................................21 2.2.1 Otvaranje programskog alata..........................................................21 2.2.2 Radno okruenje...........................................................................22 2.2.3 Otvaranje prezentacija....................................................................25 2.2.4 Kreiranje nove prezentacije prema predloku......................................26 2.2.5 Spremanje prezentacije...................................................................27 2.2.6 Spremanje prezentacije u drugom podatkovnom formatu......................28 2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih prezentacija...............................................30 2.2.8 Zatvaranje prezentacije...................................................................31 2.2.9 Koritenje sustava pomoi..............................................................31 2.3 Prilagodba postavki...............................................................................32 2.3.1 Poveavanje/smanjivanje veliine prikaza slajda.................................32 2.3.2 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka.................................33 2.3.3 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu................................34 2.4 esta pitanja.......................................................................................35 2.5 Zadaci za vjebu..................................................................................36
OpenOffice.org Impress
3 Razvoj prezentacije.........................................................37
3.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................37 3.2 Pogledi na prezentaciju..........................................................................37 3.2.1 Razlozi koritenja razliitih pogleda..................................................37 3.2.2 Promjena pogleda na prezentaciju....................................................38 3.3 Slajdovi...............................................................................................40 3.3.1 Dodavanje novog slajda s odreenim izgledom..................................40 3.3.2 Promjena izgleda slajda pomou ugraenih predloaka......................41 3.3.3 Promjena boje pozadine slajda........................................................41 3.4 Koritenje predloaka za dizajn...............................................................42 3.4.1 Primjena dostupnih predloaka dizajna na prezentaciju.......................42 3.4.2 Promjena predloka dizajna u prezentaciji.........................................43 3.5 Glavni slajd ........................................................................................44 3.5.1 Umetanje i micanje objekata u/iz glavnog slajda................................45 3.5.2 Dodavanje teksta u podnoje slajda..................................................47 3.5.3 Dodavanje datuma i numeriranja slajdova.........................................48 3.6 esta pitanja.......................................................................................49 3.7 Zadaci za vjebu..................................................................................49
4 Tekst i slike...................................................................51
4.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................51 4.2 Unos i oblikovanje teksta.......................................................................51 4.2.1 Dodavanje teksta u prezentaciju.......................................................51 4.2.2 Promjena sadraja slajda i napomena...............................................52 4.2.3 Promjena veliine i tipa grafikog pisma...........................................52 4.2.4 Promjena oblikovanja teksta............................................................53 4.2.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto............................................54 4.2.6 Promjena boje grafikog pisma........................................................54 4.2.7 Sjenanje teksta............................................................................55 4.2.8 Poravnavanje teksta u slajdu............................................................55 4.2.9 Promjena razmaka izmeu redaka....................................................55 4.2.10 Promjena oblika oznaavanja, numeriranja u listi.............................56 4.2.11 Ponitavanje izmjena (undo) i ponitavanje posljednje undo izmjene (redo)....................................................................................................57 4.3 Slike i crtei.........................................................................................58 4.3.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd...............................................58 4.3.2 Umetanje crtea u slajd..................................................................58
4.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje.......................................................59 4.4.1 Umnoavanje teksta, slike i crtea....................................................59 4.4.2 Premjetanje teksta, slike i crtea.....................................................60 4.4.3 Promjena veliine slike i crtea........................................................60 4.4.4 Brisanje teksta, slike i crtea............................................................61 4.5 esta pitanja.......................................................................................62 4.6 Zadaci za vjebu..................................................................................63
5 Grafikoni, crtani objekti...................................................65

5.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................65 5.2 Koritenje grafikona..............................................................................65 5.2.1 Unoenje podataka za izradu razliitih grafikona................................65 5.2.2 Promjena vrste grafikona.................................................................66 5.2.3 Promjena boje pozadine u grafikonu.................................................67 5.2.4 Promjena boja dijelova grafikona.....................................................67 5.3 Crtanje objekata...................................................................................68 5.3.1 Dodavanje razliitih tipova nacrtanih objekata....................................69 5.3.2 Promjena boje, pozadine objekta, boje, debljine i stila linije.................70 5.3.3 Promjena stila poetka i zavretka strelice.........................................71 5.3.4 Primjena sjene na objektu...............................................................72 5.3.5 Rotacija i zrcaljenje objekta.............................................................73 5.3.6 Poravnanje nacrtanih objekata.........................................................74 5.3.7 Promjena veliine nacrtanog objekta i grafikona.................................75 5.3.8 Postavljanje objekata ispred i unatrag...............................................76 5.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje grafikona i objekata...........................77 5.4.1 Umnoavanje grafikona i crtanih objekata.........................................77 5.4.2 Premjetanje grafikona i crtanih objekata..........................................77 5.4.3 Brisanje grafikona, crtanih objekata..................................................78 5.5 Organizacijski dijagrami.........................................................................78 5.5.1 Izrada hijerarhijskog organizacijskog dijagrama..................................78 5.5.2 Promjena strukture organizacijskog dijagrama....................................80 5.5.3 Dodavanje elemenata na organizacijskom dijagramu..........................81 5.6 esta pitanja.......................................................................................81 5.7 Zadaci za vjebu..................................................................................82
6 Prezentacijski efekti........................................................85
6.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................85 6.2 Pripravljena animacija...........................................................................85 6.2.1 Dodavanje i promjena animacijskog efekta .......................................85 6.3 Prijelazi...............................................................................................88 6.3.1 Dodavanje i promjena efekata pri prijelazu slajdova............................88 6.4 esta pitanja.......................................................................................89 6.5 Zadaci za vjebu..................................................................................89
7 Priprema izlaznih rezultata..............................................91
7.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................91 7.2 Pripremanje.........................................................................................91 7.2.1 Odabir odgovarajueg izlaznog formata............................................91 7.2.2 Provjera pravopisa u prezentaciji......................................................91 7.2.3 Dodavanje zabiljeki za predavaa...................................................92 7.2.4 Promjena svojstava, orijentacije i veliine slajdova...............................93 7.2.5 Umnoavanje i premjetanje slajdova...............................................93 7.2.6 Brisanje slajdova............................................................................94 7.3 Ispis...................................................................................................95 7.3.1 Razliite vrste ispisa.......................................................................95 7.4 Distribucija elektronike prezentacije........................................................97 7.4.1 Skrivanje i prikazivanje slajdova.......................................................97 7.4.2 Pokretanje prikaza prezentacije........................................................97 7.5 esta pitanja.......................................................................................98 7.6 Zadaci za vjebu..................................................................................99
8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org ..........101

8.1 Umetanje .ods tablice.........................................................................101 8.2 Umetanje grafikona............................................................................102 8.3 Umetanje OLE objekata.......................................................................102
Literatura........................................................................105 Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)...........................107
1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.1 Ciljevi ovog poglavlja
Nakon ovog poglavlja moi ete: definirati osnovne karakteristike uredskog paketa OpenOffice.org i slobodnog softvera, ukratko prikazati povijest paketa OpenOffice.org, navesti dijelove paketa OpenOffice.org, instalirati i pokrenuti OpenOffice.org.
1.2 Uvod u OpenOffice.org

1.2.1 Projekt OpenOffice.org
OpenOffice.org je projekt temeljen na filozofiji slobodne programske podrke (Free Software). U ovom trenutku njegov razvoj
podrava i velikim dijelom omoguava tvrtka Sun Microsystems. Kao i kod mnogih drugih programa otvorenog koda, toan broj programera koji sudjeluju na njegovoj izradi nije mogue odrediti, budui da su svi pozvani sudjelovati na njegovom unaprjeenju i poboljanju. Prema zadnjim podacima, broj sudionika projekta procjenjuje se na vie od 180.000 osoba iz cijelog svijeta. Za instalaciju i koritenje paketa OpenOffice.org nije potrebno plaati licenciju, ve se on moe koristiti bez ikakve naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i u obrazovne namjene.
OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguava
znatno jednostavniju promjenu platformi ako se za to odlue. U ovom trenutku OpenOffice.org se moe preuzeti u izvrnom obliku za ove platforme: Microsoft Windows, GNU / Linux, Solaris, FreeBSD, MAC OS X. OpenOffice.org mogue je preuzeti i u obliku izvornog koda ime se omoguava njegovo prenoenje i na druge platforme za koje jo nije raspoloiva instalacija.
Osim dostupnosti na velikom broju platformi i jednostavne prenosivosti, OpenOffice.org je dostupan i na velikom broju jezika (vie od etrdeset) a za vie od sedamdeset jezika, ukljuujui i hrvatski, dostupne su provjere pravopisa i rastavljanja rijei. Svi dijelovi paketa OpenOffice.org imaju slino suelje i meusobno su dobro integrirani. To omoguava jednostavnu razmjenu podataka i brz prijelaz iz jednog dijela u drugi. Svi dijele zajednike provjere pravopisa i ostale programske alate koji se koriste dosljedno u svim njegovim dijelovima. Prilikom otvaranja datoteke, OpenOffice.org e sam zakljuiti koji od programskih alata je najprikladniji za njeno ureivanje. Tako je, na primjer, iz programskog alata Calc otvoriti datoteku koja je pisana u programskom alatu Writer. U tom sluaju automatski e se pokrenuti Writer u kojem e se uitati datoteka.
OpenOffice.org koristi otvoreni zapis datoteka Open Document Format (ODF) ija
norma je javno dostupna, te prihvaena ISO/IEC 26300. Temelji se na XML obliku koji je zajedno sa slikama saet u jednu datoteku upotrebom standardnog zapisa ZIP.
Otvorena norma omoguava pristupanje podacima i iz nekog drugog programa. Tako je, na primjer, lako izraditi program koji e otvoriti dokument pisan u Writeru, u njega upisati neki tekst i zatim ga spremiti u toj istoj datoteci. Sve ovo je mogue bez instalacije programskog alata Writer na raunalu na kojem se izvodi ova radnja.
1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

Slobodna programska podrka omoguava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapreenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razine ispitivanja, zapoljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako biste mogli raditi na unaprjeenju postojeeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati znanja, vremena i dobre volje. Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Sama filozofija slobodnog softvera temelji se na etiri osnovne slobode: 1. sloboda uporabe programa za sve namjene; 2. sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa; 3. sloboda irenja kopija programa; 4. sloboda poboljanja programa i dijeljenje te poboljane inaice drugima. 6 OpenOffice.org Impress
1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

Povijest uredskog alata OpenOffice.org zapoinje 1994. godine kada njemaka tvrtka StarDivision, osnovana 1986. godine, zapoinje razvoj svojeg alata StarOffice suite. 1999. godine tvrtku StarDivision i sva prava nad njenom razvijenom programskom podrkom kupuje tvrtka Sun Microsystems kako bi imala proizvod koji moe konkurirati istovrsnim komercijalnim uredskim alatima. Nedugo nakon preuzimanja 2000. godine, Sun Microsystems nudi svim privatnim korisnicima potpuno besplatno, uredski alat StarOffice 5.2. Iste godine pokree se i projekt OpenOffice.org. U ovom trenutku aktualna je inaica OpenOffice.org 2 koja je prevedena i na hrvatski jezik.
1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org se sastoji od nekoliko osnovnih programskih alata:

Writer Obrada teksta, Calc Tabline kalkulacije, Impress Prezentacije, Draw Vektorska grafika, Base Baza podataka, Math Prikaz matematikih formula i jednadbi.
Writer obrada teksta
moe itati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao to su: ODT vlastiti zapis temeljen na otvorenoj normi ISO/IEC 26300 za elektronike uredske dokumente, DOC inaica zapisa Microsoft Word dokumenata, HTML Hypertext Markup Language zapis dokumenata weba, XHTML Extended Hypertext Markup Language proireni zapis dokumenata weba, XML Extended Markup Language proireni zapis dokumenata weba, PDF Portable Document Format samo kreiranje, ne i otvaranje .pdf dokumenata, i mnogi drugi. Prema svojim karakteristikama Writer se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Word, WordPerfect. OpenOffice.org Impress 7
Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvjetaja, broura i drugih dokumenata. U svaki od dokumenata mogue je umetnuti grafiku i objekte. Writer
Slika 1: Writer - program za pisanje i obradu teksta
Calc tabline kalkulacije Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacija kao to su: prorauni, analiza podataka, izrada grafova te mogunosti donoenja odluka. Ukljuuje preko 300 razliitih funkcija za financijske, statistike i matematike operacije. Na temelju unesenih podataka mogue je izraditi velik broj razliitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno ukljuiti u druge dokumente. Podaci se mogu zapisati u obliku sukladnom istovrsnim komercijalnim alatima. Prema svojim karakteristikama Calc se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Excel, Word Perfect - Quattro Pro.
Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije
Impress prezentacije
Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija

kao to su rad sa specijalnim efektima, prijelazima izmeu slajdova i animacijama. Integriran je s naprednim grafikim mogunostima koje pruaju programski alati Draw i Math. Prezentacije se mogu dodatno istaknuti uporabom specijalnih efekata teksta, zvuka i video zapisa. Svi podaci, osim u vlastitom formatu ODP, mogu se zapisivati u obliku sukladnom srodnom komercijalnom alatu, a ugraena je i mogunost izravnog pohranjivanja u obliku Macromedia Flash (SWF). Prema svojim karakteristikama Impress se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft PowerPoint, WordPerfect Presentations.
Slika 3: Impress program za prezentacije
Draw vektorska grafika jednostavni crtei, grafikoni, sve do 3D grafika. Koritenjem mogunosti Smart Connectors jednostavno je povezivanje elemenata koji ine grafiku uporabom strelica. Grafika izraena u programskom alatu Draw moe se koristiti u svim drugim programskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw moe snimiti podatke u vie od 20 razliitih zapisa, a neki od popularnijih su: PNG, HTML, PDF, Flash.
Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazati
Slika 4: Draw - vektorska grafika
Base baze podataka
Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnog

grafikog suelja. Upotrebom arobnjaka mogue je brzo kreirati obrasce, izvjetaje, upite, tablice, poglede i odnose.
Kao osnovni oblik baze, Base koristi relacijsku bazu podataka HSQLDB. Osim ove baze bez instalacije dodatnih alata moe koristiti i dBASE, Microsoft Access, MySQL i Oracle, ali i sve druge baze koji su dostupne putem suelja ODBC i JDBC. Prema svojim karakteristikama Base se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Access, WordPerfect Paradox.
Slika 5: Base - baza podataka
10
Math Ureivanje matematikih formula i jednadbi sloenih formula mogue je koristiti grafiko suelje koje ukljuuje simbole i znakove koji inae nisu dostupni u uobiajenom fontu. Math se moe koristiti kao samostalni programski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kao samostalni alat podatke moe snimati u normi MathML namijenjenoj zapisu matematikih formula na Webu. Uz grafiko suelje, formule je mogue unositi i u tekstualnom obliku, to u nekim sluajevima moe znatno ubrzati unos i ureivanje sloenih formula bez uporabe mia.
Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradu
Slika 6: Math - program za ureivanje matematikih formula i jednadbi
1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

izrade dodatnih programa (plug-inova) koji proiruju postojee mogunosti.
OpenOffice.org nudi mogunost proirenja u obliku pisanja makro naredbi i u obliku
Za izradu makro naredbi OpenOffice.org koristi programski jezik OpenBasic. Osim njega, makro naredbe za mogue je izraditi u sljedeim programskim jezicima: Beanshell programski jezik nalik na programski jezik Javu, Java napredni programski jezik prema nekim karakteristikama i sintaksi slian programskim jezicima C++ i kasnije nastalom C#, JavaScript jednostavan skriptni jezik prema sintaksi nalik na programske jezike Java i C++ , Python napredni programski jezik. Za izradu dodatnih programa OpenOffice.org nudi mogunost njihove izrade u programskim jezicima C, C++, Java i Python.
11
1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org
Za instalaciju paketa OpenOffice.org potrebno je prvo preuzeti instalacijske datoteke. Najjednostavnije ih je preuzeti izravno sa slubene web stranice projekta http://www.openoffice.org, a mogue ih je preuzeti i upotrebom brojnih Peer2Peer protokola kao to je BitTorrent. Osim izravnim preuzimanjem s Interneta mogue je kupiti i CD-ROM distribuciju od nekog od distributera paketa OpenOffice.org. Hrvatsku inaicu najjednostavnije je preuzeti izravno sa stranica projekta lokalizacije: http://lokalizacija.linux.hr koja je rezultat rada Hrvatske udruge Linux korisnika HULK. Nakon preuzimanja datoteke, potrebno je instalirati program dvostrukim klikom na datoteku Setup.exe, nakon ega se pokree instalacija. Ovisno o preuzetoj inaici, instalacija moe biti na hrvatskom, engleskom ili nekom drugom jeziku.
1.3.2 Koraci instalacije

Slika 7: Korak 1 Prvi dijaloki okvir obavjetava da e se OpenOffice.org prvo otpakirati i zatim se automatski pokrenuti postupak instalacije. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).
12
Slika 8: Korak 2 U ovom koraku instalacije odaberite mapu u koju elite otpakirati datoteke potrebne za instalaciju paketa OpenOffice.org. Za odabir nove mape kliknite na gumb Pregledaj (Browse) i odaberite novu mapu. To nije mapa u koju e se OpenOffice.org instalirati ve privremeno mjesto odpakiravanja instalacijskih datoteka. Kliknite na gumb Otpakiraj (Unpack) za nastavak instalacije. Slika 9: Korak 3 Priekajte dok se sve datoteke uspjeno ne otpakiraju u instalacijsku mapu koju ste odabrali u prethodnom koraku i automatski pokrene idui korak.
13
Slika 10: Korak 4 Za poetak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).
Slika 11: Korak 5 U ovom koraku ispisuje se licencija - uvjeti koritenja programa. Za nastavak instalacije proitajte licenciju, odaberite Prihvaam uvjete u licencnom ugovoru (I accept the terms in the licence agreement) te potvrdite nastavak instalacije klikom na gumb Sljedee (Next).
14
Slika 12: Korak 6 Prije prelaska na sljedei korak ispunite podatke o korisniku paketa OpenOffice.org. Kada ste sve ispunili, kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
Slika 13: Korak 7 Odaberite nain instalacije: Zavri (Complete) za potpunu instalaciju ili Prilagoeno (Custom) za prilagoenu instalaciju. Ako niste sigurni, odaberite Zavri (Complete), te kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
15
Slika 14: Korak 8 Ako na raunalu nemate instaliran Microsoft Office, svakako oznaite sve mogunosti kako biste te dokumente mogli izravno ureivati u programskom alatu OpenOffice.org. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next). Slika 15: Korak 9 Sada ste zavrili sa svim pripremama potrebnim za samu instalaciju. Za poetak instalacije kliknite na gumb Instaliraj (Install).
16
Slika 16: Korak 10 U ovom koraku trebate priekati da OpenOffice.org instalira sve potrebne datoteke na vae raunalo.
Slika 17: Korak 11 Ako je sve uspjeno instalirano, pojavit e se poruka o uspjenosti instalacije. Odabirom Zavri (Finish) zavrit ete instalaciju.
17
1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Ako je na raunalu instaliran operativni sustav Microsoft Windows XP, Calc moete pokrenuti na sljedei nain: 1. kliknite na Start (Start) u donjem lijevom dijelu, 2. kliknite na link Svi programi (All programs), 3. odaberite link OpenOffice.org , 4. odaberite odgovarajui programski alat (na primjer: Writer za pisanje teksta).
Slika 18: Pokretanje programskih alata OpenOffice.org
1.4 esta pitanja

Je li ovaj program demo inaica? Ne, ovo nije demo inaica, ve je to potpuni programski paket. OpenOffice.org sadri sve dijelove i ni na koji nain nije ograniena njegova uporaba u skladu s licencijom otvorenog koda. Mogu li slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog programskog paketa? Na primjer, snimiti ih kolegama ili dati prijateljima? Da, u skladu s licencijom slobodne programske potpore moete slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog paketa bez naknade. Za kopiranje i distribuiranje moete traiti naknadu koja niime nije ograniena. Na koliko raunala smijem instalirati jednu kopiju programskog paketa? Jednu kopiju programskog paketa moete instalirati na neogranieni broj raunala. Mogu li koristiti programski paket u komercijalne svrhe? Programski paket moete koristiti bez ikakve naknade u komercijalne, obrazovne, osobne te bilo koje druge namjene. Zato je ovaj programski alat besplatan, a drugi se plaaju? Izradu ovog programskog alata podrava i sponzorira tvrtka Sun Microsystems a na njoj rade strunjaci dobrovoljci iz cijeloga svijeta koji ne trae naknadu za svoj rad. Tko je vlasnik autorskih prava programskog paketa? 18 OpenOffice.org Impress
Vlasnik autorskih prava je tvrtka Sun Microsystems i svi dobrovoljci koji sudjeluju na projektu. Moe li se licencija promijeniti? Hou li biti prisiljen platiti programski paket za nekoliko godina? Licencija koja se koristi (GPL) napisana je tako da se ne moe promijeniti i povui, dakle autori ne mogu uzeti softver natrag. Zato trebam Javu za pokretanje? Je li ovaj program pisan u Javi? Java je potrebna za pokretanje nekih dijelova programa od kojih je najznaajnija relacijska baza podataka HSQLDB. OpenOffice.org pisan je u programskom jeziku C ++, a Java se koristi samo za proirivanje nekih mogunosti. Bez upotrebe Jave mogue je koristiti velik dio mogunosti programa. Mogu li koristiti dijelove programa (ili cijeli program) u sklopu svojeg programa? Moete, ali samo u skladu s pravilima licencije GPL. Je li OpenOffice.org bolji od nekih drugih komercijalnih alata iste namjene? Za izradu raznih vrsta dokumenata, pisama, broura, dokumentacije, znanstvenih radova OpenOffice.org prua mogunosti usporedive s vodeim komercijalnim alatima za istu namjenu. U ovom trenutku neki komercijalni alati pruaju vee mogunosti korisniku nego to to ini OpenOffice.org u obliku razliitih programskih alata i pomagala za bru izradu pojedinih dijelova dokumenta, kao i napredne analize i obrade dokumenata.
OpenOffice.org nudi mogunost proirivanja, izmjene i potpunog prilagoavanja nego to je to sluaj s komercijalnim alatom.
Komercijalne alate nije dozvoljeno koristiti bez plaene licencije, kao niti dijeliti drugima i instalirati na druga raunala za koja nije plaena odgovarajua licencija. Uporaba komercijalnih programa bez odgovarajue licence je kanjivo djelo. S druge strane programski paket OpenOffice.org mogue je mijenjati, dograivati, distribuirati, koristiti i instalirati bez plaanja dodatnih licenci i naknada.
1.5 Zadaci za vjebu

1. Preuzmite instalacijske datoteke uredskog paketa OpenOffice.org sa stranica www.openoffice.org. Instalirajte OpenOffice.org. a) U koliko koraka se provodi instalacija? b) Koje ovlasti trebate imati za instalaciju?
19
2 Koritenje programskog alata Impress

Programski alat Impress dio je uredskog paketa OpenOffice.org i slui za izradu prezentacija u elektronikom obliku. Nain izrade ovakvih prezentacija slian je izradi klasinih prozirnih folija za prikaz pomou grafoskopa. Prezentacije se sastoje od slajdova na kojima se nalazi tekst, slike, tablice i grafovi. Slajdovi se izmjenjuju pritiskom tipke na raunalu ili automatski, nakon nekog vremena. Izrada prezentacija u programskom alatu Impress jednostavna je, a rezultati rada brzo su vidljivi.

Nakon ovog poglavlja moi ete: otvoriti programski alat Impress, izraditi novu prezentaciju, spremiti i otvoriti prethodno spremljenu prezentaciju, upravljati korisnikim sueljem programskog alata, promijeniti osnovne postavke programskog alata.
2.2 Prvi koraci u radu

2.2.1 Otvaranje programskog alata
Otvaranje programskog alata Impress vri se kroz izbornik Start, obino putem Start All Programs (Programs) OpenOffice.org 2.2 OpenOffice.org Impress. Mogue je da na radnoj povrini postoji i kratica za bre otvaranje programskog alata. Programski alat moete jednostavno zatvoriti na jedan od sljedeih naina:

odabirom znaka
u gornjem desnom uglu programskog alata,
putem trake izbornika, Datoteka (File) Izlaz (Exit).
Prilikom izlaska, ako je prezentacija promijenjena od zadnjeg spremanja, pojavit e se izbornik za spremanje prezentacije.
21
Slika 19: Dijaloki prozor za spremanje prezentacije
2.2.2 Radno okruenje

Na slici je prikazano radno okruenje, slino mnogim programskim alatima, elementima uredskih paketa.
Slika 20: Izgled radnog okruenja u programskom alatu Impress

Glavni dijelovi suelja su:
Naslovna traka (Title Bar)
U lijevom dijelu naslovne trake moete proitati naziv dokumenta kojeg ste otvorili (openoffice) i u kojem se od programskih alata OpenOffice.org trenutno nalazite (OpenOffice.org Impress). U desnom dijelu naslovne trake nalaze se standardne ikone za rad s programskim alatom (smanjivanje, poveavanje ili zatvaranje programskog alata).
Slika 21: Naslovna traka

22 OpenOffice.org Impress
Traka izbornika (Menu Bar)
Odmah ispod naslovne trake nalazi se glavna traka izbornika. Uz pomo ove trake mogue je napraviti sva oblikovanja dokumenta i podataka.
Slika 22: Traka izbornika
Alatne trake (Toolbars)
Alatne trake su najee smjetene ispod iznad samog podruja za unos sadraja, odnosno ispod trake izbornika. Mogue je da se te trake nalaze i na drugim mjestima oko samog polja za unos ili da su otvorene unutar novog prozora.
Slika 23: Uobiajene alatne trake

Dio za ureivanje slajda Ovo je glavni dio programskog alata za ureivanje slajda. Ovisno o pogledu na prezentaciju, slajd e biti prikazan na razliite naine.
Slika 24: Glavni dio za ureivanje slajda
Statusna traka (Status Bar)
Na samom dnu dokumenta nalazi se statusna traka. Na njoj moete vidjeti fiziku veliinu, trenutni postotak veliine slajda, broj trenutnog i ukupni broj slajdova te dizajn trenutnog slajda.
Slika 25: Statusna traka

Suelje se moe jednostavno prilagoditi iz trake izbornika Ureivanje (Edit), gdje moete odabrati elemente koje elite imati na radnoj povrini. OpenOffice.org Impress 23
Ploa slajdova (Slide Pane)
Ploa sa zadacima (Task Pane)
Dio koji sadri umanjene slike svih slajdova u prezentaciji. Odabirom pojedinog slajda, njegov e se sadraj prikazati u dijelu za ureivanje slajda.
Dio koji moe sadri razliite zadatke: pregled glavnih slajdova prezentacije, izglede slajda, animacije pojedinih elemenata i prijelazi izmeu slajdova.
Kontekstni izbornik Pri radu s programskim alatom Impress, kao i s mnogim drugim programskim alatima, esto ete se susretati s pojmom kontekstnog izbornika. To je izbornik kojeg moete dobiti klikom desnom tipkom mia na neki objekt (eliju u tablici, slajd, crte, itd.). Sam naziv izbornika govori kako je ovisan o kontekstu, tj. o objektu koji je odabran. Tako se naredbe unutar izbornika mijenjaju ovisno o mogunostima navedenog objekta. Kontekstni je izbornik dobar nain za brz rad s programskim alatom, jer se vrlo esto mogunost koju elite primijeniti na objekt nalazi na dohvat samo jednog klika miem.
Slika 26: Primjer kontekstnog izbornika
24
2.2.3 Otvaranje prezentacija

Postojeu prezentaciju, koja se nalazi na tvrdom disku raunala, mrenom disku ili nekom prijenosnom mediju, moete otvoriti na sljedei nain: putem trake izbornika, Datoteka (File) Otvori (Open), putem alatne trake, klikom na ikonu Otvori (Open), kombinacijom tipaka Ctrl + O, koritenjem arobnjaka (Wizard) i njegove opcije Otvori postojeu prezentaciju (Open existing presentation). arobnjak se, ako je omoguen, prikazuje pri otvaranju programskog alata. U svakom je trenutku istim postupcima mogue otvoriti vie prezentacija i usporedno raditi na njima.
Slika 27: Otvaranje postojee prezentacije koritenjem arobnjaka
Jeste li znali... elite li otvarati nove prezentacije uz pomo arobnjaka, a prethodno ste odabrali "Ne pokazuj ovog arobnjaka nadalje", do njega moete doi putem trake izbornika Datoteka (File) arobnjaci (Wizards) Prezentacija (Presentation).
25
2.2.4 Kreiranje nove prezentacije prema predloku

Nova prezentacija moe biti potpuno prazna ili kreirana prema nekom od predloaka (unaprijed zadanih tipova dizajna i razmjetaja elemenata). Pri kreiranju nove prezentacije pomae arobnjak za prezentacije (Presentation Wizard), kojeg moete otvoriti na neki od sljedeih naina: putem trake izbornika, Datoteka (File) Novi (New) Prezentacija (Presentation), putem alatne trake, klikom na ikonu Novi (New), kombinacijom tipaka Ctrl + N. Prezentaciju prema predloku (template) moete kreirati sljedeim koracima:
1. Otvorite arobnjak za prezentacije putem trake izbornika Datoteka (File) arobnjaci (Wizards) Prezentacija (Presentation); 2. Odaberite tip nove prezentacije Iz predloka (From template); 3. Iz padajueg izbornika odaberite Prezentacije (Presentations) ili Pozadina prezentacije (Presentation Backgrounds) ovisno o tome elite li iz predloka koristiti samo dizajn/pozadinu ili i cjelokupni predloak prezentacije, s naslovima slajdova i slino; 4. Odaberite gumb Sljedee >> (Next >>) za postavljanje dodatnih mogunosti ili Napravi (Create) za izravno kreiranje prezentacije.
Slika 28: Odabir predloka dizajna
26
Odabirom gumba Sljedee (Next >>) bit e vam ponuen: 1. ponovni odabir pozadine, 2. odabir izlaznog medija (zaslon, papir, itd.), 3. odabir efekta prijelaza tranzicije slajda (animacija pomou koje se prelazi iz jednog slajda u drugi), 4. odabir naina prelaska na novi slajd runi ili automatski nakon nekog vremena, 5. upisivanje imena autora i tvrtke, koje e izravno biti postavljeno na odgovarajua mjesta u prezentaciju, 6. odabir ve ponuenih predloaka slajdova za posebne tipove prezentacija (npr. za predstavljanje novog proizvoda, predstavljanje strategije tvrtke, itd.). Po zavretku ovog postupka, nova prezentacija spremna je za daljnje ureivanje.
2.2.5 Spremanje prezentacije

Postupak spremanja prezentacije potreban je kako biste sauvali promjene i rad na prezentaciji, od poetka ili od zadnjeg otvaranja. Prezentaciju moete spremiti:

putem trake izbornika, Datoteka (File) Spremi (Save), putem alatne trake, klikom na ikonu Spremi (Save).
Ako je datoteka ve bila spremljena na neku lokaciju i ima svoj naziv, nova inaica prezentacije bit e spremljena umjesto stare, na isto mjesto i pod istim nazivom. Ako datoteka dosad nije bila spremana, otvara se uobiajeni dijaloki prozor za spremanje/otvaranje dokumenata. Koritenjem padajueg izbornika Spremi u (Save in) odaberite odredinu mapu u koju elite spremiti dokument te navedite naziv dokumenta (File name). Spremanje prezentacije pod drugim imenom Ponekad postoji potreba prezentaciju koja je ve spremljena spremiti pod drugim imenom ili na drugu lokaciju. Razlozi za to mogu biti razliiti, poput potrebe za uvanjem stare inaice prezentacije ili pohrane na neki prijenosni medij. Prezentaciju pod drugim imenom ili na drugo mjesto moete spremiti putem trake izbornika, Datoteka (File) Spremi kao (Save As).
27
Otvara se isti dijaloki prozor kao i u sluaju da prezentacija nikad nije bila spremljena, s ve upisanim trenutnim nazivom prezentacije i lokacijom, koje je mogue promijeniti.
Slika 29: Spremanje prezentacije
2.2.6 Spremanje prezentacije u drugom podatkovnom formatu

Uobiajeni format prezentacije u programskom alatu Impress je .odp (OpenDocument prezentacija). OpenDocument Format ili punim imenom OASIS Open Document Format for Office Applications datoteni je format za elektronike uredske dokumente, koji je otvorena meunarodna norma ISO/IEC 26300:2006. Spremanjem u takav format najlake je nastaviti rad na prezentaciji u ovom programskom alatu. No, ponekad moe biti potrebno spremiti prezentaciju u nekom drugom formatu, kako bi se mogla otvarati pomou drugih programskih alata. Format prezentacije moete promijeniti u dijalokom prozoru za spremanje prezentacije (vidjeti poglavlje Spremanje prezentacije), iz padajueg izbornika Spremi kao tip (Save as type):
Slika 30: Formati za spremanje prezentacija
28
Evo nekih najvanijih formata za spremanje: predloak OpenDocument prezentacije (.otp) predloak koji se kasnije moe koristiti za izradu novih prezentacija; Microsoft PowerPoint 97/2000/XP (.ppt) format koji se moe otvoriti u slinom programskom alatu PowerPoint, dijelu Microsoft Office paketa. Spremanje / pretvorbu u neke druge, takoer vrlo korisne formate moete izvriti putem trake izbornika, Datoteka (File) Izvezi (Export). U ovom dijalokom prozoru nalazi se mnotvo formata, od kojih su najvaniji: PDF Portable Document Format (.pdf) iznimno popularan format za distribuciju dokumenata i ispis prezentacija, koji se moe pregledavati programskim alatima poput Adobe Readera, Macromedia Flash (SWF) (.swf) jedan od formata za prikaz animacija na Internetu, koritenjem Flash preglednika, HTML dokument (OpenOffice.org Impress) (.html, .htm) skup datoteka za prikaz u preglednicima weba (Mozilla Firefox, Microsoft Internet Explorer,
Opera...),
razliiti slikovni formati (BMP, GIF, JPEG, WMF...) - izvoz slajdova u pojedinane slike.
Slika 31: Formati za izvoz prezentacija
Vano je napomenuti da za prikaz ovako izvezenih datoteka nije potrebno imati instaliran Impress, to moe biti korisno u situacijama kada niste sigurni koji e programski alati postojati na raunalu na kojem ete prikazivati prezentaciju.
Jeste li znali... PDF dokument, osim iz prozora Izvoz (Export), moete bre napraviti iz prozora Izvoz u PDF... (Export to PDF) koji se takoer nalazi u traci izbornika Datoteka (File).
29
2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih prezentacija

esto je korisno imati vie otvorenih prezentacija odjednom, kako biste usporedili neke inaice, preuzeli tekst, sliku ili itav slajd iz druge prezentacije i slino. Za prijelaz izmeu trenutno otvorenih prezentacija (i svih ostalih trenutno otvorenih OpenOffice.org dokumenata), odaberite Prozor (Window) iz trake izbornika. Tu se nalazi popis svih otvorenih datoteka, dostupan iz svakog prozora prezentacije. Vano je napomenuti da se otvaranjem nove prezentacije stara ne zatvara, ve se samo privremeno skriva i moe se ponovno vidjeti na navedeni nain.
Slika 32: Popis trenutno otvorenih OpenOffice.org datoteka
Jeste li znali... Osim u ugraenom sustavu pomoi, vrlo je korisno potraiti pomo i na Internetu, koritenjem slubene stranice pomoi: http://documentation.openoffice.org/. Mnogi korisnici paketa OpenOffice.org esto su voljni pomoi savjetima na razliitim diskusijskim grupama i blogovima.
30
2.2.8 Zatvaranje prezentacije

Prezentaciju je mogue zatvoriti bez zatvaranja cijelog programskog alata. Za zatvaranje prezentacije odaberite Datoteka (File) Zatvori (Close). Ovisno o tome jesu li se nakon zadnjeg spremanja dogodile neke promjene na datoteci, bit e postavljeno pitanje o spremanju dokumenta (vidjeti poglavlje Otvaranje programskog alata).
2.2.9 Koritenje sustava pomoi

Cijeli paket OpenOffice.org sadri sustav pomoi koji korisnika prati u radu s programskim alatom. Do funkcije pomoi moete doi:

putem trake izbornika, Pomo (Help) OpenOffice.org Help, putem alatne trake, odabirom ikone pritiskom tipke F1. OpenOffice.org Help,
Novootvoreni prozor sastoji se od dva dijela: s desne se strane nalazi tekst pomoi, a s lijeve moete odabrati:

Sadraj (Contents) pomo podijeljena po logikim cjelinama poglavljima, Indeks (Index) lista pojmova u sustavu pomoi, Nai (Find) pretraivanje pomoi, Knjike oznake (Bookmarks) lista korisniku vanih stranica pomoi. Stranica se na listu moe dodati koritenjem desne tipke mia na desnoj strani prozora, naredbom Dodaj u knjike oznake... (Add to Bookmarks...).
Slika 33: Sustav pomoi u paketu OpenOffice.org
Pri radu s nekim dijalokim prozorom ili popisom mogunosti, gumb Pomo (Help) izravno vodi autora na dio pomoi koji opisuje taj dio programskog alata.
31
Korisna je i opcija Pomo (Help) to je ovo? (What's This?) iz trake izbornika, koja strelicu mia pretvara u strelicu s oznakom upitnika. Prelaskom takvom strelicom preko nekog dijela programskog alata, u baloniu pokraj strelice prikazuje se opis funkcije tog dijela programskog alata.
2.3 Prilagodba postavki

2.3.1 Poveavanje/smanjivanje veliine prikaza slajda
Stranice sa slajdovima mogu se poveavati ili smanjivati po potrebi, ovisno o tome elite li raditi na nekom detalju ili vidjeti cjelokupni izgled slajda. Za poveanje, odnosno zumiranje stranice odaberite Pregled (View) Uveaj/Zumiraj (Zoom).
Slika 34: Promjena veliine prikaza slajda
U prozoru koji se otvara moete odabrati Slika 35: razliite veliine slajdova, poput pogleda na Promjena veliine iz cijelu stranicu, poveavanja do lijevog i desnog alatne trake ruba (irina stranice) ili nekog od postotka stvarne veliine stranice. Iste mogunosti moete dobiti i iz alatne trake, odabirom strelice pokraj ikone Uveaj/Zumiraj (Zoom).
32
2.3.2 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka

Na vrhu stranice, ispod trake izbornika, nalaze se razliite alatne trake, grupe ikona za bri rad s programskim alatom koje su grupirane po svojoj namjeni. Ovisno o nainu i namjeni koritenja programskog alata, svaki korisnik moe ukljuiti alatne trake koje su njemu najpotrebnije. Lista alatnih traka nalazi se u traci izbornika Pogled (View) Alatne trake (Toolbars). Najvanije trake koje su obino ukljuene su:
Crtanje (Drawing) traka za dodavanje i ureivanje nacrtanih objekata,
Slika 36: Alatna traka Crtanje (Drawing)
Linije i ispuna (Line and Filling) traka za ureivanje linija, rubova i ispuna,
Slika 37: Alatna traka Linije i ispuna (Line and Filling)
Formatiranje teksta (Text Formatting) traka za oblikovanje svojstava teksta,
Slika 38: Alatna traka Formatiranje teksta (Text Formatting)
Prezentacija (Presentation) prezentacijom,
traka
za
oblikovanje
upravljanje
Slika 39: Alatna traka Prezentacija (Presentation)
Standardno (Standard) traka za rad s datotekama, umnoavanje / premjetanje teksta i pozivanje vanih mogunosti programskog alata.
Slika 40: Alatna traka Standardno (Standard)
33
2.3.3 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu

Pri radu s bilo kojim programskim alatom, svaki bi ga korisnik trebao prilagoditi svojim potrebama. Tako i u paketu OpenOffice.org i programskom alatu Impress moete prilagoditi mnoge postavke. Mnotvo postavki za bolju prilagodbu nalazi se u izborniku Alati (Tools) Odrednice (Options). Za promjenu korisnikog imena, tj. imena autora, koje e pisati u svojstvima svih prezentacija, odaberite:
data)
Alati (Tools) Odrednice (Options) OpenOffice.org Korisniki podaci (User
Ovdje moete dodati razliite osobne podatke, korisne osobama koje e doi u doticaj s vaim dokumentom. Mnogi programski alati za suradnju na pisanju dokumenata te e podatke takoer moi prepoznati i koristiti za oznaavanje promjena.
Slika 41: Promjena osobnih podataka
Jedna od korisnih prilagodbi je i promjena primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenta, koja se otvara u dijalokom prozoru Otvori (Open) i Spremi (Save). Za promjenu navedene mape odaberite Alati (Tools) Odrednice (Options) OpenOffice.org Putanje (Paths). Putanja koju je potrebno promijeniti naziva se Moji dokumenti (My Documents), a za promjenu nakon odabira odaberite gumb Uredi, te pronaite eljenu mapu.
34
2.4 esta pitanja

Kada koristiti naredbu Spremi kao (Save As), a kada Spremi (Save)? Naredbu Spremi je dobro koristiti kada vam stara inaica prezentacije nije vana, na primjer pri manjim promjenama prezentacije. Radite li na nekoj veoj prezentaciji i elite imati vie inaica kako biste se mogli vratiti "u prolost", koristit ete Spremi kao i spremati inaice pod drugim imenom. elite li spremiti prezentaciju u drugu mapu na disku, takoer trebate koristiti naredbu Spremi kao. Kako jednostavno objaviti prezentaciju na Internetu? Objavljivanje prezentacije u formatu .odp uvjetuje preuzimanje prezentacije na disk i naknadno pregledavanje. Jednostavan nain je izvoz u format .swf (Flash). Za pregled je potrebno u pregledniku weba imati instaliran Flash Player, koji se trenutno nalazi na oko 95% raunala u svijetu. Drugi nain je izvoz u HTML dokument. Ovaj nain ne zahtjeva instalirane dodatke, a za pregled je dovoljan samo preglednik weba. Mogu li na alatne trake dodati neke, meni korisne, ikone? Dodavanje novih ikona na traku vri se na sljedei nain: 1. Odaberite malenu ikonu s trokutiem desno od svake alatne trake; 2. Odaberite naredbu Uredi traku s alatima; 3. Oznaite kvadratie i na taj nain odaberite eljene ikone. Ako ih nema, moete ih pronai odabirom gumba Dodaj. Zato bih elio mijenjati primarnu mapu za otvaranje/spremanje dokumenata? Drite li veinu dokumenata unutar jedne mape (neovisno o tome imate li podmape), korisno je tu mapu proglasiti primarnom. Dolazak do eljene mape koji zahtijeva vie klikanja miem troi dragocjeno vrijeme.
35
2.5 Zadaci za vjebu

1. Pokrenite Impress. 2. Koritenjem arobnjaka izradite novu prezentaciju, pritom koristei predloak prezentacije Introducing a New Product. 3. Promijenite korisnike podatke u prezentaciji, upiite svoje ime, prezime, inicijale i tvrtku. 4. Spremite prezentaciju pod imenom proizvod.odp. 5. Promijenite putanju primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenata na mapu u koju esto spremate prezentacije. 6. Promijenite veliinu prikaza slajda na uveanje "Cijela stranica". 7. Izvezite prezentaciju proizvod.odp u format PDF, u datoteku proizvod.pdf. 8. Izvezite prezentaciju proizvod.odp u format SWF u datoteku proizvod.swf. 9. Otvorite izvezenue datoteke u formatima PDF i SWF. emu slue ova dva formata? 10. Spremite prezentaciju proizvod.odp kao Microsoft Office prezentaciju, u datoteku proizvod.ppt. 11. Zatvorite Impress.
36
3 Razvoj prezentacije
Nakon ovog poglavlja moi ete: razumjeti svrhu koritenja razliitih pogleda na prezentaciju, upravljati slajdovima, razumjeti svrhu koritenja glavnog slajda te ureivati glavnog slajd.
3.2 Pogledi na prezentaciju

3.2.1 Razlozi koritenja razliitih pogleda
Jednostavan odgovor na pitanje: "Od ega se sastoji prezentacija?" bio bi: "Od slajdova". No, pod izradom i pripremom prezentacije bilo bi pogreno smatrati samo pisanje slajdova, od prvog do zadnjeg. U pripremi prezentacije treba razmisliti i o poretku slajdova, tekstu koji je na njima napisan, tekstu koji e izgovarati osoba koja odrava prezentaciju, poruci koju treba prenijeti i slino. Kako biste lake rjeavali ovakve zadae, Impress vam nudi nekoliko pogleda na prezentaciju:
Obino (Normal) uobiajeni, najei pogled; jedan slajd u "krupnom planu", Kontura (Outline) pogled na tekst rasporeen po slajdovima; hijerarhijski prikaz kontura / razina teksta, Zabiljeke (Notes) prikaz po jednog slajda i prostor za zabiljeke autora, bilo za njegovu pripremu ili dodatne informacije gledateljima prezentacije, Letak (Handout) prikaz vie slajdova odjednom, pogodan za ispis, Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) prikaz vie slajdova i njihovih naslova, s jednostavnom mogunou prijenosa slajda na drugo mjesto u prezentaciji.
Slika 42: Pogled "Obino" uobiajeni pogled na pojedinani slajd prezentacije.
37
Slika 43: Pogled "Kontura" tekstualni pogled na sve slajdove, s hijerarhijskim prikazom unesenog teksta.
Slika 44: Pogled "Razvrstavanje slajdova" - pogled na sve slajdove u prezentaciji odjednom. U ovom je pogledu lake sagledati prezentaciju kao jednu cjelinu.
Slika 45: Pogled "Letak" pogled prikladan za oblik ispisa prezentacije namijenjen publici.
Iako se veina zadaa moe uspjeno obaviti i iz pogleda Obino, korisno je naviknuti se i na druge oblike, kako biste to bre i efikasnije pripremali prezentacije.
Jeste li znali... elite li se usredotoiti na pisanje teksta - sadraja prezentacije, najbolje se posluiti pogledom Kontura (Outline)
38
3.2.2 Promjena pogleda na prezentaciju

Pogled na prezentaciju moete promijeniti na dva naina:

iz trake izbornika, odabirom eljenog pogleda iz izbornika Pogled (View), odabirom kartice (tab) eljenog pogleda ispod alatnih traka.
Slika 46: Razliiti pogledi na prezentaciju
39
3.3 Slajdovi
3.3.1 Dodavanje novog slajda s odreenim izgledom
Slika 47: Izgled slajda
Slajdovi koji se dodaju u prezentaciju mogu biti razliitog, unaprijed definiranog izgleda, koji autoru moe pomoi u broj izradi. Postoji dvadeset oblika izgleda, poput praznog slajda, slajda koji sadri naslov i podnaslov, slajda koji sadri naslov i natuknice, slajda s grafikonom, slikom, tablicom, itd. Slajd koji dodajete u postojeu prezentaciju poetno e uvijek izgledati kao i slajd koji trenutno promatrate, no konani odabir svodi se na jedan klik tipkom mia. Novi slajd moete dodati na nekoliko naina:
putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Slajd (Slide),
odabirom ikone
Slajd (Slide) iz
alatne trake. Novi slajd bit e dodan ispod trenutno odabranog slajda. U desnom dijelu programskog alata, u ploi sa zadacima, aktivirat e se dio Izgledi, u kojem moete klikom lijevom tipkom mia odabrati koji izgled slajda elite. Neki od ee koritenih izgleda su:

prazni slajd, naslovni slajd, naslov s tekstom, naslov s grafikonom, naslov s proraunskom tablicom, naslov sa slikom i tekstom.
40
3.3.2 Promjena izgleda slajda pomou ugraenih predloaka

Oblik izgleda svakog, ve postojeeg slajda, moe se promijeniti na isti nain, odabirom slajda i koritenjem dijela ploe sa zadacima Izgledi (Layouts). Pritom e programski alat pokuati prilagoditi ve unesene objekte (tekst, naslov, slike) novom izgledu slajda. Ako ploa sa zadacima nije vidljiva na zaslonu, moete je ukljuiti iz trake izbornika Pogled (View) Ploa sa Zadacima (Task Pane). Dodatni nain za promjenu oblika izgleda slajda je odabir slajda iz popisa slajdova desnom tipkom mia, te odabirom naredbe Izgled slajda (Slide Layout) iz kontekstnog izbornika.
3.3.3 Promjena boje pozadine slajda

Kako bi prezentacija, koja se obino prikazuje veem broju osoba s pomou raunala i projektora bila vizualno dopadljiva i imala prepoznatljiv oblik, potrebno je pripremiti i dizajn prezentacije. Odabir pozadine jedan je od elemenata dizajna. Za promjenu pozadine iz trake izbornika odaberite Oblik (Format) Stranica (Page), te karticu Pozadina (Background).
Slika 48: Promjena pozadine slajda
Na kartici Pozadina (Background) nalazi se 5 glavnih oblika pozadine, koje moete odabrati kroz padajui izbornik Ispuna (Fill): Nita bez pozadine, Boja ispuna pozadine jednom bojom, Gradient ispuna pozadine gradijentom dvije boje, koje se prelijevaju jedna u drugu na razliite naine, Hatching glavna boja pozadine proarana crticama odreenog smjera, Bitmapa odabir slike kao pozadine, uz dodatne mogunosti, poput postavljanja veliine i poloaja slike. OpenOffice.org Impress 41
Nakon odabira i potvrde izbora pozadine, otvorit e se dijaloki prozor s pitanjem: Postavke pozadine za sve stranice? (Apply background to all slides?), kojim eljenu pozadinu moete postaviti bilo na trenutni slajd, bilo na sve slajdove u prezentaciji.
3.4 Koritenje predloaka za dizajn

3.4.1 Primjena dostupnih predloaka dizajna na prezentaciju
U programskom alatu Impress postoji nekoliko unaprijed definiranih predloaka dizajna, o kojima je bilo rijei u poglavlju Otvaranje prezentacija. Pri izradi prezentacije mogue je odabrati neki od predloaka grafikog oblikovanja prezentacije. No, i kasnije, za vrijeme izrade prezentacije, mogue je primjenjivati predloke dizajna. Jedan od naina primjene predloaka je prozor Dizajn slajda (Slide Design), do kojeg moete doi na sljedee naine:

putem trake izbornika, Oblik (Format) Dizajn slajda (Slide Design), putem alatne trake, odabirom ikone Dizajn slajda
(Slide Design),
Design) iz kontekstnog izbornika.
odabirom slajda u popisu slajdova, te odabirom naredbe Dizajn slajda (Slide
Slika 49: Odabir dizajna slajda
42
U prozoru se otvaraju oblici dizajna koji trenutno postoje u prezentaciji. Odabirom gumba Uitaj (Import) prikazuje se lista openito dostupnih predloaka, bilo da se radi o unaprijed definiranim, bilo o naim vlastitim predlocima. Odabir predloka promijenit e dizajn trenutno oznaenog slajda. Uz oznaenu opciju Zamjena pozadinske stranice (Exchange background page), predloak e biti primijenjen na sve slajdove u prezentaciji. Ova opcija zapravo mijenja glavni, nadzorni slajd prezentacije, o emu e vie rijei biti u poglavlju Glavni slajd.
Jeste li znali... Vlastiti je predloak mogue napraviti spremanjem prezentacije u formatu
predloak OpenDocument prezentacije (.otp)
3.4.2 Promjena predloka dizajna u prezentaciji

Predloak dizajna u prezentaciji moe se primijeniti na sve slajdove i na drugi nain, izravnom primjenom glavnog slajda, tj. stranica. Za promjenu glavnog slajda iz ploe sa zadacima odaberite Glavne stranice (Master Pages).
Slika 50: Popis glavnih slajdova
U ovom izborniku moete odabrati predloak iz tri grupe: Koritene u ovoj prezentaciji (Used in This Presentation),

Nedavno koritene (Recently Used), Dostupne za uporabu (Available for
Use).
Promjena dizajna vri se jednim klikom mia pa se moe jednostavno eksperimentirati i vidjeti koji dizajn najbolje odgovara trenutnim potrebama. Dizajn se moe primijeniti i na samo odabrane slajdove. U tu svrhu odaberite naredbu Primijeni na odabrane slajdove (Apply To Selected Slides), iz kontekstnog izbornika slajdova u ploi sa zadacima, klikom desnom tipkom mia.
43
3.5 Glavni slajd

Koncept glavnog ili nadzornog slajda vrlo je vaan za pravilnu izradu prezentacija. Prezentacija se uvijek promatra kao jedna logika cjelina, koja bi u svakom svom dijelu trebala imati prepoznatljiv oblik i stil. Dodatno, potreban je nain jednostavnih promjena na prezentaciji. to bi se dogodilo kada biste usred izrade prezentacije odluili kako boja slova naslova slajdova ne treba biti plava ve uta? Bilo bi potrebno u svim slajdovima runo zamijeniti jednu po jednu boju naslova. to ako ste postavili pogrean logo tvrtke, a dodali ste ga na svaki slajd? Moda je logo postavljen malo previe udesno? Takve rune promjene bile bi izrazito zamarajue i neuinkovite.
Slika 51: Primjer glavnog slajda
Kako biste se unaprijed pripremili za takvo ureivanje prezentacije, korisno je sve openite znaajke teksta, slajdova i prezentacija obavljati na glavnom slajdu. To mogu biti: svojstva pozadine slajdova, poloaj naslova, teksta, boja i stilovi teksta, dodatne slike koje se pojavljuju na veini slajdova, logo i naziv tvrtke, datum. Vanost koritenja glavnog slajda golema je i ovu pomo u radu treba koristiti to je vie mogue. Kako biste uredili glavni slajd, odaberite Pogled (View) Glavni (Master) Glavni slajd (Master Slide). Sve promjene koje na ovom mjestu budu napravljene, bit e primijenjene na sve slajdove u prezentaciji.
Jeste li znali... Pravu vrijednost koritenja glavnog slajda mogue je prikazati primjerom izrade crno-bijelog zbornika prezentacija. glavni slajd omoguuje brzu promjenu pozadina i boja teksta, prilagoenih crno-bijelom ispisu.
44
3.5.1 Umetanje i micanje objekata u/iz glavnog slajda

Razliiti objekti mogu se dodati na glavni slajd. Oni se dodaju kao i na "obian" slajd. Evo primjera: Umetanje slike (iz galerije) U Impressu postoji programski alat Galerija (Gallery), koji ve sadri neke primjere slika za umetanje u prezentaciju. Kako biste otvorili Galeriju, iz trake izbornika odaberite Alati (Tools) Galerija (Gallery).
Slika 52: Primjer grafikih oznaka u Galeriji

U galeriji se s lijeve strane nalaze grupe objekata, kao to su Grafike oznake, Pozadine ili Ravnala, a s desne strane su prikazani objekti unutar grupe. Postupak dodavanja slike je sljedei: 1. eljeni objekt odaberite desnom tipkom mia; 2. Odaberite naredbu Ubaci (Insert) Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika; 3. Nakon to se objekt pojavi na sredini slajda, prenesite ga na eljeno mjesto i promijenite veliinu, ako je potrebno (vie o ovim postupcima u poglavlju Umnoavanje, premjetanje, brisanje) Umetanje nacrtanog objekta Unutar programskog alata mogue je izraivati crtee koritenjem oblika poput crta, geometrijskih likova, strelica i slinog. Takvi se oblici crtaju pomou alatne trake Crtanje (Drawing). Ako traku ne vidite na ekranu, moete je ukljuiti iz trake izbornika Pogled (View) Alatne trake (Toolbars) Crtanje (Drawing). eljeni oblici grupirani su, a grupe su predstavljene razliitim ikonama, tj. grupama oblika. Po odabiru oblika, potrebno ga je definirati na slajdu, a kasnije ga se moe premjetati, te mu mijenjati veliinu i svojstva. Vie o crtanju moete pronai u poglavlju Grafikoni, crtani objekti.
45
Umetanje crtea Pod pojmom crtea podrazumijeva se datoteka koja se nalazi na disku, a koja ne mora biti u galeriji programskog alata, ve se dodaje pretragom datotenog sustava. Crte na slajd moete umetnuti putem:

Ubaci (Insert) Slika (Picture) Iz datoteke (From file), odabirom ikone Iz datoteke u alatnoj traci Crtanje (Drawing).
Otvara se uobiajeni prozor za pretragu datotenog sustava i pronalaenje datoteke. Korisno je oznaiti opciju Pregled (Preview) koja prikazuje umanjenu sliku crtea, to nam pomae u odabiru prave slike. Ako odaberete opciju Link, slika e u slajd biti umetnuta kao veza na datoteku, to znai da nakon eventualnog ureivanja slike nee biti potrebno ponovno je umetati u slajd, ve e promjene odmah biti vidljive. Oprez: Prilikom prijenosa prezentacije na drugo raunalo, datoteke unesene kao link nee biti automatski prenesene pa ih je potrebno runo prenijeti i postaviti u istom relativnom odnosu prema datoteci prezentacije u datotenom sustavu, kako je bilo i na prethodnom raunalu.
Slika 53: Umetanje slike
Prilagodba crtea nakon umetanja u slajd objanjena je u poglavlju Umnoavanje, premjetanje, brisanje.
46
Brisanje objekata iz glavnog slajda Kako biste izbrisali maknuli objekt iz glavnog, a tako i bilo kojeg drugog slajda, potrebno je prvo oznaiti objekt. Objekt se oznaava jednostrukim klikom lijevom tipkom mia. Oznaeni objekt mogue je prepoznati po malenim kvadratiima (njih osam), koji se nalaze oko njega i slue za promjenu veliine objekta.
Slika 54: Oznaeni objekt

Nakon to je objekt oznaen, moete ga obrisati pritiskom tipke Delete na tipkovnici ili odabirom naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika.
3.5.2 Dodavanje teksta u podnoje slajda

Na svakom slajdu postoje rezervirana Slika 55: Elementi slajda mjesta za polja:

datuma i vremena, teksta podnoja, broja slajdova/stranica.
Kako biste prikazali tekst u podnoju slajda, prvo je potrebno rezervirati mjesto za taj element odabirom trake izbornika Pogled (View) Glavni (Master) Glavni elementi (Master elements). Ovdje je potrebno oznaiti Podnoje (Footer), kako bi mu se rezerviralo mjesto. Tekst podnoja se ubacuje u prozoru Zaglavlje i podnoje (Header and Footer), do kojeg moete doi iz trake izbornika:

Ubaci (Insert) Broj stranice (Page number), Ubaci (Insert) Datum i vrijeme (Date and number).
U ovom prozoru oznaite Podnoje (Footer) te u polje Tekst podnoja (Footer text) upiite eljeni tekst. Ako elite tekst postaviti na sve slajdove, ureivanje dovrite gumbom Primijeni na sve (Apply to All), a ako ga elite postaviti samo na odabrane slajdove, odaberite gumb Primijeni (Apply).
47
3.5.3 Dodavanje datuma i numeriranja slajdova

Slino kao i tekst podnoja, na svakom se slajdu moe nalaziti trenutni broj slajda, te automatski (dananji) ili fiksni datum. Postupak dodavanja je vrlo slian dodavanju teksta podnoja. Prvo je potrebno rezervirati mjesto za taj element, odabirom trake izbornika Pogled (View) Glavni (Master) Glavni elementi (Master elements). Ovdje je potrebno oznaiti Broj stranice (Page number) i/ili Datum i vrijeme (Date and Time), kako bi se rezerviralo mjesto za elemente. Ovi se elementi umeu u prozoru Zaglavlje i podnoje (Header and Footer), do kojeg moete doi iz trake izbornika:

Ubaci (Insert) Broj stranice (Page number), Ubaci (Insert) Datum i vrijeme (Date and Time).
Slajdovi se numeriraju oznaavanjem opcije Broj slajda (Slide number). Datum i vrijeme mogu biti:

fiksni (fixed) koji je napisao autor i koji je nepromjenjiv, varijabilni mijenja se s trenutnim datumom i vremenom.
Slika 56: Postavke zaglavlja i podnoje
Datum i vrijeme umeu se oznaavanjem opcije Datum i vrijeme (Date and Time). Za fiksno vrijeme treba upisati eljeni izraz u polje, a za varijabilno odabrati jezik (lokalne postavke) te oblik datuma i vremena. Ako elite tekst postaviti na sve slajdove, ureivanje dovrite gumbom Primijeni na sve (Apply to All), a ako ga elite postaviti samo na odabrane slajdove, odaberite gumb Primijeni (Apply).
48
3.6 esta pitanja

Koji je pogled na slajdove najbolji? Ovisno o tome to trenutno radite :-) Veina korisnika najvie voli uobiajeni prikaz, no za rukovanje tekstom najkorisniji je pogled Kontura, a za upravljanje slajdovima pogled Razvrstavanje slajdova. Kako definirati vlastite vrste gradijenta pozadina? Vlastite vrste gradijenta pozadina definirate putem Oblik (Format) Podruje (Area) Gradijenti (Gradients). Ovdje moete promijeniti poetnu i zavrnu boju prijelaza, tip i kut prijelaza, te tako dobiti zanimlijve pozadine ili dijelove pozadina. Mogu li definirati i na popis oblika slajdova dodati vlastite oblike? Naalost, u ovoj inaici paketa OpenOffice.org to nije mogue. No, mogue je oblikovati vie glavnih slajdova, primijeniti ih samo na odreene slajdove, i tako ostvariti eljeni uinak. Mogu li imati vie pozadina u prezentaciji? Da, primjenom neke pozadine samo na odreene slajdove. Oprez: koritenje vie razliitih pozadina moe lako zamoriti gledatelje.
3.7 Zadaci za vjebu

1. Izradite novu, praznu prezentaciju. 2. Na prvi slajd primijenite izgled Naslov slajda, a kao naslov slajda i prezentacije unesite Projekti otvorenog koda, a svoje ime unesite u donje polje naslovnog slajda. 3. Dodajte novi slajd Naslov, tekst. 4. Na cijelu prezentaciju stranica/slajdova. primijenite neku od dostupnih glavnih
5. U donji lijevi kut glavnog slajda dodajte logo svoje tvrtke ili neku drugu sliku, tako da logo bude prikazan na svim slajdovima prezentacije. 6. Na glavni slajd dodajte broj slajda, tako da bude prikazan na svim slajdovima prezentacije. 7. Primijenite najjednostavniji, crno-bijeli izgled glavnog slajda, na sve slajdove u prezentaciji. 8. Promijenite boju pozadine glavnog slajda iz bijele u neku svijetlu boju. OpenOffice.org Impress 49
4 Tekst i slike
Nakon ovog poglavlja moi ete: urediti tekst na slajdovima i zabiljekama, dodati sliku i crte na slajd, umnaati, pomicati te brisati tekst i objekte.
4.2 Unos i oblikovanje teksta

4.2.1 Dodavanje teksta u prezentaciju
Tekst se u prezentaciju dodaje putem jednog od dva pogleda: Obinog (Normal) ili Konture (Outline). Ovisno o izgledu slajda, mogue je da se na slajdu ve nalaze polja predviena za tekst. U tom je sluaju dovoljno samo kliknuti lijevom tipkom mia u eljeno polje i zapoeti pisanje. Ako je potrebno pisati po slajdu, a ve definirana polja za tekst nisu prisutna, lako ih moete sami napraviti i postaviti gdje elite. Za izradu novog polja s tekstom odaberite ikonu Tekst iz alatne trake Crtanje (Drawing). Strelica mia promijenit e se u krii, a povlaenjem (pritiskom lijeve tipke mia i pomicanjem strelice) moete odabrati mjesto i veliinu prikaza polja za tekst. Radom u pogledu Kontura (Outline) mogue je usredotoiti se iskljuivo na tekst, a ne na njegov poloaj ili izgled na slajdu. Svaki slajd prikazan je malom ikonom slajda, a pokraj ikone nalazi se tekst slajda, hijerarhijski poredan. U prvom retku nalazi se naslov, a u retcima ispod naslova su natuknice, uvuene po razini kontura. U ovom se pogledu najbolje sluiti tipkovnicom, posebno sljedeim tipkama:

tipkom Enter otvaranje novog slajda (pisanje novog naslova), tipkom Tab pomicanje udesno za jednu razinu, kombinacijom Shift + Tab pomicanje ulijevo za jedno razinu, strelicama pomicanje po napisanom tekstu.
51
4.2.2 Promjena sadraja slajda i napomena

Jednom napisan tekst na slajdu ili mjestu za napomene lako se moe izmijeniti. Za promjenu slijedite ove korake: 1. Lijevom tipkom mia oznaite polje za tekst koje elite mijenjati; 2. Jo jednom lijevom tipkom mia oznaite polje teksta za ureivanje, tako da se unutar teksta pojavi treperei pokaziva (kursor); 3. Pokaziva strelicama ili miem pomaknite na eljeno mjesto promjene. Promjene mogu biti razliite, poput brisanja znakova (tipke Backspace i Delete), dodavanja znakova ili mijenjanja znakova. Oznaavanje znakova Oznaavanje znakova i rijei vrlo je esto u radu s tekstom, u sluaju primjene neke radnje na vie znakova, poput promjene boje ili veliine slova. Oznaavanje se obavlja na neki od sljedeih naina: povlaenjem mia: pritisnite i drite lijevu tipku mia te obuhvatite eljeni tekst; koritenjem strelica i tipke Shift : tekst kojim prolazite pomou strelica, dok drite tipku Shift, bit e oznaen. Pokazatelj da je tekst oznaen inverzna je boja teksta obino bijeli tekst na crnoj pozadini.
Jeste li znali... Napredni korisnici u radu esto radije koriste tipkovnicu nego mia, jer se mnoge radnje mogu bre obaviti razliitim tipkovnikim kraticama.
4.2.3 Promjena veliine i tipa grafikog pisma

Veliina i tip grafikog pisma jako utjeu na itljivost prezentacije, stoga ih je potrebno paljivo odabrati. Ako je prezentacija itljiva na zaslonu raunala, ne znai da e biti itljiva i iz zadnjeg reda dvorane projicirana na zidu! Veliinu grafikog pisma moete promijeniti iz padajueg izbornika u alatnoj traci Formatiranje (Format). Tip grafikog pisma takoer moete promijeniti iz padajueg izbornika u alatnoj traci Formatiranje (Format). Preporuka je koristiti to manje tipova pisma u jednoj prezentaciji.
Jeste li znali... Preporuka je koristiti veliine slova izmeu 20 i 48. Takoer, istraivanja su pokazala da se sans-serif tipovi slova (tipovi bez "ukrasa", npr. Arial, Verdana, Tahoma) lake itaju nego serif tipovi (s "ukrasima", npr. Times New Roman, Garamond).
52
Slika 57: Promjena veliine i tipa grafikog pisma
Dodatni nain za promjenu postavki koritenje je prozora Oblik (Format) Znak (Character) i njegove kartice Pismo (Font).
4.2.4 Promjena oblikovanja teksta

Tri su najvanija tipa oblikovanja teksta, koji se nalaze u gotovo svim programskim alatima za bilo kakav rad s tekstom: podebljavanje, nakoavanje i podcrtavanje teksta. Ako elite oblikovati prethodno napisani tekst, potrebno ga je prvo oznaiti nekom od tehnika. elite li oblikovanje primijeniti na tekst koji e tek biti napisan, dovoljno je primijeniti neku od sljedeih metoda, bez oznaavanja. Tekst moete podebljati (Bold): ikonom Masno iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting), kombinacijom tipaka Ctrl + B. Tekst moete nakositi (Italic): ikonom Kurziv iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting), kombinacijom tipaka Ctrl + I. Tekst moete podcrtati (Underline): ikonom Podcrtano iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting), kombinacijom tipaka Ctrl + U.
Slika 58: Ikone oblikovanja teksta na platformi Windows
Slika 59: Ikone oblikovanja teksta na platformi Linux
Dodatni nain za promjenu oblikovanja koritenje je prozora Oblik (Format) Znak (Character), i njegove kartice Pismo (Font).
53
4.2.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto

Za promjenu ve napisanog teksta iz velikih u mala slova, koristite izbornik: Oblik (Format) Velika/mala slova (Change Case) Unutar mini-izbornika Velika/mala slova moete odabrati elite li napisani tekst pretvoriti u sva velika ili sva mala slova. Prethodno je potrebno oznaiti eljeni tekst. Dodatno, oblikovanje moete promijeniti koritenjem prozora Oblik (Format) Znak (Character), i njegove kartice Pismo (Font) Efekti (Effects).
Jeste li znali... Tekst pisan velikim slovima obino je vrlo neitljiv, a u doba Interneta ima negativnu konotaciju podignutog glasa, odnosno vikanja, pa ga treba ga izbjegavati u svim vrstama dokumenata, posebno u prezentacijama.
4.2.6 Promjena boje grafikog pisma

Boju grafikog pisma moete promijeniti odabirom ikone Boja pisma (Font Color) iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting). Pokraj ikone nalazi se strelica, ijim se odabirom pojavljuje skup boja iz kojeg je mogue izabrati eljenu boju. Dodatni nain za promjenu oblikovanja koritenje je prozora Oblik (Format) Znak (Character), i njegove kartice Efekti na pismu (Font Effects).
Slika 60: Promjena boje grafikog pisma
Jeste li znali... Vano je paziti na odabir boja u prezentaciji, posebno na boje teksta i pozadine. Preporua se koritenje kontrastnih kombinacija, poput tamnih slova na svijetloj pozadini. Neke kombinacije mogu izgledati lijepo na zaslonu, no vrlo neitljivo pri projekciji na zid velike dvorane.
54
4.2.7 Sjenanje teksta

Tekst moete osjenati odabirom ikone Sjena (Shadow) iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting). Osjenani tekst neto je slabije itljiv pa ga je preporuljivo upotrebljavati rijetko, na primjer samo za naslove slajdova. Dodatno, oblikovanje moete promijeniti koritenjem prozora Oblik (Format) Znak (Character), i njegove kartice Efekti na pismu (Font Effects).
4.2.8 Poravnavanje teksta u slajdu

Tekst unutar slajda moete vodoravno poravnati na etiri naina: lijevo Slika 61: Ikone za centrirano poravnavanje desno obostrano Za poravnavanje slue etiri istoimene ikone iz alatne trake Formatiranje (Text Formatting). Ako tekst nije oznaen, poravnavanje e se primijeniti na red u kojem se nalazi pokaziva, a ako je tekst oznaen, poravnavanje e se primijeniti na sve redove u kojima se nalazi oznaeni tekst.
4.2.9 Promjena razmaka izmeu redaka

Razmak izmeu redaka, bilo da se radi o retcima nekog odjeljka, bilo o natuknicama, moe se mijenjati. Za promjenu razmaka potrebno je uiniti sljedee: 1. Oznaiti eljeni tekst; 2. Otvoriti prozor Oblik (Format) Odlomak (Paragraph); 3. Na kartici Uvlake i razmaci (Indents and Spacing) iz padajueg izbornika Razmak izmeu linija (Line spacing) odabrati eljeni razmak:

Jednostruko, 1.5 redak, Dvostruko, Razmjerno u odnosu na veliinu slova, Najmanje minimalni razmak u centimetrima, Naslovno apsolutni razmak u centimetrima.
55
Slika 62: Promjena razmaka izmeu redaka
4.2.10 Promjena oblika oznaavanja, numeriranja u listi

Natuknice se i nabrajanja, kao i u svim programskim alatima koji imaju mogunost obrade teksta, mogu oblikovati na dva naina:

pobrojana lista zapoinje brojevima, slovima, u nekom redoslijedu, nepobrojana lista zapoinje uvijek jednakim oznaavanjem grafikim oznakama.
Takve liste se izrauju ili mijenjaju na istom mjestu, u prozoru Oblik (Format) Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering), dostupnom i kroz ikonu Grafike oznake i numeriranje, alatne trake Formatiranje (Text Formatting). Ovaj prozor sadri pet kartica: Grafike oznake (Bullets) odabir tipa grafike oznake (toke, strelice, krugovi...), Tip numeriranja (Numbering type) odabir tipa numeriranja (arapski, rimski brojevi, slova...), Grafike (Graphics) odabir tipa grafike oznake u obliku postojee slikovne datoteke, Poloaj (Position) prilagodba uvlaenja teksta razliitih razina, Prilagodi (Customize) dodatne prilagodbe (boja i veliina znakova...). Ve postojee nabrajanje mogue je koritenjem navedenih opcija izravno promijeniti, a program se brine za prijelaz iz jednog naina u drugi.
56
Slika 63: Pobrojana lista
Slika 64: Nepobrojana lista
4.2.11 Ponitavanje izmjena (undo) i ponitavanje posljednje undo izmjene (redo)

Prilikom rada na ureivanju prezentacije, mogue je da e biti potrebno vratiti posljedice zadnje izvrene naredbe, bilo da je izvrena sluajno, bilo da krajnji rezultat nije zadovoljavajui. Vraanje izmjena / zadnje naredbe na engleskom se jeziku naziva Undo, a suprotna operacija, ponitavanje vraanja izmjena Redo. Programski alat pamti vie zadnjih operacija pa se tako nije potrebno ograniiti na vraanje samo jedne operacije, ve ih se moe vratiti vie njih. Zadnju operaciju moete vratiti na neki od sljedeih naina: putem trake aizbornika, Ureivanje (Edit) Vrati: <ime naredbe> (Undo), kombinacijom tipaka Ctrl + Z.
Slika 65: Primjer naredbi vraanja u traci izbornika

Vraanje izmjena napravljenih Undo naredbom (drugim rijeima, ponavljanje naredbe koju ipak elimo izvriti) vri se na neki od sljedeih naina: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Ponovi: <ime naredbe> (Redo), kombinacijom tipaka Ctrl + Y. OpenOffice.org Impress 57
4.3 Slike i crtei

4.3.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd
Programski alat Galerija omoguava brz unos ve postojee slike iz paketa OpenOffice.org u slajd. Nakon instalacije tamo se nalaze primjeri razliitih vrsta pozadina, manjih znakova, strelica i slino. Galeriji moete pristupiti na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Alati (Tools) Galerija (Gallery), putem alatne trake Crtanje (Drawing), odabirom ikone Galerija (Gallery).
Slika 66: Primjer grafikih oznaka u Galeriji

U galeriji se s lijeve strane nalaze grupe objekata, kao to su Grafike oznake, Pozadine ili Ravnala, a s desne strane prikazani su objekti unutar grupe. Postupak dodavanja slike je sljedei: 1. eljeni objekt odaberite desnom tipkom mia; 2. Odaberite naredbu Ubaci (Insert) Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika; 3. Nakon to se objekt pojavi na sredini slajda, prenesite ga na eljeno mjesto i promijenite veliinu, ako je potrebno (vie o ovim postupcima u poglavlju Umnoavanje, premjetanje, brisanje).
4.3.2 Umetanje crtea u slajd

Pod crteom se podrazumijeva datoteka koja se nalazi na disku i ne mora biti u galeriji programskog alata, ve se dodaje pretragom datotenog sustava. Crte na slajd moete umetnuti putem:

Ubaci (Insert) Slika (Picture) Iz datoteke (From File), odabirom ikone Iz datoteke u alatnoj traci Crtanje (Drawing).
Otvara se uobiajeni prozor za pretragu datotenog sustava i pronalaenje datoteke. Korisno je oznaiti opciju Pregled (Preview) koja prikazuje umanjenu sliku crtea, to moe pomoi u odabiru prave slike. 58 OpenOffice.org Impress
Ako odaberete opciju Link, slika e u slajd biti umetnuta kao veza na datoteku, to znai da nakon eventualnog ureivanja slike nee biti potrebno ponovno je umetati u slajd, ve e promjene odmah biti vidljive. Prilagodba crtea nakon umetanja u slajd objanjena je u poglavlju Umnoavanje, premjetanje, brisanje.
Slika 67: Umetanje crtea
Jeste li znali... Umetanjem crtea, a posebno slika, mogue je uvelike "oivjeti" prezentaciju. Pritom je vano paziti na autorska prava i uvjete objavljivanja slike!
4.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje

4.4.1 Umnoavanje teksta, slike i crtea
Umnoavanje je korisno kada je potrebno isti objekt prikazati na vie mjesta u prezentaciji. Kako ne biste uvijek ponovno umetali sliku ili crte te ponovno pisali isti tekst, moete umnoiti one koje se ve nalaze drugdje u prezentaciji. Za umnoavanje je prvo potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e postati oznaen sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia.
59
Tako oznaen objekt moete umnoiti na sljedee naine: odabirom naredbe Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeni slajd te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika; putem trake izbornika Ureivanje (Edit) Kopiraj (Copy), odlaskom na eljeni slajd te odabirom naredbe Ureivanje (Edit) Umetni (Paste); premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop) (vidjeti poglavlje Premjetanje teksta, slike i crtea) uz dranje tipke Ctrl. Mogue je da e se u prva dva naina umetnuti objekt nalaziti na istom mjestu kao i originalni pa ga je potrebno premjestiti na eljeno mjesto.
4.4.2 Premjetanje teksta, slike i crtea

Premjetanje je korisna mogunost pri ureivanju prezentacije, s obzirom na to da je teko na poetku rada biti zadovoljan trenutnim rasporedom elemenata na slajdu. Premjetanje je slino umnoavanju, no pritom nee biti izraena kopija objekta, ve e se poetni objekt premjestiti na novo mjesto. Za premjetanje je prvo potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e se oznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia. Tako oznaen objekt moete premjestiti na sljedee naine: odabirom naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeni slajd te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika; putem trake izbornika Ureivanje (Edit) Izrei (Cut), odlaskom na eljeni slajd te odabirom naredbe Ureivanje (Edit) Umetni (Paste); premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop) oznaiti objekt, tako da strelica mia poprimi oblik kriia, te ga premjestiti na eljeno mjesto.
4.4.3 Promjena veliine slike i crtea

Promjena veliine slike i crtea se, kao i umnoavanje i premjetanje, esto koristi za ureivanje rasporeda elemenata stranice. Sliku ili crte moete premjestiti na sljedei nain: 1. Oznaite objekt klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e se oznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia; 2. Odaberite jedan kvadrati, pritisnite i drite lijevu tipku mia te povucite neki od kvadratia u proizvoljnom smjeru. Na taj e se nain promijeniti veliina te stranice slike ili crtea. U sluaju povlaenja kutnog kvadratia, bit e promijenjene obje susjedne veliine; 3. Otpustite tipku mia.
60
Slika 68: Promjena veliine slike
Nekoliko vanih savjeta:

mala slika koju previe poveavate bit e vrlo zrnata i nee izgledati dobro; pri povlaenju kutnog kvadratia slika se moe izobliiti, ovisno o smjeru povlaenja; ako pri povlaenju kutnog kvadratia drite tipku Shift, omjer visine i irine objekta bit e sauvan, pa nee doi do izoblienja.
Jeste li znali... Oznaite li vie objekata odjednom, moete im promijeniti veliinu odjednom i tako utedjeti vrijeme izrade prezentacije. Najjednostavnije je koristiti metodu oznaavanja (selektiranja), pri emu treba povui pravokutnik oko eljenih objekata pritiskom i povlaenjem lijevom tipkom mia.
4.4.4 Brisanje teksta, slike i crtea

Brisanje svih objekata (tekst, slika, crte) provodi se na isti nain. Potrebno je prvo oznaiti objekt, a zatim pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.
61
4.5 esta pitanja

Kako u prezentaciju dodati poveznicu na web stranicu? Ako adresa web stranice poinje s kraticom protokola (http://, na primjer) ili slovima www, poveznica e biti automatski oznaena nakon prelaska u novi red. Runo dodavanje je mogue putem Ubaci (Insert) Hiperveza (Link). Kako za znakove prije natuknica odabrati vlastite sliice? Posebne prilagodbe natuknica nalaze se u dijalokom prozoru: Oblik (Format) Grafike oznake i numeriranje (Bullets and numbering) Prilagodi (Customize). Ovdje je mogue definirati svaku razinu oznaka posebno. Za odabir vlastitih sliica iz padajueg izbornika Numeriranje odaberite Grafike te pronaite eljenu sliicu. Gdje pronai lijepe slike za dodavanje u prezentaciju? Evo nekoliko prijedloga: Besplatne:

http://www.morguefile.com/ http://www.sxc.hu/ http://www.istockphoto.com/ http://www.stockxpert.com/
Komercijalne:

Pri svakom koritenju obratite panju na autorska prava! Preuzimanje slika "s Interneta", s tuih web stranica bez dozvole autora esto predstavlja povredu autorskih prava. U nekim je sluajevima potrebno navesti ime autora. Neke slike mogu biti besplatne samo za nekomercijalnu uporabu. Kako nauiti izraivati lijepe prezentacije? Ukratko, koritenjem vlastitog i tueg iskustva. Na webu je mogue pronai razliite stranice koje se bave ovom problematikom, a postoji i nekoliko zanimljivih blogova posveenih dizajnu prezentacija, poput:

http://www.presentationzen.com/ http://blog.guykawasaki.com/
62
4.6 Zadaci za vjebu

1. Na slajdu izgleda "Tekst, naslov", dodajte sljedei tekst: Naslov: Prednosti otvorenog koda Tekst:
uvid u kod
promjena i prilagodba koda
besplatno koritenje
2. Prijeite u pogled Kontura. Ispod zadnje natuknice dodajte novu natuknicu: Podrka zajednice. 3. Vratite se u uobiajeni pogled. U glavnom slajdu podebljajte sve naslove u prezentaciji, promijenite boju slova naslova u crveno i dodajte naslovu efekt sjenanja. 4. U glavnom slajdu promijenite oblik grafikih oznaka natuknica u oblik crvenih kuglica. 5. Napravite jo jedan slajd izgleda Naziv, tekst. Umnoite ve napisani tekst s prijanjeg slajda. 6. Na novoizraenom slajdu, natuknicu "Podrka zajednice" poravnajte udesno. 7. Na slajd dodajte jednu sliku sa svog raunala. 8. Premjestite sliku na naslovni slajd. 9. Promijenite veliinu slike tako da zauzima oko jedne etvrtine slajda.
63
5 Grafikoni, crtani objekti

Nakon ovog poglavlja moi ete: unositi podatke za prikaz pomou grafikona, izraditi grafikon i prilagoditi ga vlastitim potrebama, dodavati nacrtane objekte, mijenjati svojstva nacrtanih objekata, umnoavati, premjetati, brisati objekte, izraditi organizacijski dijagram.
5.2 Koritenje grafikona

5.2.1 Unoenje podataka za izradu razliitih grafikona
Programski alat Impress ima mogunost izrade grafikona koji olakava prikaz odnosa vie numerikih veliina. Izrada grafikona zapoinje na sljedei nain:

odabirom ikone
Grafikon iz alatne trake,
odabirom naredbe Ubaci (Insert) Grafikon (Chart) iz trake izbornika.
Slika 69: Predloak grafa
U prozoru e se pojaviti predloak grafikona. Prvo je potrebno unijeti numerike podatke za prikaz grafa. Obrazac za unos podataka moete prikazati:

putem trake izbornika Ureivanje (Edit) Podaci grafikona (Chart Data), odabirom ikone Podaci grafikona (Chart Data) iz alatne trake, odabirom naredbe Podaci grafikona (Chart Data) iz kontekstnog izbornika klikom desnom tipkom na predloeni graf.
65
U obrascu koji se pojavljuje nalazi se tablica, slina proraunskoj tablici (npr. iz programa Calc). U nju se mogu unijeti vrijednosti podataka, dodavati/brisati redovi i stupci te mijenjati nazivi redaka i stupaca.
Slika 70: Promjena podataka za grafikon
Promjene potvrdite jednostavnim izlaskom iz ureivanja vrijednosti podataka, klikom lijevom tipkom mia izvan ovog prozora.
Jeste li znali... U prezentacijama je obino itljivije tabline podatke prikazati grafikonom, umjesto teko itljivom tablicom s puno podataka. Precizni se podaci mogu na papiru zasebno podijeliti nakon prezentacije, za one koji ele vie informacija.
5.2.2 Promjena vrste grafikona

Postoji mnogo vrsta grafikona, namijenjenih razliitim prilikama, ovisno o kontekstu prikazanih rezultata. Impress podrava mnoge naine prikaza grafikona, od kojih su najvaniji: kolona (column), stupac (bar), linija (line), pita (pie). Do prozora s listom vrsta moete doi na nekoliko naina: odabirom naredbe Vrsta grafikona (Chart Type) iz kontekstnog izbornika grafa, putem trake izbornika Oblik (Format) Vrsta grafikona (Chart Type). U novootvorenom prozoru je mogue odabrati dvodimenzionalne (2D) ili trodimenzionalne (3D) grafove raznih vrsta. Svaka vrsta i varijanta grafa oznaena je svojom sliicom i naslovom. eljenu vrstu treba potvrditi odabirom gumba U redu (OK). 66 OpenOffice.org Impress
5.2.3 Promjena boje pozadine u grafikonu

Grafikoni se na vie naina mogu prilagoditi potrebama korisnika. Jedan od njih je promjena pozadine. Prozor za promjenu pozadine moete otvoriti na nekoliko naina:
odabirom naredbe Podruje grafikona (Chart Area) iz kontekstnog izbornika klikom desnom tipkom mia na predloeni grafikon, putem trake izbornika Oblik (Format) Podruje grafikona (Chart Area).
Slika 71: Promjena boje pozadine grafa
Na kartici Podruje (Area) moete odabrati jednu boju, neku prijelaznu boju ili ve postojeu sliku (vidjeti poglavlje Promjena boje pozadine slajda). Po odabiru boje, potvrdite izbor gumbom U redu (OK).
5.2.4 Promjena boja dijelova grafikona

Podaci na grafikonima imaju unaprijed definirane boje. Ako vam zbog nekog razloga te boje ne odgovaraju, mogue ih je promijeniti u postavkama paketa OpenOffice.org Alati (Tools) Odrednice (Options) Grafikoni (Charts) Uobiajene boje (Default Colors). Ovdje je mogue promijeniti boje 12 slijedova podataka, odabirom slijeda s lijeve Slika 72:
Promjena boje dijelova grafa
67
5.3 Crtanje objekata

Osim pisanja teksta i unoenja slika i grafikona, u prezentaciji je mogue i crtati, tj. izraivati krivulje i slagati unaprijed definirane nacrtane objekte s mnogim promjenjivim svojstvima. Kako biste mogli crtati, potrebno je imati prikazanu alatnu traku Crtanje (Drawing). Ako je nemate, moete je dodati putem trake izbornika, Pogled (View) Alatne trake (Tool bars) Crtanje (Drawing).
Slika 74: Alatna traka Crtanje (Drawing)
68
5.3.1 Dodavanje razliitih tipova nacrtanih objekata

Objekti se dodaju odabirom ikone eljenog objekta iz alatne trake Crtanje (Drawing). Ako se pokraj ikone objekta nalazi i mali dio ikone sa strelicom, to je oznaka za precizniji odabir koju vrstu tog objekta dodati. Nakon odabira objekta, strelica mia nad slajdom pretvorit e se u strelicu s malim dodatnim znakom. Objekte moete dodati na sljedei nain: 1. Odaberite eljeni oblik objekta; 2. Strelicom mia doite do jednog kuta u kojem elite zapoeti crtanje objekta; 3. Pritisnite i drite lijevu tipku mia; 4. Metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop) povucite mia irei obris objekta; 5. Ako pri povlaenju drite tipku Shift, bit e sauvan omjer duine i irine objekta; 6. Na eljenom mjestu otpustite lijevu tipku mia. Evo nekih najee koritenih tipova nacrtanih objekata:

linija, linija nacrtana slobodnim stilom, strelica, pravokutnik, krug, prostor za tekst, ostali objekti.
Slika 76: Dodavanje nacrtanog objekta
Slika 75: Dodani objekti
69
5.3.2 Promjena boje, pozadine objekta, boje, debljine i stila linije

Nakon oznaavanja objekta, moete promijeniti mnoga njegova svojstva. Boja pozadine objekta mijenja se u prozoru Podruje (Area), do kojeg moete doi:

odabirom naredbe Podruje (Area) iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom naredbe Oblik (Format) Podruje (Area) iz trake izbornika.
Slika 77: Promjena pozadine objekta
Kao i kod promjene pozadine slajda, i ovdje je mogue postaviti pozadinu podruja na etiri naina: Boja, Gradient, Hatching, Bitmapa. Po odabiru naina ispune, iz donjeg popisa odaberite toan izgled pozadine te potvrdite svoj izbor odabirom gumba U redu (OK). Boja, debljina i stil linije objekta mijenjaju se u prozoru Linija (Line), do kojeg moete doi:

odabirom naredbe Linija (Line) iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom naredbe Oblik (Format) Linija (Line) iz trake izbornika.
70
Slika 78: Promjena stila linije
Iz padajueg izbornika Stil (Style) na kartici Linija moete odabrati neki od stilova poput Neprekidno, Sitno popunjene crtice, Crtkano... Ispod izbornika stila nalazi se izbornik Boja (Color) pomou kojeg odabirete boju linije. Debljinu, tj. irinu linije odabirete ili upisujete u polje irina (Width) ispod izbornika za boju. Na dnu prozora Linija (Line) nalazi se pregled trenutnog izgleda linije objekta. Promjene potvrdite odabirom gumba U redu (OK).
5.3.3 Promjena stila poetka i zavretka strelice

Linije i strelice mogu imati posebne znakove na svojim krajevima, poput kvadratia, krugova, jednostrukih/dvostrukih strelica, itd. Promjena stila strelice, bilo da se radi o obinim linijama bilo o strelicama vri se u prozoru Linija (Line) do kojeg moete doi:

odabirom naredbe Linija (Line) iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom naredbe Oblik (Format) Linija (Line) iz trake izbornika.
Slika 79: Promjena strelice na liniji
71
S desne strane kartice Linija (Line) nalazi se dio za definiranje stilova strelica. Stil ima dva padajua izbornika, lijevi za poetak, a desni za kraj linije/strelice, pa ih je mogue zasebno mijenjati. irina poetka i kraja strelice mijenja se dvama padajuim izbornicima irina, koja je izraena u centimetrima. Na dnu prozora Linija (Line) nalazi se pregled trenutnog izgleda linije/strelice. Promjene potvrdite odabirom gumba U redu (OK).
5.3.4 Primjena sjene na objektu

Objekti mogu imati i svoju sjenu, kako bi izgledali neto "punije", trodimenzionalno. Sjena se dodaje u prozoru Podruje (Area), do kojeg moete doi:

odabirom naredbe Podruje (Area) iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom naredbe Oblik (Format) Podruje (Area) iz trake izbornika.
Slika 80: Dodavanje sjene nacrtanom objektu
Na kartici Sjena (Shadow) potrebno je ukljuiti opciju Koristi sjenu (Use shadow). Tada su omoguene sljedee opcije:

Poloaj (Position) pravac usmjeravanja sjene, Udaljenost (Distance) udaljenost sjene od objekta, Boja (Color) boja sjene, Prozirnost (Transparency) postotak vidljivosti elemenata ispod sjene objekta.
Na desnoj strani prozora Podruje (Area) nalazi se pregled trenutnog izgleda sjene. Promjene potvrdite odabirom gumba U redu (OK).
72
5.3.5 Rotacija i zrcaljenje objekta

Objekti se mogu slobodno rotirati oko svog sredita, na sljedei nain: 1. Nakon oznaavanja objekta, iz alatne trake Crtanje (Drawing) odaberite ikonu Rotiraj;. 2. Oko oznaenog objekta prikazat e se osam crvenih kvadratia, od kojih kutni slue za rotiranje. Prelaskom preko kutnih kvadratia, strelica mia prijei e u zaobljenu strelicu; 3. Odaberite jedan kutni kvadrati, pritisnite i drite lijevu tipku mia te pomiite strelicu mia i rotirajte obris objekta; 4. Otpustite tipku mia.
Slika 82: Poetni oblik

Jeste li znali...
Slika 81: Slobodno rotirani oblik
Pomicanjem kruga koji se nalazi u sredini objekta, mogue je promijeniti sredite rotiranja objekta.
Drugi nain rotacije upisivanje je kuta za koji je potrebno rotirati objekt, nakon oznaavanja. To moete uiniti iz prozora Poloaj i veliina (Position and Size), do kojeg se dolazi:
odabirom naredbe Poloaj i veliina (Position and Size) iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom naredbe Oblik (Format) Poloaj i veliina (Position and Size) iz trake izbornika.
U kartici Rotacija (Rotation) nalaze se postavke za sredite vrtnje (pivot toku) kojoj moete promijeniti poloaj te kut rotacije. Ove vrijednosti moete mijenjati ili brojano ili odabrati neki od unaprijed definiranih poloaja s desne strane. OpenOffice.org Impress 73
Slika 83: Rotacija objekta
Zrcaljenje je promjena objekta "u ogledalu" s obzirom na neku os. Ono moe biti okomito ili vodoravno. Za zrcaljenje objekta odaberite naredbu iz kontekstnog izbornika objekta:

Zrcaljenje (Flip) Okomito (Vertically), ili Zrcaljenje (Flip) Vodoravno (Horizontally)
Slika 84: Tipovi zrcaljenja
5.3.6 Poravnanje nacrtanih objekata

Nacrtane objekte mogue je runo premjetati po slajdu. No, ponekad je vano da objekt stoji npr. u sredini slajda ili u samom gornjem desnom kutu. Takva poravnavanja nije potrebno raditi runo, ve koristiti ugraene mogunosti programskog alata Impress. Do izbornika za poravnavanje moete doi na ove naine:

odabirom naredbe Poravnavanje iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom ikone Poravnavanje iz alatne trake Crtanje (Drawing).
74
Izbornik daje dvije grupe poravnavanja:
vodoravno:

lijevo, centrirano, desno. vrh, sredina, dno.
Slika 85: Izbornik Poravnavanje u alatnoj traci
okomito:

5.3.7 Promjena veliine nacrtanog objekta i grafikona

Za promjenu veliine nacrtanog objekta i grafikona potrebno je slijediti ove korake: 1. Oznaite objekt/grafikon klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e se oznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia; 2. Odaberite jedan kvadrati, pritisnite i drite lijevu tipku mia te povucite neki od kvadratia u proizvoljnom smjeru. Na taj e se nain promijeniti veliina te stranice slike ili crtea. U sluaju povlaenja kutnog kvadratia, bit e promijenjene obje susjedne veliine; 3. Otpustite tipku mia. Ako pri promjeni veliine drite tipku Shift, bit e sauvan omjer visine i irine objekta ili grafikona.
Slika 86: Promjena veliine nacrtanog objekta
Jeste li znali... Autori prezentacija s manje iskustva obino izrauju premale objekte / skupove objekata, ostavljajui pritom praznim velik dio slajda. Kako se takvi objekti loije vide, eljena informacija moda nee biti uspjeno prenesena.
75
5.3.8 Postavljanje objekata ispred i unatrag

esto se dogaa da se na slajdovima nalazi mnogo elemenata koji zajedno tvore jedinstvenu poruku publici. Takvi se elementi ponekad preklapaju i potrebno je odrediti koji e se element nalaziti "ispred" kojeg kako bi se vidjelo sve to je potrebno. Zato postoji izbornik Posloi (Order), do kojeg moete doi na dva naina:

putem alatne trake Crtanje (Drawing), odabirom ikone
Posloi (Order),
odabirom naredbe Posloi (Order) iz kontekstnog izbornika objekta. Stavi ispred (Bring to Front) postavlja objekt na sam vrh razina objekata, ispred svih ostalih, Stavi naprijed (Bring Forward) postavlja objekt jednu razinu vie od trenutne, Premjesti unazad (Send Backward) postavlja objekt jednu razinu nie od trenutne, Poalji unazad (Send to Back) postavlja objekt na zadnju razinu objekata.
Vrste slaganja u izborniku Posloi su sljedee:
Slika 87: Slaganje zvijezde: pomicanje za jednu razinu i na samo dno
Dodatne dvije opcije su Ispred objekta (In Front of Object) i Iza objekta (Behind Object). Nakon odabira tih opcija, miem odaberite ispred/iza kojeg objekta elite poslati prvotno oznaeni objekt.
Jeste li znali... Kreativno postavljanje slika i objekata, uz svojstvo prozirnosti, moe pomoi u izradi vrlo lijepih, vizualno dopadljivih prezentacija. Openito je trud uloen u izradu prezentacije izrazito vidljiv.
76
5.4 Umnoavanje, premjetanje, brisanje grafikona i objekata

5.4.1 Umnoavanje grafikona i crtanih objekata
Umnoavanje, premjetanje i brisanje grafikona i crtanih objekata jednako je umnoavanju slika i crtea. Za umnoavanje je prvo potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e postati oznaen sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia. Tako oznaen objekt moete umnoiti na sljedee naine:
odabirom naredbe Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeni slajd te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika, putem trake izbornika Ureivanje (Edit) Kopiraj (Copy), odlaskom na eljeni slajd te odabirom Ureivanje (Edit) Umetni (Paste), premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop) (vidjeti poglavlje Umnoavanje, premjetanje, brisanje) uz dranje tipke Ctrl.
Mogue je da e se u prva dva naina umetnuti objekt nalaziti na istom mjestu kao i originalni, pa ga je potrebno premjestiti na eljeno mjesto. Umnoavanje je mogue i izmeu otvorenih prezentacija, koristei neki od naina koji ne koriste metodu povlaenja i isputanja (eng. drag & drop). Pritom se naredba Umetni (Paste) odabire u prozoru druge prezentacije, u kojoj elimo umetnuti objekt.
5.4.2 Premjetanje grafikona i crtanih objekata

Za premjetanje dijagrama/grafikona i crtanih objekata prvo je potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e postati oznaen sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia. Tako oznaen objekt moete premjestiti na sljedee naine:
odabirom naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeni slajd te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika, putem trake izbornika Ureivanje (Edit) Izrei (Cut), odlaskom na eljeni slajd te odabirom Ureivanje (Edit) Umetni (Paste), premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (eng. drag & drop) uzeti objekt za oznaeni rub, u trenutku kada je pokaziva mia dobio izgled kriia te ga premjestiti na eljeno mjesto.
77
Slika 88: Premjetanje objekta
5.4.3 Brisanje grafikona, crtanih objekata

Brisanje svih objekata (grafikoni, crtani objekti) provodi se na istovjetan nain. Potrebno je prvo oznaiti objekt, a zatim pritisnuti tipku Delete na tipkovnici. Drugi nain je odabir naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika objekta.
5.5 Organizacijski dijagrami

5.5.1 Izrada hijerarhijskog organizacijskog dijagrama
Organizacijski dijagrami u paketu OpenOffice.org ne mogu se raditi automatski, kao u paketu Microsoft Office. Tonije, ne postoji unaprijed definiran izgled slajda za izradu hijerarhijskog organizacijskog dijagrama. No, organizacijski se dijagram moe napraviti, prilino jednostavno, uz koritenje nacrtanih objekata. Rad s objektima detaljnije je objanjen u poglavlju Grafikoni, crtani objekti, a ovdje e biti opisane upute za koritenje objekata pri crtanju dijagrama. Ovo poglavlje je i dobar primjer primijenjenog rada s objektima na konkretnom problemu crtanju hijerarhijskih dijagrama. Organizacijski dijagram obino se sastoji od polja objekata koja sadre neki pojam, a u hijerarhijsku su cjelinu meusobno spojene poveznicima razliitih vrsta. Postupak izrade dijagrama obino zapoinje odabirom vrste polja i njihovim postavljanjem na slajd. U ovom primjeru bit e odabran osnovni oblik pravokutnika sa zaobljenim kutovima. Nain dodavanja objanjen je u poglavlju Grafikoni, crtani objekti. Nakon dodavanja, obino treba prilagoditi svojstva pozadine objekta i linije koja ga ocrtava. Preporuka: elite li imati vie polja iste veliine/boje i drugih svojstava, korisno je ne dodavati ih uvijek ispoetka, ve ih umnoavati.
Jeste li znali... Uredski paket OpenOffice.org sadri i programski alat Draw, specijalizirani programski alat za crtanje. Crtei izraeni u ovom programskom alatu mogu se lako unijeti u programski alat za prezentacije Impress.
78
Tekst se unutar polja upisuje dvostrukim klikom mia na polje. Tada e se unutar polja pokazati pokaziva za pisanje slova. Poveznici slue za povezivanje polja. Oni se dodaju na isti nain kao i crtani objekti. Postoje razliite vrste poveznika, ovisno o vrstama strelica i linijama koje ih povezuju. U svakom je trenutku mogue promijeniti izgled poveznika.
Slika 89: Postavljanje polja u organizacijskom dijagramu
Poveznik je najlake dodati nakon dodavanja polja, na sljedei nain: 1. Putem alatne trake Crtanje, klikom na ikonu Slika 90: Poveznik (Connector). Odabirom Dodavanje poveznika strelice desno od ikone, pojavit e se izbornik za precizan odabir vrste poveznika. 2. Odaberite eljenu vrstu poveznika; 3. Iznad poetnog polja za povezivanje pritisnite i drite lijevu tipku mia; 4. Odvucite poveznik do zavrnog polja za povezivanje; 5. Otpustite tipku mia.
Slika 91: Dodavanje poveznika
Svojstva poveznika mogu se promijeniti u dijalokom prozoru Poveznik (Connector), do kojeg moete doi odabirom naredbe Poveznik (Connector) iz kontekstnog izbornika poveznika.
79
Ovdje moete promijeniti tip poveznika:

Standardni poveznik, Poveznik linija, Ravni poveznik, Zakrivljeni poveznik.
Dodatno, ovdje je mogue numeriki odrediti duljine i razmake linija (to obino nije potrebno).
Slika 92: Vrste poveznika
5.5.2 Promjena strukture organizacijskog dijagrama

Promjena strukture ovakvog dijagrama svodi se na premjetanje polja po slajdu. Pritom e se pripadajui poveznici premjetati zajedno s poljima.
Slika 93: Premjetanje polja i poveznica
elite li oznaiti vie polja, to moete uiniti na dva naina:
oznaavanjem eljenih polja uz koritenje tipke Shift: 1. Odaberite jedno polje; 2. Pritisnite i drite tipku Shift; 3. Odaberite sva ostala eljena polja; 4. Otpustite tipku Shift;
80
oznaavanjem pomou povlaenja okvira miem oko eljenih polja: 1. Strelicom mia doite na mjesto dalje od svih eljenih polja; 2. Pritisnite i drite lijevu tipku mia; 3. Odvucite pravokutnik koji e se pojaviti do suprotnog kuta, kako biste obuhvatili sva eljena polja; 4. Otpustite tipku mia.
Za lake premjetanje i poravnavanje, moete ukljuiti prikaz mree tokica na odreenom razmaku pod pravim kutem. To moete uiniti putem trake izbornika Pogled (View) Mrea (Grid) Prikai mreu (Display Grid). elite li da objekti budu poravnati s mreom, odaberite i Pogled (View) Mrea (Grid) Poravnaj s reetkom (Snap to Grid).
5.5.3 Dodavanje elemenata na organizacijskom dijagramu

Dodavanje novih objekata jednako je dodavanju na poetku izrade dijagrama.
5.6 esta pitanja

Kako mogu umetnuti proraunsku tablicu iz programskog alata Calc? Razliite dokumente, ne samo proraunske tablice, mogue je unijeti putem izbornika, Ubaci (Insert) Objekt (Object) OLE objekt (OLE object). Vie moete proitati u poglavlju Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org. Kako se mogu brzo kretati po tablici za upis podataka za grafikone? Najbre rjeenje je koritenje tipkovnice, tonije tipaka Tab, Enter i strelica. Mogu li, osim dodavanja unaprijed definiranih objekata, crtati "slobodnom rukom"? Da, za to slui ikona Krivulja, u alatnoj traci Crtanje (Drawing).
81
5.7 Zadaci za vjebu

1. Dodajte novi slajd izgleda Naslov, grafikon. 2. Za naslov slajda upiite: Zastupljenost web preglednika na w3schools.com 3. Kao podatke grafikona upiite sljedee:
4. Promijenite boju pozadine na svijetloutu. 5. Isprobajte sljedee vrste grafikona: stupci, podruja, pita. Koji se ini najpogodnijim za prikaz ovih podataka? 6. Otvorite novi, prazni slajd. U njemu napravite sljedei organizacijski dijagram:
7. Granu OpenOffice.org umnoite na novi, prazni slajd. 82 OpenOffice.org Impress
8. Dodavanjem crtanih objekata izradite ovaj crte:
U izradi mogu biti korisne nauene tehnike sjenanja, umnoavanja objekata i slaganja ispred/iza drugih objekata.
83
6 Prezentacijski efekti
Nakon ovog poglavlja moi ete: dodati animacijske efekte na tekst, slike i objekte u slajdu, prilagoditi shemu pojavljivanja efekata, dodati prijelaze izmeu slajdova prezentacije.
6.2 Pripravljena animacija

6.2.1 Dodavanje i promjena animacijskog efekta
Slika 94: Ureivanje animacija
esto se, kako bi se prezentacije "oivjele" i zadrala koncentracija publike, u prezentaciju dodaju neke vrste animacija. Animirati se mogu sami elementi slajda (tekst, slika), no i prijelazi izmeu slajdova. Postoji velik broj animacija elemenata, podijeljen po namjeni u etiri grupe: Ulaz (Entrance) animacije pojavljivanje elementa na slajdu,

za
Istaknuto (Emphasis) animacije za isticanje elementa u nekom odreenom trenutku, Izlaz (Exit) animacije za nestajanje elementa sa slajda,

Staza gibanja (Motion Paths) animacije prolaska elementa po slajdu i vraanja na isto mjesto. na klik miem, zajedno s prethodno postavljenom animacijom, nakon prethodne animacije.
Animacije se mogu aktivirati na tri naina:

S obzirom na to da je predvieno da se na jednom slajdu nalazi vie animacija elemenata, programski alat stvara listu dodanih animacija po slajdu. OpenOffice.org Impress 85
Za dodavanje animacije nekom elementu, slijedite ove korake: 1. Oznaite eljeni element; 2. Otvorite plou sa zadacima i dio Prilagoena animacija na neki od ovih naina:
odabirom naredbe Prilagoena animacija (Custom Animation) iz kontekstnog izbornika objekta, odabirom naredbe Prikaz prezentacije (Slide Show) Prilagoena animacija (Custom Animation) iz trake izbornika;
3. Unutar dijela Prilagoena animacija (Custom Animation) i naslova Izmijeni efekt (Modify Effect), odaberite gumb Dodaj... (Add...); 4. Novootvoreni prozor prikazuje etiri kartice: Ulaz (Entrance), Istaknuto (Emphasis), Izlaz (Exit), Staza gibanja (Motion Paths), i izbornik za odabir efekta s njihovim nazivima; 5. Odaberite eljenu karticu ovisno o namjeni animacije te eljeni efekt; Po odabiru efekta, automatski e se pokazati pregled elementa na slajdu; 6. Odaberite brzinu izvoenja animacije; 7. Potvrdite odabir gumbom U redu (OK).
Slika 95: Popis animacija
Ovaj se postupak moe ponavljati za vie animacija eljenih elemenata. Svaki se element dodaje u listu animacija. Redoslijed animacija moe se promijeniti strelicama koje se nalaze uz listu. 86 OpenOffice.org Impress
Nain aktiviranja animacije moete odabrati iz padajueg izbornika Pokreni (Start), koji sadri opcije Na klik (On click), S prethodnim (With previous) i Nakon prethodnog (After previous). U sluaju aktivacije koja je vezana s prethodnom animacijom, potrebno je definirati nakon koliko sekundi treba poeti s novom animacijom. To moete uiniti odabirom gumba ..., i kartice Mjerenje vremena (Timing). Iz izbornika Zadrka (Delay) treba odabrati (ili napisati) broj sekundi.
Slika 96: Vremenske postavke animacije
Vrstu animacije elementa moete izmijeniti gumbom Izmjena... (Change...), a animaciju moete izbrisati gumbom Ukloni (Remove). Savjeti za animacije:
ponekad je korisno animirati pojedinane toke natuknica, kako bi se publika mogla usredotoiti na onu toku na kojoj se govornik trenutno nalazi; najbolje je koristiti nenapadne vrste animacija; za svaku animaciju razmislite: "to ovom animacijom elim postii? Koju poruku prenijeti?". Ako na ovo pitanje nema odgovora, nemojte je dodati; animacije mogu biti vrlo korisne, ali nikako nije dobro pretjerivati! prezentacija pretrpana animacijama odaje vrlo lo i neozbiljan dojam.
Jeste li znali... Animacije mogu biti vrlo korisne za objanjavanje koncepata, naina rada ureaja, tijeka programa, itd.
87
6.3 Prijelazi
6.3.1 Dodavanje i promjena efekata pri prijelazu slajdova
Osim animacija pojedinih elemenata, postoji i druga vrsta animacija prijelazi izmeu slajdova. Ove prijelazi se ureuju u ploi sa zadacima, u dijelu Prijelaz slajdova (Slide Transition). Do dijela Prijelaz slajdova (Slide Transition) najlake je doi odabirom naredbe Prijelaz slajdova (Slide Transition) iz kontekstnog izbornika nekog slajda (unutar trake za slajdove). elite li isti prijelaz primijeniti na vie slajdova (ali ne na sve), oznaite eljene slajdove tipkom Ctrl prije odabira naredbe Prijelaz slajdova. U dijelu Prijelaz slajdova najvei dio zauzima izbornik s moguim prijelazima. Odabirom pojedinog prijelaza automatski e biti prikazan primjer prijelaza. Mogue je odabrati brzinu prijelaza te zvuk koji e se uti pri prijelazu. elite li promijeniti ve odabrani prijelaz, dovoljno je samo odabrati drugi, novi prijelaz. Na dnu se nalazi odabir runog (Na pritisak mia) ili automatskog (Automatski nakon <broj> sec) prijelaza na novi slajd.
Slika 97: Prijelaz slajdova
Gumb Primijeni na sve slajdove (Apply to All Slides) vrlo je koristan jer primjenjuje trenutni prijelaz na sve prijelaze meu slajdovima. 88 OpenOffice.org Impress
Savjeti za prijelaze:
primijeniti samo jedan prijelaz na sve slajdove, osim ako postoji opravdani razlog za suprotno; prijelazi mogu zamarati publiku; odabrati manje napadne prijelaze ili ih uope ne koristiti; ne koristiti mogunost dodavanja zvuka uz prijelaz bez opravdanog razloga.
6.4 esta pitanja

Postoji li nain da se neka akcija izvede klikom na tono odreeni objekt? Da, to se zove interakcija. Do dijalokog prozora koji to omoguuje dolazi se putem kontekstnog izbornika eljenog objekta. U okviru Interakcija mogue je odabrati neku od akcija, poput:

prijelaz na prethodni/sljedei slajd, prijelaz na tono odreeni slajd, sviranje zvuka, izvoenje makronaredbe.
to su makronaredbe? Makronaredbe su maleni dodaci skupovi naredbi koji olakavaju automatiziranje uestalih radnji, poput naprednih naina kapitalizacije slova ili pretvorbi znakova. Sa samim uredskim paketom dolazi mnogo makronaredbi, a na webu je mogue pronai dodatne, korisne makronaredbe. Ovi dodatci mogu biti pisani u raznim programskim jezicima, a napredni korisnici ih piu sami te na taj nain sebi olakavaju rad.
6.5 Zadaci za vjebu

1. Slajd s kuicom animirajte na sljedei nain: 1. Na poetku se na crteu nalazi nebo i zemlja. 2. Klikom mia pokazuju se zidovi i krov (efekt Sluajne trake). 3. Sljedeim klikom mia pokazuje se sunce (efekt Plutajui). 4. 2 sekunde nakon pojavljivanja sunca, pokazuju se cvjetovi (efekt Odtamljenje i poveanje).
89
2. Animirajte prijelaze izmeu slajdova: 1. Poetak prvog slajda: Izbrii prema desno. 2. Izmeu prvog i drugog: Izblijedi polagano. 3. Izmeu drugog i treeg: Kota u smjeru kazaljke na satu: 4 bice. 4. Izmeu treeg i etvrtog: Otapanje. 5. Izmeu etvrtog i petog: Dijagonalni kvadrati prema dolje lijevo. 3. Primijenite neke od gore navedenih animacija slajdova na cijelu prezentaciju. Koji Vam se ine najprirodnijima?
90
7 Priprema izlaznih rezultata

Nakon ovog poglavlja moi ete: provjeriti pravopis teksta u prezentaciji, dodati zabiljeke za predavaa, mijenjati redoslijed slajdova i brisati slajdove, uiniti slajdove nevidljivima, prilagoditi slajdove za ispis, ispisati slajdove, pokrenuti prezentaciju.
7.2 Pripremanje
7.2.1 Odabir odgovarajueg izlaznog formata
Najee koriteni izlazni format prezentacije prilagoen je prikazu slajdova na zaslonu ili na projektoru. No, ako je potrebno prilagoditi slajd nekoj, tono odreenoj veliini (npr. za kasniji ispis), to je mogue uiniti u dijalokom prozoru Postava stranice (vidjeti poglavlje Promjena svojstava, orijentacije i veliine stranice). Oblik podsjetnika ili oblik prikladan za podjelu publici postavlja se u opcijama ispisa, to je detaljnije objanjeno u poglavlju Razliite vrste ispisa.
7.2.2 Provjera pravopisa u prezentaciji

Prezentacija koja sadri pravopisne pogreke odaje dojam povrnosti i neozbiljnosti. Stoga je dobro provjeriti pravopis prezentacije prije javnog izvoenja. Do provjere pravopisa dolazi se putem trake izbornika, Alati (Tools) Provjera pravopisa (Spellcheck). Impress prolazi kroz tekst prezentacije i pronalazi pravopisne pogreke. Ovdje je mogue promijeniti koji se rjenik koristi za provjeru pravopisa. Rijei kojih nema u rjeniku oznaene su crvenom bojom. Dolje se nalaze prijedlozi slinih rijei. Ako neki od tih prijedloga elite prihvatiti, odaberite gumb Promijeni (Change). Rijei za koje ste sigurni da su ispravno napisane, moete ignorirati gumbima Zanemari jednom (Ignore Once) ili Zanemari sve (Ignore All) (sva pojavljivanja takvih rijei u ovom dokumentu). Postoji mogunost dodavanja dosad nepoznate rijei u trenutni rjenik, gumbom Dodaj (Add).
91
Nakon odluke o nepoznatoj rijei, programski alat nastavlja provjeravati sljedeu rije, do kraja teksta.
Slika 98: Provjera pravopisa
7.2.3 Dodavanje zabiljeki za predavaa

Za vrijeme javne prezentacije, neki predavai vole imati dodatne zabiljeke kako bi se mogli podsjetiti u sluaju velike treme. Za pisanje zabiljeki potrebno je otvoriti pogled Zabiljeke, u kojem je na gornjem ekranu prikazan slajd, a dolje se nalazi mjesto za zabiljeke.
Slika 99: Slajd sa zabiljekama
Kako bi se zabiljeke vidjele pri ispisu na papir, potrebno ih je posebno omoguiti, to je objanjeno u poglavlju Ispis.
Jeste li znali... Osobe koje ne itaju s papira za vrijeme prezentacije smatraju se uvjerljivijima i njihova su izlaganja u naelu bolje prihvaena. Dodatno, nastup osobe koja ne ita sa slajdova ini se mnogo uvjerljivijim.
92
7.2.4 Promjena svojstava, orijentacije i veliine slajdova

Promjena fizikih svojstava slajdova obavlja se putem prozora Postava stranice (Page Setup), do koje moete doi putem trake izbornika Oblik (Format) Stranica (Page). Ovdje je mogue promijeniti sljedea vana svojstva:

Oblik stranice (A4, A3, Slajd...), irina i visina stranice, Orijentacija/Usmjeravanje: Portretno (Portrait) ili Pejsano (Landscape), Margine.
Promjena svojstava po potvrdi gumbom U redu (OK) automatski se vidi na slajdovima, ali i pri naknadnom ispisu.
7.2.5 Umnoavanje i premjetanje slajdova

Slajdovi se mogu umnoavati i premjetati i unutar Slika 100: jedne i izmeu vie otvorenih prezentacija. Za Metoda umnoavanje unutar prezentacije slijedite ove Drag & korake: drop
putem kontekstnog izbornika, koritenjem trake sa slajdovima: 1. Odaberite slajdove koje elite premjestiti (koristite tipke Ctrl i Shift za odabir vie slajdova); 2. Odaberite naredbu Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika; 3. Pronaite mjesto gdje elite ubaciti slajdove; 4. Odaberite naredbu Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika (najlake je kliknuti desnom tipkom izmeu slajdova). metodom drag & drop, koritenjem trake sa slajdovima: 1. Odaberite slajdove koje elite premjestiti (koristite tipke Ctrl i Shift za odabir vie slajdova). 2. Pritisnite i drite lijevu tipku mia, uz dranje tipke Ctrl, te doite do mjesta gdje elite premjestiti slajd. 3. Otpustite tipku mia.
93
Prvim nainom mogue je umnoiti slajdove izmeu otvorenih prezentacija. Pritom je jedino potrebno naredbu Umetni odabrati u drugoj prezentaciji. Za premjetanje unutar prezentacije slijedite ove korake: putem kontekstnog izbornika, koritenjem trake sa slajdovima: 1. Odaberite slajdove koje elite premjestiti (koristite tipke Ctrl i Shift za odabir vie slajdova); 2. Odaberite naredbu Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika; 3. Pronaite mjesto gdje elite ubaciti slajdove; 4. Odaberite naredbu Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika (najlake je kliknuti desnom tipkom izmeu slajdova). metodom povlaenja i isputanja, (eng. drag & drop), koritenjem trake sa slajdovima: 1. Odaberite slajdove koje elite premjestiti (koristite tipke Ctrl i Shift za odabir vie slajdova). 2. Pritisnite i drite lijevu tipku mia te doite do mjesta gdje elite premjestiti slajd. 3. Otpustite tipku mia. Prvim nainom mogue je premjestiti slajdove izmeu otvorenih prezentacija. Pritom je samo potrebno naredbu Umetni (Paste) odabrati u drugoj prezentaciji.
7.2.6 Brisanje slajdova

Prije brisanja slajdova, prvo ih je potrebno oznaiti u traci sa slajdovima. Nakon oznaavanja, slajdove obriite na jedan od ovih naina:

Odaberite naredbu Obrii slajd (Delete slide) iz kontekstnog izbornika slajda, putem trake izbornika odaberite Ureivanje (Edit) Obrii slajd (Delete slide).
Jeste li znali... Predviate li da e neka pitanja biti postavljena na kraju prezentacije, slajdove s odgovorima (grafikone, proraune, detaljnije informacije) moete premjestiti iza zadnjeg slajda i do njih jednostavno doi ako na prezentaciji zatrebaju.
94
7.3 Ispis
7.3.1 Razliite vrste ispisa
Prezentaciju je u Impressu mogue ispisati na razliite naine, ovisno o namjeni ispisa. Do svih postavki dolazi se putem trake izbornika, Datoteka (File) Ispis (Print). U ovom se dijalokom prozoru mogu postaviti sljedei naini ispisa:

Odabir pisaa (Printer), Raspon ispisa (Print range) slajdovi koje je potrebno ispisati. Mogue je odabrati sljedee opcije: Sve (All) svi slajdovi u prezentaciji; Stranice (Pages) samo dio slajdova. Pojedinani slajdovi odvojeni su zarezima, a crtica se koristi za raspon slajdova (npr. 1, 3, 5-8, 10); Odabir (Selection) prethodno odabrani slajdovi u traci slajdova; Broj kopija (Number of copies) broj kopija prezentacije koje treba ispisati. Opcija Svrstaj za uvez (Collate) definira kojim e redoslijedom stranice biti ispisane.
Slika 101: Dijaloki prozor ispisa
Jeste li znali... Odaberete li ikonu Izravni ispis datoteke (Print file directly) iz alatne trake, ispis zapoinje odmah bez otvaranja prozora za prilagodbu postavki. U mrenom okruenju vano je prilagoditi i provjeriti postavke prije svakog ispisa kako prezentacija ne bi bila ispisana na pisau na drugom katu, odjelu ili ak u drugoj zgradi.
95
Dodatne odrednice ispisa moete postaviti odabirom gumba Odrednice (Options). Postavke naina ispisa i pogleda koje prezentacije ispisati definira se kvadratiima za odabir unutar grupe Sadraj (Contents): Crtanje (Drawing) uobiajeni ispis slajdova, Zabiljeke (Notes) ispis slajda i pripadnih zabiljeki na jednoj stranici, Letci (Handouts) ispis za publiku, s mjestom za zapisivanje biljeki, Kontura (Outline) ispis samo teksta na slajdovima. Unutar grupe Sadraj (Contents) moe se odabrati vie navedenih opcija odjednom. Sve odabrane e biti ispisane.
Jeste li znali... esto je najbolje publici podijeliti prezentaciju u obliku letka nakon prezentacije, kako bi se publika usredotoila na osobu koja prezentira. Radi li se o obrazovnoj prezentaciji, poput predavanja na fakultetu, letke je dobro podijeliti unaprijed, radi mogunosti dopisivanja korisnih informacija.
Grupa Kvaliteta (Quality) sadri opcije vezane uz broj boja i nijansi ispisa: Uobiajeno (Default) identian ispis slajdova, Sivi tonovi (Grayscale) boje pretvorene u sive tonove, Crno i bijelo (Black & White) boje pretvorene iskljuivo u crnu i bijelu boju. Grupa Ispis (Print) daje mogunost ispisa dodatnih polja na stranicama: Naziv stranice (Page name), Datum (Date), Vrijeme (Time), Skrivene stranice (Hidden pages). Grupa Odrednice stranice (Page options) definira prilagodbu stranice ispisu, poput promjene veliine da bi ispunila cijeli papir, itd.
Slika 102: Dodatne odrednice ispisa
Jeste li znali... Prezentacija s lijepom kombinacijom boja moe izgledati vrlo loe ispisana na crno-bijelom pisau. Stoga je potrebno paziti pri biranju boja, ili prije ispisa promijeniti boje koritenjem glavnog slajda.
96
7.4 Distribucija elektronike prezentacije

7.4.1 Skrivanje i prikazivanje slajdova
Skrivanje slajdova korisno je kada nije potrebno sve slajdove prikazati na prezentaciji, no i dalje ih je dobro imati (na primjer, zbog dodatnih pitanja na kraju prezentacije). Za skrivanje slajdova slijedite ove korake: 1. Oznaite slajd (ili slajdove) u traci sa slajdovima, koje elite sakriti; 2. Odaberite Sakrij slajd (Hide slide) iz kontekstnog izbornika slajda. Postupak za prikazivanje slajdova je sljedei: 1. Oznaite slajd (ili slajdove) u traci sa slajdovima, koje elite prikazati; 2. Odaberite Prikai slajd (Show slide) iz kontekstnog izbornika slajda.
7.4.2 Pokretanje prikaza prezentacije

Prezentaciju je mogue pokrenuti na nekoliko naina: odabirom ikone Prikaz prezentacije (Slide Show) iz trake alata Prezentacija, putem trake izbornika, Prikaz prezentacije (Slide Show) Prikaz prezentacije (Slide Show) , tipkom F5. Ovisno o postavkama programskog alata, prezentacija e zapoeti s prvim ili trenutnim slajdom. Ovu je postavku mogue promijeniti putem Alati (Tools) Odrednice (Options) Openito (General) Poni prezentaciju: Uvijek na trenutnoj stranici (Start presentation: Always with current page)
Slika 103: Postavljanje poetka prezentacije na trenutnoj stranici
Jeste li znali... Klik desnom tipkom mia za vrijeme odvijanja prezentacije daje kontekstni izbornik s mogunou jednostavne navigacije po prezentaciji.
97
7.5 esta pitanja

Kako provjeriti pravopis za tekst napisan na hrvatskom jeziku? Za provjeru na hrvatskom jeziku potrebno je imati instaliran hrvatski rjenik za provjeru pravopisa. On dolazi s hrvatskom verzijom paketa OpenOffice.org, no moe ga se i samostalno skinuti s adrese http://hr.openoffice.org te dodati ve instaliranom programskom paketu na nekom drugom jeziku. Kako promijeniti izgled ispisane prezentacije u obliku Letak? Ispisana prezentacija u obliku Letak izgledat e onako kako izgleda pogled Letak. U tom pogledu mogue je primijeniti neki od posebnih izgleda stranice, poput "4 na stranici", "6 na stranici", itd. Takoer, mogue je premjestiti slajdove metodom drag Kako mogu crtati po slajdu za vrijeme prezentacije? Kako biste mogli crtati po slajdu, potrebno je u opcijama Prikaz prezentacije (Slide Show) Postavke prikazivanja prezentacije (Slide Show Settings) oznaiti opciju Pokaziva mia kao olovka (Mouse pointer as pen). Tada e jedan klik lijevom tipkom mia oznaavati prijelaz na sljedei slajd, a dranje tipke i pomicanje mia crtat e po slajdu. Mogu li promijeniti boju olovke za crtanje? Naalost, u ovoj inaici to nije mogue. Kako izvesti prezentaciju u PDF? OpenOffice.org paket podrava direktan izvoz u PDF, putem dijalokog prozora Datoteka (File) Izvoz u PDF... (Export to PDF...). Vie je informacija o izvozu mogue proitati u poglavlju Spremanje prezentacije u drugom podatkovnom formatu.
& drop.
98
7.6 Zadaci za vjebu

1. Premjestite slajd s kuicom iza naslovnog slajda. 2. Napiite zabiljeku uz slajd s kuicom: "Objasniti da kuica nije povezana s projektima otvorenog koda." 3. Provjerite pravopis prezentacije. 4. Sve slajdove osim naslovnog umnoite na kraju prezentacije. 5. Sakrijte slajdove s grafikim prikazom uredskih paketa. 6. Ispiite cijelu prezentaciju, zajedno sa zabiljekama. 7. Ispiite prvi, trei, etvrti i peti i osmi slajd prezentacije u obliku letka za dijeljenje na predavanju. Nemojte ispisati skrivene slajdove. 8. Podesite Impress da poinje prezentaciju od trenutno odabranog slajda.
99
8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org

Svaki programski alat u paketu OpenOffice.org ima skup zadaa koje najbolje obavlja. No, to ne znai da i drugi programski alati ne mogu obavljati dio tih zadaa, obino u manjem opsegu. Jedan od primjera su proraunske tablice, za koje je predvien Calc, no dio mogunosti za tabline proraune sadri i Writer. Za neto sloenije zadatke, postoji mogunost meusobne suradnje izmeu programskih alata, na nain umetanja dijela podataka iz drugog programskog alata. Na primjer, unutar tekstualnog dokumenta kojeg se oblikuje u Writeru moe se dodati proraunska tablica, s mogunostima vrlo slinim tablici u programskom alatu Calc. Dodatno, mogue je unutar nekog dokumenta unijeti i ve postojei dokument razliitog tipa i izravno raditi na njemu. Evo kako postii meusobnu "suradnju" programskih alata, s osnovnim dokumentom - .odp prezentacijom.
8.1 Umetanje .ods tablice

Tablicu za ureivanje u programskom alatu Calc moete u Impress umetnuti odabirom Ubaci (Insert) Proraunska tablica (Spreadsheet).
Slika 104: Proraunska tablica u programskom alatu Impress
Na sredini slajda pojavljuje se prazna proraunska tablica. Za ureivanje tablice (kao i svakog objekta kojeg ete ureivati na ovaj nain), potrebno ju je prethodno aktivirati. Aktivacija se vri dvostrukim odabirom lijevim klikom mia na objekt. Aktivacijom e trake alata i traka izbornika biti promijenjene i slinije programskom alatu Calc. Pri dodavanju objekta, aktivacija e automatski biti izvrena, pa nije potrebno aktivirati novododani objekt. Unoenje podataka istovjetno je unoenju podataka u Calc. Mogue je sluiti se i miem i tipkovnicom. Vie o programskom alatu Calc moete saznati u drugom priruniku, "Calc Tabline kalkulacije".
Jeste li znali... Vrlo je vjerojatno da e za izradu lijepe prezentacije koja sadri tablicu biti potrebno utroiti vrijeme na prilagodbu tablice dizajnu prezentacije. Prilagodba moe biti u vidu poveanja slova, promjenae boje slova i pozadine, te promjene vrste grafikog pisma.
101
Drugi nain dodavanja je uobiajeno umnoavanje/premjetanje koritenjem meuspremnika. Za dodavanje dijela ili cijele .ods tablice slijedite ove korake: 1. U programskom alatu Calc otvorite ili izradite eljenu tablicu; 2. Oznaite polja koja elite dodati u prezentaciju; 3. Premjestite polja u meuspremnik nekom od metoda (Izrei (Cut), Ctrl+C); 4. U prezentaciji umetnite / zalijepite trenutni sadraj meuspremnika nekom od metoda (Umetni (Paste), Ctrl+V). Na ovaj nain rezultat je jednak prvom nainu, tj. dodavanju nove proraunske tablice, s tom razlikom to ovdje ve postoje podaci uneseni u programskom alatu Calc. Vano je napomenuti: Ova dva izvora podataka nisu povezana. Mijenjanje podataka na jednom mjestu nee utjecati na podatke na drugom!
8.2 Umetanje grafikona

esto se, osim prorauna, u programskom alatu Calc izrauju i grafikoni. Podaci koji se nalaze u tablici su obino izvor podataka za grafikone, pa je ta mogunost korisna. Grafikoni izraeni u programskom alatu Calc mogu se jednostavno prenijeti u prezentaciju. Naini prenoenja jednaki su gore opisanom prenoenju tablice. Grafikon prenesen u prezentaciju zadrava sva svojstva grafikona, kao da je izraen putem programskog alata Impress. No, podaci za izradu grafikona su preneseni, to znai da ih nije potrebno ponovno unositi. Vano je napomenuti: Ova dva izvora podataka nisu povezana. Mijenjanje podataka na jednom mjestu nee utjecati na podatke na drugom!
8.3 Umetanje OLE objekata

OLE (Object Linking and Embedding) objekti su namijenjeni prijenosu izmeu razliitih aplikacija. Obino se radi o nekoj vrsti dokumenta, koji se moe obraivati u jednom programskom alatu. Umetanjem i aktiviranjem OLE objekta, mogue je izravno ureivati sadraj objekta iz novog programskog alata. Ovaj je proces jednostavan za korisnika ako se radi o objektima istog programskog paketa. Ako to nije sluaj, programski alat u iji je dokument unesen OLE objekt e u novom prozoru otvoriti programski alat kojim se sadraj objekta moe urediti. Prethodno navedeni primjeri umetanja su OLE objekti, no zbog uestalosti koritenja su izdvojeni. Sve vrste dokumenata paketa OpenOffice.org mogu se unijeti u programski alat Impress kao OLE objekti. 102 OpenOffice.org Impress
Za unos slijedite ove korake: 1. Odaberite Ubaci (Insert) Objekt (Object) OLE objekt (OLE Object); 2. elite li izraditi novi, dotad nepostojei objekt: 1. Odaberite Napravi novi (Create new); 2. Odaberite vrstu objekta kojeg elite dodati (proraunsku tablicu, oblikovani tekst, crte...);
Slika 105: Dodavanje novog OLE objekta
3. elite li izraditi objekt iz ve postojee datoteke: 1. Odaberite Napravi iz datoteke (Create from file); 2. Pronaite datoteku u datotenom sustavu. 3. Oznaite Povei s datotekom (Link to file), ako elite da promjene sadraja doista budu spremljene u poetnu datoteku. Ako elite samo preuzeti podatke i mijenjati ih bez spremanja u izabranu datoteku, nemojte oznaiti ovu mogunost.
Slika 106: Izrada novog OLE objekta iz postojee datoteke
103
Slika 107: Dodavanje OLE objekata koji nisu dio paketa OpenOffice.org
Kao i za prethodno navedene naine, i ovdje je potrebno aktivirati objekt prije ureivanja, dvostrukim klikom lijevom tipkom mia.
Jeste li znali... Kao OLE objekte mogue je unijeti ne samo datoteke paketa OpenOffice.org, ve i mnoge druge tipove datoteka. elite li unijeti takve objekte, u prozoru za unos odaberite tip objekta: Drugi objekti (Further objects). Na ovaj je nain primjerice mogue unijeti dokumente paketa Microsoft Office.
104
Literatura
[1] OpenOffice.org - Getting Started, M. Adielsson, R. Barnes, A. Belzunce, C. Bonde, C. G. Cai, D. Carrera, L. Dupreval, T. Kampa, P. Kupfer, I. Laurenson, D. Lewis, A. Madden, P. Miller, M. Pinquier, A. D. Pitonyak, C. Robers, I. Roberts, J. M. Swisher, J. Taylor, A. Thurgood, C. Waterman, J. H. Weber, L. Worthington, , OooAuthors, Prosinac 2005 [2] OpenOffice.org - Migration Guide, A. Belzunce, D. Carrera, L.M. Hall, P. Kupfer, I. Laurenson, P. Miller, D. Rentz, C. Roberts, I. Roberts, J.H.Weber, , OooAuthors, Rujan 2005 [3] OpenOffice.org User Guide for Version 2.x, G. Roderick Singleton, Studeni 2005
105
Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)
Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2.5

PRAVNI SUBJEKT CREATIVE COMMONS NIJE PRAVNA TVRTKA I NE PRUA PRAVNE USLUGE. DISTRIBUIRANJE OVE LICENCE NE USPOSTAVLJA ODNOS PRAVNOG ZASTUPANJA. CREATIVE COMMONS NUDI OVU LICENCNU INFORMACIJU "KAKVA JEST". CREATIVE COMMONS NE JAMI ZA PRUENE LICENCNE INFORMACIJE I NE ODGOVARA ZA TETU KOJA BI MOGLA PROIZAI IZ NJIHOVOG KORITENJA. Licenca DJELO (KAKO JE NIE DEFINIRANO) PONUENO JE POD UVJETIMA OVE CREATIVE COMMONS JAVNE LICENCE (CCJL ILI LICENCA). DJELO JE ZATIENO AUTORSKIM PRAVOM I SRODNIM PRAVIMA TE DRUGIM POZITIVNIM PROPISIMA. SVAKO KORITENJE DJELA KOJE ODSTUPA OD DOPUTENOGA POD OVOM LICENCOM JE ZABRANJENO. KORITENJEM BILO KOJIH OVDJE PONUENIH PRAVA NA DJELO PRIHVAATE I PRISTAJETE DA STE OBAVEZANI UVJETIMA OVE LICENCE. DAVATELJ LICENCE DAJE VAM OVDJE SADRANA PRAVA POLAZEI OD TOGA DA PRIHVAATE TAKVE UVJETE I ODREDBE. 1. Definicije
a. b. c. d. e. f.
Davatelj licence znai fizika osoba koja nudi koritenje Djela pod uvjetima ove Licence. Djelo znai originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera koja je ponuena pod uvjetima ove Licence. "Elementi licence" znai najvie atribute licence koju je izabrao Davatelj licence kako stoje u naslovu ove Licence: Imenovanje, Nekomercijalno, Dijeli pod istim uvjetima. Izvorni autor znai fizika osoba koja je stvorila Djelo. Prerada znai prijevod, prilagodba, glazbena obrada i druga prerada autorskog djela, koja je originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera. Vi znai fizika ili pravna osoba koja koristi prava u skladu sa sadrajem ove licence i nije prethodno prekrila uvjete ove Licence s obzirom na Djelo ili netko tko je primio izriito doputenje od davatelja Licence da koristi prava dana pod ovom Licencom unato prethodnom krenju.
107
g.
Zbirka oznaava zbirku samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora. Tu se ubrajaju i one zbirke koje su ureene po odreenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano dostupni putem elektronikih ili drugih sredstava. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku nee se smatrati Preradom (onako kako je gore definirano).
2. Ogranienja autorskog prava. Ova licenca niime ne umanjuje, ograniava ili onemoguava prava koja proizlaze iz sadrajnih ogranienja autorskog prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te drugim pozitivnim propisima. 3. Licenciranje. Prema uvjetima i odredbama ove Licence, Davatelj licence Vam ovime dodijeljuje pravo, koje je osloboeno naknade, neiskljuivo, prostorno i vremenski (za trajanja mjerodavnog autorskog prava) neogranieno, da koristite Djelo kako je nie navedeno: a. da reproducirate Djelo, da ukljuujete Djelo u jedno ili vie Zbirki, te da reproducirate Djelo kako je ukljueno u Zbirke; b. da stvarate i reproducirate Prerade; c. da distribuirate kopije ili fonograme Djela i priopavate Djelo javnosti, ukljuujui i Djelo kako je ukljueno u Zbirke; d. da distribuirate kopije ili fonograme Prerada i da ih priopavate javnosti. Gore navedena prava mogu se koristiti u svim poznatim i buduim medijima i formatima. Gore navedena prava ukljuuju pravo da se naine one izmjene koje su tehniki nune da bi se koristilo prava u drugim medijima i formatima. Sva prava koja Davatelj licence nije izriito dao ovime su pridrana. 4. Ogranienja. Prava dana lankom 3. izriito podlijeu sljedeim ogranienjima: a. Djelo smijete distribuirati i priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, a kopiju te Licence ili njenu internetsku adresu morate ukljuiti u svaku kopiju ili fonogram Djela koji distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Djelo koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje prava koja su njome osnovana. Ne smijete podlicencirati Djelo. Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Djelo pomou tehnolokih mjera koje kontroliraju pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve se ovo odnosi i na Djelo kada je ukljueno u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim samog Djela cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. Ako stvarate Zbirku, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Zbirke ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4(d). Ako stvarate Preradu, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Prerade ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4(d). b. Preradu smijete distribuirati ili priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, pod uvjetima kasnije verzije ove Licence s istim Elementima licence kao to ih ima ova Licenca ili pod uvjetima Creative Commons iCommons licence koja sadri iste Elemente licence kao ova Licenca (npr. Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Japan). Morate ukljuiti kopiju ili internetsku adresu ove Licence ili neke druge licence navedene u prethodnoj reenici u svaku kopiju ili fonogram svake Prerade
108
koju distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Prerade koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje njome danih prava te morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Preradu pomou bilo kakve tehnoloke mjere koja kontrolira pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve ovo se odnosi i na Preradu kada je ukljuena u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim same Prerade cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. c. Ne smijete iskoristiti niti jedno pravo koje Vam je dano u lanku 3. na nain koji ima za primarni cilj ili je usmjeren na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu. Razmjena Djela za druga autorskim pravom zatiena djela putem digitalne razmjene datoteka ili na kakav drugi nain nee se smatrati da ima za primarni cilj ili da je usmjerena na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu, pod uvjetom da nema plaanja bilo kakve novane naknade vezane uz razmjenu autorskim pravom zatienih djela. d. Ako distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili bilo kakve Prerade ili Zbirke, morate ostaviti netaknutima sva upozorenja o autorskom pravu za Djelo i, u mjeri u kojoj je primjereno za medije ili sredstva koja koristite, istaknuti: (I) ime Izvornog autora (odnosno, ako je to sluaj, pseudonim), ako je ime navedeno, i/ili (II) ako Izvorni autor i/ili Davatelj licence u svojoj obavijesti o autorskim pravima, uvjetima usluge ili drugim primjerenim sredstvima odredi da se imenuje neka druga stranka ili stranke (npr. institucija pokrovitelj, izdava, asopis), ime te stranke ili stranaka; naslov djela, ako je naslov naveden; internetsku adresu vezanu uz Djelo - u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo i ako postoji, onako kako ju je specificirao autor, osim u sluaju da se ta internetska adresa ne odnosi na upozorenje o autorskom pravu ili na licencnu informaciju za Djelo; a u sluaju Prerade, naznaku koja upuuje na Djelo koriteno u Preradi (npr. Francuski prijevod Djela Izvornog autora ili Scenarij prema izvornom Djelu Izvornog autora). Takva naznaka moe se navesti na bilo koji nain koji je primjeren; meutim, u sluaju Prerade ili Zbirke uz minimalni uvjet da e se takvo priznanje pojaviti na mjestu gdje se javljaju druga istovrsna priznanja autorstva i na barem podjednako istaknut nain kao druga istovrsna priznanja autorstva. 5. Jamstva OSIM AKO STRANKE NISU DRUGAIJE NAPISMENO UGOVORILE ILI JE ODREENO MJERODAVNIM PRAVOM, DAVATELJ LICENCE NUDI DJELO "KAKVO JEST", BEZ JAMSTAVA BILO KOJE VRSTE VEZANIH UZ DJELO. 6. Ogranienje odgovornosti. OSIM JAMSTAVA IZ LANKA 5., DAVATELJ LICENCE E SNOSITI ODGOVORNOST SAMO ZA TETE UZROKOVANE NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPANJE. 7. Prestanak vaenja a. Licenca i prava koritenja koja su njome dana prestat e automatski vaiti prekrite li uvjete Licence. Za fizike i pravne osobe koje su od Vas primile Preradu ili Zbirku pod ovom Licencom Licenca nastavlja vaiti, pod uvjetom da se te fizike ili pravne osobe u potpunosti pridravaju Licence. lanci 1., 2., 5., 6., 7. i 8. nastavljaju vaiti i nakon svakog prestanka vaenja ove Licence.
109
b. Unutar gore navedenih uvjeta i odredbi ovdje dana Licenca je trajna (za trajanja mjerodavnog autorskog prava na Djelo). Unato tome, Davatelj licence pridrava pravo da izdaje Djelo pod drugaijim licencnim uvjetima ili da u bilo koje doba prestane distribuirati Djelo - pod uvjetom da takvim izborom ne prestaje vaiti ova Licenca (niti druge licence koje su izdane, ili su morale biti izdane, na temelju nje) te da e ova Licenca nastaviti vaiti punom snagom ako nije prestala vaiti prema prethodnom stavku. 8. Zavrne odredbe a. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili Zbirku, Davatelj licence primatelju nudi licencu na djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. b. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Preradu, Davatelj licence primatelju nudi licencu na izvorno Djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. c. Ako je bilo koja odredba ove Licence nevaea i neprovediva po mjerodavnom pravu, to nee utjecati na provedivost ostalih uvjeta ove Licence, i to bez daljnjeg djelovanja stranaka ovog ugovora, a takva e se odredba preoblikovati u najmanjoj moguoj mjeri potrebnoj da postane vaea i provediva. d. Nee se smatrati da je bilo doputeno odstupanje od bilo kojeg uvjeta ili odredbe ove Licence ili da je dan pristanak na bilo kakvo krenje, ako takvo doputenje ili takav pristanak nisu dani u pismenom obliku i potpisani od stranke koja daje takvo doputenje ili pristanak. e. Licenca ini cjelokupni ugovor izmeu stranaka u pogledu Djela koje je ovdje licencirano. Nema nikakvih daljnjih sporazuma ili usmenih dogovora u pogledu Djela koja nisu ovdje specificirana. Davatelja licence nee obvezivati nikakve dodatne odredbe koje bi se mogle pojaviti u bilo kakvom usmenom dogovoru s Vama. Ova licenca ne moe se mijenjati bez zajednikog ugovora u pisanom obliku izmeu Davatelja licence i Vas.
Creative Commons nije stranka u ovoj Licenci i ne prua nikakvo jamstvo vezano uz Djelo. Creative Commons nee prema Vama ili bilo kojoj stranci snositi odgovornost prema bilo kojoj pravnoj teoriji za bilo kakve tete. Unato prethodne dvije (2) reenice, ako se Creative Commons izriito oitovao kao Davatelj licence pod ovom Licencom, on e imati sva prava i obaveze Davatelja licence. Osim u ogranienu svrhu ukazivanja javnosti da je Djelo licencirano pod CCJL, nijedna stranka nee koristiti zatitni znak Creative Commons bez prethodnog pismenog pristanka od strane Creative Commons. Svaka doputena upotreba pridravat e se u tom trenutku vaeih smjernica za koritenje zatitnog znaka - onako kako su objavljene na Creative Commons web stranici ili na neki drugi nain, na zahtjev, povremeno stavljene na raspolaganje.
Kontakt s Creative Commons mogue je uspostaviti na http://creativecommons.org/.
Tekst licencije preuzet u cijelosti sa: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/legalcode 110 OpenOffice.org Impress

OpenOffice Impress

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OpenOffice Impress

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivana Bosni, dipl.

OpenOffice.org prirunik Impress prezentacije

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska Slobodno smijete:

Pod sljedeim uvjetima:

Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.

Sadraj 1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5

2 Koritenje programskog alata Impress...............................21

5 Grafikoni, crtani objekti...................................................65

7 Priprema izlaznih rezultata..............................................91

8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org ..........101

Literatura........................................................................105 Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)...........................107

1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.2 Uvod u OpenOffice.org

OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguava

1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

Writer obrada teksta

Slika 1: Writer - program za pisanje i obradu teksta

Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije

Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija

Slika 3: Impress program za prezentacije

Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazati

Slika 4: Draw - vektorska grafika

Base baze podataka

Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnog

Slika 5: Base - baza podataka

Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradu

Slika 6: Math - program za ureivanje matematikih formula i jednadbi

1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org nudi mogunost proirenja u obliku pisanja makro naredbi i u obliku

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.2 Koraci instalacije

Slika 10: Korak 4 Za poetak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).

1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Slika 18: Pokretanje programskih alata OpenOffice.org

1.4 esta pitanja

1.5 Zadaci za vjebu

2 Koritenje programskog alata Impress

2.1 Ciljevi ovog poglavlja

2.2 Prvi koraci u radu

u gornjem desnom uglu programskog alata,

putem trake izbornika, Datoteka (File) Izlaz (Exit).

Slika 19: Dijaloki prozor za spremanje prezentacije

2.2.2 Radno okruenje

Slika 20: Izgled radnog okruenja u programskom alatu Impress

Naslovna traka (Title Bar)

Slika 21: Naslovna traka

Traka izbornika (Menu Bar)

Slika 22: Traka izbornika

Alatne trake (Toolbars)

Slika 23: Uobiajene alatne trake

Slika 24: Glavni dio za ureivanje slajda

Statusna traka (Status Bar)

Slika 25: Statusna traka

Ploa slajdova (Slide Pane)

Ploa sa zadacima (Task Pane)

Slika 26: Primjer kontekstnog izbornika

2.2.3 Otvaranje prezentacija

Slika 27: Otvaranje postojee prezentacije koritenjem arobnjaka

2.2.4 Kreiranje nove prezentacije prema predloku

Slika 28: Odabir predloka dizajna

2.2.5 Spremanje prezentacije

Slika 29: Spremanje prezentacije