OBITELJI NISKOG SOCIOEKONOMSKOG STATUSA

Katarina Brekalo Anita Ercegovac Lovorka Stani Maja tampar Mirela Vlai

SOCIJALNA ISKLJUENOST

Glavni drutveni problem dananjice Sastavnice: nezaposlenost, siromatvo i socijalna izolacija - utjeu jedna na drugu Prvenstveno iskljuenost iz trita rada OBRAZOVANJE kao jedan od kljunih mehanizama socijalnog ukljuivanja - obrazovna postignua, cijeloivotno obrazovanje, lake sudjelovanje u plaenom radu, mobilnost, prilagodljivost, socijalizacija, ukljuivanje i osnaivanje pojedinca

Socijalna iskljuenost
Nejednakosti u primanjima, podjele u drutvu, prostorna razdvojenost, globalizacija itd. Ekonomski ivot siromanih razlikuje se od ekonomskog ivota nesiromanih po nedostatnom dohotku, slabijem obrazovanju i vrlo nepovoljnim stambenim uvjetima

Hrvatsko iskustvo
Nezaposleni, mladi, Romi i siromani Prema slubenoj liniji siromatva (60% medijana nacionalnog dohotka), 17-18% hrvatskog stanovnitva posljednjih je nekoliko godina bilo siromano Najvei rizik starije osobe, umirovljenici, nezaposleni, osobe s niim stupnjem obrazovanja, jednolana kuanstva i jednoroditeljske obitelji

Hrvatsko iskustvo
Siromatvo je povezano s nekim demografskim i socijalnim obiljejima (spol, dob, ekonomska aktivnost i sl.) Mukarci imaju vei rizik siromatva nego ene Sudjelovanje u aktivnostima neslubenog gospodarstva sprjeava pojavu krajnjeg siromatva, no neslubene ekonomske aktivnosti pridonose poveanju dohodovnih razlika u drutvu

Mladi

U nepovoljnijem drutvenom i gospodarskom poloaju nego druge dobne skupine Ovisnost o roditeljima, problemi u obitelji, konzumacija alkohola i droge, delikvencija Rizik siromatva najvei za mlade koji koji nisu ukljueni u redovno obrazovanje i nezaposleni su Izmeu 10 i 20% upisanih u srednje kole ne zavrava upisani obrazovni program Prerano naputanje kole povezano sa siromatvom u odrasloj dobi

Istraivanja socijalne iskljuenosti

Razmjerno trajna, viestruko uvjetovana i viedimenzionalna depriviranost pojedinca Natprosjeno zastupljene ene i osobe koje ive u seoskim sredinama, ija je vjerojatnost SI 2,24 puta vea Rizik SI smanjuje se za 85% ako je pojedinac zavrio srednju kolu SI najzastupljenija u Slavoniji Najvii stupanj ukljuenosti u zagrebakoj regiji, Primorju i Istri

Istraivanja socijalne iskljuenosti

1.
2.

Politika ukljuivanja ima dva uporita: Oslabljivanje mehanizama prikraivanja Smanjivanje rizika da e djeca socijalno iskljuenih i sama zavriti kao iskljuena

Obrazovanjem do socijalnog ukljuivanja

Inkluzivno obrazovanje ukljuuje sve ljude u razliite stupnjeve i oblike obrazovanja Strukturni elementi obrazovanja o kojima ovisi obrazovno ukljuivanje/iskljuivanje: obuhvat djece predkolskim obrazovanjem i odgojem, trajanje primarnog obrazovanja, vrijeme i nain diferencijacije programa i uenika, mogunost prijelaza uenika iz strukovnih kola u gimnazije, obrazovanje odraslih, sustav obrazovanja djece i mladih s posebnim potrebama

Predkolski odgoj

Cilj: najbolji mogui razvoj osobnosti djeteta i priprema za polazak u osnovnu kolu Drutvena okolina najdjelotvornija u formiranju spoznajnog, emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta U Hrvatskoj je oko 40% djece obuhvaeno nekim oblikom organiziranog ranog uenja u vrtiima Za osnivanje i financiranje predkolske djelatnosti odgovorna lokalna zajednica

Primarno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obavezno i treba biti visoko individualizirano Razredna nastava koju izvodi jedan uitelj/uiteljica velika je prednost pred predmetnom nastavom Hrvatska trenutno prolazi reformu obrazovnog sustava

Primarno obrazovanje
Nuna su ulaganja u reformu kurikuluma, kontinuirano usavravanje uitelja, izgradnja novih i kvalitetnije opremanje postojeih kola, jednakost pristupa uenicima iz socioekonomski zakinutih drutvenih skupina Intenzivniji razvoj privatnih kola

Obvezno osnovno i srednje obrazovanje

Osposobljavanje mladih za nastavak obrazovanja i ulazak u svijet rada lanice EU imaju devetogodinje osnovno obrazovanje Inkluzivnost naeg osnovnog i srednjeg obrazovanja znatno nia od europskog prosjeka - uzroci: prerani prijelaz sa razredne na predmetnu nastavu i nedovoljna pedagoko psiholoka naobrazba predmetnih nastavnika

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005.-2010. godine opredjeljenje za inkluzivnost obrazovanja i unaprjeivanje njegove vrijednosti glede socijalnog ukljuivanja Strategije obrazovanja odraslih (2004) Hrvatska prihvaa cjeloivotno uenje kao temelj svog cjelokupnog sustava obrazovanja radi ostvarivanja i unaprjeivanja trajne zapoljivosti i aktivnoga graanstva

Mjere vezane uz ublaavanje siromatva

Posebno su ugroeni kronino siromani, jednoroditeljske obitelji, osobe s invaliditetom te neobrazovane osobe tree dobi Mjere: razvijanje i ojaavanje partnerstva drave, organizacija centara za socijalnu skrb, usklaivanje socijalne pomoi s rastom trokova ivota, uvoenje instituta socijalne mirovine

Mjere obrazovanja
1.

2.

3.

Investiranje u obrazovanje odraslih Produljenje i individualizacija kolovanja, poveanje obrazovnih postignua i zapoljivosti Integralni pristup obrazovanju djece i mladih s posebnim potrebama

Davanja djeci i obiteljima te skrb o djeci

Obiteljskim i djejim naknadama pokriveno je 75% djece i 60% kuanstava s djecom Pravo na djeji doplatak imaju kuanstva s djecom iji su mjeseni prihodi po lanu manji od 30% neto plae u Hrvatskoj

Socijalna pomo

Djeca i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi Djeca i mlade s poremeajima u ponaanju rtve obiteljskog nasilja Naknade socijalne pomoi relativno su niske (400 kn za radno sposobnu osobu) Korisnici stalne socijalne pomoi najee su nezaposlene osobe Poveani iznos socijalne pomoi dobivaju radno nesposobne osobe, trudnice ili djeca koja ive s jednim roditeljem

Socijalne usluge
Namijenjene pojedincima koji su suoeni sa ivotnim tekoama i koji imaju specifine potrebe koje sami niti uz pomo vlastite obitelji ne mogu zadovoljiti Alternativni oblici: udomiteljstvo, osnivanje stambenih zajednica i centara za osobe s posebnim potrebama

Stanovanje
Potreba za nacionalnim programom poticanja socijalnog stanovanja jer ono nije definirano niti postoji analiza potreba i naina rjeavanja potreba za socijalnim stanovima, posebno u veim gradovima Poloaj podstanara Poveanje broja sklonita za beskunike

Jaanje i ouvanje obitelji

Rast broja jednoroditeljskih obitelji (u vie od 80% sluajeva majka s djecom) Poveanje broja obitelji s troje ili vie djece Iznadprosjean rizik siromatva Naknade socijalne pomoi izuzetno niske i nedovoljne za ublaavanje siromatva Mnoge usluge nisu dostupne u ruralnim podrujima

Beskunitvo
Relativno novi fenomen u Hrvatskoj Ne zna se mnogo o strukturi i tipovima beskunitva Osnovni oblici pomoi beskunicima su sklonita i prihvatilita

Usporedba Hrvatske sa drugim dravama

U Hrvatskoj 18% stanovnitva ivi ispod granice siromatva, kao i u Velikoj Britaniji i Estoniji U Hrvatskoj je manje graana siromano nego u panjolskoj (20%), Grkoj (20%), Italiji, Irskoj, Slovakoj (21%) i Turskoj (26%) eka je definitivno drava s najmanje siromanih (8%), a vrlo visoko stoji i Slovenija (10%)

Usporedba Hrvatske sa drugim dravama

U Hrvatskoj su najsiromaniji graani stariji od 65 godina (isto kao i u Irskoj i na Cipru) Najmanje siromanih u srednjoj generaciji (25 64 godine) Prema EUROstatu, u kuanstvima u kojima nitko nije zaposlen ivi 7% djece do 17 godina, 12% ena i 10% mukaraca u dobi od 18 do 59 godina lanice EU 10% radno sposobnih ivi u obiteljima u kojima nitko nije zaposlen

Primjer siromane obitelji

Razgovor sa socijalnom radnicom

Zvanje koje se temelji na potrebama ovjeka, obitelji i socijalnim potrebama cijelog drutva Temelji se na Ustavu Republike Hrvatske

Razgovor sa socijalnom radnicom

ANAMNEZA slika stanja obitelji sa strane strune osobe uz dokaze njihovih navoda Stupanj siromatva odreuje se po ukupnim kriterijima koje obitelj ne/zadovoljava: ukupna primanja, broj djece, imovinsko stanje, psihofiziki profil roditelja Odreivanje ukupnog iznosa socijalne pomoi za svaki pojedini sluaj

Razgovor sa socijalnom radnicom

Roditelji najee trae pomo putem Centra za socijalnu skrb, putem raznih udruga, kola i sl. Prijave neprihvatljivog ponaanja djece ili roditelja esto vre prvi susjedi Suradnja socijalne slube sa djelatnicima policijske uprave

Razgovor sa socijalnom radnicom

Psiholoki problemi siromane djece traenje rjeenja na ulici esto vodi do bijega od kue, kriminala, ovisnosti, alkoholizma i sl. Osobni doivljaj siromatva njihove obitelji, utjecaj vrnjaka i neodgovornih odraslih osoba

Razgovor sa socijalnom radnicom

2007. g. RH potpisala Memorandum o socijalnom ukljuivanju, koji se temelji na pronalaenju rjeenja za siromane i socijalno iskljuene ciljne skupine graana

Razgovor sa socijalnom radnicom

Najei sluajevi registriranih oblika siromatva djece su oni koji imaju trajno poremeene obiteljske odnose Porastom siromatva poveava se i broj djece i mladei gdje socijalna sluba intervenira odvajanjem (dom ili udomiteljska obitelj) Besplatno kolovanje, mogunost kasnije prekvalifikacije, osnovna zdravstvena zatita Briga socijalne slube do punoljetnosti djeteta, odnosno najdue do 21. godine ivota

Razgovor sa socijalnom radnicom

Socijalne slube pomau i roditeljima pri traenju zaposlenja besplatnom prekvalifikacijom i prioritetima u Hrvatskom Zavodu za zapoljavanje Odvajanje djece od roditelja je krajnja socijalna mjera Starateljstvo dijete ostaje u obitelji, ali se imenuje struna osoba za staratelja djeteta, koja vodi brigu o djetetu i prati njegov razvoj

Hvala na panji