NICCOLO MACHIAVELLI: VLADAR Posveta Lorenzu II.

Mediciu unuku Lorenza Velianstvenog, poziv da ujedini Italiju jer su se stvorili povoljni uvjeti Drave kriterij za vrednovanje je stjecanje i odranje moi ili republike ili monarhije: 1. nasljedne 2. nove: posve nove pripojene osvajanjem tj. mjeovite Mjeovite: ili virtu-om ili fortunom ili zloinom ili podrkom naroda
y y y

primjer Francesca Sforze1 koji je pripojio Milano i Napuljskog kraljevstva kojeg je pripojio panjolski kralj Ferdinand Katoliki (uz pomo Luja XII.) o kada su istog jezika i kulture treba unititi staru lozu, ostaviti stare zakone i poreze, u vlasti se osloniti na slabije velikae, paziti da neki stranac ne postane moan kao on o kada nisu: nastaniti se i osnovati kolonije jer vladar brzo dozna za nerede pa ih brzo i ugui, kolonije nisu skupe, vjerne su, a oni kojima su oduzete ne mogu se pobuniti jer su osiromaeni i raspreni

Kako su vladali Rimljani? y osnivali kolonije, uzimali u slubu slabije velikae, ostavljali obiaje i poreze y posjedovali dalekovidnost kojom su doskoili svim nevoljama Luj XII. doepao se Lombardije na poziv Mleana
y y

njegova suprotnost je Rimsko Carstvo pogreke koje je nainio i zbog ega se nije odrao na vlasti: 1. unitio slabije velikae i liio se podrke naroda 2. ojaao papu Aleksandra VI. (time to mu je pomogao da osvoji Romanju) 3. doveo monoga stranca panjolska kralja Ferdinanda Katolikog te podijelio Napuljsko kraljevstvo s njim 4. nije se nastanio 5. nije osnovao kolonije 6. napao je Mleane i Veneciju koji bi jedini pruili otpor papi i panj. kralju u osvajanju Lombardije

Zato se kraljevstvo Darijevo, koje je Alex bio osvojio, nakon njegove smrti nije pobunilo protiv njegovih nasljednika?
y

dravom se upravlja tako da: jedan vlada, a ostali mu slue apsolutna monarhija upravlja s velikaima koji taj poloaj imaju zbog drevnosti koljena feudalna

primjer Turske i Francuske: prva koju je teko osvojiti, ali jednom kada se to uini, osvaja se nema koga bojati i druge, gdje je vlast lako osvojiti zbog unutarnje razjedinjenosti i suprotnih interesa, ali ju je teko zadrati jer e uvijek biti potkupljivih velikaa i nezadovoljnika y Darijevo kraljevstvo je primjer prve drave

Kako upravljati slobodnim dravama (republikama)? 1. unititi ih 2. nastaniti se u njima 3. ostaviti stare obiaje, vlast svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje nekolicine (bogate klase iji se interes poklapa s interesom drave)
o o

u praksi to ne funkcionira, slobodnu se dravu moe ili unititi ili e ona uniiti vladara sloboda se nikada ne moe iskorijeniti, jedino se moe podvrgnuti dostignutom stupnju slobode

Nove monarhije Nastale: 1. virtua primjer: Francesco Sforza, Mojsije, Romul, Tezej Atena, Kir Perzija
y y

poloaj se teko stjee (zbog uvoenja novog poretka), ali se lako zadrava nove uredbe se mogu donijeti: goloruko (uz pomo drugih) silom

negativan primjer fra Girolama Savanrole nenaoruani prorok, dominikanac i Machiavellijev suvremenik, doao u Firencu da propovijeda na poziv Lorenza Velianstvenog  nakon to su protjerani Medici, uspostavlja republiku u kojoj se samo postilo i molilo  napao je papu Aleksandra VI. za razvratnitvo i rasko, pa ga je ovaj izopio iz Crkve  upropastila ga zajednika akcija crkvenih redova, aristokracije i Medicija  pogreke: nije se oslanjao na silu nije doveo nove uredbe, ve je vladao na osnovu starih (potrebno je donijeti nove uredbe kako bi se sila djelotvorno upotrijebila, ispravile pogreke starih vladara i stablilizirala vlast)

Hijeron Sirakuki je pozitivan primjer od obina graana postao vladar u Sirakuzi  osnovao novu vojsku i sklopio nova prijateljstva
o

mnogo je uloio u zadobivanje vlasti, ali je malo trebalo da se ona odri

2. fortuna na vlast se dolazi uz malo truda, ali se teko zadrava, uvijek je taj ovisan o pomoi onih uz koje je doao na vlast
y

Cesarea Borgia puki zvan Valentino, sin Aleksandra VI., prvo bio kardinal vlast dobio zahvaljujui ocu koji je unio razdor u talijanske drave i iskoristio neprijateljstvo dviju obitelji Colonna i Orsini  papa je pod izlikom da mu ljudi u Romanji ne plaaju danak, poslao svog sina  Borgia je uvrstio vlast tako to je: zatro red gospode koju je opljakao


pridobio na svoju stranu rimske plemie proirio svoj utjecaj u Kolegiju kardinala


trebao je jo samo prigrabiti vlast koja e odoliti svim neprilikama nakon smrti Aleksandrove u tome nije uspio, otac mu umire, a i on sam je obolio (to ga je sprijeilo da se proiri na Toskanu) ipak je udario dobre temelje u Romanji M. mu pripisuje visoki cilj: uvoenje novog poretka zajamio je pravnu sigurnost, sigurnost imovine te ekonomski prosperitet svojim podanicima to znai da je znao osjetiti njihove interese bio je dobar vladar jer je: uveo nove zakone izgradio vlastitiu vojsku

prilikom donoenja zakona 3 novine: 1. postavio dobrog upravitelja Orcu u Romanju koji je iznimnom okrutnou brzo uspostavio red i jedinstvo 2. uveo graans ki sud s predsjednikom u kojem je svaki grad bio zastupljen 3. dao je ubiti Orcu kako bi pokazao da je okrutnost potekla od upraviteljeva karaktera, a ne njega

jedina zamjerka mu je odabir Julija II. za papu nikada se ne smije birati ljude koje smo ranije uvrijedili

3. zloinom Agatoklo Sicilijanac koji je postao kralj Sirakuze bio je sin lonara koji se napredovanjem u vojski doepao kraljevstva  poubijao je senatore i najbogatije ljude  nejasno je je li posjedovao virtu jer je doao na vlast beskrupuloznom okrutnou, dok je s druge strane njegova politika slina Mojsiju  na kraju ipak kae da se ne moe tako visoko ocijeniti zloin te da Agatoklo nije posjedovao virtu  nije uspio kada je prestao sa zloinima jer je bio lav, a ne lisica, nije adekvatno prikazao osloboenje Sicilije, nije se znao igrati s prividim u politici
y

kako Machiavelli gleda na zloin: kriterij je djelotvornost sile dobro se koristi kada se upotrebljava kao sredstvo dolaska na vlast, a loe kada se upotrebljava kao sredstvo odravanja na vlasti

4. podrkom graana (graanske monarhije) dolazak na vlast sretnom lukavou (specifinim stjecajem okolnosti)
y

uz podrku vladara ili naroda: bolje se osloniti na narod jer je pouzadniji, njegove su tenje asnije te manje grijei (jer vie ljudi vie zna) dvije su tenje u gradovima: narod ne eli biti tlaen i velikai ele tlaiti narod posljedice toga su:
 

y y

tiranija demokracija (sloboda) kao institucije koje omoguuju slobodan ivot graanima tj. sudjelovanje u javnom ivotu

 y

anarhija

ako smo doli uz pomo velikaa, kasnije se trebamo osloniti na narod kao protuteu prevrtljivim velikaima

Crkvene drave
y y

neshvatljivo kako bi to mogla biti drava jer nema vojske stjeu se fortunom ili virtuom, a zadravaju bez ijednog i drugoga jer se njihove uredbe oslanjaju na vjeru y M. smatra da kranska religija nije politiki podesna jer ne brine o muevnom odgoju graana crkvenim monarhijama nije posvetio puno panje jer je njihovo vrijeme prolo y Crkva je propast za Italiju, smatra M., jer ima univerzaalistiku tendenciju eli biti imperium, carstvo

y y y y y

prije nego je francuski kralj Karlo VIII. doao u Italiju, zemlje su bile pod vlau pape, Mleana, napuljskog kralja, milans kog vojvode i Firentinaca ujedinili su se kada je trebalo braniti vojvodu od Ferrare od Mleana papu su slabile dvije mone obitelji, Colonna i Orsini te njihove stranke, crkveni dostojanstvenici su bili astohlepni i poticali stranenje tek Aleksandar VI. unosi promjene: poveao je posjede Crkve i poeo progoniti feudalce i njihove stranke nakon njega dolazi Julije II. koji je prisvojio Bolognu, unitio mo Mleana i istjerao Francuze iz Italije

O vrstama vojske
y

temelj svake drave su: dobri zakoni i dobra vojska meusobno se uvjetuju jer bez sile koja e ih osnaiti, zakoni gube svrhu, a dobri zakoni razvijaju graanske vrline i razboritost koji ine dobar vojni poredak

dobra vojska se temelji na:

   

vrstoj disciplini dobroj podjeli dunosti dobrim i pravinim pravilima postupanja pripadnici su visoko motivirani

vrste: 1. plaenika slaba motivacija i angaman, korumpirane, borbe su esto hinjene, pozivaju se na viteku ast da ne bi nastavili s borbama (Rim je propao zbog toga to je poeo unajmljivati Gote) 2. pomona jo gora od plaenike, prije ili kasnije e se okrenuti protiv vladara

primjer Julija II. koji je, da bi zadrao Bolognu, pozvao u pomo Ferdinanda Katolikog M. smatra da je bila srea to je ta vojska poraena 3. vlastita najbolja, sastavljena od ljudi, graana i podanika, ovisnih o vladaru

y y

visoko motivirani jer su zainteresirani ne samo za obranu drave, ve i za obranu poretka uzor: Borgia2, Hijeron Sirakuki, David, Karlo VII. 4. mjeovita francuska vojska

Luj XI. se oslanjao na mjeovitu vojsku

vladar uvijek mora njegovati vladarsko umijee: vjebanjem baviti se neprestano lovom (na taj nain upoznajemo zemlju i to nam znanje slui kod slinih terena u drugim dravama) o umom prouavati povijesne primjere velikih ljudi Aleksandar Veliki je oponaao Ahileja, Cezar Aleksandra
o

2. naina vladanja podanicima

1. zakonima svojstveno ljudima 2. silom svojstveno ivotinjama (jer su ljudi zli, vukovi )
y

lukavstvom lisice i snagom lava pri emu se M. priklanja lisici, ali upozorava da se ta osobina mora prikriti izvana lukavost je igra s prividom u politici vlada se pomou straha od kazni te ugleda kao kapitala treba se prikazati kao ovjek s vrlinama, ali ne mora to nuno i biti

y y

Svojstva vladara nije tako bitno

y

vladar ne moe biti dobar u svemu jer mu to ne dozvoljavaju ljudske prilike, stoga mora biti

razborit
1. Dareljiv ili krt darejiv moe biti samo onaj vladar koji ivi od plijena i otimaine (jer mu je dareljivost potrebna da zadri vojsku), bolje je biti krt jer to znai da se nee poveavati porezi 2. Okrutan ili blag bolje je biti okrutan radi reda i kanjavanja zloinca (M. se zalae za drakonsko kanjavanje, ali samo ako se provodi s ciljem odravanja podanika u jedinstvu i odanosti) Borgia je dran za okrutna ovjeka, no ipak je pacificirao Romanju
y

mora paziti samo da ga narod ne omrzne a to se dogaa samo ako dira u imovinu i ene svojih graana!

tiranija kao odsustvo pravne sigurnosti i sigurnosti imovine (stoga i ne simpatizira Cezara drei ga za tiranina)

3. Izazivati ljubav ili strah izazivati strah jer je to dugotrajniji osjeaj od ljubavi, a narodom se moe vladati jedino putem straha od kazni 4. Ovisan o tvravama ili lojalnosti podanika ovo posljednje 5. Vjeran ili nevjeran zbog toga to su ljudi opaki, bolje je biti nevjeran (kao Aleksandar VI.) 6. Savjetnici u slubi vladara ili vladar u njihovoj slubi ovo prvo 7. Podloan laskavcima ili ne nepodloan laskavcima to je mogue samo ako se vladar ne vrijea kada mu se govori istina, a da bi izbjegao da mu svatko govori istinu, mora se okruiti razumnim savjetnicima Kako se ukloniti mrnji i preziru?
y y

mrnja je ve spomenuta prezir ako se vladara smatra lakomislenim, nestalnim, kukavicom i kolebljivcem

Francuska primjer dobro ureene i upravljane drave  uz parlament koji jami sigurnost i slobode zakonima, tu je i 3. tijelo koje dri na uzdi velikae i titi nie stalee  postoje stalne revizije i prilagoavanja zakona  prototip graanske vladavine

y y y y

o razlozima propasti rimski careva zbog mrnje ili prezira  pored velikaa i naroda, imali su jo jednu prijetnju vojsku  neuspjeh dranja na uzdi oboje doveo je do propasti mnogih  meu pozitivnim primjerima istiu se Marko Aurelije i Sever Marko Aurelije bio je ovjean i milostiv, doao je na vlast nasljednim pravom, nije ju dugovao nikome, a uspio je drati na uzdi i narod i vojsku Sever poznat po okrutnosti i grabeljivosti, no zahvaljujui svojim sposobnostima, uivao je veliki ugled i povjerenje i naroda i vojske vladar se treba prikloniti onoj strani koja je monija, a u posljednje vrijeme je to narod izuzetak su sultanije kao Turska ili Egipat koje se oslanjaju na monu vojsku

Savjeti za nove vladare gotovo uope nije bitno

o Je li bolje stanovnitvo osvojene drave razoruati ili ne? u posve novoj dravi treba naoruati graane da se izbjegne oslanjanje na plaeniku vojsku te potakne razvoj graanskih vrlina y u pripojenoj, graane razoruati izuzev onih uz pomo kojih je doao na vlast (njih s vremenom uiniti mekucima, potkupiti ih i pripojiti vojsci matine drave) o Moe li vladar imati povjerenja u podanike koji su mu pomogli zavladati ili one koji su oruili otpor? y oni koji su su mu se pridruili iz sebinih interesa nikada nee biti zadovoljni jer je njihov krajnji cilj bezakonje y oni koji su podravali legitimitet prethodnog vladara, sada trebaju oslonac i vladar e ih lako vezati uza se o Je li za vladara bolje podrati jedinstvo ili amonizitet meu podanicima?

nesuglasice nikada nikome nisu pomogle, a vladar koji se njima slui da bi uvrstio svoju vlast, ide prema propasti o Je li bolje za vladara poticati stranaku borbu protiv sebe samog ili se, u svakom sluaju, oslanjati na privrene? y razboriti vladar mora predvidi sukobe jer svaka vlast ima neprijatelja, ma koliko ovjena ili pravedna bila, jer u svakoj dravi postoji podjela na interese y vladar mora razotkriti tu partikularnost kako bi zatim, njegova mo jo jae zabljesnula
y

ladarov image
y

5 osobina koje stvaraju ugled: 1. junaka djela 2. izvanredne sposobnosti u unutarnjoj upravi 3. djelima se pokazuje kao ovjek velika uma 4. iskazuje pravo prijateljstvo i neprijateljstvo izbjegava neutralnost 5. ljubitelj izvanrednih sposobnosti i ljudi velika umijea

vladarska karizma = vladarske vrline i umijee sinteza svih pojedinanih aspekata politike i ljudske vrline

panjolski kralj Ferdinand Aragonski tj. Katoliki u svojoj se ekspanziji koristio vjerom kao izgovorom  napao je Granadsko kraljevstvo, poeo tjerati i raseljavati Maure i idove u emu ga je poduprla i Crkva (feudalce drao na uzdi)  M. kae da nije vidio tunija i nevianija dogaaja, ali ipak istie kako velika djela ne moraju ujedno biti i pravedna  navalio je na Afriku, iskrcao se u Italiji i napao Francusku

y y

savjetnici sud o nekom vladaru donosi se prema ljudima koji ga okruuju 3 vrste uma: 1. inventivni geniji koji shvaaju sami po sebi 2. kritika inteligencija shvaaju kada im se predoi 3. inteligencija nekorisna za politiku konstituciju drave ne shvaaju nikako u izboru se voditi time da li ministar gleda na svoj interes ili u svemu na interes vladara prvih se treba uvati o savjetnike treba adekvatno nagraivati kako bi bili lojalni
o

Uzroci propasti talijanskih drava 1. Nepravilna upotreba vojske koritenje plaenike vojske 2. Nedostatak podrke naroda 3. Nisu vlast uvrstili dobrim zakonima 4. Nisu dali dobre primjere mnogi ne posjeduju vladarsku vrlinu 5. Nisu se prilagodili okolnostima

poziv Mediciju da ujedini Italiju jer su stvoreni uvjeti za to ima i podrku Crkve (tadanji papa Lav X. je njegov stric)

savjeti: u donoenju novih zakona povesti se za primjerima ljudi koji su istaknuti kao uzori i stvoriti vlastitu vojsku

Fortuna i virtua fortuna srea, povoljne okolnosti  shvaena kao rijeka koja valja sve ispred sebe ako se u mirno vrijeme ne izgrade brane i nasipi  metafora u eni koju treba krotiti  povijesna su zbivanja ciklina, ponavljaju se, jer je ljudska priroda uvijek ista y virtua zbir svih dravnikih i politikih sposobnosti, znati iskoristiti vrijeme i okolnosti i u tome pokazati odlunost  zauzeti aktivan stav spram fortune, prilagoditi se okolnostima  ako je osoba ne posjeduje, pokuati ju oponaati
y

papa Julije II. fortuna mu bila osobito sklona, uskladila se s njegovom naravi  u svemu je postupao naprasito, ali su mu vrijeme i prilike ile na ruku pa je sretno prolazio i lako otklanjao zapreke  vidljivo u njegovu napadu na Bolognu Mleani i panjolski kralj ostali zateeni, a Francuzi su mu morali pruiti pomo kako bi ga vezali prijateljstvom jer su namjeravali poraziti Mleane  da ekao doputenje Rima, ne bi uspio u svom naumu y M. istie da su mu se okolnosti promijenile i traile da se postupa oprezno, papa bi loe zavrio y ljudi se teko prilagoavaju fortuni jer:
y

1. im narav to ne doputa 2. jer vjeruju da je to jedini pravi put obzirom da je do tada bio uspjean

ladar i tiranin
tiranija kao odsustvo pravne sigurnosti i sigurnosti imovine suprotno pojmu dobre vladavine gdje je omoguena pravna sigurnost, sigurnost vlasnitva i ekonomski prosperitet (ako tomu dodamo i slobodu misli, dobijemo temelje graanskog drutva) y lo oblik vladavine jer vodi sveopem razaranju y korisna samo ako se eli ispraviti nagomilana iskvarenost i vratiti poredak politikog ivota
y y

BODIN: 6 KNJIGA O REPUBLICI Glavni teorijski protivnici: Machiavelli i monarhomasi (borac protiv monarhije, sutprotstavljeni kraljevom apsolutizmu i centralizmu drave, dokazuju da je politiki narod jedini nositelj suverenosti u Francuskoj)
y

ne razumiju bit republike ili drave tj. pravu prirodu suverenosti kao impersonalizirane vlasti, ve ju personaliziraju u monarhu (i time izjednauju dravu s tiranijom), odnosno narodu y ipak, monarhomasi su glavni pol. protivnici jer pozivaju na ruenje republike (pozivi na oslobaanje od nameta i na puku slobodu)

Teorija drave (republike): 1. nauk o ispravnom vladanju 2. nauk o suverenosti Republika je ispravno vladanje nad vie domainstava, nad onim to im je zajedniko, i to s pomou suverene vlasti.
o o

elementi drave svrha drave je srea ovjeka, drava mora biti drutvotvorna

Odnos ispravnog vladanja i suverenosti

y y y

pojmovni sklopovi iste cijeline ispravno vladanje je iri pojma jer se pojavljuje i kao odredbeni element definicije domainstva sama suverena vlast je upuena na ispravno vladanje nema je tamo gdje nema ispravna vladanja

dvoznanost pojma gouvernement kao o vladanja (kako se obnaa vlast) i o vladavine (tko obnaa izvriteljsku vlast)

I.

Nauk o suverenosti

y y

apsolutna i trajna vlast neke republike 4 temeljne znaajke: 1. Trajnost vlasti nije vremenski ograniena 2. Apsolutnost vrhovna vlast, ne podnosi uvjete i ogranienja (osim Bojih i prirodnih zakona3 ), nije pozitivnopravno vezana, ve je ishodite pozitivnog prava 3. Zakonodavna funkcija najvanija znaajka!, vrhovna vlast donoenja i obustavljanja zakona koja pripada samo suverenu

zakon kao voluntas suverena suverenova zapovijed koja se odnosi na sve podanike openito tj. zapovijed o openitim stvarima, i za svakog pojedinano (privilegije) specifina oznaka suverena u kojoj su sadrane i ostale ovlasti: a. pravo na odluivanje o ratu i miru b. postavljanje glavnih dunosnika (magistrata) c. najvia sudbena vlast d. dodjela pomilovanja osuenicima e. kovanje novca f. razrezivanje poreza i prireza 4. Jedinstvo, nedjeljivost neovisnost o bilo kojoj drugoj volji u dravi, sve su joj podvrgnute
o

republika je jedinstveno politiko tijelo samo ako se temelji na suverenoj vlasti

Oblik drave ili republike prema sjeditu suverene vlasti, subjektu suverenosti
y

monarhija (samo jedan), aristokraacija (nositelj je manji dio naroda), demokracija (narod je subjekt Bodin u pravilu naziva narodnom, pukom dravom ) y ne podlijee vrijednosnom sudu: nema loijih ili boljih oblika drave y ograniuje oblike drave na samo tri: tradicija je inila poeljnim i mjeoviti oblik drave (Venecija) prema Bodinu ona je nemogua zbog nedjeljivosti suverenosti podijeliti ju, znailo bi unititi ju

Granice suverenosti:

nisu izvanjske, ve je rije o samoogranienju politike vlasti kriterij je ispravno vladanje, suverena vlast ne moe postojati bez ispravna vladanja dravom! 1. Boji i prirodni zakoni univerzalne etike norme koje potuju ovjeka, pravni subjektivitet ovjeka kao slobodnog dravljanina 2. Temeljni zakoni kraljevstva tzv. salijski zakoni, zakon o naslijeivanju krune po mukoj liniji i zakon o neotuivosti kraljevskog ili javnog dobra 3. Privatno vlasnitvo starjeina domainstava neotuivo pravo na raspolaganje svojim ivotom i vlasnitvom, pravo na status libertatis4 za starjeine obitelji

II.

Nauk o ispravnom vladanju

4 cijeline: 1. Ispravno vladanje dravom

y y

pitanje dobro ureene drave odgovara usporedbom konkretnih naina vladanja 3 razliita tipa monarhije (isto vrijedi i za druge dr. oblike): kraljevska ili legitimna, senjorijalna, tiranska y samo je legitimna monarhija drava u punom smislu (jedino tu monarh djeluje kao suveren, potuje granice suverenosti u senjorijalnom djeluje kao gospodar, u tiranskoj kao tiranin), tiranija njen izopaen oblik  senjorijalna nije neto izmeu, ve drevni, predravni oblik prvotne su monarhije bile takve moglo bi se rei da je i taj oblik monarhije tiranski jer je izravno usmjeren protiv prirodna zakona, NO Bodin inzistira na razlici  senjorijalna vladar je po pravu oruja (postao to u potenom ratu) gospodar nad imutkom i ljudima, graani i njihov posjed su vlasnitvo vladara  tiranska nema pojma vlasnitva, ni prava ni pravednosti, sa slobodnim osobama postupa kao s robovima, s njihovim imetkom kao svojim vlastitim omogueno mu to nepravednim ratom ili drugim sredstvima  razlika kraljevske i tiranske/senjorijalne kralj se podvrgava prirodnim zakonima, u drugim oblicima nema tog podvrgavanja

drava je drava samo ako se u njoj suverena vlast ne postavlja kao samosvrha, ako vlast nije niiji posjed i ako je razlog njezina postojanja pravno i ekonomsko subjektiviranje privatnih vlasnika u graanskom drutvu o senjorijalna nije drutvotvorna, a tiranska brie granicu drave i drutva o jedino kraljevska vlast prepoznaje sferu privatnog i javnog
o

(ono to u sebi nema javnog i nije republika)

o

stoga postoje samo tri tipa drava: legitimna monarhija, legitimna demokracija i legitimna aristokracija

2. Ispravno vladanje domainstvima

y y y y

pretpostavlja ga ispravno vladanje dravom

republika podrazumijeva najmanje 3 domainstva * 5 ljudi ispravno vladanje nad vie podanika koji se pokoravaju starjeini obitelji i nad svime to mu pripada razlika domainstvo/republika prvo podrazumijeva ispravno vladanje nad onim to pripada starjeini, a drugo ispravno vladanje nad onim to je zajedniko y suveren vlada nad starjeinama domainstava kao slobodnim dravljanima, razlikuje ono to im je zajedniko i u njegovoj nadlenosti, od privatnog vlasnitva obitelji nepovredivo prirodno pravo y osigurava ugovorne veze meu vlasnicima, obavezan traiti pristanak podanika ili njihovih predstavnika kod odluivanja o razrezivanju i visini poreza

3. Ispravno vladanje kao pitanje politikog umijea

y

potrebno je spoznati narav naroda, njegov nacionalni karakter razliitim narodima odgovaraju razliite politike ustanove i tipovi drava a. Changement dinamika dr. ustava na osnovi izmjene suverenosti, opasne za dravu, ali Bodin ostavlja i tu mogunost b. Alterations dinamika morala, obiaja i zakona, promjene povijesna stanja, prilagodba okolnostima, varijacije u vladavini, reforme

prilagodbe su mogue, ali smiljeno i postupno, a ne naglo i nasilno (revolucije) c. Drutvena dinamika lanova drave

4. Ispravno vladanje, oblici vladavine i vrste pravednosti

y y

pitanje najboljeg politikog poretka i najbolje drave u ustavopravnom i udorednom smislu

u ustavopravnom smislu druga sekundarna tipologija, oblici vladavine (tko je nositelj izvriteljske vlasti institucionalna organizacija vlasti koja provodi zakone) y suveren moe povjeriti provedbenu vlast jednome (monarhija kao vladavina), nekolicini (aristokracija) ili veini (demokracija) devet razliitih drava, a ak i vie ako shvatimo da je provedbena vlast, za razliku od suverene djeljiva pa je mogu i mjeoviti oblik vladavine kao najbolji, najstabilniji i najpravedniji! o provedbenu vlast obavljaju brojna tijela s podijeljenim ovlastima, sudjeluju i velikai i obini puk mogue ostvariti samo u legitimnoj monarhiji
o 

jedino je tu suveren spreman samoograniiti vlast na zakonodavnu, a provedbenu podijeliti s drugima suveren koji ispravno vlada je onaj koji ne vlada sam!

o y y

mjeovita je vladavina, stoga, preduvjet ispravna vladanja

u udorednom smislu ozbiljenje pravde kao glavna svrha dobro ureene republike

harmonina pravednost mogua samo u kraljevskoj monarhiji i tu se prepoznaje njena izvrsnost (ona postaje najbolja, najljepa, najsretnija i najsavrenija drava) y aristokratska pozna samo geometrijsku ili distributivnu pravednost (svatko dobiva prema zaslugama ili rangu), demokratska aritmetiku ili komutativnu (svatko dobiva jednako)

spoj tih dviju vrsta pravednosti u harmoninoj ispravna raspodjela nagrada i kazni te onoga to svakome pripada u pravnim okvirima y mogue samo tamo gdje je mjeovita vladavina jer tu sva tri stalea (sveeniki, plemiki i obian puk) sudjeluju u slubama i povlasticama pri emu se u obzir uzimaju svaije zasluge i svojstva y argumente za harmoninu pravednost nalazi jo u matematici i harmoniji glazbe
y o

ideal je kraljevska monarhija

Ne treba se znat, ali neka se nae Oblici drava: 1. Demokratska ili puka drava
y

Prednosti: uspostavlja jednakost, prijateljstvo ozbiljuje ideju zajednice u praksi obiluje velikim ljudima potuju se institucije

Nedostaci: jednakost je fiktivna jer se ljudi raaju nejednaki zajednice nema jer je ope dobro na udaru sviju vrlinu protjeruje veina zlih ljudi nije djelotvorna narod se u sluaju nude ne moe okupiti

2. Aristokratska
y y

Prednosti: umjeren oblik zaustavlja ekscese ostraene veine ili pojedinca Nedostaci: mogunost tiranije nad veinom este svae unutar elite

3. Monarhija
y

Prednosti: moe osigurati i najbolji oblik vladavine i najoblik vladanja omoguuje napredak malobrojnih, mudrih ljudi jer monarh sam bira ljude

Nedostaci: u krizi je u trenutku sukcesije ratovi, osporavanje prava na krunu previe toga ovisi o karakteru monarha

Nauk o tiraniji i otporu

y

razlika uzurpatora i tiranina: prvi nikada nije ni posjedovao suverenost te je doputen otpor, moe ga se ubiti, drugi vladar koji je doao legitimno na vlast, a s vremenom postao tiranin
o o

3 sluaja: tiranina, bio on suveren ili ne, moe smijeniti ili ubiti suveren druge zemlje

o o

vlastiti podanici ga mogu smijeniti putem prava ako nije suveren ako je suveren, ne postoji pravo na otpor jer se time unitava pravo i drava JOHN STUART MILL: O SLOBODI

tema: graans ka ili drutvena sloboda priroda i granice vlasti koje drutvo moe legitimno vriti nad pojedincem y kriterij etikih pitanja korist (utilitarizam) najvea srea za najvei broj ljudi y ipak, Mill dopunjava utilitarizam govorei kako nisu sve ugode podjednako vrijedne prema njemu, vrednije su vie ugode, a to su one duhovne za razliku od tjelesnih
y

y y y

u ranijih epohama imamo borbu slobode i autoriteta izmeu podanika i vlade sloboda je shvaena kao zatita od tiranije vlast se smatrala nunom i opasnom te se pokuala ograniiti: 1. priznavanjem povlastica, prava i sloboda ako bi ih vladar pregazio, opravdan je bio otpor protiv njega 2. ustavnim ogranienjima

vremenom, ljudi su poeli teiti izbornim i privremenim vladarima iji e interes biti istovjetan njihovom javlja se ideja i praksa samouprave ili predstavnike vladavine time je naizgled problem slobode rijeen narod je sam sebe podvrgnuo tiraniji

y y

NO, volja naroda je volja najbrojnijeg ili najaktivnijeg dijela naroda veine i drutvo moe vriti drutveno nasilje nasilje prevladavajueg miljenja i osjeanja da putem javnog mijenja i neinstitucinalnog pritiska nametne obrasce kolektivna miljenja i ponaanja te sprijei formiranje bilo kakve individualnosti koja nije u skladu s drutvenim karakterom Primjeri:

teorija drutvenih prava praksa koja je postojala u to vrijeme da svaki pojedinac mora postupati u svemu onako kako treba, a tko grijei, vrijea drutveno pravo i ovlauje me da od zakonodavstva traim da se to otkloni  zakonom propisano svetkovanje subote ili nedjelje y sloboda je ugroena na dva naina:  dravno-pravnim poretkom  drutvom


Gdje je granica uplitanja u privatnu sferu pojedinca? kriterij samozatite tj. interesa pojedinac je odgovoran samo za ona djelovanja koja tete ili vrijeaju interes drugih o izuzetak su maloljetnici i necivilizirane zajednice kojima se moe vladati despotski jer nisu sposobni da se poprave kroz slobodnu i ravnopravnu raspravu5
o y

ljudska sloboda:

ona putem koje ostvarujemo svoje dobro na vlastiti nain dokle god ne liavamo druge njihove sloboda ili ih ne spreavamo u naporima da ju zadobiju 1. unutarnja sloboda sloboda miljenja, raspravljanja i izraavanja miljenja 2. sloboda ukusa i tenji naina i stila ivota 3. sloboda udruivanja
o

drutvo, gdje ove slobode nisu potovane, nije slobodno

Koju slobodu uivaju graani Engleske?

y

slobodu savjesti ljudsko bie najbolje zna to je potrebno za spas njegove due, neotuivo pravo

Sloboda miljenja i sloboda izraavanja miljenj

o o o

moraju biti apsolutne da se ispovijeda i raspravlja svaka doktrina to je najsigurnija obrana od tiranske vlasti kada bi vlast doista odraavala volju naroda, ona i dalje ne bi imala pravo guiti ove slobode


jer je sila sama po sebi nezakonita

Zato je to bitno? Mill zamilja tri situacije: 1. Miljenje moe biti istinito a guei ga, liavamo se mogunosti da se rijeimo zablude i spoznamo istinu te ujedno, postuliramo vlastitu nepogreivost 2. Vladajue miljenje moe biti istinito, a drugo pogreno guei ga, se liavamo mogunosti da istinu pojmimo na jasniji nain i da ju prihvatimo racionalno, a ne kao predrasudu
 

sloboda osporavanja miljenja je uvjet njegova racionalna prihvaanja racionalno znai na temelju dobrih razloga iznoenja za i protiv miljenja

3. Vladajue i novo miljenje mogu sadravati dio istine guei ga, se liavamo mogunosti da doznamo cijelu istinu
o

sloboda je potrebna da bi se doprijelo do istine, a ona nije vrijedna sama po sebi, ve zato jer je korisna omoguuje napredak

kada se sloboda govora moe ograniiti:  u sluaju jasne i prisutne opasnosti kada iznoenje nekog miljenja moe izazvati tetan in  npr. ne smije se nikoga spreavati da vjeruje kako je privatno vlasnitvo nemoralno, ali ako to iznosi pred razjarenom gomilom siromanih koji su se okupili pred kuom trgovca ita, onda ga se moe legitimno ograniiti

Ne tako bitno
y

primjeri kada se ruka zakona sluila da iskorijeni najplemenitija uenja: 1. Sokrat 2. Isus Krist 3. Marko Aurelije progonitelj kranstva

prednost istine jest u tome to e se, iako vie puta uguena, otkriti u u toku vijekova te u povoljnim prilikama ojaati kako bi se kasnije oduprijela ugnjetavanju

ako namjeravamo dosei istinu, trebamo kao Ciceron prouavati protivnike dokaze i uti ih od onog tko doista u njih vjeruje y katolika crkva doputa sveenstvu da se upozna s dokazima protivnika, ali to uskrauje svima ostalima (osim protestantskih zemalja gdje svatko snosi odgovornost za izbor vjere) y kranstvo veina slijedi obiaje koji se manje-vie podudaraju s etikim naelima proizalim iz Novoga zavjeta  kranski moral je teoloki moral nije bilo djelo Kristovo, nego ga je izgradila katolika crkva ima sve znaajke otpora  nauk pasivne poslunosti zahtijeva pokoravanje svim autoritetima

O individualnosti postupanje prema svom miljenju, razvoj ljudskog bia, ekscentrinost glavni sastojak ljudske sree i napretka: omoguuje razvoj pojedinevih sposobnosti i drutveni napredak jer su nosioci napretka uvijek slobodni, samosvjesni, originalni ljudi y mnoge istine mogu se pojmiti samo putem iskustva, ovjek ga tumai na svoj nain y najvea prepreka razvitku je despotizam obiaja jer se bori protiv duha napretka i duha slobode  obiaj je u svemu konani cilj, pravo i pravda su s njime suglasni  onaj koji slijedi obiaj, taj ne bira i time ne stjee praksu u traenju onog to je za njega najbolje  jedini izvor napret ka je sloboda jer postoji raznolikost prilika toliko centara napretka koliko i pojedinaca  napredak prestaje kada prestane djelovat i individualnost kada svi ljudi postanu isti  u Europi je svaki narod krenuo svojim putem i zahvaljujui tome je Europa postigla razvoj i napredak za razliku od Kine gdje imamo despotizam/tiraniju obiaja Mill smatra da se ta prednost gubi i da se ide prema kineskom idealu da su svi ljudi isti
y y

legitimne granice drutva nad pojedincem: 1. pojedinac ne odgovara drutvu za postupke koji se tiu samo njegova interesa 2. odgovara za postupke koje tete ili vrijeaju interes drugih (prijevara, izdaja ili sila) tada ga pojedinci mogu kazniti sudski ili moralnom osudom

drugi imaju pravo da ga savjetuju, poduavaju,uvjeravaju, izbjegavaju, ali ne da ga prisiljavaju da postupa drukije argumenti protiv uplitanja drugi e se umijeati na pogrean nain i na pogrenom mjestu te e iz toga proizai vie tete nego koristi:
o o o o

pojedinac najbolje zna svoj interes nije voljan da se drugi mijeaju i tome e se sutprotstaviti drugi su skloni zanemariti ili potisnuti njegov interes drugi esto pretjeruju u svjim reakcijama i naginju fanatizmu te zatucanosti

Ako se pojedinac oda nekom poroku, ne ostavlja li time lo primjer za druge?

Ne, utjee blagotvorno jer na tom primjeru i drugi vidi da se ne isplati tako postupati (pijanstvo itd.).
y

u izvjesnim prilikama treba djelovati paternalistiki kada npr. pojedinac eli prijei preko mosta koji je slon ruenju, trebamo ga u tome sprijeiti jer on ne eli pasti u vodu u stvari mi potujemo njegove elje y ili ako se netko odlui prodati u roblje, a mi to sprijeimo, neemo se ogrijeiti o njegovu slobodu jer sloboda ne znai doputenje da se sloboda otui

y y

pojedinac bi se ipak trebao pridravati nekih opih pravila, obiaja steenih moralnim odgojem odgoj ne bi trebao biti u rukama drave jer vodi uniformiranosti, NO drava moe nametnuti zakon koji propisuje obvezni odgoj putem javnih ispita y treba poticati pojedince da tee viim ugodama jer to omoguuje napredak drutva

Prigovori dravnom uplitanju u dobrobit pojedinca: 1. pojedinci neke stvari mogu bolje uiniti od vlade jer su osobno zainteresirani 2. to je sredstvo za duhovni razvoj 3. vlada tei poveanju moi birokratizaciji koju Mill kritizira  takvo stanje u Rusiji car nemoan protiv birokratska tijela jer mogu staviti veto protiv svake njegove odluke  jedini nain obuzdavanja birokracije jest kritika jednako sposobnih ljudi izvan nje  ideal za kojim treba teiti decentralizacija  svaki slobodan narod bi trebao imati uzor u Americi narod koji se sposoban samostalno voditi poslove pa ak i kada se vlada raspadne
y y

drava bi trebala sudjelovati samo u raspodjeli dobara, ali ne i u drugim poslovima nauk slobodne trgovine trgovina kao drutveno djelovanje koje zadire u interese drugih bi se trebala nalaziti pod jurisdikciju drutva, NO kvaliteta robe se moe osigurati samo ako ostavimo slobodu djelovanja kupcima i prodavaima

NICCOLO MACHIAVELLI VLADAR

KAKO ITATI VLADARA DAMIR GRUBIA 01. U koje knjige spada Vladar Niccola Machiavellia? y Vladar spada u one knjige koje su oblikovale ljudski um kroz stoljea

02. Kada i gdje je napisan Vladar? y Niccolo Machiavelli, tajnik Firentinske republike, sa propau republike povukao se na selo i posvetio knjigama, te je 1513 . godine, u renesansnoj Firenci napisan Vladar, koji je objavljen tek 1534 . godine, nakon smrti njegova autora 03. Kakvo je bilo Mussolinijevo vienje Machiavellija? y zamoljen od strane Sveuiita u Bologni, da napie neki tekst, kako bi zadovoljio uvijete da dobije doktorat, Mussolini je napiso kratak spis o Vladaru, u kojemu je ponudio svoje vienje Machiavellija kao teoretiara sile i domoljuba koji je pod svaku cijenu htio uspostaviti jedinstvenu i jaku Italiju   ovakvo vienje Machiavellija, znailo je falsificirati ga i prikazati ga kao ideologa talijanskog faizma Sveuilite u Bologni nije dodjelilo doktorat Musoliniju

04. Kako Spinoza i Roussou gledaju na Vladara? y oni u Vladaru vide ili ele vidjeti skrivene poruke i pripisuju njegovom autoru veu lukavost namjera nego to on to zasluuje   Machiavellijev vladar je knjiga republikanaca kae Roussou u Drutvenom ugovoru i Spinoza je mislio slino: Moda je Machiavelli htio pokazati da se slobodno mnotvo mora pod svaku cijenu uvati od toga da svoj spas povjeri jednom jedinom ovjeku

1. OKOLNOSTI U KOJIMA JE NASTAO MACHIAVELLIJEV VLADAR 01. Gdje je nastao Mach. Vladar? y Mach, Vladar nastao je u osami San Casciana, malog mjesta udaljenog 30tak km od Firence, kamo se Mach. povukao na obiteljsko imanje nakon propasti Firentinske republike   Firentinska republika do tada je bila jedan od najprosperitetnijih gradova -drava u Italiji Firenca je u jednom trenutku bila kreditor mnogih eur opskih monarhija, meu njima Francuske i Engleske 02. Zahvaljujui emu je Firenca uspjela postii ugled? y Firenca je bila mala drava, ali je zahvaljujui ravnotei sila uspjela postii veliki ugled i postati znaajan politiki faktor na politikoj sceni 03. Kakvo je bilo unutarnje ustrojstvo Firence? y na unutarnjem planu Firenca je razvila visok stupanj demokracije, to se tada zvalo: narodna vladavina  na vlasti su se izmjenjivali Firentinski graani, birani izvlaenjem imena iz konih torbi, tako da se na vlasti izmjenjivao veliki broj graana iz svih slojeva 04. to je dovelo do uruavanja zlatnog doba Firence? y zlatno doba Firence bilo je u vrijeme Mach. na zalasku, te su se poele pokazivati prve pukotine u republikanskom i demokratskom sistemu, koje su i dovele do unutarnjeg uruavanja  te su se pukotine ogledale u: a) neefikasnosti rada institucija republikanskog sustava, b) u sporosti politikog odluivanja, c) u brojnim kompromisima i nedoreenostima, d) u velikim unutarnjim napetostima i sukobima  to je omoguilo vanjskom neprijatelju, francuskoj vojsci pod zapovjednitvom kraljaKrala VIII, da zada Firntinskoj republici smrtni udarac 05. Koje su bile institucije Firentinske republike? y institucije drave esto su se mjenjale:  u doba vrhunca demokratske vlasti, Veliko vijee republike-grada, brojalo je ak 5 000 lanova, a paralelno je radilo 100tinjak veih i manjih vijea

 

mandat svih vijea varirao je, no najkrae mandate imali su izabranici u najviim tijelima lanovi gradske vlade Priori, da bi se time izbjegla mogunost korupcije o svakoj prijavi za korupciju, posebno povjerenstvo je bilo duno provesti istragu

06. Na koju dunost je bio izabran Mach.? y Mach. je bio izabran na dunost Tajnika Druge Firentinske kancelarije, to bi odgovaralo poslovima glavnog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova i obrane  Mach. je bio uzoran dravni inovnik, pravi civil servant, to podrazumijeva sluenje ne samo dravi, ve javnosti uope 07. Koje godine francuske trupe ulaze u Firencu? y godine 1512 . u Firencu ulaze francuske trupe, a sa njima i bivi gospodari Firence Mediejci 08. Kakav oblik vlasti se uspostavio po d vladavinom Medieja ca? y pod vladavinom Mediejaca uspostavio se monarhijski oblik kneevine, na elu sa pripadnicima mediejske dinastije  Mach. gubi svoje mjesto u dravnoj upravi, biva zatoen, nakon muenja i tamnice prognan na svoje imanje 09. to je bila politika za Mach.? y za Mach. politika nije bila puko obavljanje jedne profesije, ve vie od toga prava ivotna vokacija: politika kao artikulacija i sukob interesa, b) politika kao ravnotea sila i umjee pronalaenja zajednikog, cjelovitog interesa kroz neprestalno usklaivanje interesa, neprestalno pregovaranje i uvjeravanje 10. to je politika u to doba u Firenci? y politika u to doba je vie od tehnike vlasti: ona je istovremeno i tehne i poiesis, ona je umijee voenja drave 11. Kako se Mach. odnosio prema Mediejcima? y Mach. ne pokazuje nikakav otpor protiv Mediejaca, koji su ga otjerali sa njegovog mjesta   u takvim okolnostima nastaje Vladar on tu knjiicu podastire kao svoj najdragocijeniji dar, koji e omoguiti Lor enzu Mediiju, da u kratko vrijeme pronikne u ono do ega je Mach. doao tijekom mnogo godina 12. Kako je Mach. nazvao prvo tno svoje djelo Vladar? y O monarhijama tako je Mach. prvotno nazvao svoje djelo, kojemu je kasnije, nakon autorove smrti priiven naziv: Vladar 13. Postavlja se pitanje: nije li se Mach. ovim djelom htio dodvoriti monicima, da bi uao u njihovu slubu, kako mu imputiraju mnogi kritiari i protivnici? y on to nije uinio, tim vie to je u svojem djelu ostao doljsedan sebi, i vrlo kritian prema obitelji Medii, i nigdje nije svoju misao prilagoavao iz pragmatinih razloga 14. Je li se ostvarila Mach. elja da Vladar bude prihvaen kao vrijedan poklon iskustva? y Mach. elja, da primatelj njegova poklona, prihvati njegovo iskustvo i znanje, i da ga iskoristi u dravnoj slubi, nije se ispunila 15. Koja ostala poznata djela je napisao Mach.? y Mach. je postao poznat po drugim djelima: 1. Rasprave o prvih deset knjiga Tita Livija to je njegovo glavno djelo, posveeno republikanskim oblicima vladavine 2. Umijee ratovanja

a)

3. Firentinska povijest 4. Mandragola i Clizia komedije     stoga e se Mach. u jednom pismu potpisati kao tragiar, komiar i povjesniar: tragiar po tome to se elio aktivno baviti politikom, ne kao igra u borbi za vlast nego kao analitiar, a u tome nije uspio komiar kao zabavlja, jer je njegovo djelo Mandragola, doivjela velik uspjeh u Firenci i izvan nje povjesniar, kao autor glasovite Firentinske povijesti

16. Kada umire Mach.? y Mach. umire 21. lipnja 1527. godine  nakon njegove smrti definitivno propada Firentinska republika, a Mediejci se ustoliuju kao prva vladarska dinastija 17. Koji trend zamjenjuje povijesnu epohu talijanskih gradova -drava? y povijesnu epohu talijanskih gradova-drava, zamjenjuje trend uspostave monarhija, kneevina, ili vojvodstva, pod protektoratom svjetskog monika francuskog kralja, pape ili njemakog cara   preostala je jedino Mletaka republika, ali ona nije demokratska u onom smislu u kojemu je to bila Firenca u Veneciji vlast je bila koncentrirana u rukama duda, kneza i uskih upravnih tijela

18. Za Mach. kaemo da je teoretiar kojeg oblika vladavine? y Mach. je svojim ukupnim djelom bio teoretiar republikanske vladavine y Vladar nije samo knjiga o monarhijama i vladaru i njegovoj vlasti    ona predstavlja pokuaj da se vladara nagovori, da u svojoj vladavini se kosristi metodama pridobivanja graana, jer niti jedan vladar ne moe opstati bez svojih podanika zato i vladar mora nauiti dravniko umijee - a to e najbolje nauiti ako se koristi strunim znanjem onih koji su se politikom bavili osobno ili su prouavali djela politikih mislilaca tako i ovjek kae Mach.: ako hoe da dobro upozna narav puka, mora biti vladar, a ako hoe da upozna narav vladara, mora biti puanin 19. U emu se slae veina Mach. interpretata? y veina Mach. interpretata slae se da je Mach. politolog, dapae prvi moderni politolog  on je savreni analitiar politike, kako unutarnje, tako i vanjske

20. Kako je Mach. doao do svojih ocjena i zakljuaka? y Mach. je do svojih ocjena i zakljuaka doao empirijskim putem: Ne poznajem to to Aristotel govori o dravama  ve i zbog te njegove izjave, njega ne moemo svrstati u politike filozofe, ve emo radije rei da je on politiki mislilac, jedan od otaca moderne politologije

2. TIPOVI MONARHIJA (KNEEVINA) I ULOGA VLADARA 01. Kojim pitanjem zapoinje Vladar? y Vladar zapoinje pitanjem Koliko ima monarhija?  sinonim za monarhiju jest kneevina, za razliku od kraljevstva francuskog ili engleskog ili carstva njemakog 02. Kojom metodom Mach. prilazi analizi tipova kneevina/monarhija? y analizi tipova kneevina/monarhija, Mach. prilazi svojom dilematskom konstr ukcijom ili -ili: tako su sve drave i svi oblici vladavine ili republike ili kneevine/monarhije  kneevine mogu biti: 1. nasljedne ili 2. nove

 

nove kneevine su: 1. ili posve nove ili 2. su kao dijelovi pripojene postojeim nasljednim kneevinama tako steene vladavine naviknute su ivjeti ili pod vladarom ili u slobodi, a osvajaju se ili tuim ili vlastitim orujem, ili sreom ili vrlinom

03. Tko je prigovorio takvom Mach. uvoenju u sredinja pitanja rasprave? y ovom Mach. uvoenju u sr edinja pitanja rasprave, prigovorio je kralj Fridrik Pruski, smatrajui da bi Mach. bolje uinio da je istraio podrijetlo vladara, nego izvor njihove vlasti 04. Koja su tri legitimna naela da se zagospodari ne kom zemljom prema Fridriku Pr uskom? y prem Fridriku, samo su tri legitimna naela da se zagospodari nekom zemljom: 1. nasljedstvom 2. izborom 3. osvajanjem ili otimanjem od neprijatelja u pravednome ratu  time je Fridrik pokazao da je ve na samome poetku pogreno shvatio Mach. osnovnu namjer u

05. Kojemu obliku kneevina se posveuje Mach.? y Mach. se ostavlja bilo kakve rasprave o r epublikama, jer je o njima ve dovoljno raspravljao, i okr ee se kneevinama, i to ne nasljednima, koje je mnogo lake sauvati, nego novima 06. Prema Mach. kakve su nasljedne vladavine? y nasljedne vladavine su stabilnije, pa se vladar mora samo potr uditi da potuje poredak te se prilagoava nepogodama koje s vremenom dolaze  nasljedni vladari su omiljeni u naro du jer je naro d na njih ve naviknut

07. Kakve kneevine razlikuje Mach.? y Mach. razlikuje mjeanu kneevinu, koja ima zajedniki nazivnik i obiaje, od onog tipa kneevine kojoj nedostaju slinosti (to podrazumijeva osvaj anje tuih teritorija) 08. Kakav je Mach. pogled na ujedinjenje Italije? y on smatra da se ujedinjenje provedeno u Francuskoj, moe ostavriti i u Italiji u nizu etapa, pod vo dstvom sposobnog vladara  doputa mogunost da to ujedinjenje ostvari tui vladar

09. Sa ime mora zavriti osvajanje teritorija? y osvajanje teritorija mora zavriti sa uspostavljanjem organizirane politike vlasti u kolonijama  za razliku o d Rima, koji se toga pridravao, Mach. navodi Luja XII. koji je poinio 5 kljunih pogreaka, koje su ga stajale uspjeha: 1. unitio je slabije velikae, i time se liio podrke podanika, jer je ak i uz najjau vojsku, vladaru uvijek potr ebna sklonost puanstva podanika 2. pridonio je jaanju pape 3. doveo je u Italiju mona stranca panjokskog kralja 4. nije se nastanio u Italiji 5. nije osnovao svoje kolonije, a to znai da nije reformirao vlast tako da ona postane ovisna o njegovoj vlasti  Mac. je doao do zakljuka da se Francuzi ne razumiji u dr avnike poslove, a to je po njemu, navii oblik razboritosti 10. to je potrebno u dravnim poslovima? y u dravnim poslovima je potrebna dal ekovidnost u dravnim stvarima, a ona je obiljeje razborita ovjeka, jer samo tako on moe doskoiti nevoljama, oekivanima i neoekivanima 11. to Mach. poruuje vladaru, koji eli odigarti ulogu osloboditelja i ujedinitelja?

Mach. poruuje vladar u, koji eli odigrati ulogu osloboditelja i ujedinitelja, da mora biti kadar predvidjeti razvoj dogaaja prije ostalih  mudraci se pouzdaju u konvencionalnu mudrost, a dravnik se mora pouzdati u razboritost i vr linu

12. U koja tri tipa se mogu podjeliti kneevine? y kneevine se mogu podjeliti u tri tipa: 1. autokratske apsolutne, poput orijentalnih 2. feudal ne poput europskih 3. graanske civilna monarhija/kneevina 13. Koja od ova tri tipa kneevina/monarhija je nestabilniji i zato? y feudal ne monarhije mnogo su nestabilnije po vanjskoj formi nego monolitne apsolutne monarhije  feudal nu kneevinu lake je osvojiti jer se moe iskoristiti faktor unutarnjih po djela i suprostavljenih inter esa, ali ju je tee zadr ati jer su velikai lako potkupljivi te e se uvijek nai nezadovoljnika i ljudi eljnih promjena  kod apsolutne monarhije je drugaije, jer nju je tee osvojiti, ali sobzirom na to da je temelj vlasti ui, osvajau ne pr eostaje nitko drugi koga bi se tr ebao bojat i, jer nitko dr ugi nema ugl eda u naro du 14. Kako Mach. gleda na graanske tj. civilne monarhije? y on na civilne monarhije (graanske kneevine), gleda kao na najciviliziraniji oblik vlasti, koji po svojoj vrijednosti gotovo dostie vrlinu r epublikanskog modela 15. Koja tema dominira u prvom djelu Vladara? y u prvom dijelu Vladar a domininira tema kako osvojiti i podvrgnuti osvojene drave  u sreditu rasprave nalazi se i tema o slobodi i njezinom odnosu prema dravnom poretku

16. Koja tri naina da se zadre nove drave (navikle ivjeti po svojim zakonima i u slobodi)? y kada se osvajaju nove drave, navikl e ivjeti po svojim zakonima i u slkobodi, tri su naina da se zadre u svojoj vlasti: 1. unititi ih 2. vladar se u njima tr eba nastaniti, te tako sa svojim podanicima dijeliti dobro i zlo 3. ostaviti postojee zakone, a vlast u njima svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje nekolicine, tj. uspostavljanje neke vrste meritokratske vlasti (uspostava nove vladajue klase, u kojoj dominiraju bogati graani) iji se inter es podudara sa inter esom drave da jaa, napreduje i razuvija se 17. to je praksa pokazala u odravanju vlasti u novim dravama? y praksa je pokazala, da ta tri naina odr avanja vlasti u novim dravama ne funkcioniraju, te se sve svo di na klasini Machiavellijevski dilematski binom: osvojene slobodne drave tr eba ili unititi, ili e te slobodne dr ave unititi svojeg novog vladara  drava ima uvijek elju za slobodom i starim poretkom

18. Nespojivost koja dva naela izbija iz prethodnog ulomk a? y iz prethodnog ulomka izbija nespojivost dva naela: osvajanja i slobode tj. slobodne dr ave, i zbog tog a je novi vladar suoen sa paradoksalnom alter nativom: ili mora osvojenu dravu uniititi, ili se u njoj nastaniti, i odigrati ulogu ustavnog monarha, potujui stare zakone i prilagoavajui im se  to znai da se vladar mora pokoravati dostignutom stupnju slobode

19. O emu ovoisi uspjeh osnivaa jedne drave? y uspjeh osnivaa jedne dr ave ovisi o fortuni, koja se tumai kao stjecaj povoljnih o kolnosti

 

Mach. konstantira da osnivai drave moraju posjedovati iznimne vrline i da su uspjeli samo oni koji su se oslanjali na vlastitu vrlinu, i tu vrlinu podupirali silom Mach. navodi negativan primjer Giroloma Savonaro le, koji nije uspio osnovati novi por edak, jer se nije oslanjao na silu kada mu je mnotvo pr estalo vjerovati, on nije imao naina da one koji su mu vjerovali, uzdri u vjeri

20. Kakav je Mach. stav prema starim dr utvenim okvirima? y Mach. polae veliko znaenje na pr ekid sa starim dr utvenim okvirima    nema stvari na koju se tee o dvaiti nego to je uvoenje novih ur edaba, tj. osnivanje novih politikih institucija, donoenje novih zakona, a to znai promjenu por etka osniva svakog novog poretka, uvijek nailazi na otpor branitelja starog poretka kao pozitivan primjer navodi Hijerona Siraku kog, koji je postao vladar u Sirakuzi, potom je ukinuo star u vojsku, uspostavio novu, odbacio stara prijatel jstva i sklopio nova tako je uloio mnogo truda u zadobivanje vlasti, ali vrlo malo u njezino uzdr avanje 21. to spada u najkontraverzniji dio Mach. politike teorije? y u najkontraver zniji dio Mach. politike teorije spada njegovo razumjevanje uloge novog vladara 22. Koja dva vladara Mach. obrauje kao primjere prototipa novog vladara? y kao prototip novog vladara, Mach. obrauje primjere dva suvr emena vladara: Franceska Sfor ze i Cesarea Borgie  dok je Sfor za postao vladar svojom iznimnom vrlinom i nakon velikih napora, ali je nakon toga vladao u mir i sa malo truda, Borgia je postao vladar zahval jujui okol nostima, i unato svojoj razboritosti i sposobnosti, izgubio je vlast jer nije postupao do kraja u skladu sa zahtjevima vladarskog umijea 23. to kod Mach. upuuje na njegovo naturalistiko shvaanje drave? y Mach. smatra da drave, poput biljaka u svijetu prirode, propadaju kad se brzo razviju a nemaju korijena  ta izjava upuuje na njegovo naturalistiko razumjevanje drave, a esta uspor edba sa svijetom prirodnih znanosti i medicine temelj je Mach. znanstvenog pristupa tako smatra Olschi 24. Koji je glavni razlog Mach. pozitivne ocjene Borgiine vlasti u Romanji? y glavni razlog Mach. pozitivne ocjene Borgiine vlasti u Romanji, jest taj to je on lokalnom stanovnitvu omoguio sigur nost trita, imovine i trgovine, a time i prosperitet, uz pravnu sigurnost koja nije postojala u feudlanoj monarhiji  njegova analiza Borgie nije nije niti psiholoki niti subjektivno utemeljena, ve se moe govoriti o pokuaju ocjene efikasnosti vladanja sa stajalita opeg dobra cijel e politike zajednice 25. Koje su karakteristike nove monarhije tj. nove vladavine? y iz prethodnog odlomka se moe zakljuiti, kako su karakteristike nove monarhije, tj. nove vladavine sljedee: 1. da svojim podanicima osiguravaju pravnu sigurnost 2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx sigur nost imovine 3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx ekonomski prosperitet  time po danici drave postaju graani

26. Kako se gleda na novog vladara u novim monarhijam a? y novi je vladar refor mator dravnog por etka u smjer u ostvar enj a graanskog drutva 27. Koju kvalitetu, pored razboritosti i vrline, posjeduje Mach. vladar? y Mach. vladar, por ed razboritosti i vrline, posjeduje posebnu nadarenost, kojom uspjevaugrabiti najvie od fortune tj. mogue prigode koja se vladaru prua kao r ezultat stjecanja povoljnih okolnosti

28. to mora osjetiti novi vladar? y novi vladar mora osjetiti duh vr emena, te na optimalan nain pomiriti inter ese vladanja sa inter esima podanika-graana 29. Koji je glavni kriterij vladavine novog vladara? y novi vladar mora vladati u inter esu podanika, a ne u osobnom inter esu, ili pak da bi zadr ao osvojenu ili steenu vlast to je glavni kriterij vladavine 30. Kako Mach. gleda na vlast? y vlast, prema Mach., nije cilj nego sr edstvo   tu navodi primjer Borgie, kojeg ocjenjuje prema nainu na koji on upotr ebljava vlast kao sr edstvo u ostvar enju cilja premda je Mach. svijestan da Borgie ne moe biti popularan vladar, pripisuje mu visok cilj, a taj cilj je osnivanje novog por etka, nove drave koja mora zadovoljiti pr etpostavke to su Borginu vladavinu uinile pozitivnom: pravnu sigur nost graana i nepovr edivost imovine graana, nasuprot korumpiranosti javnih inovnika i samovolji feudalaca  Mach. stoga istie Borgiu kao uzor u kojega se treba ugledati svaki novi vladar

31. to je izazvalo brojne polemike meu makijavelolozima? y Mach. oito idealiziranje Cesar e Borgie izazvalo je mnoge polemike meu makijavelolozima  oito je Mach. precjenio visoki cilj kojemu je Borgie teio; tonije je da je ovaj htio osvojiti cijelu Italiju i ujediniti je u jedinstvenu dr avu, koju bi suporstavio novim nacionalnim monarhijama panjolskoj i Francuskoj 32. Mach. je vidio u Borgiu izvod nove monarhije koju je on priel jkivao, oemu je zapravo rije? y Borgie je novi vladar koji je izvod nove monarhije, koju prieljkuje Mach. a koja e se ostvariti u Europi kao ustavna monarhija ali tek etiri stoljea nakon Mach. _______________________________Crkvene drave____________________________________ 33. Svoje razmatranje o tipovima monarhije Mach. zakljuuje kojom neobinom vrstom? y svoje razmatranje tipova monarhija Mach. zakljuuje jednom neobinom vrstom crkvenim dravama 34. Koju dravu spominje kao primjer crkvene drave? y Mach. spomine samo papinsku dravu kao primjer crkvene drave, premda su mogle biti spomenute i pojedine njemake kneevine (npr. u Salzburgu je salzburki biskup vladao kao biskup i kao svjetovni vladar) 35. Do kakvog je zakljuka, u svezi sa papinskom dravom doao Mach.? y Mach. ne moe izbjei zakljuak da je Papinska drava dola do takve svjetovne moi da je se sada boji i francuski kralj 36. to je paraliziralo vanjsku agresivnost papinske drave? y talijanski monici koristili su se unutar njim razmiricama u Papinskoj dravi, sukobom izmeu dviju monih obitelji, Orsini i Colonna, iji je rivalitet paralizirao vanjsku agresivnost Papinske drave 37. Zbog ega je stag nirala Papinska dra va sve do pojave Aleksa ndra VI. Borgie? y sve do pojave Aleksandra VI. Borgie papinska dr ava je stagnirala iz dva razloga: 1. zahvaljujui ve spomenutoj unutar njoj paralizi 2. zbog razmjer no br zih smjena papa (u prosjeku su pape vladal e po 10tak godina) 38. to naposljetku zakljuuje Mach. o crkvenim monarhijama? y Mach. zakljuuje kako su crkvene monarhije samo jedan od oblika monarhije koji ne zasluuje posebnu pozornost, jer one pripadaju prolosti, budui da su suprostavljene svakom obliku slobodnog ivota

to je ujedno i njegov doprinos kritici teokracije, za koju se papinska vlast htjela izdavati

3. TEORIJE GRAANSKE MONARHIJE 01. Prema Mach. kako vladari mogu doi na vlast? y prema Mach. vladari mogu doi na prijestolje raznim sr edstvima pomou podlosti, niskosti, i zlodjela no takve su vladavine nestalne 02. Na emu novi vladar mora temeljiti svoju vlast? y novi vladar mora svoju vlast temeljiti na konsenzusu podanika  najbolje i za vladara i za vladavinu (dakle dravu), a to znai i za njezine po danike, jest da vladar postane vladarom potporom graana 03. Koji pojam Mach. uvodi u analizu? y razmatrajui dr ugu mogunost dolaska vladara na vlast, osim silom, Mach. uvodi u analizu pojam graanski vladar (vladar-graanin)  na taj nain Mach. suprostavlja graanskog vladara, vladaru, koji je na vlast doa o nasiljem

04. Koje dvije vrste morala razlikuje Mach.? y Mach. je prvi teoretiar koji razlikuje dvije vrste morala: 1. moral pojedinca 2. moral zajednice 05. O emu Mach. uporno odbija raspravljati? y Mach. upor no odbija raspravljati o stvarima kakve bi one tr ebal e biti, i inzistira na raspravi o stvarima kakve one jesu 06. Primjer koje monarhije zauzima sredinje mjesto u Vladaru? y primjer francuske monarhije zauzima sr edinje mjesto u Vladar u, kao model njegova poimanja dr ave 07. Koji oblik vladavine je najblii najviem obliku drutvenog ureenja slobodnom drutvu - ? y oblik graanske vladavine/monarhije, je od svih oblika monarhije najblii najviem obliku dr utvenog ur eenja to ga Mach. poima, a to je slobodno dr utvo 08. Koje su dvije razliite vrste tenji u svakoj dravi? y Mach. polazi od dvije razliite vrste tenji to postoje u svakoj dravi: 1. naro d nee da njime vladaju velikai i ugnjetavaju ga 2. velikai ele vladati narodom i ugnjetavati ga 09. Koje tri posljedice po dravu izbijaju, kao rezultat dimametralno suprostavljenih nastojanja, dviju razliitih tenji? y iz dijametralno suprostavljenih nastojanja ostvar uju se u dravama jedna od triju moguih posljedica: 1. tiranija 2. sloboda (demokracija) 3. anar hija (rasputenost) 10. S kojim pojom je istoznaan pojam slobode tj. demokracije? y pojam slobode tj. demokracije istiznaan je sa pojmom republika 11. Koja je glavna karakteristika republike po Mach.? y prema Mach. glavna karakteristika r epublike je postojanje slobo dnih ustanova, koje omoguuju slobodan nain ivota 12. Kako Mach. upotrebljava pojam slobode?

pojam slobode Mac. upotr ebljava kao sinonim za dravno ur eenje, a ne u smislu slobode pojedinaca  Slobodna moe biti zajednica, a ako je ona slobo dna, tada su slobodni pojedinci - to je krajnja konsekvencija Mach. politikog miljenja

13. Prema Skinneru, to je republika za Mach.? y Skinner dr i da je za Mach. republika sustav slobodnih institucija, koji svojim graanima omoguuje sudjelovanje u javnom ivotu 14. Tko je graanski vladar? y graanski vladar je onaj koji se uspeo na vlast ili uz pomo velikaa ili uz pomo naro da  pod velikaima se ovdje ne misli na feudalnu vlastelu, ve na optimate, na sam vrh socijalne str uktur e, koja se sastoji od bive vlastele i bogatog graanstva 15. to je sa vladarom koji se domogao vlasti zahvaljujui pomoi velikaa? y ako se vladar domogao vlasti uz pomo velikaa, biti e mu tee odrati se na vlasti, a ako je na vlast doao uz pomo naro da, tada je njegova vladavina vra i stabilnija  velikai se ne mogu zadovoljiti na astan nain, ne nanosei drugima nepravde, a narod moe

16. Kao posljedica ega nastaje graanska vladavina? y graanska vladavina nastaje kao posljedica ravnotee razliitih tenji u dr utvu, koje su r ezultat razliitog drutvenog poloaja klasa i slojeva, kojima Mach. kasnije pridaje naziv frakcije i stranke 17. to je potrebno da bi se dolo do poretka kao to je graanska drava? y da bi se dolo do por etka koji se naziva graanska dr ava potr ebno je specifian stjecaj okonosti l , koje Mach. naziva sretna lukavost 18. U emu se prepoznaje Mach. svojevrsni populizam? y Mach. svojevrsni populizam se pr epoznaje u njegovom kategorikom odbacivanju poslovice da zida na pjesku onaj koji se oslanja na narod  graanski poredak moe doi u opasnost ako se vladar ne oslanj a na narod, ve samo na magistrate, koji ga mogu lako smjeniti sa vlasti 19. Kako glasi Mach. psihologija masa? y Mach. izvodi svoju analizu psihologije masa: u mirno dopskom stanju, svatko je spreman umrijeti za njega (vladara) kad je smrt dal eko, no u nevolji, kad su dravi graani potrebni, onda ih ona malo nalazi  Mach. zakljuuje kako razborit vladar mora smisliti takav nain vladanja, da njegovi graani uvijek osjeaju potr ebu za njim i za dravom, pa e mu uvijek biti vjer ni 20. Koju ideju je anticipirao Mach. u prethodnom odlomku? y u prethodnom odlomku Mach. je anticipirao ideju ustavne monarhije  poruka novome vladar u jest da moe opstati samo kao ustavni vladar, oslonjen na narodne inter ese i na njihovo zadovoljavanje 21. to Mach. podrazumijeva pod narodom? y pod narodom on ipak ne podrazumijeva neizdiferenciranu masu plebs ve ga shvaa kao sitnu i srednju borghe siju   u pojam naro da obuhvaa sve one koji ne pripadaju vladajuem sloju, drutvenoj elt ii budui da postoji sukob glavnih dr utvenih klasa, velikaa, kojih je tenja da vladaju i borghesie (ovdje nazvana po polo), koja bi eljela da ivi nor malno, u situaciji konflikta mogua su samo dva puta: ili republika (to znai pobjedu borghesije) ili pobjeda oligarhije (tiranija malobrojnih)  izmeu te dvije krajnosti je model civilne monarhije, izgraen na nesigur noj ravnotei susprostavljenih klasa

23. Kako Gramschi gleda na Mach. Vladara? y za Gramschija je Vladar prije svega politiki manifest graanske klase, ono to je Marx bio za proletarijat, to je Mach. za graansku klasu ideolog njezinih interesa 24. Kako Mach. gleda na rairenu poast korupcij e? y Mach. se ini da je korupcija dovela do sutona republikansk e svijesti, i nar uila ravnoteu socijalnih snaga u tolikoj mjeri da je mogue pribjei samo ljutom lijeku, a to znai autoritetu kneza, tj. monarha   takav e monarh kao svoju pr vu zadau, potraiti saveznitvo irokih slojeva borghesije, koji su ire povezani sa plebsom i masama morat e uspostaviti takvu ravnoteu inter esa da u njoj pr evladava inter es naro da, i da se iz te fuzije inter esa naroda i vladara stvori nova dr ava civilna monar hija 25. Koja je Mach. neumoljiva utilitarna logika? y Mach. neumoljiva utilitarna logika:  dobro je ono to je korisno, a korisno je za politiku zajednicu da se inter esi veine, i to kreativne veine, potuju i utjelovljuju u razboritom vladar u, koji zna da njegova vlast nije od Boga ve rezultat sukladnosti inter esa 26. Kako se moe zadovoljiti narod? y zadovoljiti naro d znai uspostaviti takav por edak i donijeti takve zakone u kojima se utjelovljuje njegova mo, a istovremeno i opa sigurnost svih graana 27. to Mach. model vladavine eli pomiriti? y Mach. model vladavine pokuava pomiriti pr ednosti republikanskog ur eenja, i njegovo utemeljenje u naro du, s institucijama monar hije, ali ne sa apsolutnom vlasti monarha, ve sa onom vlau koja potuje inter ese irih slojeva 28. Svoje razmatranje o civilnoj monarhiji, Mach. zakljuuje procjenjujui njezinu sposobnost opstanka meu drugim dravama, to joj je potrebno? 1. vladaru je potr ebno povjerenje ljudi, tj. graana, podupr to oruijem i utvrdama 2. vladaru je potr ebna dobro opremljena vojska za voenje bitaka 3. vladaru su potr ebne utvrde za voenje obrambenog rata 29. Premda je za svoj model civilne monarhije krenuo od Francuske, kojem modelu se okree Mach.? y premda je za svoj mo del civilne monarhije krenuo od Francuske, Mach. se okree njemakom iskustvu i primjer u   on sa simpatijama gleda na sustav njemakih gradova, koji uivaju velike slobo de i dobro su opskr bljeni za sluaj ratovanja, a malo ovise o sredinjoj carskoj vlasti valja naglasiti znaenje koje se pridaje u takvim gradovima, vojnim vjebama i zakono davstvu, koje omoguuje takvu simbiozu gradskog ivota i aktivne obrane 30. Na koju spoznaju je reducirano razmatranje njemakog primjera? y razmatranje njemakog primjera je r educirano na spoznaju da je najvaniji element u obrani jedne drave njezin narod, stoga je najbolja obrane te drave povjer enje i potovanje tog naroda, tj. zajednitvo inter esa  takvo zajednitvo inter esa je temelj civilne monarhije

4. UPORABA I TEHNOLOGIJA SILE 01. emu je posveena velika pozornost u Vladaru? y ulozi sile u odravanju i obrani drave posveena je velika pozor nost u Vladaru

ta se sila izjednauje sa vojnom silom koja brani monarhiju, tj. dravni por edak od vanjskog neprijatelja, ali i unutar njih opasnosti

02. to su glavni temelji svake drave? y kao to je ve ranije ustvrdio, glavni temelji svake drave jesu dobra vojska i dobri zakoni  dobra vojska je ona koj a se temelji na vrstoj disciplini, dobroj po djeli dunosti, ija su pravila postupanja dobra i pravina, i koja vojuje za vlastitu dravu dakle iji su pripadnici visoko motivirani jer su istodobno graani svoje drave 03. Po emu je Mach. prvi mislilac novog vijeka? y Mach. je pr vi mislilac novog vijeka koji je postavio na svoje mjesto pravo i zakone, uoivi da bez sile koja ih osnauje, zakoni ne ispunjavaju svoju svrhu   stoga upuuje na meuovisnost zakona i sile kao temelja dobr e vladavine Mach. je otiao ak i pr edal eko u svome zakljuivanju, te je doao do zakljuka da e dobra vojska dovesti automatski do dobrih zakona 04. Koje tipove vojska razlikuje Mach.? y Mach. razlikuje razne tipove vojski kojima vladar brani svoje svoju dravu, dakle svoju vlast: 1. vlastitom 2. plaenikom (naj amnom) 3. pomonom 4. mjeovitom 05. Koje tipove vojske Mach. odbacuje kao beskorisne? y Mach. odbacuje plaeniku (najamniku) i pomonu vojsku kao besk orisne  glavni je uzrok propasti Italije njezino dugogodinje oslanjanje na plaenike vojske

06. Koja je osnovna slabost talijanske kondotijerske/plaenike vojske? y osnovna slabost talijanske kondotijerske vojske jest u tome to stupaju u najam as kod jed nog, as kod drugog vladara  pojedini vladari ak su se vie bojali vlastitih kondotijera nego neprijatelja, jer su ih kondotijeri esto znali ucjenjivati i koristiti se raznim unutar njim razmiricama, da bi svrgnuli vlast koja ih je unajmila, i zavladali posjedom tj. gradom-dr avom  tako je htio postupiti i kondotijer Paolo Vitelli ali je bio razotkriven, i ba je Mach. bio pobornik njegova drakonskog kanjavanja 07. Prema Mach. koja je vojska gora o d plae nike vojske ? y od plaenikih vojski postoje i gore pomone vojske koje vladar pozove u pomo i obranu  pomona vojska moe gotovo uvijek postati tetna za onoga tko ju pozove: Bude li poraena, uniten si, pobijedi li, u njezinoj si vlasti 08. Na koju vojsku se mora oslanjati raborit vladar? y razborit vladar mora uvijek izbjegavati plaenike i pomone vojske, te se oslanj ati iskljuivo na vlastitu vojsku   Razborit vladar, radije e izgubiti bitku sa svojom vojskom, nego li pobjediti sa tuom, jer nee smatrati pravom pobjedom onu koju je postigao tuim orujem u prilog takvom zakljuku Mach. navodi primjer Firentinaca koji su pozvali Francuze u pomo pri osvajanju Pise i umalo stradali od njih (Mac. je sam morao poi na bojno polje kod Pise i traiti od francuskih vojnika da oslobode firentinske povjerenike, koje su zarobile francuske tr upe nezadovoljne svojom plaom)

tu je i primjer Bizantskog cara koji je pozvao u pomo turske trupe, a te se nisu htijele vie maknuti s njegove zemlje

09. Koji je Mach. zakljuak u svezi sa vojskama? y Mach. zakljuak je da niti jedna zemlja nije sigurna bez vlastite vojske, sastavljene o d podanika, graana ili drugih ljudi ovisnih o vladaru  uzor, kako jedna monarhija mora ur editi vlastitu vojsku, nalaz i Mach. u primjerima Cesar e Borghia, Hijerona Sirakua nina, Davida, i Karla VIII 10. Koji je pouak za vladara koji se eli latiti reforme politikog pore tka i na koji na in se moe taj vladar pri tome osloniti na silu? y Mach. odgovor je da vladar koji hoe osvojiti vlast, odrati se na vlasti i proiriti je, mora imati vlastitu vojsku, sastavljenu od vlastitih graana  to znai uspostaviti motiviranu vojsku graana, koj a ne titi samo njega nego i por edak u kojemu vladar potuje njihove inter ese 11. Prema Mach. sa ime je povezano odravanje vlasti? y prema Mach. odravanje vlasti bitno je povezano sa njezinim proirivanjem to moe dovesti do ocjene o osvajakoj prirodi same vlasti 12. Do koje spoznaje o politici dolazi Mach.? y Mach. dolazi do spoznaje o dinamici politike, za razliku od njegovih suvr emenika Castiglionea, Guiccikardinija i Vettorija, koji politiku shvaaju kao stanje, a ne kao dinamiki proces 13. emu se mora posve titi vladar koji eli odra ti vlast? y vladar koji eli odrati vlast, mora se posvetiti umijeu ratovanja, prouavanju vojnih pravila, i disciplini 14. Kakve je naravi sila koja odrava republiku? y za razliku o d monarhijskog por etka, sila koja o dr ava republiku dr uge je naravi: ta je sila takoer materijalna, ali se ne identificira samo sa vojskom ve je izraena u obliku interesa graana 15. Koji je jedini djelotvoran nain uspostavljanja novog poretka? y jedini djelotvoran nain uspostavljanja novog po retka jest zadobiti naklonost graana, to znai zadovoljiti njihove inter ese, ali to nije mogue ako se taj pokuaj ne potkrijepi stvaranjem takve institucije graanskog dr utva koja e biti oruani jamac r eforme, a to je oruana milicija 16. Kako se mora pripremati vladar da bi postao vian vojnom umijeu? y da bi postao vian vojnom umijeu, vladar se mora pripremiti: 1. dranjem vojske u pripravnosti, 2. vojnim vjebama, 3. primjenom strategije i taktike koju je najbolje vjebati u lovu 17. Mach. ne svodi umijee vladara samo na vojno umijee, to jo mora initi vl adar? y vladar mora itiati i prouavati dijela velikih ljudi   povijesni uzori su duhovna hrana za vladara, za razliku od klasine politike misli koja dri da je duhovna hrana za vladara politika filozofija, a ne povijest Mach. voli primjere jakih linosti vladara i vojskovoa i na njima gradi osobnu kultur u vladara; tu su izmeuostaloga Aleksa ndar veliki (oponaao je Ahileja), Cezar (oponaao je Aleksa ndra Velikog), Scipion Afriki (oponaao je cara Kira) 18. Koje dvije reforme istodo bno mora pro voditi razobit vladar ? y vojna reforma bez drutvene refor me je besmislena

meusobna ispr epletenost i meuovisnost tih vidova politike reforme upuuje na to da meu njima nema odnosa nadreenosti, ve ta r eforma mora biti istodobna

19. Kako Mach. naziva vjetinu i marljivost? y Mach. sjedinjuje vjetinu i marljivost, koje on naziva industria i kapital 20. Tko je prvi uoio znaaj teorijskih implikacija o primjeni sile i vojom faktoru? y znaaj teorijskih implikacija o primjeni sile i vojnom faktor u prvi je uoio otac moderne teorije ratovanja Karl von Clausewitz

5. KARIZMA VLADARA I ZAKONITOSTI POLITIKE 01. Zato Mach. kritizira huma niste ? y on za njih kae da nisu shvatili da je nain na koji se ivi toliko dalek od naina na koji bi valjalo ivjeti  otrica kritike uper ena je na njegove pr ethodnike i suvr emenike

02. Na koga nalikuje Mach. ovjek? y Mach. ovjek je nalik na konkr etnog ovjeka koji se nalazi u vr tologu jedne kontroverzne epohe, razapet izmeu visokih ambicija i nedaa, sjaja i bijede, bogatstva i rasipnitva   njegov ovjek nije pripadnik aristokracije, koju Mach. prezire i smatra ju opasnim elementom drutva njegov ovjek je bankar, trgovac kondotijer, vladar koji silom osvaja vlast i grevito se bori da ju zadr i 02. O kojoj istini Mach. eli raspravljati? y Mach. eli raspravljati samo o onome to je zaista istina, a ona je okantna: Vladar koji eli odrati se na vlasti, nuno mora nauiti da ne bude do bar, pa se toga drati ili od toga odstupati, ve pr ema potr ebi 03. to znai biti dobar, a to ne biti dobar? y Mach. nastoji na primjerima pokazati koji su to antipodi dobrog odnosno nedobrog: 1. krtost dar eljivost velikodunost vjernost iskrenost pobonost milosre sranost 2. grabeljivost 3. okrutnost 5. plaljivost 6. podmuklost 7. bezbonitvo y  4. vjerolomstvo

bilo bi idealno kada bi se u vladar u stekla sva svojstva za koja se smatra da su dobra ali u praksi, jedan ovjek ne moe imati sva dobra svojstva, niti ih se u cjelosti pridravati

04. to revolucionarno je ustvrdio Mach.? y Mach. je ustvrdio neto to je gotovo revolucionar no: pojavnost i stvar nost ne moraju se uvijek slagati   pojave se temelje na povr nom promatranju stvari, ali ako idemo za time da pokuamo iza fasade razotkriti uzrono-posljedini lanac, tada emo vidjeti da se prava stvarnost razlikuje od pojavnosti zato moemo razmijeti kada kae za Ce sarea Borgea da je okrutan ovjek, ali da je ta njegova okrutnost, sredila Romanju, ujedinila, primirila i vratila vjeru 05. to je sa osobinama dar eljivosti i krtosti tj. te dljivosti kod vladara? y dar eljivost je pozitivna osobina, ali kod vladara ona ima suprotno znaenje;  da bi vladar bio dar eljiv mora potroiti svoj imetak, a to e g a dovesti do toga da postupno raspie izvanr edne por eze, zbog ega e ga podanici zamr ziti

 

stoga se vladar ne smije osvr tati ako ga nazivaju kr cem: primjer je francuski kralj Luj XII. koji je stalno vodio ratove a da pri tome nije podanike posebno opteretio dodatnim porezima vladar mora biti dar eljiv samo kada se bori za vlast, pa time ljude pridobiva za sebe, a li kada je na vlasti, dar eljivost si moe priutiti samo onaj vladar koji ivi od pljake, pljena i nameta dakle onaj koji rukuje tuim novcem nuno mora biti rasipan jer ga inae vojnici ne bi sljedili

tako krtost u funkciji vlasti, odnosno drave, postaje vrlina, koju podanici vie cijene

06. Tko je dao najcjelovitiji tretman teme okrutnost-blagost? y Sene ka je u svojem djelu O milosru dao najcjelovitiji tretman teme: okrutnost blagost   vladar koji je milosrdan uvijek e pokazivati okljevanje u otrom kanj avanju podanika, ali e ipak na to biti prisiljen okrutnost pr ema podaniku proizalzi iz njegaova loeg djelovanja pr ema drugim podanicima

07. Kakav je stav Mach. prema okrutnosti? y Mach. smatra da se od okr utnosti ne smije suzdrati onaj vlad ar koji hoe svoje podanike odr ati u jedinstvu i odanosti 08. Kakav pojam pravde ima u vidu Mach.? y Mach. ima u vidu jedinstveni pojam pravde: kada je rije o kaznama, on se zalae za drakonsko kanjavanje, ali nikad kao svrhu samome sebi, ve u funkciji uvoenja jedinstva i vjere 09. Na temelju ega Mach. daje svoju analizu ljudske prirode? y svoju analizu ljudske prirode, Mach. daje na temelju svojeg praktinog iskustva, koje pr etvara u ope pravilo     on konstantira kako su ljudi opaki jer su pr evie zaokupljeni vlastitim interesom vlastiti inter es je jai od ljubavi jer ljudi bre zaboravljaju smrt oevu, nego li gubitak imanja zato vladar ne smije posegnuti za imutkom svojih graana jer e tako navui na sebe mr nju stoga vladar u ne pr eostaje nita drugo nego da vlada pomou straha i to straha od kazne

10. Prema Mach. na to vladar nikako ne moe raunati? y u trostupanjskoj gradaciji reakcije graana na vladarevu vlast: mr nj a starh ljubav za Mach. je jasno da vladar nikako ne moe raunati na ljubav graana   vlast je nasilje, osim kada je legitimirana konsenzusom zajednice vladar koji nema iza sebe konsenzus zajednice, moe raunati jedino na strah od kazne, kako bi odrao por edak i vjeru

6. TEHNIKA BORBE ZA VLAST 01. Koja dva naina borbe postoje u politici? y u politici postoje dva naina bor be: zakonima i silom   prvi je svojstven ovjeku, drugi ivotinjama kada je rije o ivotinjama, i ovjekovoj potr ebi da se sl ui njihovim svojstvima, tada Mach. preuzima Ciceronovu fascinaciju lisicom i lavom, iznesenu u Dunostima 02. Prema Mach. koje karakteristike ivotinja mo ra imati vladar ? y vladar mora imati obje karakteristike spomentuih ivotinja: lukavost lisice i snagu lava  tu Mach. nastoji dokazat kako sila nije dovoljna, i kako oni koji podr avaju samo lava, ne razumiju se u vladarsku vjetinu 03. Prema Mach. da li se vladar mora drati dane rijei? y prema Mach. vladar se ne mora dr ati zadane rijei, ako je to na njegovu tetu, i to je jo vanije, ako prestanu vrijediti razlozi koji su ga naveli da dade to obeanje

04. Vjetini koje ivotinje se priklanja Mach.? y Mach. se priklanja vjetini lisice tko se bolje znao sluiti lisijim svojstvima, bolje je proao 05. Kako je Mach. doao do ovih svojih spoznaja? y do ovih spoznaja Mach. je doao na praktian nain, u prvom redu kroz diplomatsku aktivnost u slubi Firentinske r epublike 06. Koja je osnovna abeceda diplomatskog uspjeha prema Mach.? y prema Mach. u svijetu diplomacije (a i ratovanja, do ega je renesansna diplomacija najee vodila), prikrivanje namjera, je osnovna abeceda diplomatskog uspojeha 07. Kako je Mach. kao diplomatski teoteriar ocjenio politiku? y moe se r ei da je Mach, prenosei svoja praktina iskustva s po druja diplomacije i ratovanja na podruje politike, ocjenio politiku kao nastavak ratovanj a, samo drugim sr edstvima sredstvima lisice 08. Da li vladar smije otvoreno priznati da ima lisija svojstva? y vladar ne smije otvoreno priznati da ima lisija svojstva i da se njima slui   on mora znati prikriti ta svojstva, znati pretvarati se i skrivati svoje misli i namjer e svjestan tog a da vjetina pr ekrivanja i pr etvaranja nisu prihvatljive sa moralnog stajalita, priroda je politike takva, da vladar, eli li se odrati na vlasti, mora javno priznati kako se pridrava opeprihvaenih standarda, ali u praksi mora znati odstupiti od njih 09. to je Mach. prije Hobbesa otkrio? y Mach. je prije Hobbesa otkrio da u politici vlada rat svih protiv sviju 10. Kojih 5 ljudsih vrlina nabraja Mach? y Mach. nabraja 5 ljudskih vrlina: 1. milosre 2. vjer nost 3. iskrenost 4. ovjenost 5. pobonost 11. U kakvom je odnosu vladar sa svojim podanicima? y vladar je u stalnom ratu sa svojim podanicima, tj. graanima   sobzirom nato da su ljudi openito loi, razumljivo je da e oni teiti da proir e polje r ealizacije svojih inter esa, i onda kada se ti inter esi sukobljavaju s inter esima dr ugih sugraana vladaru ne pr eostaje nita dr ugo nego da pribjegne istim meto dama bor be, nas tojei pri tome da svojeg protivnika nadvlada u razboritosti, to je Mach. sinonim za posjedovanje mudrosti 12. Kakvo je prirodno stanje kod Mach.? y prirodno stanje ko d Mach. je dungla u kojoj vlada zakon jaega    jedino drava moe prisiliti pojedinca na zajedniki ivot koji se izgrauje djelovanjem zakona zakoni djelovanja u politici razlikuju se od zakona djelovanja pojedinaca drava i narod drugaije se ponaaju od pojedinaca

13. to je izazvalo najeu osudu Mach.? y najeu osudu Mach. izazvalo je njegovo savjetovanje vladar u koji mora uspostaviti legitimitet, da pazi na to da pobjeuje i da odri dravu u tom sluaju sredstva e se smatrati asna i svatko e ih hvaliti  ovaj ulomak asocira na Mach. zloglasnu maksimu: cilj opravdava sredstvo

14. Tko su malobrojni, u koje se ubraja i Mach. koji razumiju sutinu politike?

samo malobrojni, a Mach. se tu ubraja, razumiju sutinu politike, a to su politolozi, nositelji vrline razboritosti

15. Po emu se politolozi razlikuju od Platonovih filozofa? y politologe, od Platonovih filozofa, razlikuje samo karakter njihova znanja, do kojeg su mogli doi samo empirijskom spoznajom, koja je osnovna metoda spoznaje u politici 16. U emu se oituje dvojna priroda politike? y priroda politike je dvojna, u njoj se ispr epleu poj avnost i sutina, krajnje svrhe i sredstva kojima se dolazi do njih, sila i razum, iri inter esi podanika i ui inter esi vladara  u te zamke dualizma politike upada i sam Mac. time to omoguava potpuno izvr tanje svoje misli

7. SVOJSTVA VLADARA I BORBA ZA VLAST 01. Koja manje vana svojstva vladar posjeduje? y meu manje vanim svojstvima koja vladar posjeduje jest sposobnost da se izbjegne mrnja i prezir 02. Kakva aktivnost je vladanje? y vladanje, za Mach., je aktivnost koja ne moe zadovo ljiti itavu zajednicu univerzalitet ljudi  to proistie iz injenice, da taj univer zalitet ljudi ine razliite skupine ljudi, koji imaju razliite inter ese, iz kojih se stvaraju razliita raspoloenja 03. Koja je stoga Mach. poruka vladaru? y Mach. poruuje vladar u da se mora, prije svega potruditi da ga ne mrze svi, a ako to ne moe postii, tada pod svaku cijenu mora izbjei mrnju onih stalea koji su moniji   razborit vladar mora znati procjeniti mo stalea u dravi u kojoj vlada jedini sigur ni nain da se izbjegne mrnja cijele zajednice jest da se vladar kloni pljakanja i otimanja imovine graana i podanika: privatno vlasnitvo je sveto i nedo dirljivo 04. Koja je najbolja zatita od unutarnjeg neprijatelja, kojeg Mach. uvodi u ovo poglavlje? y najbolja zatita protiv unutarnjeg neprijatelja je naklonost puka 05. Tko je unutarnji neprijatelj prema Mach.? y prema Mach. unutar nji nep rijatelj nije, kao u totalitarnim r eimima, onaj tko se ne slae i osporava monopol vlasti, ve onaj iji su inter esi ugroeni (i to konkr etni materijalni inter esi)   vladar e izbjei unutar njeg neprijatelja ako uspje ostvariti da nebude niti prezr en niti omraen prezir podanika vladar moe izbjei tako da u graanskim stvarima njegova presuda bude neopoziva

06. Kako Mach. gleda na tiraniju? y Mach. kao tiraniju vidi onaj sustav vladavine, u kojemu nema pravne sigurnosti vlasnitva  tu se opet vraamo na primjer Ce sarea Borgea, koji je, unato br utalnosti, pokazao da zna potivati privatno vlasnitvo, te je postigao da naro d bude njime zadovoljan 07. Reeno je da je zado voljstvo podanika najbolja bra na od unutar njeg ne prijatelja, ali postavlja se pita nje koga tre ba zadovoljiti nako n to se zadovo lji graanski stale, tj. gra a nstvo? y nakon to se zadovolji graanski stale tj. graanstvo treba voditi rauna o nezadovoljstvu velikaa  razboriti vladari paze da velikae ne dovedu do oaja

08. Zato vladar mora poraditi na image u? y vladar mora poraditi na imageu  vladar koji se pridr ava svojih zadaa, to nije dovoljno jamstvo, jer njegove dobr e nakane mogu biti i drug aije prikazane

tu Mach. uoava mo i znaenje politike propagande, koja e tek u 20. stoljeu ui u kategorijalni aparat politike znanosti

09. Ve je navedeno da Mach. hvali primjer francuske monarhije, koja spada meu dobro sreene i upravljanje drave, gdje postoji mnogo do brih zakona, koji tite slobodu i sigurnost, ne samo kraljeva nego i naroda. Koju instituciju francuske monarhije Mach. posebno hvali? y Mach. hvali institucije francuske monarhije i posebno istie parlament, koji je obuzdao feudalne monike i time zatitio naro d   uz parlament, postavljena je institucija treeg tijela kome je zadaa da dri velikae na uzdi i zatiuje nie stalee zadaa treeg stalea je da se konfrontira sa aristokracijom i tim e omogui kralju da se oslobodi ter eta neposr edne repr esije nad feudalcima 10. Iz prethodnog navedenog poglavlja, mogue je izvesti zakljuak, da je Mach. pristaa kojeg sustava? y Mach. nam se otkriva kao odluni pristaa po djele vlasti i sustava check and balance, koji je postao glavna okosnica amerike demokracije  zbog tog a su ga mnogi pokuali dovesti u izvar nu vezu sa amerikom revolucijom

11. ime je ograniena vladareva mo? y vladar eva mo ograniena je zakonima, koji propisuju pravo graana i ograniavaju kraljevu samovolju  stalna revizija i prilagoavanje zakona izaziva dobr e posljedice u Francuskoj

12. Koji je drugi kontraverzni Mach. zakljuak? y Mach. drugi kontraverzni zakljuaj je njegova tvrdnja da vladar na sebe navlai mrnju kako dobrim tako i opakim djelima, stoga eli li zadrati vlast, eto je prisiljen da ne bude dobar  ovdje je rije o tome na koji se sloj oslanj a vlast vladara ako je taj sloj iskvar en, onda se dobrim djelima prema tom sloju izaziva negativna reakcija drugih slojeva 13. Koje dvije dimenzije vlasti razlikuje Mach.? y Mach. jasno razlikuje dvije dimenzije vlasti: 1. zauzimanje vlasti 2. odravanje vlasti 14. XX. poglavlje uvodi nas u raspravu, naizgled tehnikog pitanja, jesu li tvrave to ih vladari podiu, korisne ili tetne? y prema sr ednjevjekovnoj tradiciji ratovanja, openito se smatralo da su tvrave strateki punktovi u obrani  klasina vojna doktrina vjerovala je u mo tvrava i smatrala nemoguu kontrolu teritorija bez mree utvrda 15. Koji je Mach. razlog odbacivanja tvrava kao uporita u vojnoj strategiji? y Mach. ne odbacuje tvrave zbog njihove slabosti spram topnikog djelovanja, ve zbog sasvim dr ugog razloga:  za njega su tvrave simboli apsolutne sigur nosti vladara u odr avanju vlasti one su izvor lane sigur nosti jer ga navode, da se uzda u tehnika sredstva ratovanja, a ne druge faktor e ratne sr ee 16. Gdje valja potraiti klju za razumjevanje Mach. odnosa prema tvravama? y klju za razumjevanje Mach. odnosa pr ema tvravama valja potraiti u njegovim rani jim obrazloenjima: najbolja ti je tvrava ako te narod ne mrzi. Ako te naro d mrzi, nee te spasiti niti jedna tvrava 17. Kada su tvrave korisne, a kada ne? y korisnost ili nekorisnost tvrava zavisi o okol nostima: ako je neprijatelj vanjski, tvrave su korisne, ali ako je neprijatelj unutar nji, tvrave ne pomau

o tome najbolje govori suvr emeni primjeri: Caterini Sforza tvrave su jednom pomogle, kada se spasila bjegom nakon pogibije mua, ali drugi puta kada ju je napao Cesar e Borega, i kada su se njezini podanici udruili sa napadaem, slabo su joj pomogle

zakljuak je jasan: po nju bi bilo mnogo bolje da ju narod nije mr zio, nego to je imala tvrave

18. Koje pravilo naposljetku Mach. donosi? y naposljetku Mach. donosi ope pravilo: pohvaliti e svakoga tko bude gradio tvrave, ali i onoga tko ne bude gradio; meutim pokuditi u svakoga, koji uzdajui se u tvrave, ne bude dovljno rauna vo dio o tome da ga naro d mrzi 19. Metafora za to su Mach. posluile tvrave? y tvrave su Mach. posluile kao metafora za narodni konsenzus, koji je osnovna pr etpostavka vladareve monarhijske vlasti 20. Koje 4 dileme su je iznio Mach. u ovom poglavlju, a koje su karakteristine za nove vladare tj. za odravanje vlasti na osvojenim teritorijima? y Mach. u ovom poglavlju iznosi 4 dileme koje su karakteristine za nove vladar e tj. za odravanje vlasti na osvojenim teritorijima: 1. prvo je pitanje za vladara, je li bolje razoruati stanovnitvo osvojene drave ili ne zavladati ili u one koji su ostali vjer ni svome legitimnom vladaru i pruili otpor 3. tree je pitanje, je li bolje za vladara jedinstvo ili animozitet meu podanicima 4. etvrto pitanje je, je li bolje za vladara poticati stranaku bor bu protiv samoga sebe, ili se u svakom sluaju mora oslanjati na one privrene y u o dgovoru na prvo pitanje, Mach. navodi kako vladar, u novosteenoj dr avi, mora naor uati podanike da izbjegne mogui oslonac na plaeniku vojsku i da potakne svijest graana o obrani svoje dr ave  y ali kada je rije o osvajanju nove drave i njjezinom pripojenju staroj, tada je potrebno podanike te drave razoruati, s iznimkom onog dijela stanovnitva, koji se stavio na stranu vladara u odgovor u na dr ugo pitanje, Mach. navo di da oni koji su se vladar u pridr uili iz svojih sebinih inter esa nee biti zadovoljeni, jer je princip njihova zadovoljavanja vladavina bezakonja, tj. vladavina njihovog osobnog ili grupnog interesa, stoga vladar mora zazirati od motiva onih koji su mu pomogli  y y lake je vladaru stei prijateljstvo onih ljudi, koji su prije bili zadovoljni prijanjom dravom u odgovor u na tree pitanje, Mach napominje da nesuglasice nisu nikada nikome pomogle, te stog a poticanje nesuglasica od strane vladara, vodi ka sigurnoj propasti u odgovoru na etvrto pitanje, Mach. dosee vrhunac svoje dijalektike paradoksa: sobzirom na to da se vladari proslavljaju svaladavajui tekoe i zapr eke, vladar mora, ako ima prilike, lukavou izazvati neprijateljstvo, da bi onda kada ga ugui, njegova mo bljesnula jo jae   to je nain, kako da Mach. vladar dosegne gloriu povijesnu slavu ovakva dijalektika, samo je moder na verzija star e latinske maksime: spas korz neprijatelje 2. drugo je pitanje, moe li vladar nove drave, imati povjer enj a u nove podanike, koji su mu pomogli

8. VLADAROV IMAGE I VLADARSKA VRLINA 01. to je sastavni dio tehnike vladanja? y sastavni dio tehnike vladanja je vladarov imag e kako on izgleda u oima svojih podanika 02. Tko je Mach. posluio kao najpogodnija povijesna linoost? y kao najpogodnija povijesna linost Mach. je posluio Ferdinand Aragonski, poznatiji kao Ferdina nd Katoliki 05. Kojih 5 osobina stvaraju vladaro v ugled? y 5 osobina stvaraju vladarov ugled:

1.

znameniti pothvati i junaka dijela

2. vladar mora pruiti dokaze o svojoj izvanr ednoj sposobnosti u unutarnjoj upravi 3. vladar mora nastojati da stvori o sebi glas kao ovjeka velika i izvanr edna uma 4. vladar je cjenjen kada iskazuje pravo prijateljstvo i pravo neprijateljstvo 5. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanr ednih sposobnosti i astiti ljude vrsne u umijeu 06. U kojem sluaju Mach. navodi Ferdinanda Katolikog kao negativni primjer? y Mach. navodi Ferdinanda Katolikog kao negativni primjer zbog njegove zloupotr ebe vjer e u politike svrhe    Ferdinand je u svome ekspanzivnom pohodu, koristio se vjerom i poeo protje rivati idove i Maur e, iz svojeg kraljevstva da bi se obraunao sa njima sluio se Svetom inkvizicijom, koja je 1492 . godine istjerala idove iz panjolske Mach. kvalificira taj dogaaj kao onaj kojeg nema tunijeg i nevienijeg

07. Na koga se primjenjuje pojam javni ugled? y javni ugled je pojam koji se primjenjuje i na graane i na vladare  niti jedna stvar ih ne ini toliko uglednima, koliko rijetki primjeri kakvoga dijela, koji je u skladu sa opim dobrom 08. Kakav je Mach. stav prema neutralnosti? y Mach., na osnovi diplomatskog iskustva, zakljuuje da je neutralnost tetna  njegova logika vodi do zakljuka da se treba oitovati, a ne dr ati se po strani: dovoljno je sjetiti se Dantea. Dante kanj ava one koji se nisu svrstali niti uz Boga niti uz Lucifera, i upuuje na nunost svrstavanja pod nekim barjakom  Mach. istie i moguu zahvalnost saveznika za potporu, jer smatra da ipak ljudi nisu toliko neasni, da bi ostali nezahvalni za potpor u 09. Kako glasi Mach. opi pouak o izboru izmeu dva zla? y Mach. opi pouak o izboru izmeu dva zla nalae da je razboritost opredijeliti se za manje zlo  ovjek mora spoznati koje su vrste nedaa koje mu prijete, te o dabrati onu koja je najmanje loa kao dobr u 10. Prema Mach. koja je bit dobre vladavine? y prema Mach. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanr ednih sposobnosti i astiti ljude vr sne u umijeu  to znai da vladar mora zagrijati svoje podnike da smir eno prionu uz posao, bila to trgovina, zemljoradnja ili neko drugo zanimanje; tako da se zemljoradni k ne mora ustr uavati da obrauje svoj posjed iz straha da mu ga nebi oteli, a trgovac da zapone takav posao iz straha od nameta 11. Sa ime mora vladar zaokupiti narod? y vladar mora zaokupiti naord sveanostima i igrama 12. O emu mora voditi rauna svaki vladar kojemu je drava -grad podjeljena na cehove i stalee? y vladar kojemu je dr ava-grad podjeljen na cehove i stal ee mora voditi rauna o njima povr emeno se sastajati sa svakim posebno 13. Koja dva poglavlja su pridonijela utemeljenju pojma machiavellianism i to je to? y poglavlje posveeno izboru i dunostima vladarovih ministara, tajnika i savjetnika , te poglavlje koje se odnosi na ulogu savjeta u vrenju vladarskih dunosti, ta dva poglavlja pridonijela su utemeljenju pojma machiavellianisam koji je po kazatelj praktine prilagodljivosti drugim ljudima i koritenja pretvaranja u meuljudskim odnosima

14. Kakavo je Mach. stajalite prema izboru ministara i savjetnika u monarhijskom tipu vlasti? y Mach. ukazuje na veliku vanost izbora ministara i savjetnika u monarhijskom tipu vlasti    zato?, zato to je u monarhijama, vladarov izbor ministara, osnova za prosudbu samog vladara ministri su iskljuiv vladarov izbor, i on mora biti oprezan u njihovom izbor u, jer to nisu s amo savjetnici ve ljudi kojima je povjer en posao administrativnog voenja drave izmeu vladara i njegovih ministara mora vladati kompatibilnost i intelektualna sposobnost

15. Koliko vrsta umova postoji? y umova ima tri vrste: 1. jedni shvaaju sami po sebi 2. drugi shvaaju ono to im netko pr edoi 3. trei ne shvaaju nita, niti sami niti tuom pomoi y y y y prvoj kategoriji odgovaraju orginalni, inovativni geniji drugoj kategoriji pripada kritina inteligencija, koja ima sposobnos prosuivanja trea kategorija inteligencije ne neupotr ebljiva za politiku konstituciju drave kombinacija prve i druge kategorije je nabolja za funkcioniranje monarhije  iz ovog proizlazi da je umjee voenja dr ave za Mach. najvea vjetina ljudskog uma i njome se mogu baviti samo oni koji raspolau takvim sposobnostima 16. Koji drugi zahtjev Mach. postavlja vladaru, pri odabiru ministara? y drugi zahtjev, koji Mach. postavlja pred Vladara, pri njegovom izbor u ministara jest lojalnost i adekvatno nagraivanje   lojalnost je osobina koju ministar mora pokazivati prema vladar u: tko upravlja neijom dravom, ne smije nikada misliti na sebe, nego na vladara adekvatna nagrada, mora odvratiti ministra da ostvari svoj inter es negdje dr ugdje, tj. od iskuenja da popusti korupciji 17. to zakljuuje Mach. o intreresima vladara i ministara? y inter esi vladar i ministara jesu istovjetni, i oni su upueni jedni na dr uge, svaki sa svojim obavezama  nije li tako, svriti e se loe i po jednog i po drugog, zakljuuje Mach.

18. Kakvo je Mach. stajalite prema savjetnicima? y Mach. smatra da vladar mora postaviti u dravi samo razumne ljude i jedino njima dopustiti da mu govor e istinu, ali samo o onim stvarima o kojima ih pita, a ne o drugima 19. Kojeg pravila se vladar mora pridravati kada se radi o savj etovanju? y kada se radi o savjetovanju, vladar se mora dr ati nekih pravila, koje spadaju u tehniku politike odluke: Vladar mora obeshrabriti u svakome volju da ga neupitan u neemu savjetuje  u protivnome vladar e zavr iti kao Maksimilijan Habsburki, koji to jednog dana sagradi, drugog razgradi 20. Prema Mach. koju vrlinu mora posjedova ti vladar una to svojim ministrima i savjetnicima? y Mach. smatra, kako vladar, unato postojanju svojih ministara i savjetnika, mora posjedovati nunu vrlinu a to je vladarska razboritost  dobri savjeti, od koga god potekli, moraju biti posljedica vladar eve razobritosti, a ne da razboritost vladara bude posljedica dobrih savjeta

9. DIJALEKTIKA VRLINE I FORTUNE 01. Kako zavrava Vladar? y Vladar zavrava razmatranjem uzroka propasti talijanskih vladara i njihovih vladavina na prijelazu iz 15. u 16. stoljee

 

itava argumentacija je sraunata na formuliranje pouke novom vladar u kako da udari temelje novoj dravi da bi to ostvario, vladar mora ostaviti dojam, kao da vlada poput nasljednog vladara, bez velikih potr esa i dramatinih rezova u upravljanju dr avom

02. to pokazuju povijesni primjeri i iskustvo sa monarhijom? y povijesni primjeri i iskustvo pokazuju da monarhija neumoljivo klizi prema tiraniji, a Mach. se tr udi, da u jednom od posljednjih pokuaja spasi pozitivne cr te monarhije u liku graanske monarhije - u vidu nove drave, gdje sve treba poeti ispoetka 03. Pozornost na to skree Mach. potencijalnom utemeljitelju nove drave? y potencijalnom utemeljitelju nove dr ave, Mach. skr ee pozor nost, da nije dovoljno udariti temelje novoj dravi ve je potr ebno uvrstiti i ojaati dr avu novim zakonima, dobrom vojskom, dobrim primjerima dravnikog postupanja 04. Zato se Mach. okomio na vladare koji su izgubili vlast u svojim dravama? y Mach. okrivljue vladar e koji su izgubili vlast u svojim dravama i to zbog toga optuuju sudbinu, umjesto svoju nesposobnost  tu nesposobnost Mach. karakterizira kao neprilagoenost vr emenu, to je dovelo do tog a, da su vladari izgubili podrku naro da, ili se nisu znali osigurati od velikaa 05. Koji je pravi uzrok propasti talijanskih monarhija konstantirao Mach.? y Mach. konstantira pravi uzrok propasti talijanskih monarhija: zajednika slabost svih tih drava je slabost vojske 06. Bez koja dva preduvijeta ne moe biti dobre vojske? y dobr e vojske ne moe biti bez dva pr eduvijeta: 1. dobrih zakona 2. dobrih primjera dravnikog umijea to ga moraju dati vladari 07. Nakon to je Mach. iznio uzroke propasti talijanskih monarhija, koji se mogu grupirati pod zajedniki nazivnik osobne nesposobnosti ili nedostatka vladarske vrline, Mach. navodi primjer kojeg vladara? y Mach. navodi kao pozitivan primjer, vladara od akcije, papu Julija II., koji je u svemu postupao naprasito, ali su mu vrijeme i prilike ile na ruku, tako da je sr etno prolazio i otklanjao zapr eke u svojoj uspjenoj vladavini  taj primjer, posluio je Mach. za jo jedan vaan zakljuak, koji se tie odnosa for tune i vrline, pri emu Mach. odbacuje miljenje da sudbina i Bog upravljaju svijetom, i da ljudi, svojom razboritou, ne mogu nita promjeniti 08. Koju teoriju Mach. zapravo formulira u prethodnom ulomku? y u pr ethodnom ulomku, Mach. formulira teoriju pr ema kojoj sudbina upravlja polovicom naih dijela, al i onu dr ugu polovicu preputa ljudima 09. Mogunost djelovanja ega uoava Mach.? y Mach. uoava mogunost djelovanj a slobodne volje, tj. mogunost izbora odluke da se djeluje ili ne na temelju postojeih mogunosti ili nemogunosti za akciju  vladar ne mora pasivno trpjeti hirove sudbine, ve se moe oduprijeti, shvatiti duh vr emena i postupati u skladu sa njime 10. Kojom metaforom o sudbini se slui Mach.? y Mach. se slui metaforom o sudbini kao rijeci, koja valja sve pr ed sobom, a sprijeiti njezin tijek mogue je samo ako se u mirnim vr emenima pripr eme brane i nasipi

slino je i sa vladarom, koji se posve oslanja na sr eu i propada kad se ona okr ene, kao to se to dogodilo talijanskim vladarima

11. U emu se sastoji vrlina? y vrlina se sastoji u tome da se iskoristi vrijeme i okolnosti, a nesr ea nije drugo doli nesposobnost prilagoavanja vlastitog djelovanja stal no promjenjivim okolnostima  u takvoj Mach. percepciji vrlina je bitni djelatni el ement, a fortuna pasivni

12. to se moe nadomjestiti vladarskom vrlinom? y vladarskom vrlinom se mogu rijeiti negativne povijesne okolnosti 13. Sa ime Mach. poistovjeuje sreu? y Mach. poistovjeuje sr eu sa enom ona je prijateljica mladih jer su bezobzirniji i ei, i s vie joj smjelosti zapovjedaju  kao drugu metaforu za sudbinu, Mach. je uzeo enski lik, to navodi na njegov ovinizam i seksizam

14. Koji pojmovi su kljuni za razumijevanje Mach. filozofije prakse? y fortuna i vrlina su kljuni pojmovi za razumijevanje Mach. filozofije prakse kako Gramschi naziva Mach. politiku misao 15. emu vladar mora prilagoditi svoj te mperament, ako eli ovladati fortunom? y ako vladar eli ovladati fortunom, mora prilagoditi svoj temperament okol nostima, i mora njegovati razboritost, prije nego li istu mudrost 16. to mora initi vladar koji eli okrenuti okolnosti u svoju korist? y da bi vladar okr enuo okolnosti sebi u korist, mora se ponaati poput vijeta kapetana, koji razvija brodska jedra kad je vjetar povoljan, a skuplja ih kad nailazi oluja  mnogi su vladari propali jer nisu vladali poput dobrih moreplovaca, kae Fridrik

17. Kojih 6 znaenja pojma fortuna razlikuje Price kod Mach.? y Price razlikuje 6 znaenja pojma for tuna ko d Mach.: 1. fortuna je neljudska, ili bolje rei nadljudska sila, na koju ovjek ne moe utjecati, a njezini simboli su sudbina i providnost 2. fortuna je srea, u latinskom smislu alea 3. fortuna je pogodnost, odnosno povoljna srea, u vidu pomoi ljudskom djelovanju 4. fortuna su uvjeti ljudskog djelovanja 5. fortuna su okolnosti u kojima se odvija ljudsko dijelo 6. fotuna je konani ishod uspjeh ili propast 18. Na to se oslanja Mach. eleboracija pojma vrline? y Mach. elaboracija pojma vrline oslanj a se na humanistiko poimanje vrline to ga je razradio Leon Battista Alber ti: ljudska volja odnosi pobjedu nad drugim nadljudskim silama    pojam vrline oznaava: energiju, dinamiku, efikasnost i volju pojedinca najjai naglasak je na strani volje, kojoj je temelj prilagoavanje okolnostima tako ta osoba u sebi saima sve sposobnosti koje mora iskazati vladar u osniv anju, pr eur eenju i ouvanju monarhije: razboritost, opr ez, postojanost, upor nost, marljivost, objektivnu procjenu raspoloivih snaga i njihovo prilagoavanje postavljenom cilju 19. to moe samo onaj vladar koji posjeduje vladarsku karizmu? y samo onaj vladar koji posjeduje vladarsku karizmu, moe razumijeti tijek zbivanja, i ugrabiti pogo dan trenutak za osnivanje nove drave ili preur eenje stare, to je vrhunac vladar skog umijea 20. to predstavlja vladanje za Mach.?

vladanje, za Mach. nije puko ostajanje na vlasti   nita toliko ne proslavlja vladara kao novi zakoni i nove ur edbe koje je propisao na ovom mjestu, koje pr edstavlja poziv na ujedinjenje Italije, pod vodstvom Lorenza Mediija, Mach. se istodobno iskazuje kao par tiot i reformato r pobornik novog poretka

21. Koja dva na putka mora sljediti vladar, koji e li ujediniti Italiju? y vladar koji eli ujediniti Italiju, mora sljediti dva naputka: 1. mora uspostaviti odgovarajuu dravnu organizaciju, utemeljenu na dobrim ur edbama, jer su dobri zakoni osnovna pretpostavka za dobar por edak 2. mora stvoriti vlastitu vojsku, temelj svakog pothvata, nema dobrog poretka bez dobr e vojske i obrnuto  Mach. svoju tezu potkr epljuje navoenjem Tita Livija, koji kae da je rat pravedan kad je nuan, a oruije sveto, kad nema druge nade osim u njemu 22. Koji je jedan od glavnih uzroka propasti Italije? y jedan o d glavnih uzroka propasti Italije lei u tome to je u Italiji zamro vojniki duh, pa je ona postala laki plijen osvajaa  uzrok zamiranja vojnikog duha Mach. vidi u starim uredbama i starom por etku

23. to se javlja nasuprot gradova-drava? y vie nije vrijeme za gradove-dr ave, ve za velike nacionalne monar hije, jer nasuprot gradu -dravi, proizalom iz tenje za slobo dom od feudalne dominacije, nastupa vri jeme velikih drava, kao to su to pokazale francuska i panjolska monarhija  rascjepkane monarhije, kneevine mogu se ujediniti nakon to su se prilike promjenile, samo pod vladarskom vrlinom 24. Koji razlozi opravdavaju stvaranje velikih nacionalnih monarhija i njihovu centralizaciju na putu ka apsolutnoj monarhiji? 1. vanjska opasnost 2. nesigur nost i nestabilnost rascjepkana tr ita 3. vea sigur nost podanika 4. probuena nacional na samosvjest 5. mitovi o nacionalnim dinastijama kao spasiocima 25. Prema Mach. to je neophodno za stvaranje takvih nacionalnih poredaka? y Mach. smatra da je neopho dno za stvaranje takvih nacional nih por edaka, ne samo ustanoviti nove zakone, nego je potr ebno stvoriti novu nacionalnu vojsku  nema vjer nijih i boljih vojnika od samih talijana, smatra Mach. pa stoga tr eba o dbaciti svaku pomisao da se nova drava, kao to su to inile stare republike, slui kondotijer skim vojskama 26. Kako se moe provesti koncentracija i centzralizacija vlasti u takvim nacionalnim monarhijama? y koncentracija i centralizacija vlasti u takvim nacionalnim monarhijama ne moe se provesti u liku republikanskog por etka, ve u prijelaznoj fazi je nuan jak vladar, koji e provesti ujedinjenje i utemeljiti taj novi poredak

10. VLADAR I TIRANIN 01. Koja je jedna od estih primjedbi upuena Mach.? y jedna od estih primjedbi upuena Mach. jest da on iznosi u Vladar u platfor mu za opravdanje tiranije  meutim, Mach. u nekoliko navrata upozorava da drave dospjevaju u pogibao, kad iz umjerenih, postanu apsolutistike

vladar koji eli uspostaviti apsolutnu vlast, nai e se u pogibelji, ako ne moe svoju vlast utemeljiti na konsenzusu podanika

02. U kojemu djelu je Mach. iznio svoju raspravu o tiraninu? y Mach. ono to misli o tiraninu je iznio u posebnom poglavlju Rasprava o prvih deset knjiha Tita Livija 03. U ta svrstava tiraniju? y Mach. svrstava tiraniju u degeneriranu monarhiju 04. Zato je tiranija lo oblik vladavine? y tiranija je lo oblik vladavine, jer nuno vodi ratovima i pobunama, graanskim ratovima i meusobnom ubijanju i sveopem razaranju 05. to Mach. suprostavlja tiraniji? y Mach. nasuprot tiraniji suprostavlja dobr u monar hiju, kojoj je naelu dobar vladar, koji omoguuje sigur nost graana, mir i pravdu, ur edno funkcioniranje politikog poretka, uivanje graan a u svome bogatstvu i vrlinama 06. Koji zahtjevi utjelovljuju interese nastajue graanske klase? y korz zahtjeve dobr e vladavine, prepoznaju se ideali koji utjelovljuju interese nastajue graanske klase: 1. sigur nost graana 2. uivanje i stjecanje bog atstva 3. sloboda misli  ova tri naela spadaju u ideloke temelje moder nog graanskog dr utva, i potvruju Mach. kao ideloga moder nog graanstva 07. Od ega polazi Mach. kritika tiranije? y Mach. kritika i osuda tiranije polazi od klasifikacije djelatnosti koje donose slavu u 4 kategorija: 1. najveu slavu postiu voe i osnivai religija 2. nakon njih, dolaze utemeljitelji republika ili kraljevina osnivai drava 3. njima se pridruuju vojskovoe koji su proirli svoju vladavinu i granice svoje domovine 4. potom dolaze ljudi od pera, a meu njima Mach. navie cijeni one koji piu o dravama i umjeu vladanja y meu negativnim kor elatima ovih kategorija jesu: 1. prezira dostojni ruitelji religija 2. kraljevstva i republika 3. neprijatelji vrlina 4. neprijatelji knjievnosti i svake druge umjetnosti, a meu njima su opet najgori tirani 08. to Mach. objanjava na primjeru Cezara? y na Cezara, Mach. govori o povijesnoj odgovor nosti onih koji su sruili republikanske institucije, te omoguili uspostavljanje autokracije, koja je degenerirala u tiraniju   zanimljivo je da Mach. nije svaka autokracija neg ativna: u odr eenim okolnostima ona je nuna kako bi ispravila nagomilanu iskvar enost, i kako bi politiki poredak vratila izvornim naelima zajednikog tj. politikog ivota, a to je aktualni tr enutak u kojemu se nalazi Mach. Italija, gdje je monarhijski oblik vladavine efikasniji u uspostavljanju nove drave, nego to bi to mogao biti republikanski poredak 09. Koje dvije urote analizira Mach.? y Mach. analizira dvije vrste urota: 1. urote protiv vladara 2. urote protiv domovine, tj. republike

on e i ovom prigodom ponoviti svoj savjet vladar u, da izbjegava nesklonost javnosti pr ema sebi, odnosno graana, ime dolazimo opet do toga da je graanska monarhija jedini oblik monarhije koji jami sigurnost i stabilnost

11. EPILOG: MACHIAVELLI NJIME SAMIM 01. Kakav je Mach.? y Mach. je jedan o d onih to seciraju antropologijsku bijedu r enesanse i prikazuju ovjeka i vladare, koji su glavni protagonisti epohe, kao gramzive, okrutne, ambiciozne, a takvi su i oni koji ime se suprostavljaju   izbor nije izmeu dobrog ili loeg, nego izmeu dva zla: veeg i manjeg otuda je i politika za Mach. stalni konflikt i stalna bo rba

02. Kako je Grubia nastojao objasniti Mach. politiku misao? y Grubia je nastojao objasniti Mach. politiku misao kontekstualno y y prvo, vlast nije cilj samoj sebi, ve sredstvo za ostvarivanje, ne bilo kave vladavine, ve one vladavine u kojoj e ljudi ivjeti slobodno drugo kontekstualno itanje Mach. znai obuhvatiti cjelinu njegova djela, a to znai u odnosu na koncepciju r epublike, kao najvieg oblika dr avnog ur eenja, i koncepciju graanske monarhije, kao meustupnja na tom putu y tree kontekstulano itanje Mach. znai ga izdvojiti iz vr emena onih ideja koje tada vladaj u, a sa kojima Mach. raskida i uvodi bitne inovacije, koje ga ine moder nim 03. Mach. je rodonaelnik koje teorije u politici? y Mach. je rodonaelnik realistike teorije u politici    1513. godine nastaje Vladar koji se moe nazvati glavnim manifestom politikog realizma 1516. godine nastaje Utopija Thomasa Morea, koja je glavni novovjekovni manifest politikog utopizma otuda se politika misao moderne epohe razvija izmeu ta dva ekstr ema

VLADAR IL PRINCIPE
Napomena: u ovom dijelu skripte, nalazi se po pog lavljima, samo oni fakti i injenice, koje nisu obraene u prethodnom djelu, jer ne bi imalo smisla sve duplicirati (tako da znate Sanja i Ivona). Takoer, ovaj dio se oslanja na rad prof. Anelka Milardovia, koji je napravio sveobuhbatnu pr ezentaciju Mach. 1. UVOD 01. to Mach, utemeljuje sa svojim spisom Vlada r?

svojim spisom Mach. utemeljuje nov pravac u politikoj filozofiji, tako to razbija povezanost politike sa etikom, koja je bila uobiajena za vrijeme antike

02. Koja je bila namjera Mach. sa Vladarom? y namjera Mach. sa Vladarom je bila ta da to bude spis koji e po kazati put pr ema trajnoj ur eeno j dravi, nasuprot situaciji u kojoj se nalazi, a koju obiljeavaju politike krize i unutar nji raspadi 03. to je Mach. temelj za stvaranje puta ka trajnoj ureenoj dravi? y temelj Mach. je sposobnost i volja vladara  stoga se Mach. oslanja na svojstva vladara koji je osposobljen za ur eivanje drave i odr anje na vlasti 2. PROSLOV: VELEMONOM LORENZU DE MEDICI 01. Komu se Mach. obraa u uvodu? y Mach. se u uvodu obraa ponajprije velemonom Lorenzu de Mediciu 02. Na koji nain se postie naklonost i milost ne kog vladara? y ono se postie dodvoravanjem stvarima, prije svega materijalnim, koje omekavaju vl adarsko srce 03. Kako Mach. nastoji dokazati privrenost spomenutom vladaru? y Mach. nastoji dokazati privrenost vladar u darivanjem svojeg dijela ( Vladara), u kojemu podastir e iskustva vladanja iz prolosti  Mach. eli darovati vladara knjigom o mudroslovlju ne bi li vladar postupao u skladu sa njome

04. U kojem dijelu teksta se nalazi Mach. dobra namjera? y Mach. dobra namjera nalazi se u onom dijelu teksta, gdje kae, da on ne moe pr uiti veeg dara, nego to je mogunost, da u kratko vrijeme pronikne, u ono znanje do kojeg je on doao iskustvom nakon mnogo godina I. KOLIKO IMA VRSTA MONARHIJA I NA KOJI NAIN SE ZADOBIVAJU 01. Kako Mach. dijeli vladavine? y Mach. dijeli vladavine na republike i monarhije 02. Kakve mogu biti monarhije? y monarhije mogu biti nasljedne ili nove 03. Kakve su nasljedne monarhije, a kakve nove (primjer)? y nasljedne monarhije su po obiteljskoj liniji y nove monar hije su poput Milana, kojim je vladao Francesko Sforza (kondotijer) njemu je 1447.g. dodjeljena zadaa da brani Milano o d Mleia, ali se on 1450.g. udrui sa njima i nametne se Milanu za vladara 04. Kako se mogu za dobiti vladavine ? y vladavine se mogu zadobiti: 1. oruijem 2. sreom 3. sposobnou 05. to se smatra mjerilom uspjeha vladateljskog? y srea (fortuna) i sposobnost (virtu to bi odgovaralo vrlini i izvrsnosti) smatraju se mjerilom vladateljskog uspjeha II. O NASLJEDNIM MONARHIJAMA 01. Kako se u nasljednim monarhijama moe vladati i vlast zadrati?

tehnika odravanja vlasti u nasljednim monarhijama temelji se na: 1. potivanju poretka predaka 2. opreznom djelovanju 3. djelovanju pr ema prilikama  ak i vladar osrednjih sposobnosti, mogao bi, u ovom tipu monarhija, biti uspjean vladar

02. Koji primjer uspjene nasljedne vladvine navodi Mach.? y Mach. navo di primjer Vojvode od Ferrare u Italiji, koji je odolio nasrtajima Mleana i pape Julija, jedino zato to je njegov rod od starine dr ao vlast 03. to moe pre kinuti vladarski kontitunite t? y vladarski kontinuitet mogu pr ekinuti samo izvanr edne okolnosti: neka izvanr edna i mona sila  no, i u takvim okolnostima fotuna ima razumijevanja za vladara, jer osvaj ai ne mogu zauvijek drati kraljevstvo porobljenim, jer ih uvijek zadesi zla kob pa kraljevstvo opet doe u r uke nasljednog vladara III. O MJEOVITIM MONARHIJAMA 01. Zato nastaju mjeovite monarhije? y nastaju iz sklonosti ljudi da stalno mjenjaju vladar e, u nadi da e ta promjena biti nabolje tj. da e time neto popraviti   ta vjera, da e neto popraviti, ljude navo di da se late oruja protiv vladara no poslje sami uvide da su pogrijeili i stanje pogorali

02. to mora uiniti novi vladar prema Mach.? y novi vladar mora svim sr edstvima ugnjetavati nove podanike 03. Tko su neprijatelji novom vladaru? y novom vladar u neprijatelji su svi oni, koje je povrijedio pri osvajanju nove vlasti 04. Tko su prijatelji novom vladaru? y vladar ima prijatelje, a to su oni, koji su mu pomogli da doe na vlast   meutim, oni su nezasitni, stog a vladar njihovo prijateljstvo ne moe sauvati, jer ih ne moe zadovoljiti do one mjer e koju su oni oekivali kao primjer navodi francuskog kralja Luja XII. koji je brzo osvojio Milano i brzo ga izgubio

05. to Mach. smatr a u svezi sa pobunjenim zeml jama? y Mach. smatra da se pobunjene zemlje, kad se ponovo zadobiju, mnogo tee se gube 06. Kome pripadaju drave osvojene na silu? y drave osvojene na silu pripadaju pr vobitnoj dravi osvajaevoj ili pripadaju istoj zemlji i jeziku, ili ne pripadaju 07. to u sluaju da pripadaju? y u sluaju da pripadaju, veoma ih je lako zadrati, pogotovo ako nisu navikle ivjeti slobodno  da vlast nad njima bude sigur na, dovoljno je iskorjeniti lozu starog vladara, jer kad ostanu stare prilike i obiaji, ljudi e ostati mirni 08. O emu mora voditi rauna onaj koji osvaja takve drave, ako eli zadrati vlast? y onaj tko osvaja takve drave, ako eli zadrati vlast, mora voditi rauna o trima stvarima: 1. zatrati lozu starog vladara 2. ne dirati poreze jer bi to moglo biti izvorom pobuna 3. ne dirati zakone, tako da te osvojene drave postanu, u najkrae vrijeme, jedno tijelo s njegovom vlastitom dravom

09. to je najbitnije za odravanje vlasti u dravi, koja se razlikuje po jeziku, kulturi i obiajima? y osvoji li se vlast u dravi, koja se razlikuje po jeziku, kulturi i obiajima, za odravanje vlasti u takvoj dravi najbolje je drati se snalaljivosti , nasel iti se u toj dravi, osnovati naseobine kao kljueve drave, i dovui dosta vojnika 10. Koga mora oslabiti vladar u osvojenim podrujima/dravama? y vladar mora oslabiti velikae osvojenog podr uja/drava kako bi sam ojaao, i paziti da koji m sl uajem neki stranac ne bi postao toliko moan, kao on sam 11. Koji narod je vodio rauna o ovim principima? y Rimljani su vodili rauna o principima prilikom osvajanja zemalja   osnovali su naseobine, i uzimali u slubu slabije velikae, ne podiui time njihovu mo stoga su Rimljani, predviajui budue neugodnosti, uvijek znali to im je za initi

IV. O UPRAVLJANJU DRAVAMA: ZATO SE KRALJEVSTVO DARIJEVO, KOJE JE ALEKSANDAR BIO OSVOJIO, NAKON SMRTI ALEKSANDROVE NIJE POBUNILO PROTIV NJEGOVIH NASLJEDNIKA 01. O koja dva naina upravljanja dravom zbori Mach? y Mach. zbori o dva naina upravljanja dravama: 1. vladar je jedan, a svi ostali su njegovi ministri tj. sluge, koji mu pomau pri upravljanju dravom plemenitom kojemu pripadaju 02. Koja su dva primjera razliitih vladavina u Mach. vrijeme? y primjeri razliitih vladavina u Mach. vrijeme su Turska i Francuska y y y u cijelom Osmanlijskom carstvu vlada jedan gospodar, a ostali su njegove sluge   on dijeli dravu u sandake, i alje u njih upravitelja po svojoj volji vlastela ima nasljedna prava, koju kralj ne moe oduzeti a da se ne izvrgne opasnosti u Francuskoj je kralj okruen mnogobrojnom vlastelom Mach. zakljuuje, da tko promotri jednu i dr ugu dr avu, uvidio bi kako bi teko bilo osovjiti Sultanovu dravu, no kada bi bila osvojena, lako bi je bilo zadrati 03. Koji su razlozi zbog ega bi sultanovu dravu bilo teko osvojiti? y razlozi, zbog kojih bi bilo teko osvojiti sultanovu dr avu su sljedei: 1. kada su svi ropski odani sultanu tee ih je potkupiti 2. kada bi ih se moglo potkupiti, slaba bi bila korist od toga, jer oni ne mogu povui puk za sobom 04. Koji su razlozi zbog kojih je Francusku dravu lako osvojiti? y Francusku je r elativno lako osvojiti, ako se pridobije kojeg velikaa a uvijek e se nai nezadovoljnika i ljudi eljnih promjena  ali, pobjeda u takvoj dravi stvara itav niz neprilika, jer nije dovoljno zatrati vladarovu lozu, jer ostaje vlastela koja pr edstalja novi problem, a sobzirom da ju se ne moe zadovoljiti niti pobjediti, novi vladar e vlast izgubiti, im za to izbije prilika V. NA KOJI NAIN VALJA UPRAVLJATI GRADOVIMA I DRAVAMA, KOJI SU PRIJE OSVAJANJA IVJELI PO SVOJIM ZAKONIMA 01. Na koja tri naina se mogu zadrati u vlasti, drave koje su navikle ivjeti po svojim zakonima i slobodi? y drave, navike ivjeti po svojim zakonima i u slobodi, mogu se zadrati na tri naina: 1. unitavanjem istih 2. da se vladar u njima nastani 3. da vladar ostavi takvim dravama njihove zakone, a vlast svede na prikupljanje por eza i uspostavljanje vlasti nekolicine (oligarhije) sa kojom sklapa prijateljstvo i savez 2. vladar upravlja sa velikaima, koji taj poloaj zauzima ju ne po milosti vladara nego po rodu

02. U kakvom je poloaju oligarihija u odnosu na vladara? y oligarhija je u poloaju zavisnosti od vladara, jer ju on postavlja i ona je u njegovoj milosti i nemilosti  ovdje se uspostavlja simbiotika i ujedno sluganska struktura odnosa

03. Prema Mach. koji je od ona tri naina najpouzdaniji za odravanje vlasti? y Mach. smatra da nema pouzdanijeg naina od razaranja, ako se eli zadrati vlast u osvojenim gradovima   navo di primjer Rimljana, koji su razorili Capru, Kartagu i Numanciju, kako bi ih zadr ali u svojoj vlasti, i u tome su uspjeli s druge strane, htijeli su vladati Grkom tako da joj ostave slobo du i potivajui njezine zakone, ali u tome nisu uspjeli vlast VI. O NOVIM VLADAVINAMA, DO KOJIH SE DOLAZI VLASTITIM ORUJEM I HRABROU 01. Na temelju ega se dolazi do novih vladavina? y do novih vladavina se dolazi na temelju: 1.  virtu (sposobnosti) 2. fotune (sree) ipak dulje se odrava onaj koji se oslanja na virtu od onoga koji se oslanja na fortunu stoga su bili prisiljeni razoriti mnogo gradova u toj pokrajini, samo da ouvaju

02. Koji su vladari postali vladarima na temelju vlastite sposobnosti (vitrua) a ne sree (fortune)? y vladari, koji su na temelju vlastite sposobnosti (vitrua) a ne sr ee (fortune) postali vladarima su: Mojsije, Kir, Romul, Tezej...  razmotrimo li njihov ivot, vidjet emo da im sr ea nije dala nita dr ugo doli prigode da ostavr e poredak koji se njima svidio 03. to je sa stjecanjem i zadravanjem poloaja spemenutih vladara, koji to postaju zahvaljujui svojim sposobnostima? y vladari koji to postaju zahvaljujui svojim sposobnostima, taj poloaj teko stjeu, ali ga lako odravaju 04. Tekoe koje nastaju pri osvajanju poloaja su posljedica ega? y tekoe koje izbijajau pri osvajanju poloaja su posljedica novih ur edaba i naina uprave koju su novi vladari prisiljeni provoditi, ako ele udariti temelje novoj dravi i osnovati vlast 05. to je po Mach. najtee za nove vladare? y Mach. smatra kako je najtee novim vladarima uvoditi nove ur edbe  jer takvom vladaru su neprijatelji svi oni koji se kor iste starim por etkom, dok su mlaki branitelji oni koji ele iz tih novih uredaba, izvui koristi 06. to Mach. savjetuje takvim vladarima? y Mach. savjetuje takvim vladarima, da ur edbe valja udesiti tako, da kada ljudi pr estanu vjerovati, vladar ih mora moi prisiliti da vjeruju u njih  Mojsije, Kir, Tezej i Romul ne bi mogli prisiliti ljude da se pokoravaju njihovim ur edbama da su bili goloruki, kao to je bio sluaj sa Girolomom Savonarolom, koji je stradao o d svog vlastitog novog poretka, im mu je mnotvo pr estalo vjerovati, a on nije imao naina, da one koji su mu vjerovali zadr i u vjeri 07. to moraju novi vladari skriti? y novi vladari, svojim sposobnostima, moraju skr iti otpor protivnika, a kada u tome uspiju, ljudi takve vladar e poinju tovati, zato to su unitili sve koji su im zavidjeli na njihovim sposobnostima oni postaju moni, sigurni, aeni i sretni VII. O NOVIM VLADAVINAMA KOJE SE ZADOBIVAJU TUOM SNAGOM I TUOM SREOM 01. to je sa onima koji zahvaljujui srei postanu vladarima?

oni, koji zahvaljujui sr ei, od obinih graana, postanu vladarima, uspjeli su to sa v rlo malo tr uda, ali mnogo tr uda moraju uloiti u odravanje na vlasti

02. to su napravili takvi vladari da bi doli na vlast? y takvi vladari nisu napravili nita, osim to su imali sreu pa im je drava podjeljena ili za novac ili milou onoga koji podjeljuje   no poloaj takvih vladar nije siguran, jer na vlast nisu doli sposobnostima, nego instalacijom takvi vladari teko mogu zadrati vlast jer je uzrok vladanja izvan njih

03. U koji tip vladara bismo mogli svrstati takve vladare? y takve vlade bismo mogli svrstati u vladre ovisnike jer su naprosto instalirani i ovise o volji i milosti onih koji su ih na vlast podigli 04. Koji je jedini nain da takvi vladari zadre vlast? y jedini nain da takvi vladari zadre vlast jest da iskau svoje sposobnosti 05. Mach. navodi primjere za dva naina, gdje se sposobnou ili sreom, postaje vladarom: 1. Francesco Sforza je dolinim sredstvima i velikom sposobnou, od obina graana postao milanski vojvoda; a ono to je sa sto muka stekao, zadr ao je sa malo truda 2. Cesare Borgia, puki nazvan vojvoda Valentino, zadobio je dravu zahvaljujui sr ei oevoj pa ju je s njome i izgubio, unato tome to je uloio sav tr ud i uinio sve to mora uiniti razborit vojek, koji hoe da se uvrsti u dr avi to ju je zadobio tuim orujem i tuom sreom 06. Tko je uzor Mach.? y Mach. smatra da onaj tko eli postati vladarom mora: 1. da se osigura u novoj vladavini od neprijatelja 2. da stekne prijatelja 3. da iznese pobjedu bilo silom bilo izdajom 4. da ljudima omili i strah im zada 5. da ga vojnici slijede i potuju 6. da zatre one koji mu mogu ili moraju nauditi 7. da novim ur edbama osvjei stari poredak 8. da bude strog i blag, velikoduan i dareljiv 9. da potamani nevjernu vojsku, da stvori novu 10. da sauva prijateljstvo kraljeva i knezova  takav ovjek/vladar ne moe nai boljeg uzora od Valentinovih djela

VIII. O ONIMA KOJI SE ZLOINSTVIMA ISPEE NA VLADARSKI POLOAJ 01. Prema Mach. vladarom se moe postati uz pomo fortune i virtua, a koji su trei i etvrti nain da se posta ne vladarom? y trei nain postajanja vladarom je uz pomo zloinstva, a etvr ti kada bi obian graanin, uz pomo drugih graana, postao vladarom u svojoj domovini 02. Kako Mach. naziva nain postajanja vladarom uz pomo zloinstva? y nain postajanj a vladarom uz pomo zloinstva, Mach. naziva opakim 03. Primjer kojeg vladara navodi Mach. kao nain da se uz pomo zloina doe na vlast? y Mach. navodi primjer Agatokla, koji je postao sirakukim kraljem:    jednog jutra sazvao je naro d i senat sirakuki, kao da je nauomio vjeati o dravnim poslovima na dani znak, njegovi vojnici pobie sve senator e i najbogatije ljude pobivi ih, prigrabi u svoje ruke kraljevsku vlast u tome gradu, a da mu nitko od graana to nije sporio

04. Kakav je Mach. stav prema dolasku na vlast putem zloina? y Mach. smatra, kako se na taj nain moe doi na vlast, ali se ne moe stjei slava  jer vladar eva zvjerska krvolonost i neovjenost, ne doputaju da ga slavimo meu velikim ljudima

05. O emu ovisi, da oni, koji su na vlast doli pout Agatakola, nakon nebrojnih zl odjela i krvolonosti, su mogli dugo poivjeti u svome gradu/dravi? y Mach. dri, da dugovjenost vladanja ovisi da li su okrutna djela upotrebljavana dobro ili loe    dobro upotrebljavana okrtuna djela, mogu se nazvati ona koja se ine najednom, iz nude da se ovjek/vladar osigura, pa ih vie ne ponavlja, nego ih, tovie obraa u korist podanika loe upotr ebljavana okrutna dijela jesu ona, koja su u poetku malobrojna, pa s vremenom sve vie rastu umjesto da opadaju oni koji se dre prvog naina, mogu se na neki nai sa Bogom i ljudima izmiriti, kao to je to bio sluaj sa Agatakolom 06. Koji zakljuak valja izvesti? y valja izvesti zakljuak da zavojeva, u ter enutku osvajanja drave, mora primjeniti neizbjena nasilja, tj. poiniti ih odjednom, da ih ne bi stalno morao ponavljati, te da mu poe za r ukom, ne ponavljajui ta dijela, uliti pouzdanje u ljude i privezati ih uza sebe dobroinstvima XI. O GRAANSKOJ VLADAVINI 01. Koji je etvrti nain postajanja vladarom? y vladarom se moe postati uz naklonost sugraana u svojoj domovini graanskom vladavinom 02. to zahtijeva od vladara, ovaj nain dolaska na vlast? y ovaj nain dolaska na vlast, ne zahtijeva od vladara virtu i fortunu, koliko lukavost 03. Pomou koga se ljudi uspinju do te vrste vladarskog poloaja? y do te vrste vladarskog poloaja, ljudi se uspinju ili spomou naroda ili spomou velikaa   jer u svakom gradu/dravi postoje dvije razliite tenje: naro d ne voli vladavinu i ugnjetavanje velikaa, a velikai vole vladati i ugnjetavati narod iz tih oprenih stajalita, ostvaruju se u gradovima/dravama jedna od triju posljedica: ili tiranija, ili demokracija (sloboda) ili bezakonje (Anarhija) 04. ija je vlast stabilnija, ona od vladara koji je doao na vlast pomou naroda ili od vladara koji je doao na vlast pomou velikaa? y onaj, koji na vlast doe pomou velikaa, o drava se na toj vlasti sa vie tekoa, od onoga, koji na vlast doe pomou naro da, jer on je okr uen jednakima, pa stoga ne moe nad njima vladati, niti im zapovijedati, kako bi htio 05. ije su tenje asnije, naroda ili velikaa? y velikae se ne moe zadovoljiti na astan nain, ne nanosei drugima nepravde, dok narod moe  tenje su naro da mnogo asnije, od tenja velikaa, jer oni hoe da tlae, a narod da ne bude tlaen

stog a se to moe nazati

06. to mora zadrati vladar, koji je to postao, zahvaljujui pomoi naroda? y postane li netko vladarom, uz pomo naro da, mora zadrati njegovo prijateljstvo (populizam) i naklonost  to mu nee biti teko, jer naro d ne trai nita dr ugo doli da ne bude ugnjetavan

07. to mora initi vladar, koji je to postao podrkom, ne naroda, nego velikaa? y onaj koji je postao vladarom, protiv volje naroda, a uz pomo velikaa, mora se prije svega tr uditi, d a ga pridobije uza sebe  to e mu biti lako ako naro d pod svoju zatitu

ljudi kada doive dobro od ovjeka, od kojeg su oekivali zlo, osjete zahval nost pr ema svome dobroinitelju

08. Do kojeg zakljuka naposljetku Mach. dolazi? y Mach. dolazi do zakljuka: da j e vladaru nuno da mu naro d bude prijatelj; inae mu u nevolji nema pomoi 09. Kada drave dospjevaju u pogibao? y obino drave dospjevaju u pogibao kad iz umjer enih postanu apsolutistike, gdje vladari upravljaju ili sami ili preko magistrata  u dr ugom sluaju njihov je poloaj osjetljiviji i opasniji, zato to u svemu ovise o volji graana koji obavljaju te dunosti 10. Kakav nain vladanja mora smisliti razborit vladar u graanskoj vladavini? y u graanskoj vladavini, razborit vladar mora smisliti takav nain vladanja, da njegovi graani uvijek osjeaju potr ebu za njim i za dravom, pa e mu uvijek biti vjer ni X. NA KOJI NAIN VALJA MJERITI SNAGU SVIH DRAVA 01. Mach. se nadalje pita o vrstama drava i nainima, na koje se vladar moe sam odrati? y vlast se moe odr ati oslanjanjem na vlastite r esurse: ljude, novac, vojsku, i izgradnju utvrda 02. Do kojeg zakljuka dolazi Mach. sa vladarom koji ima utvrene gradove, a narod ga ne mrzi? y Mach. je doao do zakljuka, kako nije lako napasti vladar e koji imaju utvene gradove, i nisu omraeni u naro du  pokua li tko to ipak uiniti, mogao bi biti osramoen

03. Koje su vladareve uzdanice u obarni od osvajaa? y vladar eve uzdanice u obrani od osvajaa su: 1. hrabrost podanika 2. tvrdi bedemi 3. odlunost obrane 4. hrana XI. O CRKVENIM DRAVAMA 01. Kako se stjeu ckrvene drave? y Mach. istie kako se te drave stjeu ili sposobnou ili sreom  s druge strane, te drave uvruju ur edbe, koje se oslanjaju na vjeru, stoga su te dr ave toliko mone i tako su ureene, da svoje vladar e odravaju na vlasti bez obzira na to kako oni postupali i ivjeli 02. Zato su prema Mach. samo te drave sigurne i sretne? y vladari u tim dravama, imaju dravu ali ju ne brane, imaju podanike ali ne vladaju njima    dravu, kako nije branjena, nitko ne oduzima podanici se ne brinu za vladar e zato to njima nitko ne upravlja, pa se stoga oni ne mogu odmetnuti od njih stoga su samo takve drave sigur ne i sretne zakljuuje Mach.

03. Tko je osniva ovih drava? y osniva ovih drava je Bog  stoga Mach. smatra da bi rasprava o ovim dr avama bila drska, jer ako ih je Bog osnovao i poduprjeo, bilo bi drsko da ovjek o njima raspravlja XII. O VRSTAMA VOJSKE UOPE I O PLAENICIMA

01. Koji su vrsti oslonci vladara? y vrsti oslonci vladara su dobri zakoni i dobra vojska 02. Koja je svrha vojske? y svrha vojske je obrana drave 03. Koje vrste vojska razlikuje Mach.? y ima razliitih vrsta vojski kojima vladar brani dravu: 1. vlastita 2. plaenika 3. pomona 4. mjeovita 04. Zato odbacuje plaenike i pomone vojske? y plaenike i pomone vojske po njemu su pogibeljne i beskorisne   plaenika vojska je razjedninjena, astohlepna, bez stege, nevjer na u miru te pljaka ona u ratu neprijatelj uzor k je tomu taj, to nema ljubavi niti razloga koji tu vojsku dri u slubi, osim ono ma lo plae, ali ona nije dovoljna da bi najamnici pristali poginuti za vladara 05. Koji je bio uzrok propasti Italije? y Italija se podjelila na vie drava   sobzirom da sveenici i graani nisu bili vini oruiju, poeli su uzimati u vojsku strance posljedica je bila ta da je Karlo preg azio Italiju, Luj ju je opljakao, Ferdina nd provodio svoju silu, a vicarci je osramotili XIII. O POMONIM, MJEIVITIM I VLASTITIM VOJNICIMA 01. Kakva je to pomona vojska ? y pomona vojska je ona koja u datim prilikama priskae u obranu  ona moe biti u datom tr enutku korisna, ali je pogibeljna za onoga tko ju pozove u pomo: bude li poraena uniten si, pobjedi li, u njezinoj si vlasti 02. to je pogibeljnije kod plaenikih a to kod pomonih vojski? y kod plaenikih vojski pogibeljina je njihova tromost, a kod pomonih vojski njihova hrabrost 03. to mora uiniti razborit vladar? y razborit vladar e nastojati izbjei takve vojske i oslanjati se na vlastitu  radije e izgubiti bitku sa vlastitom vojskom, nego pobjediti sa tuom pomoi, jer nee smatrati pravom pobjedom onu koju je postigao tuim orujem 04. Kakve su mjeovite vojske? y francuske vojske bile su mjeovite, sastavljene od najamnike (vicar ske) i vlastite vojske, a takva je vojska mnogo bolja od same najamnike ili pomone, ali mnogo gora od vlastite vojske XIV. TO MORA VLADAR URADITI S OBZIROM NA VOJSKU 01. Koje su dunosti vladara glede vojske? y savjetodavac Mach. savjetuje vladar u koje su dunosti glede vojske:  vladar se mora baviti ratom, vojnim pravilima, i stegom jer to je jedino zvanje koje dolikuje zapovjednicima 02. Zbog ega vladar moe izgubiti dravu?

vladar moe izgubiti dravu zbog hedonizma i zaputanja vojnikog umijea: Pr vi razlog zbog kojeg e dravu izgubiti jest zaputanje ratnog umijea, dok je prvi uvijet da dravu stijee iskustvo u tom umijeu

03. Na koja dva naina vladar moe u miru skrbiti o vojnikim vjetinama? y vladar, u miru, na dva naina moe skr biti o vojnikim vjetinama: vjebanjem i umom   vjebanje podrazumijeva svako dnevno obnaanje vojnih aktivnosti; bavljenje lovom i pomou njega privikavati tijelo naporima umni nain podrazumijeva uenje vojne doktrine; vladar mora itati povijest i prouavati dijela velikih ljudi, istraivati uzroke njihovih pobjeda i poraza 04. Kojeg vladara Mach. navodi kao primjer vladara koji se pridravao spomenutih naina skrbiljenja vojnikih vjetina? y Mach. je spomenuo Filipomenu tiranina ahejskog koji je ostao poznat po tome, to je u doba mira mislio samo na naine ratovanja  etajui sa prijateljima iznosio je sl uajeve koji bi mogli zadesiti vojsku, sluao njihovo miljenje iznosio svoje XV. S EGA LJUDE, A POSEBNO VLADARE, HVALE ODNOSNO KUDE 01. emu mora teiti vladar koji eli opstati? y vladar koji eli opstati mora nuno nauiti da ne bude dobar, pa se toga drati ili od toga odstupati ve prema potr ebi  tako se Mach. udaljava od antike ideje dobra i oslobaa vladara etikih zasada i konica

02. Kojim svojstvima su obiljeeni vladari i ljudi? 1. dar eljivost 2. krtost 3. lakomost 4. grabeljivost 5. okrutnost 6. plaljivost 7. sranost 8. surovost 9. pristupanost 10. osornost 11. upor nost 12. popustljivost 13. ozbiljnost 14. lakomislenost 15. pobonost 16. bezbonost 03. Koja bi svojstva bila najbolja za vladara? y Mach. smatra da bi bilo najbolje, da se o d navedenih svojstva, u vladar u steknu ona za koja se smatra da su dobra  ali kada je tako da ih jedan ovjek ne moe sve imati, niti ih se moe pridr avati, vladar mora biti toliko razborit da se ne ozloglasi onim svojstvima koj a bi mu mogla oteti dravu XVI. O DARELJIVOSTI I TEDLJIVOSTI 01. Kakav je Mach. stav prema dareljivosti? y pretjerana dar eljivost kodi, a umjer ena otjeruje sliku krtosti

dar eljiv vladar e potroiti sav svoje imutak pa e na koncu biti prisiljen raspisati izvanredne por eze koji e se svaliti na njegove podanike  to e dovesti do toga, da e vladar postati omran kod svojih podanika

02. to je sa krtosti kod vladara? y vladar, kojeg nazivaju krcem, ne smije se, ako je razborit, na to osvrtati  jer oni koji ga nazivaju kr cem, s vr emenom e g a smatra ti dar eljivim, kada se uvjer e, kako on zahvaljujui svojoj tedljivosti, je sposoban obraniti se od neprijatelja a da pri tome ne pritisne podanike izvanr ednim nametima 03. Kada vladar smije biti dareljiv? y vladar smije biti dareljiv samo kada se bori za prijestolje, kako bi stekao naklonost svojih podanika   tako se papa Julije II. posluio dar eljivou da zasjedne na papinsku stolicu, ali nakon toga nije mu padalo napamet da taj glas o sebi zadri drugi primjer je francuski kralj, koji je vodio brojne ra tove a da svoje podanike nije opter etio izvanr ednim porezima jer je novac namicao svojom tedljivou 04. Koji vladar mora biti dareljiv? y vladar koji ivi od plijena, pljake i nameta nuno mo ra biti dar eljiv tj. rasipan jer ga inae vojnici ne bi sljedili (Kir , Cezar, Aleksandar) 05. ega se, vie od svega, vladar mora uvati? y Mach. smatra kako se vladar, vie od svega, mora uvati toga da ne doivi prezir i omraenost  upravo bi trokovi mogli dovesti do toga, stoga je bolje zadovoljiti se imenom krca, koji e vladaru pribaviti zao glas ali bez mrnje XVII. O OKRUTNOSTI I BLAGOSTI, I JE LI BOLJE DA VLADARA LJUBE ILI DA GA SE BOJE 01. emu vladar mora teiti, da ga smatraju blagim ili okrutnim ovjekom? y svaki vladar mora eljeti da ga smatraju kao blaga a ne okr utna ovjeka, no mora paziti da se svojom blagou slui kako valja    Cesare Borgiu smatrali su za okrutna ovjeka, ali ta njegova okr utnost srdila je Romanju ujedinila je, primirila i pokorila ne smije se vladar obazirati na ozloglaenost i okr utnost, ako eli zadrati po danike u jedninstvu i odanosti takav e vladar, sa malo primjera okr utnosti, biti milosrdniji od onih koji su zbog velikih milosra doputali stvaranje ner eda, a ner edi su doveli do ubojstava 02. Mach. postavlja pitanje je li bolje za vladara, da ga ljudi ljube ili da ga se boje? y za vladara mnogo je sigur nije da ga se ljudi boje negoli da ga ljube    jer o ljudima se openito moe rei da su nezahvalni, nepouzdani, pohlepni za dobitkom; ako vladar ljudima ini dobro, oni su uz njega, nude mu svoj ivot kada je potr eba daleko, no kada se nevolja primakne, oni izmiu vladar mora teiti da ga se podanici boje tako da bar izbjegne mrnju

03. Kako e vladar najbolje izbjei mrnju svojih podanika? y vladar e najbolje izbjei mrnju svojih podanika tako da ne posee za imutkom svojih graana/podanika i za njihovim enama: jer ljudi bre zaboravljau smor t oevu negoli gubitak imovine 04. Kada je nuno za vladara da ga se smatra okrutnim? y kada vladar ratuje i zapovjeda mnotvu vojnika, nuno je d a ga proglase okrutnim, jer bez toga nee odrati vojsku da mu bude jedistvena i voljna za bilo kakav pothvat

   

kao primjer Mach. navodi Hanibala: - on je poveo mnogonacionalnu vojsku u ratovanja, no u toj vojsci nikada nije izbio nered izmeu vojnika, niti nezadovo ljstvo protiv vojskovoe to valja pripisati jedino Hanibalovoj neovjenoj okrutnosti, koja je vojnicima uljevala potovanje drugi primjer kojeg navo di Mach. je Scipion, koji je posjedovao mnogobrojne vrline koje mu nisu bile dovoljne da nadomjeste okr utnost, jer se njegova vojska odmetnula od njega u Hispaniji to mu se dogodilo zbog njegova dobra sr ca koje je vojnicima dalo vie slobode nego to vojna steg a to doputa

05. Koji zakljuak na posljetku izvodi Mach. u odnosu straha -ljubavi? y Mach. zakljuuje:budui da ljudi ljube po svojoj volji, a boje se po volji vladarevoj, razborit se vladar mora osloniti na ono to je njegovo, a ne na ono to je tue XVIII. KAKO VLADARI MORAJU DRATI ZADATU VJERU 01. Mach. postavlja pitanje koji su vladari bolji: oni koji kre vjeru i zakone i dre se lukavosti i prevrtljivosti ili pak oni koji se pridravaju zakona? y njegovo iskustvo pokazuje mu da su velika djela izveli samo oni vladari koji slu slabo marili za vjeru i koji su se sluili lukavou, tako da su na kraju nadmaili one koji su se oslanjali na zakonitost 02. Koja dva naina borbe postoje? y postoje dva naina borbe: 1. y borba zakonima 2. borba silom prvi je nain svojstven ovjeku, dr ugi ivotinjama  nuno je da se vladar zna posluiti ljudskim i ivotinjskim svojstvima

03. Izmeu kojih ivotinjskih svojstava se mora odluiti vladar? y vladar se mora odluiti izmeu svojstava lava i lisice  opredjeljenje samo za lava, nije dobro, jer oni koji posjeduju lavovsku narav ne razumiju se u vladarsku vjetinu 04. Kada se vladar ne mora drati date rijei? y vladar se ne mora drati dane rijei ako je ona na njegovu tetu, i ako je nestalo razloga koji su g a naveli da dade to obeenje 05. Koji vladari su bolje prolazili, oni koji su se sluili lisijim ili lavljim svojstvima? y bolje je prolazio onaj vladar koji se sluio lisijim svojstvima, samo je nuno da znade prikriti to svojstvo  Aleksandar VI. nije radio nita dr ugo doli smiljanja naina kako e varati ljude; prijevar e su mu uvijek uspjevale jer je dobro poznavao ljudsku narav 06. Koji 5 osobina mora biti utjelovljeno u vladaru? y vladar mora utjeloviti 5 osobina: milosre, vjernost, iskrenost, ovjenost i pobonost  nema niega to bi za vladara bilo potrebije o toga da se ini da ima navedene osobine

07. to vladar mora paziti? y vladar mora paziti na to da pobjeuje i da odri dravu  sredstva e se uvije smatrati kao asna i svatko e ih hvaliti u tu svrhu

XIX. NA KOJI SE NAIN VALJA UKLANJATI PREZIRU I MRNJI y odgovor na ovo pitanje Mach. je ve dao u pr ethodnim odjeljcima g dje je iznio postulat svakom vladar u, da ne smije dirati imutak svojeg podanika i njihove ene, kako bi izbjeg ao mrnju i prijezir 02. Zbog ega tj. zbog kojih osobina vladar moe biti prezren?

vladar moe postati pr ezr en ako pokazuje osobine n estalna ovjeka, lakomislena, mekuca, kukavice i kolebljivca  vladar se mora tog a uvati kao hridi na moru i tr uditi se da njegovi po danici, u njegovim djelima vide veliinu, sranost, ozbiljnost i jakost

03. to mora nastojati vladar u privatnim graanskim odnosima? y u privatnim graanskim odnosima, vladar mora nastojati da njegova pr esuda bude neopoziva i da o njemu vlada takvo javno mnijenje da ga nitko i ne pomisli prevariti ili obmanuti   onaj vladar, koji o sebi stvori takvo miljenje svojih podanika, isti ga potuju protiv onog vladara koji je potovan, teko se buniti i njega napadati

04. ega se mora bojati vladar? y dvije stvari se mora bojati vladar: iznutra po danika, a izvana vanjskih neprijatelja     od vanjskih neprijatelja vladar se moe obraniti dobrom vojskom to se tie podanika, ako je van granica sve mir no, valja se paziti da se podanici ne urote potajno a od tog a se vladar najbolje moe osigurati tako da ne bude niti omraen niti pr ezr en i da narod njime bude zadovoljan jedno od najvanijih sredstava koje vladare uvaju od unutranjih urota jest da ga puk ne mrzi

05. to nastoje dobro ureene drave? y dobro ur eene drave i razboriti vladari nastoje da ugode naro du i uzdre ga u zadovoljstvu, te da ne dovedu velikae do oaja  to je jedna od najvanijih zadaa vladara, jer on ne mora vo diti mnogo rauna o zvjerstvima kada mu je naro d sklon, ali kada mu je narod neprijatelj i mrzi ga, vladar se mora bojati sveg a i svakoga 06. Koja drava spada u dobro ureene drave? y u dobro ur eene drave spada Francuska, jer u njoj postoji mnogo ur edaba koje tite slobo du i sigurnost kraljevu prva od njih je pralmanet i njegova vlast    kao sudac postoji tree tijelo da dri velikae na uzdi i zatiuje nie stalee to tijelo omoguilo je kralju da sa sebe skine mr nju velikaa, ako bi titio naord, tj. mrnju naroda, ako bi titio velikae od tuda Mach. izvlai pouku: da vladari sve ono zbog ega mog u navui mrnju mor aju pr epustiti drugima, a sve ono to e im pribaviti ljubav moraju preuzeti na sebe 07. to su morali podnostiti rimski carevi? y pored astohleplja velikaa i otpora naroda, rimsku car evi imali su i tr eu nepriliku: morali su podnositi okrutnost vojnika, a to je bilo toliko teko da je upropastilo mnoge car eve  ne moe se zadovoljiti i vojska i narod jer narod je ljubio mir i edne vladare, a vojska vladara proeta vojnikim duhom, silovita, okrutna i grabeljiva te su zahtjevali da vladar bude takav i prema naro du 08. Koja odluka je bila nuna za rimske careve? y odluka da udovoljavaju vojsci ne brinui to time ine nasilje nad narodom je bila nuna    nema vladar kojeg nitko ne mrzi, pa se vladari moraju tr uditi da ih ne mr ze svi, a ako to ne mogu postii, tada moraju na svaki nain nastojati da izbjegnu mrnju onih stalea koji su najmoniji stoga su car evi radije pristali uz vojsku nego uz naro d Car Marko poivio je i umro u najveoj asti jer je na prijestolje doao pravom nasljedstva, a to nije morao zahvaliti niti vojsci niti naro du; cijeli ivot dr ao je i jedne i druge na uzdi, te ga nikada nisu niti mrzili niti prezirali

Car Pertinaks je bio izabran protiv volje vojske, koj a nije mogla po dnijeti ivot koji joj je Per tinaks htio naturiti; navukavi mrnju na sebe i doadavi prezir br zo je propao ve u poetku svoje vladavine

09. Kako vladar navlai na se be mrnju tj. kakvim djelima? y Mach. napominje da vladar navlai na sebe mrnju kako dobrim tako i loim djelima:  ako vladar eli zadrati vlast, esto je prisiljen da ne bude dobar, jer ako je pokvar en onaj sloj (vojska, naro d ili plemstvo) za kojeg vladar smatra da je prijeko potr eban za vladanje, vladar u ne preostaje nita dr ugoi nego da se povede za njegovom narav i i da ga zadovolji    Mach. tu navodi dva primjera: Aleksandra i Severa Aleskandar je ostao zapamen kao dobar vladar, ali ipak su ga ljudi smatrali mekucem, pa su g a zato i prezirali to je dovelo do toga da se protiv njega urotila vojska i smaknula ga Sever je bio neobino okrutan i grabeljiv u svojoj vladavini, ali da bi zadobio vojnike, nije se libio nanjeti narodu niti jedne nepravde; stoga je zadrao vojsku uza sebe, premda je ugnjetavao naro d, i tako uvijek sretno vladao 10. Kako je u Mach. vrijeme, komu treba vie ugaati, narodu ili vojnicima? y to to je prije tr ebalo udovoljavati vie vojnicima nego podanicima bila je posljedica moi vojske nad naro dom   no danas je svim vladarima, izuzev turskom i egipatkskom sultanu, mnogo potr ebnije da zadovolje naro d a ne vojnike, jer je narod jai od njih drava egipatskog sultana sva je u r ukama vojske, pa je i on prisiljen da ne vodi rauna o narodu, kako bi zadrao prijateljstvo vojske XX. JESU LI TVRAVE I OSTALO TO VLADARI OBINO PODIU KORISNE ILI TETNE 01. to su inili vladari kako bi zadrali vlast? y kako bi zadrali vlast vladari su: 1. razoruavali podanike 2. podijelili osvojene zemlje 3. podravali neprijateljstva protiv sebe samih 4. nastojali su pridobiti za sebe one koji su im u poetku njihove vladavine bili sumnjivi 5. neki su podizali tvrave, drugi ih unitavali i razarali 02. Koje 4 dileme su je iznio Mach. u ovom poglavlju, a koje su karakteristine za nove vladare tj. za odravanje vlasti na osvojenim teritorijima? y Mach. u ovom poglavlju iznosi 4 dileme koje su karakteristine za nove vladar e tj. za odravanje vlasti na osvojenim teritorijima: 1. prvo je pitanje za vladara, je li bolje razoruati stanovnitvo osvojene drave ili ne zavladati ili u one koji su ostali vjer ni svome legitimnom vladaru i pruili otpor 3. tree je pitanje, je li bolje za vladara jedinstvo ili animozitet meu podanicima 4. etvrto pitanje je, je li bolje za vladara poticati stranaku bor bu pro tiv samoga sebe, ili se u svakom sluaju mora oslanjati na one privrene y u o dgovoru na prvo pitanje, Mach. navodi kako vladar, u novosteenoj dr avi, mora naor uati podanike da izbjegne mogui oslonac na plaeniku vojsku i da potakne svijest graana o obr ani svoje dr ave  y ali kada je rije o osvajanju nove drave i njjezinom pripojenju staroj, tada je potrebno podanike te drave razoruati, s iznimkom onog dijela stanovnitva, koji se stavio na stranu vladara u odgovor u na dr ugo pitanje, Mach. navo di da oni koji su se vladar u pridr uili iz svojih sebinih inter esa nee biti zadovoljeni, jer je princip njihova zadovoljavanja vladavina bezakonja, tj. vladavina njihovog osobnog ili grupnog interesa, stoga vladar mora zazirati od motiva onih koji su mu pomogli 2. drugo je pitanje, moe li vladar nove drave, imati povjer enj a u nove podanike, koji su mu pomogli

 y y

lake je vladaru stei prijateljstvo onih ljudi, koji su prije bili zadovoljni prijanjom dravom

u odgovor u na tree pitanje, Mach napominje da nesuglasice nisu nikada nikome pomogle, te stog a poticanje nesuglasica od strane vladara, vodi ka sigurnoj propasti u odgovoru na etvrto pitanje, Mach. dosee vrhunac svoje dijalektike paradoksa: sobzirom na to da se vladari proslavljaju svaladavajui tekoe i zapr eke, vladar mora, ako ima prilike, lukavou izazvati neprijateljstvo, da bi onda kada ga ugui, njegova mo bljesnula jo jae   to je nain, kako da Mach. vladar dosegne gloriu povijesnu slavu ovakva dijalektika, samo je moder na verzija star e latinske maksime: spas korz neprijatelje

03. Zato su vladari navili graditi tvrave? y radi to sigur nije uprave dr avom, vladari su navikli graditi tvrave, kao konice protiv onih ljudi koji su namjeravali rotiti se protiv njih 04. Prema Mach. koja je najbolja tvrava? y za Mach. najbolja tvrava je onda ako te naro d ne mrzi, no ako te narod m r zi, tada vladara niti jedna tvrava nee spasiti   uz to kada se naro d latio oruija protiv vladara, uvijek e se nai i stranac da mu pr ui pomo o tome najbolje govori suvr emeni primjeri: Caterini Sforza tvrave su jednom pomogle, kada se spasila bjegom nakon pogibije mua, ali drugi puta kada ju je napao Cesar e Borega, i kada su se njezini podanici udruili sa napadaem, slabo su joj pomogle  zakljuak je jasan: po nju bi bilo mnogo bolje da ju narod nije mr zio, nego to je imala tvrave

05. Koje pravilo naposljetku Mach. donosi? y naposljetku Mach. donosi ope pravilo: pohvaliti e svakoga tko bude gradio tvrave, ali i onoga tko ne bude gradio; meutim pokuditi u svakoga, koji uzdajui se u tvrave, ne bude dovljno rauna vo dio o tome da ga naro d mrzi XXI. TO VALJA RADITI VLADAR PA DA STEKNE UGLED 01. to najvie podie vladarov ugled? y vladarov ugled najvie podiu znameniti pothvati i junaka dijela 02. Tko je Mach. posluio kao najpogodnija povijesna linoost? y kao najpogodnija povijesna linost Mach. je posluio Ferdinand Aragonski, poznatiji kao Ferdina nd Katoliki 03. Kojih 5 osobina stvaraju vladaro v ugled? y 5 osobina stvaraju vladarov ugled: 1. znameniti pothvati i junaka dijela 2. vladar mora pruiti dokaze o svojoj izvanr ednoj sposobnosti u unutarnjoj upravi 3. vladar mora nastojati da stvori o sebi glas kao ovjeka velika i izvanr edna uma 4. vladar je cjenjen kada iskazuje pravo prijateljstvo i pravo neprijateljstvo 5. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanr ednih sposobnosti i astiti ljude vrsne u umijeu 04. U kojem sluaju Mach. navodi Ferdinanda Katolikog kao negativni primjer? y Mach. navodi Ferdinanda Katolikog kao negativni primjer zbog njegove zloupotr ebe vjer e u politike svrhe    Ferdinand je u svome ekspanzivnom pohodu, koristio se vjerom i poe o protjerivati idove i Maur e, iz svojeg kraljevstva da bi se obraunao sa njima sluio se Svetom inkvizicijom, koja je 1492 . godine istjerala idove iz panjolske Mach. kvalificira taj dogaaj kao onaj kojeg nema tunijeg i nevienijeg

05. to vladar mora dokazati? y vladar mora dokazati svoje sposobnosti, te nastojati da svojim dijelima stvori glas o sebi kao ovjeku velika i izvanr edna uma 06. Po emu je jo cijenjen vladar? y vladar je cijenjen po tomu kada iskazuje pravo pr ijateljstvo i pravo neprijateljstvo, tj. kada se bez ikakvog obzira oituje u prilog ovome, a protiv onoga   Mach. smatra kako vladar ne moe biti neutralan te uvijek mora pristati na jednu stranu kad se vladar o dluno oituje za jednu stranu, pobjedi li onaj uz kojeg se vezao, obvezao si ga na ljubav pr ema njemu (vladaru) 07. Sa kime se vladar ne smije udruivati? y vladar se ne smije udr uivati sa monijima od sebe, jer ako pobjedi u njegovoj si ruci   vladar se mora uvati toga da ostane nekome u milost i nemilost Mleii su se udruili sa Francuskom protiv vojvode Milanskog, iako su mogli izbjei tom dr utvu koje ih je dovelo do poraza 08. Kao ljubitelj ega se mora pokazati vladar? y vladar se mora pokazati kao ljubitelj izvanr ednih sposobnosti i astiti ljude vrsne u umijeima  mora zainter esirati graane da smireno prionu poslu, bila to trgovina, zemljoradnja...tako da se zemljoradnik ne mora ustruavati da obrauje svoje posjed iz straha da mu ga ne bi oteli, a trgovac da zapone kakav posao iz bojazni pr ed nametima 09. Kako vladar mora zabaviti puk? y vladar mora zabaviti puk u odr eeno doba godine, pomou sveanosti i igara 10. O emu mora voditi rauna vladar iji je grad/drava podjeljen na cehove i stalee? y vladar iji je grad/drava podjeljen na cehove i stal ee mora voditi rauna o tim slojevima te se sa njima sastajati odvojeno i pokazivati svoju ljubaznost i dareljivost XXII. O MINISTRIMA VLADAREVIM 01. Kakvu vanost pridaje Mach. izboru ministara vladar evih? y Mach. pridaje veliku vanost vladar evom izbor u ministara jer se na osnovu ministara donosi sud o umu nekog vladara   ako su oni sposobni i privreni, vladar e sloviti kao uman ovjek, jer je znao otkriti njihovu sposobnost ako ministri nisu takvi, o vladaru se moe stvoriti lo sud, jer mu je prva gr eka bio sam izbor

02. Koliko vrsta umova postoji? y umova ima tri vrste: 1. jedni shvaaju sami po sebi 2. drugi shvaaju ono to im netko pr edoi 3. trei ne shvaaju nita, niti sami niti tuom pomoi y y y y prvoj kategoriji odgovaraju orginalni, inovativni geniji drugoj kategoriji pripada kritina inteligencija, koja ima sposobnos prosuivanja trea kategorija inteligencije ne neupotr ebljiva za politiku konstituciju drave kombinacija prve i druge kategorije je nabolja za funkcioniranje monarhije  iz ovog proizlazi da je umjee voenja dr ave za Mach. najvea vjetina ljudskog uma i njome se mogu baviti samo oni koji raspolau takvim sposobnostima 03. Koji drugi zahtjev Mach. postavlja vladaru, pri odabiru min istara?

drugi zahtjev, koji Mach. postavlja pred Vladara, pri njegovom izbor u ministara jest lojalnost i adekvatno nagraivanje   lojalnost je osobina koju ministar mora pokazivati prema vladar u: tko upravlja neijom dravom, ne smije nikada misliti na sebe, nego na vladara adekvatna nagrada, mora odvratiti ministra da ostvari svoj inter es negdje dr ugdje, tj. od iskuenja da popusti korupciji

04. to zakljuuje Mach. o intreresima vladara i ministara? y inter esi vladar i ministara jesu istovjetni, i oni su upueni jedni na dr uge, svaki sa svojim obavezama  nije li tako, svriti e se loe i po jednog i po drugog, zakljuuje Mach.

XXIII. KAKO SE VALJA KLONITI LASKAVACA 01. Koji je najbolji nain da se vladar obarni od laskanja ljudi? y najbolji nain da se vladar obrani od laskanja ljudi jest tako da u dravi postavlja samo razumne ljude i jedino njima doputa da mu govore istinu, ali samo o onim stvarima o kojima ih se pita  meutim, razborit vladar ih mora pitati o svaemu, a onda sasluati njihovo miljenje i naposljetku odluivati sam po svome sudu 02. Kojeg pravila se vladar mora pridravati kada se radi o savjetovanju? y kada se radi o savjetovanju, vladar se mora dr ati nekih pravila, koje spadaju u tehniku politike odluke: Vladar mora obeshrabriti u svakome volju da ga neupitan u neemu savjetuje    u protivnome vladar e zavr iti kao Maksimilijan Habsburki, koji to jednog dana sagradi, drugog razgradi vladar, koji sam po sebi nije mudar, ne moe biti dobro savjetovan, ak i ako se pukim sluajem prepusti jednom jedinom ovjeku da ga u svemu vodi, a taj ovjek je neobino razborit u tom sluaju, taj bi mu ovjek uskoro pr eoteo dr avu

03. Prema Mach. koju vrlinu mora posjedovati vladar unato svojim ministrima i savjetnicima? y Mach. smatra, kako vladar, unato postojanju svojih ministara i savjetnika, mora posjedovati nunu vrlinu a to je vladarska razboritost  dobri savjeti, od koga go d potekli, moraju biti posljedica vladar eve razobritosti, a ne da razboritost vladara bude posljedica dobrih savjeta XXIV. S KOJIH RAZLOGA TALIJANSKI VLADARI IZGUBIE SVOJE DRAVE Federico Argona kojeg je zbacio sa y ovo pitanje Mach. je razmatrao na primjer u kralja Napuljskog ( prijestolja Ferdinand Ka toliki) i vojvode milanskog (Ludo vico il Moro)   njihova zajednika slabost bila je vojska imali su narod protiv sebe, a ako je naro d bio uz njih, tada se nisu znali osigurati od velikaa

02. Koje vladare Mach. napada? y Mach. napada one vladar e koji su mnogo godina vladali u svojim dravama, a poslje ih izgubili te za to optuuju sudbinu umjesto svoju nesposobnost   jer takvi nisu razmiljali u mirnodobskim vr emenima, da se vr emena mogu izmjeniti ( opa je mana ljudi da za mirna mora ne raunaju s nevr emenom) a kada su izbile neprilike, mislili su samo na to kako da pobjegnu, a ne kako da se brane, nadajui se da e ih naro d, kada mu dojadi bahatost protivnika, ponovo pozvati XXV. KOLIK JE UTJECAJ SUDBINE NA LJUDSKA DIJELA I KAKO SE SUDBINI MOEMO ODUPRIJETI 01. Mach. ne zaoblizai vjenu temu filozofa o utjecaju sudbine na ljudsko djelovanje? y Mach. istie kako mu je dobro poznato, da su mnogi pisci imali miljenje, kako sudbina i Bog, na taj nain upravljaju svijetom, da ljudi svojom razboritou ne mogu nita promjeniti

iz toga su ljudi mogli izvui zakljuak, kako nema svrhe tr uditi se u ivotu, nego je najbolje prepustiti se sudbini

02. Kakav je Mach. stav prema takvom razmiljanju da sudbina upravlja ivotom? y Mach. smatra da sudbina upravlja polovicom naih dijela, ali da onu drugu polovicu pr eputa nama    Mach. se slui metaforom o sudbini kao rijeci, koja valja sve pr ed sobom, a sprijeiti njezin tijek mogue je samo ako se u mirnim vremenima pripreme brane i nasipi slino je i sa vladarom, koji se posve oslanja na sr eu i propad a kad se ona okr ene, kao to se to dogodilo talijanskim vladarima promotri li se Italija, vidjet emo kako je ona poput ravnice, bez nasipa i ikakve brane; da je ona poput Njemake, panjolske i Francuske bila branjena dolinom vojskom, tada se nebi dogod il e promjene koje su se zbile 03. Koju vrlinu mora pokazati vladar? y vladar mora pokazati vrlinu muevnosti, a ne preputati se usudu, dakle brane mora pojaati   jer ako se vladar oslanja samo na fotunu, ona mu svaki as moe okrenuti lea, a vladar tada propada srea je varljiva a usud pogibeljan ako mu se ne supr otstavi odluna muevnost

04. Primjer kojeg vladar navodi Mach.? y Mach. Pape Julija II. koji je u svemu postupao naprasito, a vrijeme i prilike su ile na ruku tom njegovom nainu valadanja, da je sretno prolazio   papa je kr enuo u pothvat protiv Bologne njegov potez zbunio je i zaustavio panjolsku i Mleie; panjolsku od straha a Mleie zbog panjolske elje da osvoje cijelo kraljevstvo napuljsko, dok je s druge strane privukao kralja francuskog  tako je Julije svojim naprasitim potezom uspio postii ono to ne bi nikada izveo niti jedan papa, ma koliko bio mudar 05. Kome se priklanja Mach. u odnosu naprasitost-obzirnost? y Mach. smatra da je bolje biti naprasit nego obziran, jer je sr ea ena, pa je mora tui i krotiti, a ona se pokorava prije naprasitima nego obzir nima XXVI. POZIV DA SE ITALIJA DIGNE NA NOGE I OSLOBODI BARBARSKOG JARMA 01. to zagovara Mach? y Mach zagovara pojavu novog vladara u Italiji, koji bi radio za dobrobit cijelog puanstva  Italija isekuje tko e je izbaviti iz grabea, bezakonja i nasilja barbarskog

02. U koga Mach. polae sve nade? y Mach. polae sve nade u:presvijetlu kuu Vau, da se uz pomo Boga i Crkve, kojom ona sada upravlja (Govanni de Medici, papa imenom Lav XX, stric je Lor enza komu je posveen Vladar) stavi na elo njezina spasenja  to ne bi trebalo biti teko ako se povedete za ivotima i djelima spomenutih ljudi

03. Na to Mach. nagovara izbavitelja? y Mach., kao savjetnik i tehnolog vlasti, nagovara izbavitelja, da se osloni na opise iz Vladara, te da povede pravedan rat i lati se svetog oruija kad dr uge nade nema y jer rat je pravedan kada je nuan, a oruije sveto, kada nema druge nade nego u njemu

04. Gdje Mach. vidi spasenje Italije? y spasenje italije Mach. vidi u pojavi novog vladara  on se mora oslanj ati na vlastitu vojsku i osloboditi talijanske pokrajine

05. U kojoj reenici se vidi Mach. politiki osjeaji? y Svakome smrdi ova ar barska vladavina. Neka pr ejasna kua Vaa, prione za ovo dijelo, s onim duhom i onim nadama sa kojima se ulazi u pravedne ratove, tako da se po d vaim stijegom i ova domovina oplemeni