You are on page 1of 120

Osnovna kola 10. OKTOBAR-Horgo/Male Pijace OKTBER 10.

ltalnos Iskola-Horgos/Kispiac
Karasova 14 Krsz utca 14. Tel/fax: +381 24 792-023, 793-510, 793-511 e-mail: hosko@stcable.net PIB: 100789044, Mat. br.:08025398 Del. br.: 02-586 Datum: 01.09.2012.

GODINJI PROGRAM RADA KOLE ZA KOLSKU 2012/2013. GODINU

HORGO, septembra 2012.

ELABORAT PRODUENOG BORAVKA SA PLANOM I PROGRAMOM RADA VASPITAA ................................................................................................. ..94....................2 I. POLAZNE OSNOVE PROGRAMIRANJA ...................................................................3 II. USLOVI RADA KOLE ....................................................................................................4 .........................................................................................................................................4 Prostorni i materijalno tehniki uslovi................................................................................4 Kadrovski uslovi.....................................................................................................................6 UENICI ...................................................................................................................................8 III. ORGANIZACIJA RADA KOLE.................................................................................10 A. Opta organizacija ........................................................................................................10 B. Ritam rada ....................................................................................................................10 .............................................................................................................................................10 C. Kalendar kole..................................................................................................................11 Organizacija obrazovno vaspitnog rada............................................................................12 PROGRAMI I PLANOVI VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI..............................................22 PROGRAM RADA DEJEG SAVEZA..................................................................................23 PREDLOG AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA DRUTVENU, KULTURNU I PROIZVODNU DELATNOST DEIJEG SAVEZA ZA KOLSKU 2012/2013. GODINU.........................24 PROGRAM RADA KOMISIJE PODMLATKA CRVENOG KRSTA I BORBE PROTIV BOLESTI ZAVISNOSTI..........................................................................................................26 PROFESIONALNA ORIJENTACIJA UENIKA ..............................................................27 KOREKTIVNO- PEDAGOKI RAD....................................................................................29 IV. PROGRAMI I PLANOVI STRUNIH ORGANA I STRUNIH SARADNIKA ..........42 ................................................................................................................................47 PLAN PRIORITETNOG VASPITNOG ZADATAKA ZA VASPITANJE ZA HUMANE ODNOSE MEU POLOVIMA I LJUDIMA ..........................................................................50 V. PLAN I PROGRAM RADA RUKOVOENJA I UPRAVLJANJA.................................51 Direktor.................................................................................................................................51 Pomonik direktora...............................................................................................................53 kolski odbor.......................................................................................................................54 Savet roditelja kole..............................................................................................................55 PLANOVI I PROGRAMI RADA .........................................................................................57 ................................................................................................................................63 ................................................................................................................................................76 PLAN I PROGRAM RADA ODELJENSKOG STAREINE SPECIJALNOG ODELJENJA ...................................................................................................................................................86 PLAN I PROGRAM RADA ODELJENSKE ZAJEDNICE SPECIJALNOG ODELJENJA.............................................................................................................................87 ELABORAT PRODUENOG BORAVKA SA PLANOM I PROGRAMOM RADA VASPITAA ................................................................................................. ..9 4 AKCIONI PLAN ZA INKLUZIJU U O.. 10. OKTOBAR .......................................... ...97 AKCIONI PLAN ZA REAVANJE PROBLEMA ROMSKIH UENIKA ............... ..102 PROGRAM ZATITE UENIKA OD ZLOSTAVLJANJA I ZANEMARIVANJA .... ..118 RAZVOJNI TIM KOLE ................................................................................................. 126 RASPORED KORIENA GODINJIH ODMORA ...................................................... 126 SPISAK ZAPOSLENIH KOJI IMAJU OBAVEZU POLAGANJA ZA LICENCU ..........127 2

PRAVILNIK O KALENDARU ZA KOLSKU 2012/2013. GODINU .............................128

I. POLAZNE OSNOVE PROGRAMIRANJA


Osnovni podaci o koli 10.Oktobar-Horgo/Male Pijace Ime: Osnovna kola 10. Oktobar-vaspitno-obrazovna ustanova Horgo 24410, Karasova 14. Tel/fax: 024/ 792 023, tel: 793 510 Zvanina web stranica kole : www.10oktobarhorgos.net e mail : hosko@stcable.net Godinji operativni program obrazovno-vaspitnog rada temelji se na Zakonu o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja, Zakona o osnovnoj koli, Statuta kole, Razvojnom planu ustanove, Nastavnim planovima i programima odeljenskih vea kole i operativnim planovima nastavnika, Plana rada produenog boravka , Akcionog plana za inkluzivnu nastavu ,Akcionog plana za reavanje problema u pohaanju nastave romskih uenika i Izvetaja o radu kole za kolsku 2011/2012. godinu. Prvi ciklus obrazovno-vaspitnog rada odvijae se po po Programu za I ,II, III i IV razred obaveznog obrazovanja koji je u skladu sa Osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u osnovnoj koli. Od V do VIII razreda radie se po Planu i programu za vie razrede. U kolskoj 2012/2013. godini kola e svoju drutvenu funkciju zasnivati na ostvarivanju dobrih veza i saradnje sa roditeljima i lokalnom samoupravom, Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje , Ministarstvom Prosvete i nauke , svim organizacijama i pojedincima, koje su na bilo koji nain sarauju sa ustanovom i vezane su za nju. Cilj osnovnog obrazovanja i vaspitanja je sticanje opteg obrazovanja i vaspitanja, srazmerno u svakoj uzrasnoj grupi, razvoj umea, sposobnosti i vetina, skladan razvoj linosti , priprema za rad i drutveni ivot, ivotni poziv, budue zanimanje, za dalje opte i struno obrazovanje i vaspitanje. Uspenom realizacijom godinjeg programa rada kole doprinee se osposobljavanju uenika za primenu steenih znanja i umenja, osposobljavanje za ivot, rad i dalje samoobrazovanje, samostalnosti i zainteresovanosti za nova znanja, razvijanju potrebe za kulturom i ouvanjem kulturnog naslea, nacionalnih i multikulturalnih naslea, sticanju osnovnog saznanja o moralu, etici i ekologiji. Pored ovoga primenjivae se principi inkluzivnog obrazovanja nastave za sve uenike kole U kolskoj 2012/2013. godini u skladu sa Razvojnim planom kole, predvieni su sledei radovi investicionog opremanja i radova: Potrebni i planirani radovi i opremanje tokom kolske godine - zamena prozora u zgradi u Maloj Pijaci - tokom leta 2013. (u zavisnosti od odobrenih sredstava) - kreenje uionica u Horgou jula i avgusta 2013. - postavljanje tribina oko sportskog terena u Malim Pijacama-tokom jula 2013. - farbanje i popravka drvenarije (vrata) u zgradama u Horgou i Maloj Pijaci ( 15 komada), tokom leta 2013. god. -betoniranje ili asfaltiranje u dvoritu 100 m2 (Horgo)-tokom godine -kupovina ili nabavka 20 ormara za uionice-tokom godine, Horgo i M.Pijace -kupovina 1 grafoskopa, 2 CD plejera, 2 televizora, 1 komada laserskog tampaa i fotokopir maine -kupovina jednog friidera za kuhinju u Malim Pijacama 3

-nabavka 2 interaktivne table za obe zgrade po jedna -nabavka 2 interaktivne table - opremanje strunih uionica za likovno obrazovanje i sale fizikog vaspitanja rekvizitimatokom godine - kupovina 15 uenikih stolova-tokom 2013. - poumljavanje oko sportskog terena u Malim Pijacama-jesen 2012. -izgradnja uionice u prirodi u dvoritu kole u Horgou, tokom jeseni i prolea 2013. -izrada mini-pozornice za priredbe na otvorenom , jesen 2012.

II. USLOVI RADA KOLE Prostorni i materijalno tehniki uslovi


Nastava e se ove godine izvoditi na teritoriji dve mesne zajednice i to: -u matinoj koli u Horgou, i u izdvojenim odeljenjima u Malim Pijacama . Radovi i oprema za redovno odvijanje nastave : -Preko leta okreeni su neke prostorije u Horgou i Malim Pijacama .Zamenjen je krovni omota na novom delu zgrade u Horgou . -Instalacija u novom delu zgrade obnovljena kao i postavljeni novi vodovi i internet u novom info-kabinetu na spratu u Horgou. -U okviru projekta inkluzivnog obrazovanja , Ministarstva prosvete i nauke i EU dobili smo opremu vrednu 300. 000 dinara (Fotokopir maina , lap top i projektor sa platnom ) -Na konkursu Ministarstva Omladine i Sporta dobili smo lopte vredne 10 000 dinara. -Od maja 2011. godine optina finansira uvarsku, bezbednosnu slubu u dvoritu i okolini kole koja e funkcionisati i ove kolske godine . Potrebno je jo dosta sredtava uloiti u opremanje, kako bi obe zgrade nae kole odgovarale standardima savremene kole XXI. veka. Dvorita i okolina obe kole su oiene i sreene za poetak nastave. Opremljenost kola u Horgou i Maloj Pijaci je dosta slaba, kabineti su neopremljeni, oprema zastarela, tako da i dalje treba punom snagom raspoloivih resursa raditi na poboljanju kvaliteta istih. kola je konkurisala za 6 projekata opremanja i popravke zgrade kod Pokrajinskog sekretarijata , Ministarstva Prosvete i Optine. PROSTORNI I MATERIJALNI USLOVI a) kolski prostor veliina, povrina Namena prostora Matina kola Ist. Odeljenje Svega ____________________________________________________ SV. M PO U.M SV.M PO U.M 3,7m2 2,3 m2 1,4 m 2 10,13m2 4 962 m2 4,95 m2 3313 m2 2368 m2 13,30 m2 3879 m2 800 m 2 4.59m2 945 m 2 3034 m2 17,00 m2 9674 m2

Povrina kolske zgrade 2431 m2 Povrina dvorita 1511 m2 Povrina sportskog terena 945 m2 Zelene povrine 6640 m2

b.) kolska zgrada-prostorije Namena prostora Broj prostora Ukupna vel.prostora _______________________________________________ mat.zgr. ist.od. mat.zgr. ist.od. 11 5 485 m2 251 m2 8 1 438 m2 35 m2 1 1 77 m2 63 m2 1 1 246 m2 174 m2 1 1 36 m2 14 m2 90 m2 90 m2 125 m2 114 m2 20 m2 2 m2 b) Najvanija nastavna sredstva Naziv nastavnog sredstva Grafoskop Dijaprojektor Episkop Radiokasetofon CD plajera TV prijemnik Raunari u nastavi Lap top Projektori tampai Fotokopir maina Muzi.inst.pianinoSintizajzer Razredna nastava I IV 1 2 2 3 1 2 20 1 1 1 1 1 1 Predmetna nastava V VIII 2 2 2 2 2 2 48 2 2 2 1 1 1 Ukupno 3 4 4 5 3 4 68 3 3 3 2 1 1 164 m2 15 m2 20 m2 25 m2 185m2

Uionice opte namene Specijalozovanje uionice kolske radionice Sala za fiziko vaspitanje Biblioteka i itaonica Prostorija za opte namene potr. i drutv.ivot kola 1 1 Vienamenske prostorije 1 1 kolska kuhinja i trpez. 1 1 Uprava kole 6 1 Struni saradnici 1 Ostali prostor (kotlarnica,magacin ,hodnik, arhiva ....)

Pored ovoga kola poseduje po jedan muziki razglas za obe zgrade, ukupno 2 komada razglasa sa mikrofonima.

d) Plan nabavke nastavnih sredstava i opreme 5

nastavno sredstvo DVD plejer obrazovni CD diskovi Raunar+lap top Platno za projekciju Projektor razne lopte Mikrofoni s kablovima

didaktiki materijal 4 40 1 1 1 25 2

koliina 4 40 1 1 1 25 2

vreme nabavke tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine

U akoj biblioteci ima ukupno 8452 knjiga. kola je pretplaena na ake listove: Prvai, Kpes Ifjsg,Crveni Krst , i drugo. kola je pretplaena na Prosvetni pregled , Pravni instruktor , Pedagoka stvarnost , Magyar Sz ,Ekoloki asopis i drugo.

Kadrovski uslovi
a) Nastavnici razredne nastave Vrsta radnog odnosa Stalni Odreeno vreme Svega step.str.spreme IV V VI 10 1 11 Priprav. Sa nepol.str.isp. VII 7 3 10 2 4 6

b) Nastavnici predmetne nastave ________________________________________________________________________ Vrsta radnog odn. IV step. VI st. VII st. sa pun. VII st.sa nepun. Svega Stalni 2 18 8 28 Odreeno vreme 3 4 6 13 Svega 5 22 14 41 Nastavno osoblje ukupno -62 C ) Nestruno zastupljeni predmeti su : Engleski jezik (2,71 % norme) Likovna kultura (0,50 %) Muzika kultura (1,00 %) Matematika (1,11 %) Defektolog (5 celih normi ) Srpski jezik kao nematernji ( 3,00 % norme) Pedagog (1 cela norm Odreeni (stalno zaposleni ) nastavnici koji rade sa nepunom normom su : 1.Koso Kristina , maarski jezik -50 % norme 6

2. arkanj Joef , profesor razr. nastave-50% norme 3.Rehrig Arpad , nastavnik fizikog-30% norme 4. Salai Edit , nemaki jezik- 10 % norme (* dopuna norme u drugoj ustanovi) 5. Konc Ilona , hemija-10 % norme 6.Galac olt , geografija-10 % norme d) U koli imamo zaposlene putnike iz drugih naselja i to : Na relaciji Kanjia Horgo 8 Na relaciji Kanjia Male Pijace 1 Na relaciji Subotica Horgo 5 Na relaciji Horgo Male Pijace 12 Na relaciji Novi Kneevac Horgo 1 Na relaciji Hajdukovo Male Pijace 1 Na relaciji Pali Horgo 1 Na relaciji Hajdukovo Horgo 1 Na relaciji Radanovac Horgo 1 Na relaciji Subotica Male Pijace 1 Na relaciji Kikinda Horgo 1 Na relaciji Martono - Horgo 1 Na relaciji Baki Vinogradi Male Pijace 2 Na relaciji Pali - Male Pijace 1 Ukupno: 37 radnika putnika e) Ostali pedagoki radnici Izvrioci Direktor Pomonik direktora Psiholog Pedagog Bibliotekar Mediotekar Pedagoki asistent Svega Stepen str.spr. VII VII VII VII VI VI IV 7 Zvanje-profil
prof. razredne nastave Prof.tehn.obr. i informatike dipl. psiholog Prof..razredne nastave Nast.redne nastave Inenjer inform.

Radni sta 24 11 17 5 24 2 2

Vrsta rad. odnosa


neodreeno vreme neodreeno vreme neodreeno vreme odreeno vreme neodreeno vreme odreeno vreme

odreeno vreme

f) Administrativno i pomono- tehniki radnici 7

Izvrioci Sekretar Knjigovoa ef raunovodstva Administrativni radnik Reiser-blagajnik Domar Majstor Servirka istaice-10 izvrioca Ukupno

Stepen str.spr. VII VII IV IV IV III IV Osnovno i srednje nenastavno

Radni sta
4 18 33 4 6 28

Vrsta rad. odnosa


neodreeno vreme neodreeno vreme neodreeno vreme odreeno vreme neodreeno vreme neodreeno vreme neodreeno vreme neodreeno vreme

24 osoblje

17

Stalno zaposleni nastavnici : 43 Zaposlenih nastavnika na odreeno vreme : 17 Zaposleni na odreeno vreme : 20 Stalno zaposlenih ukupno :62 Ukupno zaposlenih u koli: 82

UENICI
Uenici kole rasporeeni su u 38 odeljenja, od kojih su 7odeljenja kombinovana i 31 ista odeljenja. > U Horgou pohaaju nastavu uenici od 1-8 razreda, rasporeeni u ukupno 28 odeljenja od toga 25istih odeljenja i 4kombinovana . > U Malim Pijacama u ukupno 10 odeljenja od toga 8 istih odeljenja ( za svaki razred po jedno odeljenje ) i 2 kombinovano odeljenje. Socijalno stanje uenika u Horgou je dosta slabo. kola ima 117 uenika romske narodnosti, gde roditelji uglavnom nemaju stalno zaposlenje , ive od socijalne pomoi ili se izdravaju sezonskim poslovima . Od ukupno 635 uenika , preko 200 uenika spada u kategoriju socijalno ugroenih. Roditelji su veinom zemljoradnici, ili su ostali bez posla.U velikom sluaju samo jedan roditelj radi. Mnogo ima uenika iz razvedenih brakova kola ima specijalno odeljenje za decu sa posebnim potrebama. Ova odeljenja su kombinovana i to : u Horgou : II- III sa 7 uenika - V-VI razred sa 11 uenika -VII i VIII-3 uenika u Malim Pijacama : - II-III-IVsa 5 uenika VI-VII -VIII sa 9 uenika. 8

Nastava se izvodi i na srpskom nastavnom jeziku u odeljenjima od I VIII razreda ( svaki razred po jedno odeljenje ,(osim petog razreda ) i kombinovanih odeljenja: 1-3. i 2-4. razreda). Ostala odeljenja pohaaju nastavu na maarskom nastavnom jeziku. kola ima ukupno 70 uenika putnika (Horgo M. Pijace)

a) Uenici i odeljenja

Broj uenika u redovnim odeljenjima u matinoj koli Horgo:


Jezik u.o. I Srpski 1 Maarski 50 R u.o. II 4 55 A u.o. III 6 55 Z R u.o. IV 5 50 E u.o. V 51 D u.o. VI 7 45 I u.o. VII 6 58 u.o. VIII 5 45 Svega Ukupno: u. Srps. i ma 34 408

443

Broj uenika u redovnim odeljenjima u koli u Malim Pijacama:


jezik u.o. I Maarski 16 R u.o. II 24 A u.o. III 21 Z u.o. IV 25 R u.o. V 25 E u.o. VI 14 D u.o. VII 17 I u.o. VIII 15 Svega Odeljenja u. redovnih 157 8

Odeljenja za decu sa posebnim potrebama ( za lake ometenu decu ) u Horgou:


Jezik Maarski jenje II -III 7 (2+5 ) Odel Odeljenje V - VI 11 (7+4) Odeljenje VII-VIII 3 (2+1) Svega 3 odeljenja 21 uenika

Specijalna odeljenja za lake ometenu decu u Malim Pijacama:


9

jezik Maarski

R A Z R II- III -IV 5 ( 2+1+2)

E D I VI VII VIII 9 ( 4+1+4 )

Svega 2 odeljenja 14 uenika

Ukupno uenika Horgo i Male Pijace sva odeljenja:


Svega uenika I 67 II 87 III 88 IV 82 V 83 VI 74 VII 84 VIII 70 Ukupno uenika 635

Nii razredi : 337 Vii razredi: 297 Napomena : Nastavu pohaa ukupno uenika romske narodnosti koji prate nastavu na maarskom jeziku . Broj uenika u matinoj koli u Horgou: 464 Istureno odeljenje Male Pijace : 171 Ukupno uenika za celu kolu : 635

III. ORGANIZACIJA RADA KOLE A. Opta organizacija


Delatnost kole je osnovno obrazovanje i vaspitanje propisano nastavnim planom i programom. U matinoj koli u Horgou radi 28 odeljenja, od toga 25 istih odeljenja i 4 kombinovana, a u Malim Pijacama 10 odeljenja, od toga 8 istih odeljenja i 2 kombinovano. Ukupno u koli radi 38 odeljenja i 1 odeljenje produenog boravka .

B. Ritam rada
Obrazovno vaspitni rad se izvodi u dve smene. I smena od 6,45 do 12,40 asova Od 0. do 6. asa. II smena od 12,05 do 18,50 asova. Od 0. do 7. asa Rasporeenost uenika i odeljenja po smenama : Horgo matina kola : u prvoj smeni : 247 uenika: 1,2,3,4 odeljenja ( 1/,2,3,4; 1,3/1; 2/,2,3; 2,4/1; 3/2,3; 4/2,3,4,5; 3,4/7 spec.5,6,7/7spec) u drugoj smeni : 217 uenika: 5,6,7,8 odeljenja ( 5/1,2,3 ; 6/1,2,3,4 ; 7/,1,2,3,4 ; 8/1,2,3,4 ; . ) Male Pijace istureno odeljenje : 10

u prvoj smeni : 91 uenika : 1,2,3,4. odeljenja ( 1/10, 2/10, 3/10, 4/10, 1,3,4/7-10spec. ) u drugoj smeni : 80 uenika : 5,6,7,8. odeljenja ( 5/10, 6/10, 7/10, 8/10, 5,6/7-10spec. ) Ritam promene smena je kvartalno. Godina je podeljena na 4 kvartala.

C. Kalendar kole
Vaei za 2012/013.kolsku godinu na teritoriji AP Vojvodine. Prvo polugodite kolske 2012/2013godine poinje u ponedeljak 3.septembra 2012.godine, a zavrava u petak, 21.decembra 2012.godine. U prvom polugoditu ima 81 nastavni dan. Drugo polugodite poinje u utorak, 15.januara i zavrava se u sredu, 12.juna 2013. godine, a za uenike VIII razreda u petak, 30maja 2013. godine. U drugom polugoditu ima 99 nastavnih dana. Za uenike od 1.-7. razreda obrazovno-vaspitni rad se ostvaruje u 36 petodnevnih nastvnih nedelja, odnosno 180 nastavnih dana. Za uenike 8. razreda obrazovno-vaspitni rad se ostvaruje u 34 petodnevne nastavne nedelje, odnosno 170 nastavnih dana. kolska godina podeljena je na 4 kvartala : I kvartal broji 40 nastavna dana ; II kvartal 38 nastavni dan,III kvartal 53 nastavnih dana ; IV kvartal broji 49 nastavnih dana. Uenici VIII razreda u etvrtom kvartalu imaju 39 nastavnih dana . U toku kolske godine uenici imaju jesenji, zimski, proleni i letnji raspust. Jesenji raspust poinje u etvrtak 1. novembra zavrava se u nedelju, 4.novembra 2012.godine. Zimski raspust, u trajanju od tri nedelje, poinje u subotu 22 .decembra, a zavrava se u ponedeljak 14.janura 2013.godine. Proleni raspust, poinje 29. marta, u petak ,a zavrava se u ponedeljak 01. aprila. Letnji raspust poinje u etvrtak, 13.juna, a zavrava se u subotu, 31. avgusta 2013.godine. 17.11. 2012.( subota ) - nastava se izvodi prema rasporedu asova za petak 19.01. 2012.( subota) - nastava se izvodi prema rasporedu asova za petak 06.04.2013.( subota )- nastava se izvodi prema rasporedu asova za petak 15.09.2012-subota uee u aktivnostima organizovan od str. Lokalne zajednice 25.05.2013. - sportska subota 27.12.2012. godine podela akih knjiica na kraju prvog polugodita. Podela akih knjiica i svedoanstva na kraju godine 20.06.2013.godine Podela svedoanstva na kraju godine za uenike osmog razreda: 7.i 8.06.2013.godine. D. Kulturne i druge manifestacije Prijem uenika prvih razreda....................... .................... 11 3.septembar 2012.godine

(organizatori i realizatori uitelji i uenici 4. razreda) Berbanski dani ...........................................................................................29. i 30. septembra Dan kole -10.oktobar......... .................... Program svih uenika kole i sveani prijem. Deija nedelja ........................................................................................ Prva nedelja oktobra Sunana jesen ivota-(program uenika niih razreda)........................................Tokom oktobra Dan prosvetnih radnika ........................................................................ 9. nov. 2012. Susret deijih kolskih pozorita....................................................... 7. decembra 2012. Sveti Sava kolska slava ............................................................... 27.januar 2013. Dan dravnosti Srbije . .................................................................................15. februar 2013. (neradni dan ) Dan ena ................................................ ........ 08. mart 2013.u okviru odeljenskih zajednica) Dan sela Horgo ........................................................................................... 11. 03. 2013. Dan sela M. Pijace Oko 15. maja Dan maarske revolucije ....................................................................... 15. 03. 2013. Dan majki ...................................................................... Prva nedelja maja Ispraaj osmih razredaM.Pijace................................................................ 08.jun 2013.godine Ispraaj osmih razreda - Horgo................................................................ 09.jun 2013. godine Organizatori: razredne stareine 7. razreda Realizatori: uenici 7. i 8. razreda Komisija za kulturne delatnost i sveanosti i odeljenske stareine treba zajedno da organizuju manifestacije: Dan Luca, Farang Poklade, Dan vode, Dan zemlje itd. Planira se ve tradicionalna saradnja na polju kulturne , sportske i strune sardnje sa kolama u inostranstvu: Hasan Kiki- Gradaac (BiH) , Mindsent (Maarska ) i Reske (Maarska ) . lanovi komisije za kulturnu delatnost i sveanosti : 1. Vojni P. Jasmina-nastavnik srpskog kao nematernjeg jezika 2. Nikii Silvija-nastavnik razredne nastave 3.Koso Kristina-nastavnik maarskog jezika 4.Konc Ilona-nastavnik hemije 5.Ki I. Ana-nastavnik maarskog jezika 6.arkanj Dora-prof. razredne nastave 7.Pap Melinda-nastavnik maarskog jezika 8.Mora Klara-prof. razredne nastave ( odeljenje uenika sa smetnjama u razvoju) 9.Vere T. Anita-prof. razredne nastave 10. Nadrljanski Ivica mediotekar

Organizacija obrazovno vaspitnog rada

12

a)

Obavezne nastavne aktivnosti Nastavnici razredne nastave Nast. jezik Odeljenje 1,3/1 2,4/1 1/2 1/3 1/10 2/2 2/3 2/4 2/10 3/2 3/3 3/10 4/2 4/3 4/10 2-3/7 6-7/7 2-3-4/7-10 6-7-8/7-10 5-8/7 prod.borava k God. fond Nedeljni asova fond asova 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 720 720 720 720 720 720 720 720 720 720 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10 . 11 . 12 . 13 . 14 . 15 . 16 . 17 . 18 . 19 . 20 . 21 .

Nikii Silvia Mareta Jasmina Avramovi Etelka Kabok uana Balint Katalin Rekecki Andrea Danji Ildiko Ovar Edita Vere Turu Anita amu Angela Gazdag Emee arkanj Dora orba Bonjak Gonclik Etelka eke Melinda Farka Enike Berec Anastazia Sebenji Boglarka Mora Klara Szekere Timea Dani Tinde

srpski srpski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski

Nastavnici predmetne nastave ______________________________________________________________ Nast. predmet Nastavnik Odeljenje Ned.fond God. fond asova asova Srpski jezik Jasmina Vojni 6/1, 7/1, 8/1, 7/2, 7/3 18 648 Srpski kao nem. Radmila Grmaa 2/3, 5/2, 5/3, 6/2, 6/3, 6.4 17 612 Muranji Dragana 1-7/10 19 684 13

Tanik Ladislav

3/2, 3/3, 3/4, 4/3, 7/4 8/2, 8/3 Ivica Nadrljanski 1/2, 1/3, 2/2, 2/4, 4/2 bel Istvn 8/10

19 11 2

676 396 72

Maarski jezik

Nemaki jezik Engleski jezik

5/2, 5/3, 6/3, 7/4 6/2, 7/2, 7/3, 8/2, 8/3 6/4 5-8/10 5/2, 5/3, 6/2, 6/3, 7/2, 7/3 8/1, 8/2, 8/3 Salai Edit 5-8/10, 6/1, 6/4, 7/1, 7/4 Brcan Aleksandra 1/1, 2/1, 3/2, 3/3,3/4, 4/2, 6/2, 6/3, 6/4, 7/4 Na Elizabeta 1-8/10 Pakai anet 1/2, 1/3, 2/2, 2/3, 2/4, 4/3 Berenji Ako 5/2, 5/3, 6/1, 7/1, 7/2, 7/3 8/1, 8/2, 8/3

Ki Ivan Ana Bohata uana Koso Kristina Pap Melinda Bata Jano

18 17 4 17 18 16 20 16 12 18

632 604 144 604 636 708 720 572 432 636

Likovna kultura

arkanj Joef 5/2, 5/3, 6/4, 7/2, 7/3, 8/2 Oklopdija Aleksandar 5-8/10, 7/1, 8/1 eki Kukli Tijana 6/1, 6/2, 6/3, 7/4, 8/3 Muzika kultura Koso Kristina 5-8/10, 5/2, 5/3, 6/2, 6/3, 6/4, 7/2, 7/3, 7/4, 8/2, 8/3 Radmila Grmaa 6/1, 7/1, 8/1 Hemija Konc Ilona 7/1,2,3,10; 8/1,2,3,10 Fizika Biologija Dobo Laslo Bala Piri Dijana iai Zita Kalman Gizela

8 7 5 20 3 18

286 248 178 710 106 632 704 288 780 424 708 356 36 718 392 704 568 424 576 144 640 284 284 496

6-8/10, 6/1, 6/2, 7/1, 7/4, 8/1-3 20 6/3, 6/4, 7/2, 7/3 8 5-8/10, 5/2, 5/3, 6/3, 6/4, 7/1, 8/1-2 22 5/1 6/2,3; 7/3, 12 5-8/10, 5/3, 6/3, 7/2-4, 8/2, 8/3 6/1, 6/2, 6/4, 7/1, 8/1 5/2 5/2-3, 6/1-3, 7/1-3, 8/1-3 5-8/10, 6/4, 7/4 6/1, 6/3, 7/1, 8/1, 8/3 5-8/10 7/2, 7/3, 8/2 5/2, 5/3, 6/4, 7/4 6/2 5/2-3, 6/1-4, 7/4, 8/1, 8/3 7/1-3, 8/2 5-8/10 5-8/10, 6/1, 7/1, 8/3 14 20 10 1 20 11 20 16 12 16 4 18 8 8 14

Istorija

Pinter Iren ore Miloevi Galac Zsolt Geografija Ivkov M. Iren Galac olt Matematika uri uana Abel Itvan Bala Piri Dijana Neela N. Andrea Konc Ilona Tehniko i omoi Ilona informatiko ob. Gazdag aba Kavai Andor Fiziko vasp. Taboroi eze

abi Svoboda Ela Arpad Rerig Izborni sport Taboroi eze abi Svoboda Ela Rerig Arpad

5/2-3, 6/3, 7/2, 7/4, 8/2 6/2, 6/4, 7/3, 8/1 5-8/10, 6/1, 7/1 5/2-3, 6/3 7/2-4, 8/2-3 6/2, 6/4, 8/1

12 8 6 8 3

428 284 214 284 106

b) Izborni predmeti ___________________________________________________________________________ Izborni predmet nastavnik odeljenje Ned.fond God. fond Informatika Gazdag aba Kavai Andor Somoi Ilona Tot Marija Sel Joef Dejan Novakovi 5x1, 6x2, 7x2 5x1, 6x3, 7x3, 8x5 5x2 1/2-4, 2/2-4, 3/2-4 4/2-3, 5/2-4, 6/2-4 7/2-4, 8/2-3 1-8/10 1-4/1 kombinovano 6/1 7-8/1 kombinovano 5,6,7,8/10 5,6,7,8 5 12 2 180 424 72

Veronauka

25 10 3 1 2

896 358 108 36 72

Graansko vaspitanje Pap Melinda arkanj Joef

15

b) Dodatni obrazovno-vaspitni rad Nastavni predmet nastavnik Razred i broj uenika VI VII VIII asova

Nemaki jezik

Bata Jano 4 2 4 36 Salai Edit _______________________________________________________________________ Istorija Pinter Iren Miloevi ore 5 10 6 36

Geografija Ivkov M. Iren 8 4 36 ___________________________________________________________________________ Hemija Biologija Konc Ilona 6 6 36

iai Zita 6 3 4 36 Kalman Gizela 3 6 3 36 ___________________________________________________________________________ Maarski jezik Ki Ivan Ana 3 8 4 Bohata uana 2 8 36 Pap Melinda ___________________________________________________________________________ Engleski jezik Berenji Ako 4 2 Brcan Aleksandra Pakai anet ___________________________________________________________________________ Matematika uri uana 16 6 5 36

Bala Piri Dijana Abel Itvan Fizika Dobo Laslo

4 3

10 3 3

12 5 3

36 36

c)

Dopunska nastava

Dopunska nastava se planira po potrebi za uenike od 2. do 8. razreda tokom cele kolske godine. Svaki nastavnik je u obavezi najmanje 1 as nedeljno odrati za najslabije uenike. Tokom polugodinjeg raspusta najmanje 10 asova za uenike koji slabo savlauju gradivo.O tim asovima vodi se evidencija d) Pripremna nastava

Pripremna nastava se planira za uenike 8. razreda za polaganje prijemnog ispita za upis u srednju kolu. Nastava se planira u junu iz matematike i maternjeg jezika.Nastavu izvode predmetni nastavnici. e) Dodatna nastava-Svaki nastavnik predmetne nastave duan je da planira i ostvari nedeljno najmanje 1 as tj. Godinje 36 asova dodatnog rada /sekcije .Na tim asovima zainteresovani uenicima se prua dodatna saznanja o dotinoj oblasti i omoguuje proiravanje znanja o pojavama , zakonitostima , novinama i interesantnim podacima. f) Struni i ispiti za licencu 2012/2013.kolsku godinu Struno usavravanje se planira za nastavnike tokom cele godine. Za ispit za licencu kola ima prijavljene nastavnike i to: nastavnika matematike , nastavnika likovne kulture, nastavnika biologije, nastavnika tehnikog obrazovanja, nastavnika maarskog jezika i profesora razredne nastave.Ukupno 14 nastavnika : 1. arkanj Joef-prof. Razredne nastave-priavljen 2006. 2. uri uana-prof matematike-prijavljena 2006. 3. Balint Katalin-prof. Razredne nastave prijavljena 2007. 4. Vere Turu Anita-prof. Razredne nastave prijavljena 2007. 5. omoi Ilona nastavnik tehnikog i informatike -prijavljena 2007. 6. Gazdag aba nastavnik tehnikog i informatike prijavljen 2007. 7. Ana Danilovi-nastavnik srpskog jezika i knjievnosti prijavljena 2007. 8. Kalman Gizela nastavnik biologije prijavljena 2007. 9. abi Svoboda Ela nastavnik fizikog vaspitanja-prijavljena 2008. 10. Pletikosi arolta prof . razredne nastave prijavljena 2008. 11. Abel Itvan nastavnik matematike ove kolske godine se prijavljuje 12. Bohata uana nastavnik maarskog jezika i knjievnosti ove kolske godine se prijavljuje 13. Koso Kristina nastavnik maarskog jezika -ove kolske godine se prijavljuje 14. Bala Pri Dijana nastavnik fizike -prijavljena 2012. 17

PLAN STRUNIH USAVRAVANJA, SEMINARA I PREDAVANJA ZA KOLSKU 2012/2013 .GODINU


Na osnovu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Pravilnika o strunom usavravanju i sticanju licence nastavnika i vaspitaa , po Katalogu programa strunog usavraavanja zaposlenih u obrazovanju za kolsku 2012/2013. godinu izdatog od strane Zavoda za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja i Centra za profesionalni razvoj zaposlenih, pripremljen je plan strunih seminara u koli u Horgou i predavanja akreditovanih od strane Ministarstva prosvete :

Predloeni programi za2012/2013.Regionalnog centra za struno usavravanje iz Kanjie : . 88 1. 9 23 2. 9 34 8 Microsoft One Note
/
,

1 6

20

1 8

/ 16 /

3.

., ., ,
,

2 3, 8

65 4. 6

/ 1 6 16 /

, 5. 50 33 6. 7 7. 39 1

, ,

3 1, 4

, , 2 3 16

4 3, 6

16

18

8.
69 3

1 5, 6 8

10 9. 4

3 4, 5

16

1 38 0.

, ,

3 1, 6

20

, 1 87 , , 1. 0

/ 1 3, 6 16 / 3 1, 4 16

1 11 2. 0

1 50 3. 8

2 4,6 8

, 1 10 () , 4. 01 1 45 5. 0 1 27 6. 1

, ,

4 3

16

2 4,6

1 7, 8

19

, - , 1 54 , , 7. 6 M A 1 22 8. 2

/ 4 4, 6

, ,

/ 3 4, 7 8

/ 1 5 8

1 85 9. 1

2 0.

, , , , , , , ,

1 5,6 8

1 5,6 16

2 30 1. 3

4 3

2 39 2. 6

1 5,6 8

2 67 3. 3

Solid Edge CAD , 2 72 4. 7

/ 1 8 16

2 78 5. 3

1 6 8

, 2 83 6. 1 ,

1 4,6

20

, 1 4,6 8

2 91 7. 1

, , , , , , , ,

2 93 8. 4

1 6 8

1 1,6 8

2 97 9. 1

1 6,8 8

3 25 0. 4

-Ove kolske godine za organizovanje seminara zaduen je Centar za struno usavravanje u Kanjii koji e odrediti vreme i aktere kao i uesnike seminara. -Realizacija seminara planira se iz budeta lokalne samouprave, sredstava iz konkursa i linih doprinosa radnika. Komisija za struno usavravanje : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Nikii Goran , direktor predsednik komisije Sekere Valentin, pedagog kole Bala Piri Dijana ,nastvnik matematike Gazdag aba ,nastavnik tehnikog obrazovnja iai Zita,profesorica biologije Bohata uana, nastavnica maarskog jezika Avramovi Etelka , nastavnica razredne nastave Miloevi ore , nastavnik istorije 21

PROGRAMI I PLANOVI VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI


10 Slobodne aktivnosti uenika Vrsta slob.akt R A Z R E D N A N A S T A V A P R E D M E T N A Naziv slobodnih aktivnosti Plesna-dramska i muzika sekcija ili hor Struni rukovodioci Nikii Silvia eke Melinda Gazdag Emee Likovna i lutkarska sekcija Plesna sekcija Mareta Jasmina orba B. Marta Gonclik Etelka Kabok uana Avramovi Etelka Rekecki Andrea amu Angela Vere Turu Anita Danji Ildiko Pinter Iren uri Zsuzsanna abi Svoboda Ela Gazdag Emee Rerig Arpad Ki Ivan Ana Bohata Zsuzsana arkanj Joef Konc Ilona Kavai B. Ildiko Kavai Andor omoi Ilona Dobo Laslo Csicsai Zita Ivkov M. Irena Literearna i dramska Taboroi eze Gazdag aba Broj asa 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 Broj grupa 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Umetnika sekcija

Mladi istoriari Mladi matematiari Sportska sekcija Horska sekcija Sportska sekcija Dramska sekcija Novinarska Likovna Mladi hemiari Literarna i dramska Informatika Modelarstvo Astronomska Ekoloka Mladi geolozi Ana Danilovi Sportska Saobraajna

22

PROGRAM RADA DEJEG SAVEZA


Deji Savez polazi od elja , i interesa i potreba deteta. Program aktivnosti usmerava na ostvarivanje srenijeg detinjstva i svestranijeg razvoja. Cilj: doprinositi skladnom fizikom, zdravstvenom,intelektualno-radnom, drutvenomoralnom i estetskom razvoju deteta, njihovom srenom detinjstvu i pripremi za ivot u savremenom drutvu. Zadaci : Stvarati vaspitne situacije u kojima e detetu biti pristupana najbolja ostvarenja u kulturi, umetnosti, sportu. Stvarati uslove i raznovrsne organizacione forme za igru dece i razvijati stvaralake sposobnosti. Organizovati decu u njihovom slobodnom vremenu ( zadovoljiti intelektualnu radoznalost deca). Organizovati decu u njihovom slobodnom vremenu (navikavati decu da samostalno i sadrajno provode svoje slobodno vreme). Podsticati decu da tragaju za novim sadrajima (ostvarivanje linih mogunosti i ambicija). Zatiti decu od regresivnih vaspitnih metoda i zloupotreba u porodici, koli i drutvu. Omoguiti deci da bogate svoju duhovnost, da izgradjuju ekoloku svest i da svoj patriotizam izraavaju u praktinim i drutveno korisnim aktivnostima. Osnovna naela : - Sloboda izbora i dobrovoljnost - Generacijska i meugeneracijska povezanost - Demokratinost - Shvatanje deije igre kao osnovnog principa koji proima sve aktivnosti - Doslednost u potovanju humanih, naunih, estetskih i drugih kriterijuma pri izboru programa i aktivnosti - Vaspitanje dece na dokazanim i univerzalnim, kulturnim, moralnim i socijalnim vrednostima - Komunikacijska povezanost sve dece bez obzira na socijalni status roditelja, rasnu , nacionalnu, versku i drugu pripadnost Program i aktivnosti koje nudi i organizuje Deji Savez u koli, realizovae se uz pomo odraslih (nastavnika, pedagoga, psihologa i roditelja). Deca e samostalno, slobodno i autonomno odreivati i odluivati, koliko dugo i u kojoj programskoj aktivnosti e uestvovati. Osnovno polazite i kriterijum svega bie DETE, njegove stvarne potrebe i razvojne mogunosti. Program aktivnosti Dejeg Saveza bie specifini i razliiti od sadraja i aktivnosti drugih drutvenih organizacija, kolskih nastavnih predmeta, programa odeljenskih zajednica i sekcija slobodnih aktivnosti. Birae se atraktivni i originalni sadraji. Od programa i vrste aktivnosti zavisie, i kolektivi koji e biti formirani privremene ili trajne grupe, druine ili zajednice koje e nastajati i nestajati u zavisnoti od aktuelnosti programa i interesa dece da se njima bave.

23

PREDLOG AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA DRUTVENU, KULTURNU I PROIZVODNU DELATNOST DEIJEG SAVEZA ZA KOLSKU 2012/2013. GODINU
Septembar: 11 Prijem prvaka sveani program 12 Saradnja sa Crvenim krstom akcija solidarnosti, pomo deci ugroenog statusa 13 Izrada programa Deijeg saveza, izbor aktivnosti 14 Uee na Berbanskim danima (poseta izlobi, igre, rukotvorine) . Oktobar: Obeleavanje Deje nedelje: I Program za uenike od I do IV razreda 1. Crtanje po asfaltu tema Jesen 2. Maskenbal 3. Sportske igre ( po odeljenjima ) 4. Pokai ta zna ( po odeljenjima ) 5. Pozorina predstava ( predstava kolskih pozorinih grupa ) II Program za uenike od V do VIII razreda : 1. Zamena uenik nastavnik 2. Slikanje crtanje na hameru tematski po razredima tema Jesen 3. Sportske igre ( po odeljenjima ) 4. Karaoke ( po odeljenjima ) 5. Pozorina predstava ( predstave kolskih pozorinih grupa ) *NAPOMENA: mogue su promene u programu Deje nedelje - Uee u akciji italaki dnevnik - Obeleavanje Dana kole uee u sveanom programu, prijem prijatelja iz bratskih kola, pomaganje u ukraavanju enterijera kole, izrada pozivnica Novembar: Na OZ-u svako odeljenje ili grupa dece odabira temu ili zanimanje-korienje prakt.uputstava radionice Bukvar dejih prava. Na OS-u svako odeljenje ili svaki uenik pojedinano priprema lanak, crte, ske, zanimljivost, aktuelnosti iz kole, itd. za kolski list Kometa - Knjievno vee ( VII VIII ) Decembar: Saradnja sa Crvenim krstom i Centrom za socijalni rad akcija solidarnosti i pomoi deci ugroenog statusa ivotinje i biljke moji prijatelji - predlog akcija za zatitu i ouvanje prirode Na OZ-u svako odeljenje ili grupa dece odabira temu ili zanimanje korienje praktinih uputstva radionice Bukvar dejih prava . Izrada novogodinjih i boinih estitki kompjuterska likovna estitka koja se alje prijateljima kole - Uee u Susretu deijih pozorita

24

Januar: Deiji literarni radovi doivljaji sa raspusta i porodinih proslava Boia ( obiajni obredi, za kolski list ) Obeleavanje Dana Svetog Save u okviru odeljenskih zajednica Likovna izloba (zimski motivi ili po izboru I-IV) Igre na snegu (I-IV) Februar: Saradnja sa redakcijom kolskog lista Konkurs literarnog i likovnog stvaralatva dece izbor najuspenijih radova(I-VIII) Poklade Farsang : priprema i uee Mart: Estetsko ureenje enterijera kole- likovna izloba Ureenje okoline kole, kolskog dvorita Obeleavanje Dana ena i izrada estitki Projekcija DVD filma ( I IV ) Proleni kros ( I VIII ) Uee na Dejem festivalu u Kanjii April: Obeleavanje Dana Zemlje- Upoznajmo i zatitimo nau okolinu Dan pesnitva izbor najuspenijih recitatora pred kolskom komisijom Izleti i etnje u prirodi Maj: Obeleavanje Dana majki uee u sveanom programu, izrada estitki ta bi i kako promenio u svom odeljenju - slobodno izraavanje miljenjaPrezentovanje na kolskom hodniku Pozorino vee Jun: Sportski susreti ( I-VIII) 1. Sportski susret izmeu nastavnika i uenika 8.razreda Napomena : veina aktivnosti organizovae se u saradnji sa razrednim stareinama i ukljuivanjem dece u planirane aktivnosti ostalih komisija. lanovi komisije Dejeg saveza : 1. Balint Katalin, profesor razredne nastave 2. Na Elizabeta, nastavnik engleskog jezika 3. abi Ela, nastavnik fizikog vaspitanja 4. Kabok uana-nastavnik razredne nastave 5. Tanik Ladislav, nastavnik razredne nastave 6. Berenji Ako, nastavnik engleskog jezika 7. Kalman Gizela, nastavnik biologije 8. Abel Itvan , nastavnik matematike 9. Pinter Irena , nastavnik istorije 10. Galac olt , nastavnik geografije 25

PROGRAM RADA KOMISIJE PODMLATKA CRVENOG KRSTA I BORBE PROTIV BOLESTI ZAVISNOSTI za kolsku 2012/2013. godinu
Aktivnosti komisije obuhvataju : - Aktivnosti vezane za mlade - Brigu o starijima - Podrku hendikepiranim osobama - Aktivnosti iz oblasti socijalnog rada - Pruanje pomoi u akcijama davanja krvi - Prvu pomo - Aktivnosti vezane za zdravstveno obrazovanje i prevenciju bolesti zavisnosti Aktivnosti koje e se odvijati u toku kolske godine : -Podela kolskih pribora socijalno-ugroenim uenicima i organizovanje pomoi uenicima kojima je to potrebno -Svetski Dan prve pomoi -Prikupljanje udbenika , odee , novca -Sigurnost u saobraaju predavanje za prvake -Sunana jesen ivota sveani program -Svetski Dan bolesnih poseta starijim osobama -Podela prikupljene odee i obue -Svetski Dan deteta podela namirnica -Uee na literarnim i likovnim konkursima -Uee u akcijama dobrovoljnog davanja krvi -Svetski Dan borbe protiv AIDS-a predavanje, anketiranje -Prevencija bolesti zavisnosti ( alkohol, duvan, droga ) -Trgovina ljudima projekcija filma -Predavanja iz oblasti zdravstva -ta zna o zdravlju ? uee na optinskom takmienju -Takmienje iz prve pomoi -Predavanje o samopomoi i pomaganju drugima -Lina higijena -Prijem prvaka u organizaciju Crvenog krsta -Dan velike metle - ukraavanje uonica -Organizacija Crvenog krsta raanje jedne misli -Optinski kamp prve pomoi lanovi komisije Crvenog krsta: 1. 2. 3. 4. Kabk Zsuzsanna, nastavnik razredne nastave Berec Anastazija-nastavnik razredne nastave Dani Tinde, nastavnik razredne nastave Dimovi Zoltan, pedagoki asistent

26

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA UENIKA


Profesionalna orijentacija uenika je organizovan sistem pruanja kontinuirane pomoi pojedincu u slobodnom i samostalnom izboru zanimanja. Cilj profesionalne orijentacije u osnovnoj koli jeste razvijanje spremnosti uenika da stie iskustva i znanja o sebi u svetu rada, da donosi realne odluke u pogledu svog daljeg obrazovanja i opredeljivanja, svestan ta ona znae za kasnija obrazovanja i profesionaln opredeljenja, kao i za uspeh u radu. Opti zadaci profesionalne orijentacije : upoznavanje, praenje i podsticanje razvoja individualnih karakteristika linosti uenika, znaajnih za usmeravanje njihovog profesionalnog razvoja i njihovo podsticanje da i sami svesno doprinose sopstvenom profesionalnom razvoju, upoznavanje uenika sa svetom rada i zanimanja, sistemom srednjeg vaspitanja i obrazovanja i njihovo osposobljavanje za samostalno prikupljanje informacija koje se odnose na svet rada i sistem srednjeg obrazovanja, formiranje pravilnih stavova prema radu, podsticanje uenika na ispitivako, ekplorativno ponaanje prema sebi i svetu rada, osposobljavanje uenika za planiranje svog profesionalnog razvoja i donoenje realnih i zrelih odluka u vezi sa izborom zanimanja i pravcima strunog osposobljavanja, uspostavljanje saradnje sa uenikim roditeljima i njihovo osposobljavanje za pruanje pomoi deci u podsticanju i usmeravanju njihovog profesionalnog razvoja, uspostavljanje saradnje sa ustanovama i institucijama koje mogu doprineti uspenijem profesionalnom razvoju uenika. Programski sadraji ( teme ) profesionalne orijentacije : I razred 1. ta su po zanimanju moji roditelji 2. Igra zanimanja 3. ta bih voleo da budem kad porastem 4. Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu II 1. 2. 3. 4. 5. III 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. razred Kakvih vrsta zanimanja ima u tvom mestu-poseta firmama i ustanovama Moje budue zanimanje Moje zanimanje vanije i zato kad porastem biu ... Igre zanimanja Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu razred Opis radnog mesta mame i tate Zanimanje koje mi se najvie svia Kviz zanimanja Kako se to zanimanje zove i kako se to radi Pantomima zanimanja Kakav sam ja deak/devojica Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu 27

IV razred 1. ime se bave ljudi u vaem zaviaju a ime u kraju koji ste posetili 2. Kakav sam ja deak/devojica kad porastem biu ..... 3. Kviz zanimanja 4. Zadovoljstvo prema poslu koje obavljam 5. Pantomima zanimanja 6. ta je ono to elim da radim 7. Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu V razred 1. ime se bave ljudi u vaem zaviaju 2. ta bih voleo da budem a ta ne i zato 3. Pravljenje albuma zanimanja 4. Kviz zanimanja 5. Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu 6. Saradnja sa roditeljima znaaj profesionalne orijentacije i usmeravanje dece VI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. razred Uloga rada u ivotu u svakog od nas Moj budui poziv elje i mogunosti Zanimanje u filmu koji sam gledao-la Moj cilj u budunosti Sadraj zanimanja koje te interesuje Javljanje i menjanje profesionalnih elja Saradnja sa roditeljima znaaj profesionalnog usmeravanja dece

VII razred 1. Diskusija o poeljnim i nepoeljnim zanimanjima 2. Moj budui poziv 3. ivotni put linosti kojoj se divim 4. Poseta radnim organizacijama 5. ime bi mogao da se bavim i ime ne, zato 6. Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole 7. Profesionalna interesovanja uenika 8. Saradnja sa roditeljima znaaj profesionalnog usmeravanja dece VIII razred 1. Faktori profesionalnog opredeljenja elja, zadovoljstvo, profit. 2. Moje budue zanimanje 3. Anketa o izboru zanimanja 4. ta bih eleo-la da budem 5. Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole predstavljanje srednjih kola 6. Profesionalno savetovanje neopredeljenih uenika ( u saradnji sa slubom za profesionalnu orijentaciju pri slubi za zapoljavanje) 7. Susreti osnovaca i srednjokolaca 8. Poseta radnim organizacijama 9. Saradnja sa roditeljima uloga i pomo roditelja u izboru zanimanja

28

Program rada profesionalne orijentacije ostvaruje se kroz : -redovnu nastavu -vannastavne aktivnosti -rad odeljenskih zajednica Nosioci aktivnosti profesionalne orijentacije su : Pedagog , psiholog , razredne stareine u 8. razredima. Koordinator aktivnosti je direktor. Ciljevi i zadaci profesionalne orijentacije ostvaruju se u saradnji sa lokalnom zajednicom, Nacionalnom slubom za zapoljavanje , srednjim kolama i preduzeima u mestu i okolini.Naa kola ukljuena je u projekat Profesionalna orjentacija pravi izbor zanimanja ve drugu kolsku godinu .

KOREKTIVNO- PEDAGOKI RAD


Korektivni pedagoki rad podrazumeva aktivnosti na uoavanju sa tekoama u psihofizikom razvoju (tekoe u uenju, socijalizaciji, emocionalne smetnje, govorne mane ) njihovom upuivanju na strunjake institucije u kojima se moe pruiti pomo, kao i pruanju pomoi u samoj koli i odeljenju. Psiholog ima obavezu da, na molbu nastavnika pozove roditelje i uenika kome je potrebna posebna pomo. Pravovremena pomo ovoj deci utie na poboljanje uspeha u nastavi, na promenu odnosa uenika prema sebi, drugoj deci, nastavnicima i prema koli i drutvu u celini.

Sadraj rada 1. Korigovanje itanja i pisanja (displekcija i disgrafija 2. Korigovanje mucanja i brzopletog govora

Oblik rada artikulaciono jezike vebe

Vreme tokom godine

Nosioci realizacije nastavnici razredne i predmetne nastave logoped

vebe, instrukt. it. i prianje

tokom godine tokom godine

3. Rad sa uenicima koji posmatranje,praenje imaju specijalne smetnje savetodavni rad i tekoa u uenju 4. Rad sa uenicima koji imaju emocionalne i poremeaje u socijalnom ponaanju 5. Rad sa roditeljima posmatranje,praenje savetodavni rad

psiholog pedagog

tokom godine

psiholog pedagog

informisanje, savetovanje

svi nastavnici pedagog, psiholog

29

UENIKE EKSKURZIJE, IZLETI

Planiranje i programiranje uenikih ekskurzija vri komisija za izradu plana i programa ekskurzije. Vreme trajanja ekskurzije odreuje se prema uzrastu uenika i zahtevima nastavnog plana i programa. Ekskurzije mogu trajati od jednog do tri dana. Ekskurzije se mogu izvoditi samo ako je obezbeeno uee najmanje 60 % uenika u odeljenju. kola u prirodi bie izvedena za najmanje 80 % uenika u odeljenju. Roditelji moraju dati pismenu saglasnost za program i izvoenje. Deca, roditelji i nastavnici moraju biti upoznati sa Pravilnikom ponaanja na eskurziju. i koli u prirodi Programom ekskurzije treba obezbediti da putovanje bude iskljuivo u toku dana. Ekskurzije se moe izvesti samo ako u dokumentaciji postoji pismena potvrda da su obezbeeni prevoz, smetaj i ishrana uenika, strune posete, ili pismeni ugovor sa turistikom agencijom koja sve to obezbeuje. Po povratku sa ekskurzija predmetni nastavnici proveravaju kako je realizovan program, i kako su realizovani zadaci iz pojedinih nastavnih oblasti. kolski odbor nakon miljenja Saveta roditelja a na osnovu Plana strune komisije sastavljene od nastavnika predmetne i razredne nastaveusvoja Plan i program ekskurzija za 2012/2013. kolsku godinu , koji ini Program rada kole : 1. RAZREDI Jednodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo N.Kneevac Kanjia Horgo M.Pijace Polazak u jutarnjim asovima (8.00) Novi Kneevac obala reke Tise, nae najblie reke. Zgrad optinskog Suda najstarije graevine u optini, park, koji je pod zatitom drave. Doruak u Kneevcu. 10.00 Dolazak u Kanjiu Cnesa, film o optini Kanjia, poseta gradskoj biblioteci, odmor i rekreacija u parku kraj Banje. Uina. 14.00 Povratak kui. Cilj: Upoznati centar optine .Posetiti georafske , kulturne i administrativne objekte vane za ivot graana u optini.Upoznati banju i lekovita svojstva zemlje i vode kod nas. -Reka Tisa , koja nas spaja. 2.RAZREDI Jednodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo Subotica Kelebija Horgo M. Pijace Polazak iz Horgoa u jutarnjim asovima 7.30 Poseta gradskoj kui u Subotici. Biblioteka u centru, gradski Muzej i nakon toga uina. 11.00 poseta Dejem pozoritu, gledanje pozorine poredstave. Nakon toga oko 12.00 ruak u Mekdonalds restoranu. Oko 13.00 polazak na Kelebiju gde e posetiti ergelu. Povratak oko 16.00 asova. 30

Cilj: Upoznati regionalni centar okoline , kulturne, geografske i istorijske objekte posetiti. Dramski pokret u pozoritu upoznati.Posetiti ergelu i upoznati se sa lepotom konjikog sporta i gajenja ivotinja. 3.RAZREDI Jednodnevna eskurzija Putni pravac: Senta Beej Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Senta poseta muzeju i vidikovcu u gradskoj kui . Zatim mesto senanske bitke . Beej-obilazak dvorca Fantast , glavnog trga u gradu Beeju . Odlazakan na hidro branu na Tisi . U povratku breg Bergel u Trenjevcu istorijska znamenitost . Cilj ekskurzije: Posetiti takva mesta severne Bake( Vojvodine) gde se nalaze spomeni nae zajednike istorije i zajednikog ivota, kulturna batina , privredne i geografske karakteristike .

4.RAZREDI Novi Sad, muzej Zmaja , Muzeji prirode , Petrovaradin, (katakombe) Dunavska ulica Putni pravac: Horgo-M.Pijace Novi Sad Horgo Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Povratak u Horgou u kasnim veernjim asovima Cilj: Upoznati glavni grad pokrajine i okolinu.Znamenitosti , kulturnu batinu , geografske karakteristike. Znanje o prirodnim i botanikim naukama proiriti . 5. RAZREDI Jednodnevna eskurzijaPutni pravac: Horgo Kikinda Eka Horgo-M.Pijace Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Kikinda obilazak grada, - etnja u centru - poseta gradskog muzeja - doruak slobodno vreme Eka Carska bara , vonja brodom - uina - rekreacija Povratak u Horgo i M. Pijace u veernjim asovima. Cilj : Upoznati biosistem bare kao biodiverzioteta.Georafske , istorijske i verske objekte posetiti.Pogledati muzej iz daleke prolosti.

6.RAZREDI Jednodnevna eskurzija Beograd ,Topola , Oplenac , 31

Putni pravac: Horgo M. Pijace-Beograd-Topola Oplenac-Horgo Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Cilj ekskurzije: Posetiti i upoznati glavni grad Republike Srbije , centralnu Srbiju , istorijske i kulturne znamenitosti , geografske karakteristike , obiaje. U Beogradu posetiti Kalemegdan i Vazduhoplovni muzej . Povratak u Horgou i M. Pijace u veernjim asovima. 7.RAZREDI Dvodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo Peina Ceremona Majdanpek Karata ( noenje ) erdap Golubac Kostolac - Smederevo Horgo Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. a. DAN: - Peina - Ceremonja - muzej rudnika - Majdanpek - veera, noenje Karata 2. DAN: - doruak Karata - Hidroelektrana erdap I - ruak Karata - Kostolac nalazite iz rimskih doba - Golubac - Smederevo tvrava Povratak u Horgo u kasnim veernjim asovima. Cil:Upoznati geografske , istorijske i kulturne znamenitosti istone Srbije. Izgraditi duh kolektivnog ivljenja , drugarstva , kulture ponaanja i obiaja.

8.RAZREDI Dvodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo Novi Sad abac Tri Valjevo Bajina Bata Peruac Mitrovac na Tari-Horgo-M.Pijace 1. DAN: 15 polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima ( 05:00 ) 16 Tri, obilazak rodnog mesta Vuka Karadia 17 Spomenik, muzej Kadinjaa 18 Peruac, obilazak hidroelektrane, reka Vrelo 19 Mitrovac, veera i noenje 2. DAN: 20 doruak 21 etnja u umi, Kozja stena, tepih livada 22 -Vonja kroz argansku osmicu vozom 23 Drvengrad, poseta filmskom selu Emira Kusturice na Meavinku 24 Polazak kui Dolazak kui u veernjim satima. 32

Cilj: Upoznati geografske , istorijske i kulturne znamenitosti zapadne Srbije. Izgraditi duh kolektivnog ivljenja , drugarstva , kulture ponaanja i obiaja. Cena 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. obuhvata: prevoz autobusom turistike prve klase jedan pansion, sve ulaznice za posete, organizaciju i realizaciju putovanja, osiguranje uenika i boravina taksa, obezbeivanje vodia na celom putu, gratisi za uenike ( *po najpovoljnijoj ponudi ).

U Planu je da osmi i sedmi razredi idu tokom oktobra meseca a ostali razredi tokom meseca aprila i maja. Pored ovog, kola u prirodi planira se na Katai sala . Zimovanje , letovanje kao i kamp , kroz zajedniki ivot i rad uenika i iskustvu nastavnika , postiu se znaajni rezultati u : jaanju zdravlja i fizike kondicije dece stvaranju zdravih socijalnih odnosa i multikulturalnosti pravilnom formiranju higijenskih navika podsticanju samostalnosti i odgovornosti uenika . Ukoliko bude zainteresovanih , planirae se i ove aktivnosti. Nii razredi planiraju jednodnevne izlete u mestu i okolini (specijalna odeljenja) a osmi razredi u okviru profesionalne orjentacije posetie firme, preduzetnike i proizvoae u mestu.

PLAN RADA KOMISIJE ZA PRIPREMU PLANA I PROGRAMA EKSKURZIJA, ZIMOVANJA, KOLE U PRIRODI I LETOVANJA U TOKU KOLSKE 2012./2013. GODINE
Septembar : Odravanje roditeljskih sastanaka i Saveta roditelja ( od I-VIII razreda ) na kojima e roditeljima biti prezentovan plan ekskurzije za tekuu 2012./2013. godinu, kao i predlog za izvoenje rekreativne nastave, zimovanja, letovanja Ponude za eskurziju 8. razreda-izbor najpovoljnije. Prihvatanje plana i visine dnevnica na kolskom odboru i Savetu roditelja Raspisivanje tendera za izvoenje jednodnevnih i viednevnih ekskurzija u tekuoj 2012./2013. godini kao i za izvoenje rekreativne nastave, zimovanja, letovanja. Razmatranje ponuda turistikih agencija koje su uestvovale na tenderu za izvoenje jednodnevnih i viednevnih ekskurzija u tekuoj 2012./2013. kolskoj godini Oktobar : Izvoenje eskurzija za 7. i 8. Razred . Izvetaj sa istih . Novembar : Pripreme odeljenskih vea za realizaciju . Decembar : 33

Donoenje konanog plana , datuma izvoenja i broja uesnika ekskurzija od 1. Do 6. razreda. Januar : Podnoenje izvetaja o radu komisije tokom prvog polugodita kolske 2012./2013. Februar : Priprema uesnika i uvodni materijal u eskurzije. Mart : Informacija roditeljima o Pravilniku izvoenja eskurzija. ( po razredima od I-VI ) April : Praenje izvoenja ekskurzija.Izvetaji . Maj : Praenje izvoenja ekskurzija. Izvetaji . Jun : Praenje izvoenja ekskurzija Izvetaj o realizaciji eskurzija svih nastavnih vea u kolskoj 2012./2013. Godini Prihvatanje od strane Saveta roditelja . lanovi komisije za eskurzije i kolu u prirodi : 1. Avramovi Etelka , prof.razredne nastave 2. Rekecki Andrea, nast. razredne nastave 3. amu Angela , profesor razredne nastave 4. eke Melinda, nast.razredne nastave 5. Ki I. Ana, profesor nemakog jez. 6. Bata Jano , profesor biologije 7. Taboroi eze ,profesor maarskog jezika 8. Abel Itvan , profesor hemije 9. Olah Roa, sekretar kole 10. Goran Nikii, direktor

PLAN RADA KOMISIJE ZA PRAENJE I PRIPREMU PROJEKATA ZA KOLSKU 2012./2013. GODINU


Cilj : Zadatak komisije u kolskoj 2012./2013. godini je da u skladu sa Razvojnim planom kole i Godinjim planomrada , pronalazi i konkurie na konkursima na kojima se dodeljuju sredstva za razvoj kole.

Sredstva : Praenje konkursa preko Interneta i izrada konkursa na osnovu dobijenih informacija od specijalizovanih slubi za praenje konkursa. Realizacija : Realizacija projekata za koje su dobijena sredstva na osnovu uspenog konkurisanja, koordinacija ostvarenja ciljeva projekata.

34

Plan : Konkurisanje sa projektima koji su bili uspeni i u dosadanjem periodu kao i novi konkursi : -Projekat Razvoj ( letnji kamp) -Optinska Smotra deijih pozorita -Konkurs za inkluziju ,, Obrazovanje za sve ,, -Konkursi za rad produenog boravka i angaovanje asistenata -Projekat za inkluzivnu nastavu od Ministarstva Prosvete -Projekat profeionalne orjentacije uenika 7. I 8. razreda -Kupovina knjiga i literature -Kupovina skolskih ormara -Nabavka belih tabli u sve uionice -Unapreenje multimedijalne opremljenosti, raunari -Konkursi za popravke i opremanje kole-investiciono odravanje -Konkursi aktuelni za razvoj kole-tokom godine -Projekti vezani za ekologiju i reciklau otpada

lanovi komisije za konkurse i projekte : 1. Olah Rozsa, sekretar ustanove 2. Goran Nikii, direktor kole 3. Sekere Valentin, pedagog kole 4. Grifatong Vera, kolski psiholog 5. Gazdag Csaba, profesor informatike i tehnikog obrazovanja 6. Jani N. Livija , ef raunovostva 7. Pedagoki asistent,Dimovi Zoltan 8. Bibliotekar 9. Mediotekar 10. Kabok uana 11. Vere Turu Anita 12. Ki Ivan Anna

PLAN RADA KOMISIJE ZA NAGRADE, POHVALE I ODLIKOVANJA U TOKU KOLSKE 2012/2013.GODINE


Septembar : - Utvrivanje kriterijuma po kojima e se vriti nagraivanje i pohvaljivanje - Praenje rada svih zaposlenih u procesu obrazovanja Oktobar : - Dodela Jubilarnih nagrada - Predlozi za nagradu Pedagog godine Novembar : - Odabir kandidata za nagradu Pedagog godine ( bar 3 kandidata ) - Dodela nagrade Pedagog godine Decembar : 35

Izvetaj o radu u toku prvog polugodita

Januar i februar : - Praenje ostvarivanja nastavnog procesa ( izvoenje asova redovne nastave i vannastavnih aktivnosti ) Mart : - Praenje uea na takmienjima i uspenosti na istim April : - Praenje ostvarivanja nastavnog procesa ( izvoenje asova redovne nastave i vannastavnih aktivnosti ) - Analiza uspeha na takmienjima Maj : - Razmatranje mogunosti nagraivanja na kraju godine svih onih koji su svojim radom doprineli izuzetnim uspesima uenika u toku kolske 2012/2013 godine - Razmatranje mogunosti nagraivanja svih onih koji su svojim radom i zalaganjem unapredili proces obrazovanja i vaspitanja u koli Jun : - Izvetaj o radu u toku drugog polugodita lanovi komisije za nagrade i pohvale : 1. 2. 3. 4. 5. Nikii Goran , direktor kole Dragana Muranji Jasmina Mareta Salai Edit Kavai Andor

KRITERIJUMI PO KOJIMA E SE VRITI PROCENA, POHVALJIVANJE I NAGRAIVANJE ZAPOSLENIH U PROCESU VASPITANJA I OBRAZOVANJA U O.. 10. OKTOBAR HORGO
1. RADNI STA ZAPOSLENOG od 0 do 10 godina .................... 2 boda od 10 do 20 godina .................. 4 boda od 20 do 30 godina .................. 6 bodova od 30 do 40 godina .................. 8 bodova 2. VOENJE KOLSKE DOKUMENTACIJE dnevnik vaspitnog obrazovnog rada .................... 2 boda matina knjiga uenika ........................................... 2 boda globalni i operativni planovi rada ........................... 2 boda 3. IZVRAVANJE SVIH OBAVEZA KOJE SU PREDVIENE ASOVNOM RADNOM NEDELJOM redovno i savesno izvoenje asova obavezne nastave ................... 2 boda redovno i savesno izvoenje asova vannastavnih aktivnosti ......... 2 boda redovno i savesno izvoenje svih aktivnosti predvienih planom rada za slobodne 36 40

aktivnosti ( hor, orkestar, drmaska grupa, plesna grupa, sport ... ) ........ 2 boda - priprema uenika za takmienje i uee na takmienjima ................. 2 boda - uspenost na takmienjima: kolsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) .................................. 2 boda optinsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ................................4 boda okruno takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ................................ 6 bodova pokrajinkso takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ............................8 bodova republiko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ............................10 bodova potpuna i produktivna saradnja sa strunim slubama kole ..................... 2 boda potpuna i produktivna saradnja sa roditeljima ........................................... 2 boda izvoenje oglednih asova ......................................................................... 4 boda 4. STRUNA USAVRAVANJA prisustvovanje i aktivno uestvovanje na akreditovanim seminarima koje organizuje Ministarstvo prosvete ........................................................................................... 2 boda prisustvovanje i aktivno uestvovanje na seminarima u zemlji i inostranstvu ..... 2 boda 5. AKTIVNO UEE U MANIFESTACIJMA I PRIJEKTIMA KOLE I LOKALNE...ZAJEDNICE................................................ 2 boda 6. AKTIVNO UEE U MANIFESTACIJAMA, SMOTRAMA TAKMIENJIMA U ZEMLJI I INOSTRANSTVU ........2 boda I

Komisija predlae da struni aktivi daju svoje predloge koje e komisija bodovati po navedenim kriterijumima, na osnovu ega e doneti odluku o pohvaljivanja odnosno nargaivanju.

KRITERIJUMI NA OSNOVU KOJIH E SE VRITI ODABIR UENIKA ZA NAGRADU UENIK GENERACIJE KOLSKE 2012/2013.GODINE U O.. 10. OKTOBAR HORGO

Komisija predlae da odeljenjske stareine VIII razreda daju predlog za najboljeg uenika, na osnovu praenja uenika tokom itave nastavne godine. Komisija e dodatno bodovati predloene uenike po sledeim kriterijumima: 1. PRIMERNO VLADANJE U NASTAVNOM PROCESU ................. 5 bodova 2. ODLIAN USPEH U NASTAVNOM PROCESU ............................. 5 bodova 3. UEE NA TAKMIENJIMA ........................................................ 5 bodova 4. USPESI NA TAKMIENJIMA 37

a) b) c) d) e)

kolsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) .............................. 2 boda Optinsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ........................... 4 boda Okruno takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ..............................6 bodova Pokrajinsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) .........................8 bodova Republiko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ......................10 bodova

5. AKTIVNO UEE U VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA-2 boda 6. AKTIVNO UEE NA MANIFESTACIJAMA U OKRVIRU KOLE-2 boda

PLAN RADA KOMISIJE ZA ESTETIKU I EKOLOGIJU KOLE ZA KOLSKU 2012 /2013 .GODINU

Ciljevi i zadaci : 1. Dekorisanje unutranjeg prostora kolske zgrade 2. Seanje na znaajne dane i godinjice 3. Obeleavanje naih istorijskih praznika Svakog meseca obraujemo po jednu aktuelnu temu.Najznaajniji Zeleni dani dobijaju poseban naglasak. Septembar jesen je, poinje nova kolska godina. 16.09. Svetski dan ozona 20.09. Svetski dan dece 20.09. Svetski dan ienja okoline 22.09. Svetski dan bez automobila 23.09. Svetski dan ureivanja okoline 26.09. Berbanski dani Oktobar Dan kole 05.10. Svetski dan ivotinja 06.10. Seanje na rtve iz revolucije 1848./1849. 07.10. Svetski dan posmatranja ptica 21.10. Svetski dan za nau planetu Zemlju Novembar bolesti zavisnosti ( tetne navike ) 17.11. Dan bez duvanskog dima 27.11. Dan nita nemoj kupovati Decembar zimski praznici 01.12. Svetski dan protiv AIDS-a 06.12. Mikulas 13.12. Dan Luca 25.12. Boi 38

31.12. Doek Nove godine Januar kako smo uili ? Poetkom II polugodita Rezultati uenja iz I polugodita 27.01. Dan Svetog Save Februar maskenbal 01.02. Tiski ivotni svet 02.02. Svetski dan vodenih stanita 14.02. Dan zaljubljenih 20. 02. Poklade farsang Mart prolee 08.03. Dan ena 15.03. Martovski mladi 22.03. Svetski dan vode April 08. 04. Svetski Dan Roma 12.04. Uskrs 22.04. Dan Zemlje Maj majka Prva nedelja u mesecu : Dan majke 10.05. Dan ptica i drvea 31.05. Svetski dan bez cigara Jun kraj kolske godine 05.06. Svetski dan zatite ivotne sredine 06.06. Sveani ispraaj 8. razreda 21.06. Svetski dan Sunca lanovi ekoloske i estetske komisije : 1. Dani Tinde , nastavnik razredne nastave 2. iai Zita, profesor biologije 3. orba B. Marta, nastavnik razredne nastave 4. Sekere Timea, profesor razredne nastave 5. Vere Turu Anita,profesor razredne nastave 6. Farka Enike prof .razredne nastave 7. arkanj Joef,nastavnik likovnog 8. Tilinko Jutka-prof .razredne nastave 9. Aleksandar Oklopdija, prof.likovne kulture 10. Ovar Edita-nastavnik razredne nastave

lanovi disciplinske komisije:


39

1. 2. 3. 4. 5.

Nikii Goran, direktor kole Olah Roa, sekretar Kabok uananastavnik razredne nastave Gazdag Csaba, profesor tehnikog i informatike Dob Lszl, nastavnik fizike-sindikat

PLAN RADA KOMISIJE ZA UTVRIVANJE TEHNOLOKOG VIKA


Komisija je formirana odlukom Nastavnikog vea, na osnovu lana 36. stav 2. Zakona o radu, direktora kole i kolskog odbora O 10. Oktobar Horgo. Plan rada : Septembar : kriterijumi za utvrivanje zaposlenih za ijim je radom prestala potreba ( kriterijumi za utvrivanje zaposlenih za ijim je radom prestala potreba vrednuju se u bodovima na osnovu Zakona o radu i Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim kolama i domovima uenika, 4. odeljak, lan 34., koji se nalazi u prilogu plana komisije ). Oktobar : konsultacije lanova komisije sa predstavnicima sindikata u koli. Novembar : saradnja komisije sa direktorom kole i kolskim odborom. Januar: izvetaj o radu komisije Nastavnikom veu. April: praenja rada zaposlenih u saradnji sa Komisije za pohvale, nagrade i odlikovanja, kao i sa Disciplinskom komisijom. Juni: u sluaju da se za sledeu nastavnu godinu pojavi potreba za utvrivanjem tehnolokog vika, komisija deluje u skladu sa svojim ovlaenjima i planom rada. Avgust: podnoenja izvetaja o radu o komisije Nastavnikom veu.

lanovi komisije za procenu i bodovanje prilikom javljanja tehnolokog vika radnika 1. Nikii Goran, direktor kole 2. Dob Lszl nast. Fizike ,predsednik sindikata 3. Olah Roa-sekretar kole 40

PLAN RADA UENIKOG PARLAMENTA ZA KOLSKU 2012/2013.GODINU


Ueniki parlament sainjen je od po dva predstavnika VII i VIII razreda po odeljenjima. lanovi Uenikog parlamenta sastaju se jednom meseno ili po ukazanoj potrebi. Cilj i zadaci : kreativno uee u ivotu i radu kole uz ostvarivanje saradnje sa nastavnicima, roditeljima, lokalnom sredinom, civilnim organizacijama i svim ostalim akterima vaspitno-obrazovnog procesa. Aktivnosti Uenikog parlamenta odvijaju se u skladu sa aktuelnim pitanjima i deavanjima u koli, i obuhvataju : prisustvovanje sednicama Nastavnikog vea i kolskog odbora tradicionalnu posetu gradonaelniku optine u toku Deje nedelje uz davanje aktuelnih miljenja, predloga, pitanja saradnju sa lanovima kolskih komisija u koncipiranju i realizaciji kulturnih,kolskih, sporstkih manifestacija kao i u organizaciji slobodnih i vannastavnih aktivnosti uee u izradi Godinjeg programa rada ustanove, Pravilnika ponaanja u koli, kvaliteta uine itd. uee u koncipiranju, izradi i realizaciji Razvojnog plana kole uee u procesu samovrednovanja kole uee u organizaciji predavanja, tribina za uenike uz saradnju sa upravom i strunom slubom kole, civilnim organizacijama, Domom zdravlja, Nacionalnom slubom za zapoljavanje, MUP i drugim znaajnim institucijama reavanju aktuelnih problema i pitanja uenika, itd. Organizacija zabavnih , kulturnih i sportskih dogadjanja u koli Razvijanje tolerancije meu uenicima i suivota meu uenicima razliitih nacionalnih i etnike pripadnosti Planiraju se sastanci jednom meseno ili vie puta ako je potrebno u toku kolske godine. lanovi Uenikog parlamenta za 2012/2013. godinu : (Po 2 uenika iz sedmih i osmih odeljenja kole) lanovi Uenikog parlamenta :

41

razred 7.1 7.2 7.3 7.4 7.10 8.1 8.2 8.3 8.10 8.7

uenik kravan Tamara Kuzmanov Milan Berenji Kornel Varga Aniko Fujkin Kata Tot David Kolompar Kristofer Kolompar Roland Sekere Marija Fodor Mate Hari Nemanja Lakievi Milena Kova Emil Beretka Emee Ferkovi Viktorija Kiralj Florentina Turu Itvan Berec Aleksa Berenji Vivijen Mesaro Erika

Ukupno : 20 uenika ine ueniki parlament.

IV. PROGRAMI I PLANOVI STRUNIH ORGANA I STRUNIH SARADNIKA


1. Nastavniko vee Avgust: - Priprema za poetak nove kolske godine-avgust 2012. - Podela predmeta i razrednog stareinstva za tekuu godinu - Program kulturne i javne delatnosti-kolski praznici Septembar: - Formiranje raznih sekcija i njihov izbor - Plan ekskurzija za tekuu kolsku godinu - Plan radnih akcija - Ekoprogram - Usvajanje godinjih programa rada za kolsku 2012/2013. godinu Oktobar: - Program rada za dan kole - Problemi vezani za redovno pohaanje nastave Novembar: - Analiza rezultata rada predvieno programom pojedinih sekcija -Analiza tromeseja 42

Decembar: - organizovanje zimovanja uenika Januar: - Analza uspeha uenika u uenju i vladanju na kraju prvog polugodita - Seminari, struna usavravanja i savetovanja za vreme zimskog raspusta - kolska slava 27. januar -organizacija Februar: - Slobodne aktivnosti uenika analiza Mart. - Saradnja sa roditeljima-evaluacija April: - Uee uenika takmienjima i smotrama, organizacija - Analiza tromeseja Maj: - Analiza izvedenih ekskurzija - Organizacija zavrnih ispita osmih razreda - Ispraaj osmih razreda-organizacija Jun: -Zakljuivanje ocena na kraju godine i analiza uspeha uenika -Organizacija popravnih ispita Jul: -Formiranje radnih grupa za realizaciju kolskog plana i programa 2011/2012. Avgust: -Planiranje za kolsku 2011/2012. godinu -Priprema za novu kolsku godinu i podela radnih zadataka Odeljenska vea Odeljenska vea su struni organi koje sainjavaju nastavnici i struni saradnici koji vre obrazovno-vaspitni rad u odreenom odeljenju. Poslovi od naroitor znaaja su u nadlenosti ovih organa su : donoenje plana i programa rada odeljenja

43

- praenje aktivnosti i unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada u odeljenju, - sprovoenje aktivnosti vezanih za realizaciju prioritetnog vaspitnog zadataka - upoznavanje uslova ivota i rada uenika, - sagledavanje rada i rezultata u uenju i vladanju i sistematsko pruanje pomoi uenicima, kao i primena pedagokih mera, - pomo uenikim organizacijama u radu - koordinacija rada svih nastavnika i strunih saradnika koji rade u odeljenju i obezbeivanje jedinstvenog pristupa i akcija svih lanova vea - saradnja sa uenikim roditeljima, posebno onih uenika koji imaju probleme u koli i porodici - analiza izvetaja odeljenskih stareina koji se podnosi Nastavnikom veu. Osnovni zadatak odeljenskog vea je da prati, organizuje i analizira realizaciju planova i programa rada u dotinom odeljenju, da prati razvoj i napredovanje uenika tog odeljenja (posebno i u celini ) i da preuzima mere za unapreenje obrazovno-vaspitnog rada. Posebnu ulogu odeljenska vea imaju u analiziranju problema uenja i napredovanja svakog uenika i u koordinaciji vaspitnog rada svih faktora u odeljenju. Rukovodioci odeljenskih vea za kolsku 2012/2013.godine su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Nikii Silvia-nastavnik razredne nastave Tilinko Jutka-profesor razredne nastave amu Angela-nastavnik razr. nastave Gonclik Etelka-nastavnik razredne nastave Ki I. Ana profesor maarskog jezika uri uana-profesor matematike Dobo Laslo-profesor fizike Ivkov M. Irena- profesor geografije

44

3. Struni aktiv Struni aktiv ine nastavnici i saradnici istih ili srodnih struka, koji izvode nastavu jednog predmeta ili predmeta iji program tesno koreliraju. Podruje rada strunih aktiva su pitanja i problemi nastavnih i vannastavnih aktivnosti sa pedagokog i struno metodikog stanovita.Novina je po reformi u obrazovanju i postavljanje standarda i nivoa znanja na u strunoj oblasti predmeta, kako bi se ocenjivanje uenika svelo na realnu , objektivnu formu.Nastavnici i struna tela u koli moraju da uvedu standarde i nivoe znanja u ocenjivanje i ishode uenja kroz planiranje na globalnom i individualnom planu. Standardi e se usklaivati sa ostalim kolama u optini Kanjia. Naroito znaajan zadatak ovih organa je rad na strunom usavravanju nastavnika (kroz strune sastanke, ugledne asove, predavanje ). Struni aktivi imaju i zadatak izbora udbenika, korelacije nastavnih sadraja, ujednaavanje kriterijuma u nastavi, uvoenje savremene nastavne tehnologije, usmeravanje nastavnika u individualnom strunom usavravanju, izrade analitikoistraivakih projekata, kao i saradnje sa uenicima u vannastavnim aktivnostima.

Operativni program i plan kolskog psihologa i pedagoga

Cilj rada strunih saradnika u koli je primena savremenih teorijskih i praktinih saznanja pedagoke i psiholoke nauke u procesu ostvarivanja zadataka osnovnog obrazovanja i vaspitanja i unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada. Zadaci: - Unapreivanje, osavremenjivanje i racionalizacija obrazovno vaspitnog rada, - Uestvovanje u stvaranju programskih pedagoko-organizaciono i didaktikometodikih uslova za ostvarivanja ciljeva kole, - Uestvovanje u unapreivanju i vrednovanju ostvarenih rezultata obrazovno-vaspitnog rada, - Podsticanje i praenje razvoja uenika (intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, moralnog, estetskog, fizikog i profesionalnog) - organizovanje pedagoko-psiholokog obrazovanja nastavnika, - Ostvarivanje saradnje sa roditeljima, predkolskim ustanovama, srednjim kolama, zdravstvenim, socijalnim i kulturnim ustanovama, strunim slubama Republikog zavoda za trite rada i drugim institucijama od znaaja za osnovno obrazovanje i vaspitanje. -Rad sa strunim aktivima kole. -Timski rad u Inkluzivnom obrazovanju. -Saradnja sa Timom za prevenciju nasilja u ustanovi itd.

45

I. , - 1. , IX, X , 2. 3. : , , , , , 4. 5. 6. II. , 1. 2. 3. - 4. , , 5. ( ) III. 1. 2. , . - 3. 4. 5. , , 6. , 7. 46 8.

2012/2013.
- , .

, , , - , , , , , , , , , .

47

2012/2013.

, , , .

- , , , , , , , , - , a , , , , .

48

I. ,

1. , IX, X , 2. ( , , , , , , , , , ), 3. , 4. , , , , 5. , 6. , 7. , 8. - , 9. , , , , 10. , , 11. , , , , , 12. , .

II. -, - 1. , , 2. -, - , 3. , , 4. 49 ,

PLAN PRIORITETNOG VASPITNOG ZADATAKA ZA VASPITANJE ZA HUMANE ODNOSE MEU POLOVIMA I LJUDIMA
Cilj ovog podruja je da omladina i odrasli budu obaveteni o humanizaciji odnosa meu polovima, planiranju porodice i obnavljanju stanovnitva, da usvoje pozitivne stavove i sistem moralnih vrednosti prema sebi i suprotnom polu, braku, porodici,raanju i roditeljstvu i da prihvate ponaanje u planiranju porodice kao pravo, obavezu i odgovornost za raanje, podizanje i vaspitanje dece i napredak drutva. Tokom nastavne godine u koli e se posvetiti panja realizaciji sledeih zadataka : 1. sticanje znanja o sebi i zakonitostima psihofizikog razvoja, razvijanje pozitivnih stavova prema polnosti, ljubavi, biolokom obnavljanju i vrednostima ivota i zdravlja, 2. vaspitanje mladih za humane odnose izmeu polova, razvijanje svesti da je ovek najvea vrednost i da se odnos izmeu mukaraca i ene javlja kao najprirodniji odnos oveka prema oveku i da izgrauje meusobne odnose zasnovane na potovanju linosti. Rad sa uenicima obuhvata realizaciju sadraja ove oblasti na asovima redovne nastave kao i na asovima odeljenskog stareine i odeljenske zajednice. Razred I Teme: - lanovi porodice i njihovo imenovanje -odnosi u porodici, ukazivanje panje - mnoga iva bia nastaju raanjem - zajednika igra i druenje dece u porodici - polne razlike izmeu deaka i devojica - rad dece u porodici bez obzira na polne razlike - jednako vrednovanje mukog i enskog deteta - vrednovanje deaka i devojica prema sposobnostima a ne prema polu - rast i razvoj tela - predpubertet - promene u pubertetu - znaaj ljubavi, poverenja i paljivog odnosa roditelja prema deci i obratno - deaci i devojice (slinosti i razlike u anatomsko-fiziolokom i psihikom razvoju ) - prve simpatije - raanje prve ljubavi - posledice preranih polnih odnosa na razvoj mladih - fizika, emocionalna o socijalna zrelost, punoletstvo i stvarna zrelost - sredstva kontracepcije, tetnost pobaaja po zdravlje ene

II III IV V VI VII VIII

50

V. PLAN I PROGRAM RADA RUKOVOENJA I UPRAVLJANJA Direktor


Septembar: - odravanje sednice nastavnikog vea realizacija zaduenja nastavnika u obliku 40 asovne radne nedelje, - pregled planova nastavnika - izrada i uestvovanje u planiranju i programiranju za kolsku 2012/2013. godinu - pregled dnevnika za rad nastavnika za tekuu kolsku godinu - uestvovanje na savetovanjima , pripremama i koordinaciji aktivnosti za tekuu kolsku godinu -saradnja sa roditeljima , Savet rodielja Oktobar : - organizovanje radne akcije za sreivanje okoline kole, - organizovanje prikupljanja selektivnog otpada - instruktivno pedagoki rad - kontrola pohaanja nastave i posete asovima - saradnja sa drutvenom sredinom, organima upravljanja i sponzorima - priprema i obeleavanje Dana kole -sednica nasztavnikog vea Novembar: - organizacioni poslovi i uee u radu strunih organa kole, - sastanak Saveta roditelja, - uvid u rad komisija - saradnja sa drutvenom sredinom -poseta asovima Decembar: - pregled urednosti i aurnosti voenja kolske i pedagoke dokumentacije, - instruktivno-pedagoki rad - uvid u rad komisija - priprema za radove i adaptacije za vreme polugodinjeg raspusta -nastavno vee -nastavniko vee Januar: - praenje i okonanje popisa sredstava i izvora sredstava - poslovi vezani za zavretak I polugodita - izrada polugodinjeg izvetaja - organizovanje strunog zimskog usavravanja nastavnika i direktora (po mogunosti) -nastavniko vee Februar: 51

- analiza uspeha uenika - odravanje sednice nastavnikog vea - analiza rada slobodnih aktivnosti i komisija Mart: - pedagoko instruktivni rad - izvoenje raznih takmienja -analiza strunog usavravanja nastavnika -poseta asovima April: - nastavno vee na kraju kvartala - aktuelni poslovi rukovoenja i koordinacije -dodatna nastava i sekcije posete i analiza Maj: - dopunska nastava i njena realizacija-analiza - instruktivno-pedagoki rad - upis dece u I razred osnovne kole - rad na organizovanju profesionalne orijentacije za uenike 8. razreda Jun: - uspeh uenika na kraju nastavne godine - izrada izvetaja o radu na kraju kolske godine - odravanje sednice nastavnikog vea -organizacija zavrne priredbe i ispita 8. razreda Jul: - pripremi i organizacioni poslovi za ureenje i pripremanje kolske zgrade i okoline za narednu kolsku godinu - rukovoenje radovima -planiranje i programiranje Avgust: - rad na donoenju programa za narednu kolsku godinu - razmatranje kadrovskih uslova , potrebe i tehnolokih vikova - materijalne pripreme za narednu kolsku godinu invest. ulagnja , popravke - saradnja sa drutvenom sredinom , ustanovama obrazovanja , vaspitanja , zdrastvenom Ustanovom , Centrom za socijalni rad , likalnom samoupravom , civilnim sektorom - rad na planu i programu kole za iduu kolsku godinu - pismeni izvetaj o protekloj kolskoj godini -menadment celokupnog delovanja i rada kole Direktor kole uestvuje i u realizaciji programa zdravstvenog vaspitanja uenika : - saradnja sa nastavnicima u inoviranju nastavnog plana i programa zdravstvenog vaspitanja, - ostvarivanje uvida u integraciju i realizaciju zdravstveno-vaspitnih sadraja u programe razredne i predmetne nastave - rad na unapreenju higijenskih , bezbedonosnih i radnih uslova u koli i prostora oko kole, 52

- saradnja sa porodicama i strunim institucijama na razvoju, zatiti i unapreenju zdravlja uenika, - organizovanje kolske uine , - saradnja sa drutvenom zajednicom u organizovanju kulturnih i sportskih aktivnosti uenika, - organizovanje uenikih izleta i ekskurzija. Direktor kole uestvuje u realizaciji programskih sadraja vaspitno-obrazovnog rada kole : - uee na sednicama kolskog odbora, Saveta roditelja , odeljenskih Vea i akog parlamenta. - donoenje pravilnika o ponaanju uenika,prevenciji nasilja , raznih grupa i sekcija koje poseuju kolu, - ostvarivanje uvida u redovnost nastave, - saradnja sa nastavnicima u donoenju odluka i reavanju aktuelnih problema, - organizovanje i saradnja sa nastavnicima u vezi organizovanja takmienja iz saobraaja, - ostvarivanja uvida u realizaciju vaspitnog rada kroz nastavu, programe nastavnih predmeta i u radu odeljenske zajednice, - saradnja sa nastavnicima na planu voenja pedagoke dokumentacije, - saradnja sa drutvenom sredinom, fudbalskim, rukometnim i karate klubom u realizaciji sportskih aktivnosti uenika, - saradnja sa roditeljima, drutvenom zajednicom, lokalnom samoupravom optine i mesne zajednice, verskim zajednicama, lokalnom bibliotekom, isturenim odeljenjem muzike kole Kanjia, Domom kulure, Deijim savezom, Narodnom tehnikom, Crvenim Krstom , Skautima i drugim vaspitno-obrazovnim i kulturnim institucijama u realizaciji kulturnih i slobodnih aktivnosti uenika , - drutvenom zajednicom, radnim organizacijama, firmama i ostalim drutvenim i privatnim preduzeima u realizaciji proizvodnog i drugog drutveno-korisnog rada uenika - planira se 8 sastanaka Nastavnikog vea, 6 sastanaka kolskog odbora i 4 sastanka Saveta roditelja tokom kolske godine. Vanredno , ukoliko se ukae potreba. Pored toga , planira se i 2 sednice Aktiva za razvojno planiranjei 2 sednice Tima za samovrednovanje. Tim za bezbednost ustanove zaseda po potrebi a najmanje 2 puta u polugoditu. Direktor koordinira i rad Tima za inkluziju . Direktor kole Goran Nikii

Pomonik direktora
- stara se o ostvarivanju i unapreivanju obrazovno-vaspitnog rada, - prati ostvarivanje nastavnog plana i programa , -redovno vri posetu nastavnim asovima - prati deurstvo u koli deurstvo nastavnika, - organizuje zamenu uitelja i nastavnika u odsustvu direktora, - prua direktoru pomo u ostvarivanju godinjeg programa rada kole, - prati i usmerava rad raznih komisija u koli, - usmerava rad pedagoko-psiholoke slube, - organizuje saradnju sa roditeljima uenika, - predlae nabavku nastavnih sredstava , 53

-izrauje raspored asova i ostalih aktivnosti kole - uestvuje u realizaciji tekuih problema kole, -ostvaruje vaspitno-obrazovni rad do 50 % radnog vremena, - zamenjuje direktora u odsustvu, potpisuje razna dokumenta i zastupa kolu. aba Gazdag-profesor tehnikog i informatike

PLAN I PROGRAM RADA KOLSKOG ODBORA kolski odbor


kolski odbor je organ upravljanja u koli . Imenuje ga i razreava Skuptina Optine Kanjia. kolski odbor ima 9 lanova od kojih su troje iz redova nastavnika, troje iz Saveta roditelja kole i tri predstavnika osnivaa.Pored toga lanove Odbora ine i dva uenika akog parlamenta. lanovi kolskog odbora od 2012/2013. kolske godine su : 1. predsednik kolskog odbora : ore Lali, iz Horgoa od strane osnivaa lanovi : 2. Sebenji Rafael iz Male Pijace, od strane osnivaa 3. Krekuka Robert, Horgo , od strane osnivaa 4. Grmaa Radmila, profesor razredne nastave od strane Nastavnikog vea 5. eke Melinda, profesor razredne nastave od strane Nastavnikog vea 6. Konc Ilona, profesorica hemije od strane Nastavnikog vea 7. Adamov Tijana, iz Horgoa, od strane Saveta roditelja 8. omoi Monika iz Male Pijace, od strane Saveta roditelja 9. Kristovac Robert, od strane Saveta roditelja . Zamenik predsednika Krekuka Robert . kolski odbor: - donosi godinji program rada kole, -bira lanove Razvojnog Tima - razvojni Plan ustanove -Donosi razne pravilnike , Statut kole , imenuje Tim za bezbednost uenika i Zaposlenih u ustanovi itd. - odluuje o korienju sredstava kole, - raspisuje konkurs za izbor direktora , - razreava direktora u navedenim zakonskim sluajevima - prihvata izvetaj o kalendarskoj i kolskoj godini - razmatra uspeh uenika i preduzima mere za poboljanje uslova rada, - razmatra i usvaja izvetaj o radu kole, izvetaj o radu direktora i komisija koje obrazuje - odluuje kao drugostepeni organ o prigovorima radnika i uenika kole, - razmatra i odluuje i o drugim pitanjima koja su mu Zakonom, Statutom kole ili drugim optim aktom data u nadlenost -daje miljnje o prijemu radnika po konkursu Odbor planira 6 sastanaka a po vanrednim potrebama zasedae i ee.

54

Savet roditelja kole


Savet roditelja kole je savetodavni organ kole i sastavljen je od predstavnika odeljenskih zajednica i prijatelja kole, koji su svojim aktivnostima doprineli razvoju i unapreenju rada i ivota kole. Savet roditelja radi na sednicama, a za obavljanje pojedinih poslova obrazuje radne grupe i komisije. Za kolsku 2012/2013.godnu planirano je sledee : -praenje obrazovno-vaspitnog rada, -analiza uspeha uenika na kraju svakog polugodita, -razmatranje prigovora roditelja, -davanje miljenja u vezi naunih ekskurzija uenika, -usvajanje programa eskurzija, kole u prirodi, zimov. i letov. i dnevnica za iste -pomo roditeljima u realizaciji Eko programa , -briga o socijalno ugroenim uenicima, -rad sa roditeljima u cilju podizanja pedagokog znanja radi pruanja pomoi deci -saradnja na planu predavanja i edukacija o zdravom i pravilnom nainu ivota Planirano je 4 sastanka , po jedan za svaki kvartal u godini.

Spisak lanova Saveta roditelja (UKUPNO 43) 1/1 -3/1 uri Marijana 1/2 Bu Tatjana 1/3 Huvar Jasmina 2/1-4/1 Adamov Jovan 2/2 - Dognar Monika 2/3 - Molnar Otto 2/4 asar Ester 3/2 - Bs Anita 3/3 Kovcs Gylai Timea 3/4 - Duds Timea 4/2 eri Julija 4/3 Balint Erika Spec. nie: Agoton aba 5/2- Dong Erika 5/3 -Szab Gyula
55

6/1- Stanki Vladislav 6/2 Malatenski Timea 6/3 Farka Tibor 6/4-Berenji Sidonia 7/1- Adamov Tijana 7/2 - Sos Edit 7/3-Fujkin arolta 7/4-Kolompar Joef 8/1 Despotov Vojislav 8/2 Lakato Irena 8/3 Kiralj eni Spec. nie : Babinski arolta Spec vie: Agoton Roa Agoton aba Male Pijace 1/10 Vajdovi Henrieta 2/10 ere Timea 3/10 Dobo Erika 4/10 Sel Gabriela 5/10 ongradac Emee Spec. nie : Brindza Attila 6/10 Barat Edit 7/10 Berec Lenard 8/10 Berenji Apolonija Spec vie : Valkovi Tibor Predsednik Saveta roditelja je : Sabo ula

56

PLANOVI I PROGRAMI RADA Plan i program rada odeljenskog stareine


I RAZRED Septembar : Upoznajmo se... Kako se ponaamo u koli kuni red kole Kako da negujemo drugarstvo u odeljenju uvajmo linu i zajedniku imovinu Oktobar : Deija nedelja Moji drugovi i ja Iz Bukvara deijih prava istoa je pola zdravlja Novembar : Od kue do kole osnove ponaanja u saobraaju Moji roditelji i ja Meusobno potovanje isti smo, a ipak razliiti Ureujemo uionicu Decembar : Pravimo poklone i estitke ta je bon-ton ? Igre na snegu Januar : Sveti Sava kolska slava Druimo se, igramo se Februar : Obaveze kod kue i u koli Igre igara dece iz drugih zemalja Lina i kolektivna higijena Drutvene igre Mart : Imam pravo...- iz Bukvara deijih prava Biljke i ivotinje moji prijatelji etnja u prirodi Igra pantomime April : Kad porastem biu... Moja porodica Pravo drugarstvo Hajde da se igramo Maj : Drutvene igre Preporuio bih drugu da proita... Carstvo-drugarstvo... Izlet u prirodi Jun : ta smo sve nauili ; - Imam pravo... ; - Bili smo, a sada smo... 57

PLAN I PROGRAM RADA RODITELJSKIH SASTANAKA I RAZRED


Septembar : Odnos prema radu, koli i obaveze Domai zadaci, izrada i pomo roditelja Razno Novembar : Slobodno vreme, planiranje, aktivnosti Druenje van kole Potekoe na koje dete nailazi, reavanje problema

Mart : Potrebna saradnja, kola-roditelj Izbor i itanje deije literature Deija tampa Jun : Zdrav, pravilan nain ivota Pravilna ishrana i higijena Uspeh u uenju i vladanju

Plan i program rada odeljenskog stareine


II RAZRED Septembar: Sveani prijem prvaka lina higijena-ZNAAJ kako da pravilno radimo domae zadatke? Oktobar: Bukvar dejih prava Bukvar deijih prava radionice Pravilna ishrana 58

Novembar: Poseta biblioteci Moja omiljena knjiga Selektivno gledanje tv programa Decembar: Vrste zanimanja u mom mestu Cenimo i pomaemo starije i nemone Rezultati na kraju I polugodita Januar: Seanje na Svetog Savu Februar: Igre na snegu-znaaj istog vazduha za telo Bezbednost na putu Mart: ta ne smem da radim kad sam u kui sam (opasnosti od struje, vatre, vode) Kako da uim? Saveti Uspeh u uenju-problemi , reavanje April: Dan planete Zemlje-ekoloka akcija Kakav sam ja drug? Odnosi meu polovima devojice, deaci-ravnopravnost Maj: ta je tobon-ton ? ta je to narkomanija ? ta su bolesti zavisnosti? Nae ocene i uspeh nakon 2. razreda. Jun: Pleemo i pevamo na kraju kolske godine-igranka

Plan i program odeljenske zajednice


II RAZRED Septembar: Upoznavanje sa kunim redom kole Zatita od zaraznih bolesti Oktobar: Deja nedelja izloba deijih radova Da li odrasli potuju deja prava ? Novembar. Higijena ruku i zuba U zdravom telu zdrav duh 59

Decembar: Slobodno vreme Novogodinja estitka Januar: Igre na snegu Februar: kako provodi slobodno vreme ? Poklon za mame Mart: Kako pomae roditeljima ? Projekcija filma za decu April: Moj drug i moja drugarica kola i moja porodica ( odnosi meu ljudima ) Maj. Kako pomoi drugoj osobi Agresivnost J u n : Analiza rezultata na kraju kolske godinu

Program i plan rada roditeljskih sastanaka


II RAZRED Septembar: radne obaveze uenika Kako bi dete trebalo da ui Razno Decembar: Nagrada i kazna Rezultati na kraju I polugodita Razno Mart: Kad dete trai odgovor Odnosi izmeu roditelja i dece Razno Jun: Rezultati na kraju kolske godine Radne obaveze tokom letnjeg raspusta 60

Razno

Plan i program rada odeljenskog stareine


III RAZRED Septembar: Kuni red kole Kako se ponaamo dolazei u kolu Oktobar: ta je ekologija ? Imamo li problema u odeljenju ? Novembar: Kad i gde obino uimo ? Lepota itanja Decembar: Blii se kraj polugodita Igre na snegu Januar: Seanje na Svetog Savu Februar: Objasnimo pojam kulture Poseta pozorinoj predstavi Mart: kola nije mesto na kojem se samo ui Na osnovu ega biramo prijatelje ? April: Sva su deca jednako vredna Imamo li problema pri uenju ? Maj: Kad porastem biu ........... Blii se kraj nastavne godine Jun: as je na

61

Plan i program rada odeljenske zajednice


III RAZRED

Septembar: Sociometrija Formiranje odeljenske zajednice uenika Oktobar: Deija nedelja Bukvar dejih prava Novembar: Kako razlikovati oseanja Kako bi trebalo da se hranimo Decembar: emu slue vitamini Januar: Slatkii i njihove mane Februar. Koliko su nam vani isti i zdravi zubi Peremo li ruke ? ( kad i zbog ega ?) Mart: Bavimo li se sportom Znaaj sportskih aktivnosti za zdravlje April: Pravilan odmor i njegov znaaj Moja porodica Maj: Pomaemo li kui ? Prijateljstvo u koli i van nje Jun: Svako ima svoj pol Druimo se bez obzira na razlike ( pol, jezik, kultura)

62

Plan i program rada roditeljskih sastanaka


III Septembar: Zahtevi plana i programa za 3. razred Radne navike Razno Decembar: Kad se bes iskaljuje na deci Rezultati na kraju I polugodita Razno Mart: Znaaj pravilne ishrane i zdravog naina ivota, navike Ravnopravnost lanova porodice Razno Jun: Rezultati na kraju kolske godine Priprema naune ekskurzije Razno RAZRED

63

Plan i program rada odeljenskog stareine


IV RAZRED Septembar: Kuni red kole Sociometrija Ko je pravi drug? Moji strahovi ... Oktobar: Deja nedelja uee na izlobi deijih radova ime se bave ljudi u naem kraju etnja u prirodi ekologija Kako da uimo najefikasnije? Novembar: Deja prava radionica Dan bez gladi kako pomoi Koje su bolesti zavisnosti? Decembar: ta je pravilna ishrana? Igre po slobodnom izboru na snegu Analiza rezultata na kraju I polugodita Januar: Seanje na Svetog Savu Tolerancija- ta to zanai? Februar. Bonton Zdrav ivot ( sportske aktivnost) Mart: Znaaj fizikih aktivnosti za razvoj organizma Pomozimo starima i bolesnim ljudima Porodine obaveze April: Dan planete Zemlje-ekoloka akcija Drugarstvo-pomo drugu u nevolji Uticaj nikotina i alkohola na mozak i ljudsko zdravlje uopte Maj: Odlike razvojnog doba u kome se nalazimo ( predpubertet) Ravnopravnost meu polovima Eskurzija-razgovor o doivljajima Jun: ta je ono to volim da radim u slobodno vreme Igre i plesovi ( na muziku) 64

Plan i program odeljenske zajednice


IV RAZRED Septembar: Poela je nova kolska godina Formiranje odeljenske zajednice Oktobar: Upoznavanje sa pravima deteta Da li se pravilno ponaamo Novembar: Kakav sam prema srugima Moja porodica Decembar: Moja zaduenja u kui Poseta zdravstvenoj ustanovi Januar: Znaaj vitamina Februar: Raznovrsna ishrana Zdravi i isti zubi Mart: Lina higijena, higijena stanovanja Deca u saobraaju April: Kako se odmaram Kako provodim slobodno vreme Maj: Aktivnosti u kui i vannastavne (sekcije) Sa kim se druim ? Zato ? Jun: Drugarstvo izmeu deaka i devojica

65

Plan i program rada roditeljskih sastanaka


IV RAZRED Septembar: Upoznavanje sa planom i programom za 4. razred Porodica kao zajednica roditelja i dece Saradnja kole sa roditeljima-znaaj Razno Decembar: U zdravom telu zdrav duh uticaj roditelja na formiranje navika za bavljenje Fizikim i sportskim aktivnostima Znaaj linog primera i autoriteta roditelja Rad i rezultati na kraju I polugodita Razno Mart: Bitnije odlike perioda sazrevanja dece Slobodno vreme ( kako ga iskoristiti) Druenje i ,, pravi,, drug Razno Jun: Pripreme za 5. razred Pravilna ishrana Razno

66

Plan i program rada odeljenskog stareine


V RAZRED Septembar: Upoznavanje sa uenicima Kuni red kole Slinosti i razlike izmeu naih reakcija, oseanja, izgleda ta su to pravila i ta bi se dogodilo da ih nema Oktobar: Kako da uimo Sociometrija ta su vrednosti i zato one traba da usmeravaju ponaanje Ishrana, uloga ishrane i pravilna ishrana Novembar: Znaaj higijene u naem ivotu ime se bave ljudi u naem zaviaju ta su to navike i koje su zdrave navike Kako treba da nas drugi prihvate Decembar: Igre po slobodnom izboru Analiza rezultata uenika na kraju I polugodita Kako da prepozna zdravu hranu Januar: Znaaj ljubavi, poverenja i pravilnog odnosa deaka prema devojici i devojice prema deaku i druenju Igre po slobodnom izboru Februar: ta je to pubertet promene u pubertetu Kakav je moj drug/drugarica druimo se ... Kako tvoji drugovi, roditelji i druge vane osobe utiu na tvoje ponaanje Kako da prepozna neispravnu hranu Mart: ta bih voleo da budem a ta ne, zato uvajmo nau okolinu Kako da negujem i razvijem drugarstvo Projekcija video filma po slobodnom izboru 67

April: Igre po slobodnom izboru Pravljanje albuma zanimanja ta su to oseanja i kako da ih pravilno prepoznaje

Maj: Drugarstvo i prijateljstvo etnja u prirodi ta to znai razumeti druge Kako procenjuje saradnju u tvom razredu Jun: Analiza celogodinjeg rada i vladanja Igre po slobodnom izboru

68

Plan i program rada odeljenske zajednice


V RAZRED Septembar: Formiranje odeljenske zajednice, donoenje plana rada Aktuelna pitanja uenika ta su to potrebe posledice koje nastaju usled razliitih potreba Igre po slobodnom izboru Oktobar: Kako se osea u petom razredu? Problemi i reenja Pravilna ishrana Nesporazumi sa drugarima i kako ih reiti Vanost sporta za razvoj tela i duha Novembar: Ureenje uionice etnja u prirodi-uvamo biljke i ivotinje TV emisija koju najradije gleda, zato? Kako da se zatiti od zaraznih bolesti Decembar: Kviz zanimanja Igre po slobodnom izboru Zna aj sporta Projekcija video filma Januar: Proslava Dana Svetog Save Analiza rezultata uenja Februar: Profesionalna interesovanja uenika Aktivnosti u slobodnom vremenu Razlike izmeu polova Kviz zanimanja Mart: Zato smo obavezni da uvamo ekoloku ravnoteu? Kako da uim ? Profesionalna interesovanja uenika 69

Igre po slobodnom izboru April: Kviz zanimanja Projekcija video filma o drogama Odgovornost u uvanju neposredne kolske okoline Nesporazumi sa nastavnicima i kako ih reiti Maj: Drugarski odnosi izmeu deaka i devojica Igre po slobodnom izboru ta znai pozitivno vrednovati suprotan pol etnja u prirodi Jun: Analiza godinjeg rada uenika Projekcija video filma

70

Plan i program rada roditeljskih sastanaka


V RAZRED Upoznavanje roditelja sa formiranom odeljenskom zajednicom Problemi uklapanja uenika u novu okolinu Razno Odnos kole i porodice ta kada dete donese slabe ocene Rezultati na kraju I polugodita Razno Bitnije karakteristike perioda sazrevanja dece Znaaj ljubavi, poverenja i paljivog odnosa roditelja prema deci i dece prema roditeljina Razno Znaaj podsticanja i usmeravanja profesionalnog razvoja svoje dece Rezultati na kraju kolske godine Razno

71

Plan i program odeljenske zajednice


VI RAZRED Septembar: Formiranje odeljenske zajednice, donoenje plana rada Aktuelna pitanja uenika Ishrana, uloga ishrane i pravilna ishrana Potreba da nas drugi prihvate i naini ponaanja Oktobar: Kako da bolje uimo Aktivnosti u slobodnom vremenu Profesionalna interesovanja uenika Igre po slobodnom izboru Novembar: Ureenje uionice Projekcija video filma po izboru ta to znai odgovorno donoenje odluka etnja u prirodi Decembar: profesionalna intersovanja uenika Znaaj pravilne ishrane Razumevanje i prihvatanje potreba drugih Januar: Proslava dana Svetog Save Igre po slobodnom izboru Analiza rezultata uenja Februar: Prijateljstvo izmeu deaka i devojica Sadraj zanimanja koje te interesuje Kako da uimo Kako procenjuje saradnju u tvom razredu Mart: Ravnopravnost meu polovima Izlet u okviru razreda Kakav je moj drug, drugarica, druimo se ta znai saraivati sa drugima 72

April: Sreivanje neposredne kolske okoline Projekcija videofilma po izboru Kako da uskladi sopstvene postupke sa postupcima tvojih drugara Maj: Ljubav i drugarstvo-porodini odnosi Igre po slobodnom izboru Bolesti zavisnosti-predavanje Nesporazumi sa nastavnicima i kako ih reiti Jun: Analiza rezultata na kraju kolske godine Saradnja u koli

73

Plan i program rada odeljenskog stareine


VI RAZRED Septembar: Kuni red kole Kako da organizujem svoj radni dan ta je to kultura a ta subkultura Igre po slobodnom izboru Okto bar: Javljanje i menjanje profesionalnih elja Projekcija video filma po izboru Kako da prepozna sopstvene i tue potrebe Ureenje neposredne okoline kole Novembar: Razlike i slinosti izmeu deaka i devojica Uloga rada u ivotu svakog od nas ta je to odgovorno ponaanje Kako da jasno izrazi sopstvene potrebe Decembar: Igre po slobodnom izboru Analiza postignutog uspeha na kraju I polugodita Kako subkultura utie na ponaanje Januar: Proslava Dana Svetog Save Kako da prepozna i prihvati sopstvene vrednosti i ogranienja Februar: Moj cilj u budunosti iji me je podvig zadivio, podstakao na razmiljanje Nesporazumi sa drugima i kako ih reiti Projekcija videofilma Mart: Pomaemo slabijima Moj budui poziv elje i mogunosti ta to znai potovati druge Pravilno se hranimo-zdravo ivimo

74

April: Kako da potujemo dostojanstvo linosti drugog pola Izlet u okviru odeljenja Razlikujemo se u stavovima, osobinama, navikama , miljenjima, potrebama Maj: Zanimanje u filmu koji sam pogledao-la Prve simpatije Profesionalna interesovanja uenika Prijateljstvo i drugarstvo Jun: Uspeh uenika nakraju kolske godine Igre po slobodnom izboru

75

Plan i program rada roditeljskih sastanaka


VI RAZRED Program rada za VI razred Eskurzije Prve ocene Razno Uloga porodice kod korienja medija savremeno komuniciranja Rezultati na kraju I polugodita Razno Znaaj profesionalnog usmeravanja dece Kad se javljaju prve simpatije Razno Rezultati na kraju kolske godine - Uticaj opojnih sredstava na mladi organizam Razno

76

Plan i program rada odeljenskog stareine


VII RAZRED Septembar: Kuni red kole Moj omiljeni sport ta su to pravila i ta bi se dogodilo da ih nema-demokratija ili anarhija ta je to odgovorno ponaanje Oktobar: Preventiva zaraznih bolesti Diskusija o poeljnim i nepoeljnim zanimanjima Lina odgovornost za sopstvena oseanja i postupke Projekcija video filma Novembar: und literatura ta i kako ita Kritika i samokritika Odnosi meu polovima Bolesti zavisnosti-opasnost Decembar: kako provodi slobodno vreme Analiza rezultata na kraju I polugodita Ishrana, uloga ishrane i pravilna ishrana Januar: Proslava dana Svetog Save Analiza rezultata uenja Februar: Problemi odrastanja i porodica Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole Kako tvoji roditelji, drugovi i druge vane osobe utiu na tvoje ponaanje Igre po slobodnom izboru Mart: Pravilna ishrana ivotni put linosti kojoj se divim ta znai paljivo sluanje drugog Projekcija video filma ekoloke tematike

77

April: Moj budui poziv Pubertet kao faza razvoja Nesporazumi sa drugima i nastavnicima i kako ireiti

Maj: Opojne droge-predavanje Civilnog udruenja Potovanje linosti drugog pola Prijateljstvo i ljubav Razlikujemo se u stavovima, osobinama, navikama, miljenju, potrebama Jun: Analiza rezultata predlozi za ocene na kraju kolske godine ta znai saraivati sa drugima

78

Plan i program rada odeljenske zajednice


VII RAZRED Septembar: Formiranje odeljenske zajednice, donoenje plana rada Aktuelna pitanja uenika ta su to navike i koje su zdrave navike etnja u prirodi Oktobar: Ureenje uionice Racionalno korienje slobodnog vremena Nesporazumi sa roditeljima i kako ih reiti Projekcija videofilma Novembar: Profesionalna interesovanja uenika Susret odeljenja program po izboru Kako da prepozna neispravnu hranu Kako treba da nas drugi prihvate, utiu na nae ponaanje Decembar: Drugarstvo i cinkarenje Znaaj pravilne ishrane za na organizam Kako da prepozna i prihvati sopstvene vrednosti i ogranienja Januar: Socio-psiholoke igre po izboru razrednika Proslava dana Svetog Save Kako da neguje i razvije drugarstvo, potovanje-demokratija kao pojam Februar: Projekcija videofilma-zatita u intimnim odnosima Pojam planiranja porodice Faktori koji dovode do povezivanja i naruavanja odnosa u porodici, koli, meu generacijama Pripadanje grupi, status, funkcija, kvalitet pojedinca u drutvu. Mart: Informisanost uenika o sadraju pojedinih zanimanja Ureenje neposredne kolske okoline Drugarstvo i prijateljstvo-razliitosti, tolerancija okoline i razliitosti. 79

Profesionalna interesovanja uenika April: Izlet u okviru odeljenja-ekoloki as Humanitarne i profitabilne aktivnosti Vrednosti i vanost u Mas-medijama (tv, novine, internet) Maj: Ljubav i zrelost-predavanje o zatiti prilikom polnih odnosa ta nosim kao vrednost posle 8 godina kolovanja? Ljubaznost i pomo prema starijima i nemonima (hendikepiranima ) Uticaj medija na ponaanje tvojih drugara Jun: Dogovor oko ispraaja uenika VIII razreda Drutvene igre

80

Plan i program rada roditeljskih sastanaka


VII RAZRED Program rada u VII razredu Dvostruko vaspitanje: kola drutvo porodica Razno Vaspitanje u pubertetu uenik, problemi odrastanja i porodica Rezultati na kraju I polugodita Razno Znaaj podsticanja i usmeravanja profesionalnog razvoja dece Razno Pripreme za ispraaj VIII razreda rezultati na kraju II polugodita Razno

81

Plan i program rada odeljenskog stareine


VIII RAZRED Septembar: Kuni red kole Igre po slobodnom izboru Razlikujemo se u stavovima, miljenju, navikama,potrebama Vrednosne orijentacije uenika Oktobar: Faktori profesionalnog opredeljenja Preventiva zaraznih bolesti Prepoznavanje i prihvatanje sopstvenih vrednosti i ogranienja Igre po slobodnom izboru Novembar: Racionalno korienje slobodnog vremena ta zna o bolestima zavisnosti ? Profesionalna interesovanja Planiranje porodice kao obaveza i odgovornost Decembar: Nesporazumi sa roditeljima i kako ih reiti Projekcija videofilma Analiza rezultata uenja Januar: Proslava dana Svetog Save Socio-radionica po izboru uenika (Civilno udruenje) Februar: Ljubav, punoletstvo i zrelost Problemi odrastanja i porodica Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole Kritika i samokritika Mart: Anketa o izboru zanimanja Ravnopravnost izmeu polova Negovanje i razvijanje prijateljstva ime bi mogao da se bavi

82

April: Potreba da nas drugi prihvate i naini ponaanja Brak i punoletstvo - Predavanje o narkomaniji Maj: Profesionalno informisanje uenika predstavljanje kola Pripremanje programa za oprotaj Uticaj medija na ponaanje vrnjaka

83

Plan i program rada odeljenske zajednice


VIII RAZRED Septembar: Formiranje odeljenske zajednice, donoenje plana rada Aktuelna pitanja uenika Pravila ponaanja uenika Lina odgovornost za sopstvene postupke Oktobar: Profesionalna interesovanja uenika Susret odeljenja program po izboru Kako prihvati i reava line probleme Projekcija videofilma Novembar: Punoletstvo i zrelost Ureenje uionice Preventiva polnih bolesti Uticaj medija na ponaanje tvojih vrnjaka Decembar: Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole Drutvene igre Analiza rezultata uenja Januar: Prolsava dana Svetog Save Igre po slobodnom izboru Prepoznavanje i razumevanje potreba drugih Februar: Aktivnosti i interesovanja uenika u slobodnopm vremenu Planiranje porodice kao individualno opredeljenje Nesporazumi sa vrnjacima i kako ih reiti ta je to saradnika kominikacija Mart: Karakteristike izabranog zanimanja popularnost, sadraj itd. Susret odeljenja program po izboru Kako procenjuje saradnju u tvom razredu Projekcija videofilma 84

April: Sumiranje profesionalnih interesovanja uenika Aktuelna pitanja uenika ta obui povodom sveanosti Ispraaja uenika VIII razreda Ureenje okoline kole Maj: Dogovor o organizaciji ispraaja VIII razreda Uspeh uenika na kraju kolske godine Profesionalno interesovanje uenika Ljubav i prijateljstvo

85

Plan i program rada roditeljskih sastanaka VIII RAZRED


Program rada u VIII razredu Bezbednost uenika Eskurzije - Razno 2. Profesionalna orjentacija - informisanje roditelja - Rezultati na kraju I polugodita -,,Bolesti zavisnosti,, predavanje za roditelje - Razno 3. Roditelji i njihova uloga u izboru zanimanja dece -Predstavljanje srednjih kola-predavanje - Razno 4. Rezultati na kraju kolske godine - Razno

PLAN I PROGRAM RADA ODELJENSKOG STAREINE SPECIJALNOG ODELJENJA


Formiranje odeljenske zajednice uvajmo svoje zdravlje Bukvar deijih prava iste ruke Poseta biblioteci Vrste sportova Vrste zanimanja u mom mestu Rezultati na kraju I. Polugodita Seanje na Svetog Savu Moja omiljena knjiga Slobodno vreme Odmor je bitan za na razvoj to bezbedniji put istoa je pola zdravlja Moj razred i drugarstvo Kakav sam ja drug Odnosi meu polovima Kakve su devojice ? Kakvi su deaci ? Proslavimo kraj kolske godine

86

PLAN I PROGRAM RADA ODELJENSKE ZAJEDNICE SPECIJALNOG ODELJENJA


Upoznavanje sa kunim redom kole Zatita od zaraznih bolesti Deja nedelja Raznovrsna ishrana Higijena tela U zdravom telu zdrav duh Novogodinja estitka Moj zubar i moj lekar Higijena zubi Poklon za Dan ena Vanost zanimanja Projekcija filma Moj drug i moja drugarica kola i moja porodica Kako pomoi drugoj osobi Kad porastem biu ..... Analiza rezultata na kraju kolske godine

Sastavni deo ovog Programa ini i: Elaborat produenog boravka kole Akcioni plan inkluzije za uenike u koli 10. Oktobar Akcioni plan za reavanje problema oko pohaanja i boravka uenika romske narodnosti u koli ELABORAT PRODUENOG BORAVKA UENIKA U OSNOVNOJ KOLI 10. OKTOBAR U HORGOU (ukratko ) 1.1 Osnovni podaci o koli 10.Oktobar-Horgo/Male Pijace Preko dvesta uenika nae kole vodi se kao socijalno ugroena kategorija. kola ima i specijalna odeljenja za mentalno lake ometenu decu. U niim odeljenjima radi 24 nastavnika i profesora razredne nastave. Nastavu u viim odeljenjima izvodi 40 nastavnika i profesora. Pored redovne nastave izvodi se i izborna nastava: engleski jezik, informatika, veronauka i graansko vaspitanje. Nastavu na srpskom jeziku slua 50 uenika, a nastavu na maarskom jeziku 578 uenika. kola ima informatiki kabinet i biblioteku, salu za fiziko vaspitanje u
87

obe zgrade. Oprema i kabineti su prilino zastareli. Potrebno je ulaganje u modernizaciju kole. Matina kola je veliine 2431m 2, a izdvojeno odeljenje 882 m2.(podaci za 2011/2012. kolsku godinu) Matina kola u Horgou sastoji se iz dve zgrade, prva zgrada sagraena je pre vie od 110 godina, tanije 1898. zapoeta a zavrena 1900. zadubinom Karoline Karas, a bila je namenjena devojicamasiroiima koje su ostale bez roditelja. kola je radila pri crkvi. Zgrada je restaurirana 2006. godine Novi deo zgrade izgraen je 1971. godine. Izdvojeno odeljenje u Malim Pijacama je otvoreno 1983. godine. kola u Horgou ima dugu tradiciju, a zgrade starih kola su se nalazile u poslednjih 130 godina na vie lokacija. U obe zgrade postoje biblioteke, informatiki kabineti i fiskulturne sale sa svlaionicama. kola u Horgou od kolske 2009/2010. pokrenula je produeni boravak za socijalno ugroene uenike. Boravak se odvija u centralnoj zgradi u Horgou od 7 00 ujutro do 17 00 asova u prilagoenoj uionici popodne ili pre podne u zavisnosti od smene u kojoj su deca. 2.1 Podaci o tehnikim uslovima za izvoenje produenog boravka i cilj funcionalnosti boravka Produeni boravak otvoren je zvanino 3. novembra 2009. Od tada redovno funkcionie u naoj koli.Broj prihvatnih aka je 30. Primaju se uglavnom uenici prvog i drugog razreda koji dolaze iz socijalno ugroenih porodica , deca koja imaju posebne potrebe ili deca razvedenih , nesreenih porodica.Oni borave u kontra smeni tj. u zavisnosti od toga u kojoj smeni pohaaju nastavu . U poetku je tee bilo naviknuti decu na stalno i redovno dolaenje , bilo je dosta higijensko-zdrastvenih problema ali danas je to ve bolje .U boravku se daje mnogo na negovanje higijenskih i zdrastvenih normi ( ,,peremo ruke sapunom , umivamo se , briemo nos maramicom ,, itd.) U boravku postoji i deurstvo , deurni uenik to doivljava kao ast i privilegiju : on pomae vaspitau pri odlasku u etnju , na ruak , slae opremu , cipele itd ) U boravku se svakodnevno priprema doruak i topli obrok za ruak . Pored domaih zadataka , svakodnevno se deca bave sportom , igrom , etnjom , ekologijom ili posetama biblioteci i drugim seoskim ustanovama. Svakodnevna aktivnost izvodi se u sobi namenjenoj za boravak .To je uionica veliine 10 x 7 m , okreena u vesele boje , sa prikladnim nametajem , stolovima i tapaciranim stolicama .U boravku postoji TV , DVD , kompjuter , igrake kao i bela i flip-art table . Sportske aktivnosti i igre odvijaju se u prostranom , zelenom dvoritu kole , na igralitu u selu ili u sportskoj sali . Ishrana je organizovana u kolskoj kuhinji koja zadovoljava standarde savremene kole .
88

2.2 Finansiranje boravka (detaljan finasijski plan) -Finansiranje dnevnog boravka vri se iz sledeih izvora : a) Plata vaspitaa iz cene rada Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije b)Ishrana iz posebnog budet alokalne samouprave za socijalna davanja c) Oprema i razni materijal za aktivnosti , iz sredstava kole kao i raznih donatora i civilnih organizacija (Crveni krst , Karitas , Barka itd ) 2.3 Nastavnici-vaspitai u produenom boravku U boravku je stalno zaposlena koleginica , nastavnik razredne nastave sa VI stepenom strune spreme . Njen stepen obrazovanja odgovara zadacima i vrsti poslova koji se obavljaju u boravku . Pored nje pomono osoblje servirke i kuvarice pomae pri ishrani . U zadnjih 2 godine aktivnu saradnju sa produenim boravkom ima i pedagoki asistent kole . 2.4 Plan rada i vaspitno-obrazovi cilj produenog boravka Ciljevi : -Razvoj samostalnosti , sposobnost uenja , razvoj higijenskih , estetskih , zdrastvenih navika i pravilnog korienja slobodnog vremena . -Kooperacija i saradnja u grupi , grupni rad , pomo u uenju -Fizika aktivnost , igre , socijalizacija Plan rada se zasniva na : a) Pomo u uenju , izradi domaih zadataka b) Zanimanja iz blasti likovne , kulturne , informatike i sportsko-rekreativne aktivnosti c) Izleti i posete d) Ishrana u kolskoj kuhinji 2.5 Monitoring i efekti produenog boravka u funkciji poboljanja socijalnoekonomskog statusa kritine grupe uenika u Horgou Rezultati se sad ve uveliko naziru , jer uenici koji redovno borave u produenom boravku , pokazuju znatno vee napredovanje u uenju i vaspitanju kao i socijalizaciji .Ona su mnogo motivisanija i u redovnoj nastavi . Stvara se jedna zdrava i kreativna atmosfera druenja i prihvatanja jedno drugih . Roditeljima koji dolaze iz ugroenih , marginalizovanih grupa , veinom romskog stanovnitva , ovo je velika pomo i podstrek za razvoj i jednako napredovnje dece kao i onih koji dolaze iz sreenih , harmoninih sredina . Vri se analiza napredovanja i uspeha uenika na razrednim veima , nastvanim veima i komisiji za inkluziju gde se potekoe i problemi otklanjaju .
89

Veoma je vana svake kolske godine uska sardanja vaspitaa na produenom boravku sa odeljenskim stareinama uenika koji pohaaju produeni boravak.

AKCIONI PLAN ZA INKLUZIJU U O 10.OKTOBAR U HORGOU ZA KOLSKU 2012/2013.GODINU


lanovi Strunog tima za inkluzivno obrazovanje u O 10. Oktobar su :

1. Nikii Silvia nastavnik razredne nastave 2. Gazdag Emee- profesor razredne nastave 3. Avramovi Etelka- nastavnik razredne nastave 4. amu Angela - nastavnik razredne nastave 5. Balint Katalin profesor razredne nastave 6. Grifatong Vera dipl.psiholog / struni saradnik 7. Sekere Valentin-prof.raz. nastave /pedagog 8. Dimovi Zoltan student Uiteljskog fakulteta, ped.asisten 9. Bata Jano-nast.nemakog jezika 10.uri uana-nast. Matematike 11.omoi Ilona-nast.tehnikog 12.Na Elizabeta-nast.engleskog 13.Dobo Laslo-nast fizike 14.Rekecki Andrea -prof.raz.nastave 15.Danji Ildiko-prof.razr.nastave 16.Ovar Edit-prof.razr.nastave
Ciljevi i aktivnosti akcionog plana :
Horgo je naselje koje broji oko 6400 stanovnika, od kojih je oko 800 romske nacionalne pripadnosti.Veina stanovnika romske nacionalne pripadnosti je izuzetno niskog socio-ekonomskog i obrazovnog statusa : veliki broj dece iz ovih porodica ne pohaa predkolsku ustanovu, i zavrava svega dva ili tri razreda osnovne 90

kole.Porodice su naseljene u tzv. romskim naseljima gde esto nema osnovnih uslova za egzistenciju. Osim ove izuzetno ranjive kategorije dece, sve je vei broj uenika iz socijalno depriviranih sredina, najee su to i deca sa smetnjama i /ili tekoama u razvoju i uenju. Akcioni plan za inkluziju u O 10. Oktobar u Horgou je usmeren na poboljanje obrazovnog statusa dece iz marginalizovanih grupa romske dece, dece iz socijalno depriviranih sredina, dece sa smetnjama u razvoju i /ili tekoama u uenju, i na njihovo ukljuivanje u redovan obrazovni sistem.

Cilj 1 : Promovisanje inkluzivnog obrazovanja kako bi se zadovoljile obrazovne potrebe dece iz marginalizovanih grupa. Zadatak 1 : Prezentovati materijal sa uea na seminaru Inkluzivno obrazovanje i individualni obrazovni plan i informisati Nastavniko vee, Ueniki parlament i Savet roditelja

AKTIVNOST

REALIZATORI

ROK
25.09.2012.

1.Informisanje Struni tim za IO Nastavnikog vea o broju dece sa IOP i Akciji 2.Podela materijala i Struni tim za IO zadataka u okviru Strunog tima za IO 3.Informisanje parlamenta Uenikog Struni tim za IO, koordinator Uenikog parlamenta, direktor kole Saveta Struni tim za IO, direktor kole, predsednik Saveta roditelja

30.09.2012.

septembar 2012.

4. Informisanje roditelja

septembar 2012.

Zadatak 2 : Sprovesti kampanju za stvaranje klime za prihvatanje IO

AKTIVNOST

REALIZATORI

ROK

91

1. Ukljuivanje uenika sa Koordinator UP, smetnjama u razvoju u odeljenske stareine, Ueniki parlament struni tim za IO 2.Formiranje vrnjakog Koordinator UP, tima za pruanje podrke odeljenske stareine, uenicima za koje se struni tim za IO ostvaruje IOP 3. Ukljuivanje roditelja u Savet roditelja, direktor aktivnosti IO kole, odeljenske stareine, struni tim za IO

septembar 2012.

2. polugodite k.godine

kontinuirano

Zadatak 3 : Obezbediti programe strunog usavravanja i obuavanja nastavnika AKTIVNOST REALIZATORI ROK

1. Planiranje i realizacija Struni tim za IO, seminara iz oblasti Nastavniko vee, direktor inkluzivnog obrazovanja kole, koordinator optinskog Centra za struno usavravanje, predavai

Oktobar-novembar 2012.

Cilj 2 : Saradnja Tima za IO sa strunim organima kole i drugim vanim institucijama i organizacijama Zadatak 1 : Identifikovati konkretne potrebe kole i eventualne prepreke u realizaciji zadataka

AKTIVNOST
1. Procena konkretne situacije u koli, identifikovanje dece iz osetljivih grupa, davanje informacija za pedagoki profil-u viim i niim odeljenjima podjednako !

REALIZATORI
Struni tim za IO, odeljenske stareine, nastavnici, direktor kole, Centar za socijalni rad, Tim za zatitu od nasilja, Dom zdravlja, romska organizacija Pharo Drom

ROK

do sredine oktobra 2012.

2. Formiranje IOP timova, Struni tim za IO, IOP tim, uee u izradi IOP-a po potrebi pomagai iz 92

od oktobra i nadalje

drugih ustanova kontinuirano 2. Saradnja Interresornom komisijom sa Struni tim za IO, odeljenske stareine, Interresorna komisija

po potrebi

Domom Zdravlja , Centrom za socijalni rad , Specijalnom kolom ,, arko Zrenjanin ,, Ministarsvom prosvete ...

Zadatak 2 : Inicirati voenje evidencije dece koja po bilo kojem osnovu ne pohaaju predkolsku ustanovu ili kolu AKTIVNOST
1.Inicijativa za voenje evidencije o deci koja stasavaju za upis u PU ili kolu, o deci koja nisu upisana na vreme ili ne pohaaju nastavu, i pravovremeno obavetavanje roditelja

REALIZATORI
Struni tim za IO, romska organizacija Pharo Drom, Dom zdravlja, PU Biseri Kanjia, Centar za socijalni rad, Crveni krst, lokalna samouprava

ROK

kontinuirano

Zadatak 3 : Obezbediti da se organizuju predavanja za roditelje dece kod kojih postoji potreba za IOP AKTIVNOST REALIZATORI ROK
po potrebi/ kontinuirano

1. Programi obuke Struni tim za IO, /predavanja iz oblasti IO predavai iz drugih za roditelje institucija lekar, logoped, reedukator, itd.

Zadatak 4 : Unaprediti saradnju sa drugim kolama i razmenjivati primere dobre prakse AKTIVNOST REALIZATORI
93

ROK

1. Prikupljanje i razmena Struni tim za IO, primera dobre prakse nastavnici, uitelji, direktor kole 2.Redovni sastanci Tima Struni tim za IO, IOP za IO, IOP timova, timovi, nastavnici, uitelji, predstavnika drugih kola direktor kole

kontinuirano

kontinuirano, po dogovoru dvonedeljni sastanci od 30min.

Cilj 3 : Jaanje saradnje sa lokalnom zajednicom i njeno ukljuivanje u proces realizacije inkluzivnog obrazovanja Zadatak 1 : Organizovati prezentacije i izradu promotivnih/obrazovnih materijala i obezbediti materijalnu podrku AKTIVNOST REALIZATORI ROK
k.2011/2012. godina i nastavlja se kao stalna aktivnost

1. Izrada promotivnih lokalna zajednica, kola, materijala, reklama i nevladine organizacije, organizovanje sponzori manifestacija

Cilj 4 : Unapreenje inkluzivnog obrazovanja u naoj koli Zadatak 1 : Definisati prioritetne oblasti i sprovesti samovrednovanje AKTIVNOST REALIZATORI
za 2. polugodite k. godine i nastavlja se kao stalna aktivnost

ROK

1. Zajedniki sastanak Tim za IO, Tim timova, analiza stanja u samovrednovanje koli, definisanje prioritetnih oblasti za samovrednovanje 94

2.Izrada instrumenata sprovoenje samovrednovanja

i Tim za IO, Tim za samovrednovanje, nastavnici, uitelji, uenici, roditelji

2. polugodite k. godine i nastavlja se kao stalna aktivnost

Zadatak 2 : Zajedniki analizirati rezultate vezane za inkluziju i predloiti mere za unapreenje

AKTIVNOST

REALIZATORI
za

ROK
krajem 2. polugodita k. godine

1. Zajedniki sastanak Tim za IO, Tim Tima za samovrednovanje, samovrednovanje Tima za IO, nastavnika i uitelja 2. Informisanje roditelja o Odeljenske rezultatima uitelji samovrednovanja na roditeljskim sastancima, predlaganje mera za unapreenje

stareine, krajem 2. polugodita k. godine

3.Informisanje Uenikog koordinator i predsednik parlamenta o rezultatima Uenikog parlamenta samovrednovanja, predlaganje mera za unapreenje

krajem 2. polugodita k. godine

AKCIONI PLAN za prevazilaenje problema nastalih u radu osnovne kole 10. oktobar u Horgou Romski uenici i danas zapoinju kolu sa odreenim nedostacima, koji ih prate tokom kolovanja u osnovnoj koli, te praktino jako mali broj dospeva do srednje kole i anse za realnim uzdizanjem. Romsko pitanje nije kolski problem, ali se projektuje i na kolu, kao i svi drugi problemi koji se javljaju u zajednicama. Osnovni razlozi neuspeha romske dece u koli Glavni razlozi neuspeha su sledei: - materijalni i socijalni poloaj Roma - potekoe proizale iz drutvene integracije i razliitih kultura - veliki procenat nezaposlenosti - jezike barijere, tekoe u razumevanju nastavnog jezika - mali procenat romske dece pohaa predkolske ustanove

95

negativna obeleenost diskriminacija nedostatak pedagokog rada nedostatak romskih pedagoga

Znaaj (funkcija) zbrinjavanja u zabavitu i osnovnoj koli Vano je istai, da priprema za kolu ne treba da bude samo obrazovnog i vaspitnog karaktera. Ukoliko nadleni ne obezbede takve uslove, koje bolje socijalizovana deca doivljavaju kao prirodne, uitelj i uenik romske narodnosti nee podrazumevati isto pod odreenim pojmom. Istiemo, da zabavite i kola nisu centar za socijalnu brigu, ali ako elimo rezultate, putem socijalnog zbrinjavanja moemo stii blie cilju. Ako pitanje romske dece tretiramo iskljuivo kao pitanje zabavita i kole, imaemo uglavnom neuspeno dete, bez oseaja vezanosti za kolu. Obrazovanje vaspitanje U sferi obrazovanja vaspitanja, Lokalna samouprava planira sprovoenje sledeih mera: Opis mera Sprovoditi prosvetnu socijalnu integraciju i funkciju mobiliteta meu viestruko ugroenom decom - voditi tanu evidenciju /registar/ dece u nepovoljnom poloaju i viestruko ugroene dece, - informisati o olakicama /povlasticama/ koje su dostupne viestruko ugroenima u vezi sa socijalnim statusom, te na ovaj nain motivisati roditelje da daju izjavu o kolskoj spremi radi evidentiranja socijalnog statusa U horgokoj koli je visok srazmer viestruko ugroene dece, a visok je i broj ugroene i viestruko ugroene dece. Stvoriti ravnopravne uslove uenicima sa ugroenim statusom: pohaanje zabavita, obezbediti kontinuirano prisustvo u koli, podsticati elju za uenjem, postizanje uspenih rezultata, podsticati elju za daljim kolovanjem. Budet optine, republiki, pokrajinski, optinski i drugi konkursi Odgovarajue odeljenje Optinske uprave Kanjia, Savet Mesne zajednice Horgo, Osnovna kola u Horgou, Centar za socijalni rad, udruenja graana 2011/2012. g.

Obrazloenje (problemi uoeni tokom analize postojeeg stanja) Cilj

Mogui izvori finansiranja Nosioci aktivnosti /Odgovornost/ Vremenski okvir za realizaciju mera

Ostale planirane mere u sferi obrazovanja i vaspitanja: Ubudue, razrede u koli treba organizovati tako, da se izbegne nesrazmeran broj viestruko ugroene dece meu razredima. Veoma je vano izbei neujednaenu koncentraciju viestruko ugroene dece u razredima osnovne kole. Da bi se procenile realne obrazovno vaspitne potrebe ubudue u Horgou, u zajednikoj saradnji e Centar za socijalni rad, Dom zdravlja, zabavite, osnovna kola, Mesna zajednica i Lokalna samouprava, izvriti procenu /ocenu/ dece 0 8 godina, zakljuno do 31. maja 2011. godine. Grad pospeuje pohaanje predkolskih ustanova odreenim beneficijama porodicama korisnicima deijeg dodatka. Odgovorni: Odeljenje za opte poslove i privredu, lan vea zaduen za oblast socijalne, deje i zdravstvene zatite, pomonik predsednika optine za oblast obrazovanja, sporta i omladine.

96

Predvieni vremenski okvir: kontinuirano, odnosno do 31. maja 2011. godine. Uoeni problemi Obrazovanje: u Horgou veliki procenat romskog stanovnitva nema zavrenu osnovnu kolu, (znatan je broj dece ispod 14 godina), mnogo dece ne ide u zabavite, ne pohaaju kolu, izostaju sa nastave, imaju potekoa sa uenjem i savladavanjem gradiva. - Proirenje programa inkluzije i dnevnog boravka mogunost socijalizacije - Pokretanje programa Pedellus u cilju smanjenja disciplinskih ispada i izostanaka iz kole, angaovanje /ugovorom/ 2 strunjaka za obezbeenje, kao i ukljuivanje 2 redara romske narodnosti u svakodnevne kolske aktivnosti. Pokretanje Pedellus programa je 4. 5. 2011. godine, tj. prvog radnog dana nakon prolenog raspusta. Praenje programa je predvieno do kraja kolske godine, da bi se uoili i ispravili problemi. - zapoljavanje 2 pedagoka asistenta romske narodnosti, - Svakodnevno praenje i evidentiranje dogaanja u koli, hitno preduzimanje odgovarajuih mera, povezivanje sa odgovarajuim optinskim organima tokom disciplinskog postupka. - Organizovati este policijske patrole na ulicama Horgoa na poetku i na kraju nastave. - Program mentalne pomoi u saradnji sa edukovanim socijalnim radnicima - ,,Celodnevna kola program sa ciljem korisnog provoenja slobodnog vremena, kao i za talentovane uenike - Struni saradnici zadueni za bezbednost, socijalni rad i obrazovanje 01. 9. 2011. g.

Aktivnosti, intervencije

Nosioci aktivnosti /Odgovorni/ Rok

Izvori finansiranja Izvori Lokalne samouprave, konkursi Izradom i sprovoenjem akcionog plana, Lokalna samouprava Kanjia bi elela postii da sva horgoka romska deca pohaaju zabavite 2 godine, da bi se stvorili uslovi za poetak kolovanja ove dece. Sprovoenjem ovog plana, oekujemo da se romska deca pripremljeno ukljue u sistem osnovno kolskog obrazovanja, da u to veem broju zavre osnovnu kolu i nastave kolovanje u srednjim kolama, pa i na fakultetima. Miljenja smo, da bi Lokalna samouprava na ovaj nain, a u romskoj populaciji, najuspenije doprinela smanjenju siromatva, bede, neznanja, kriminala i drugih pojava koje najee nastaju zbog nedostatka obrazovanja i vaspitanja. Lokalna samouprava Kanjia je izradila Akcioni plan integracije dece u sistem obrazovanja u Horgou, ija su glavna naela: - eliminisati diskriminaciju - eliminisati segregaciju - obezbediti ravnopravnu dostupnost kvalitetnim obrazovanju - obezbediti integraciju. Osnovni cilj obrazovnog akcionog plana je da doprinese eliminisanju segregacije i selekcije planiranom inter aktivnom saradnjom izmeu sfere obrazovanja i zdravstvene, socijalne zatite i zatite dece i omladine, da bi se smanjile socijalne razlike. Obrazovni akcioni plan za integraciju dece vri: procenu kriterijuma eliminacije segregacije i diskriminacije meu ugroenim osobama u sistemu

97

predkolskog i kolskog obrazovanja, ocenu stanja i uspenost korekcije kritinih situacija. Osnova dokumenta je analiza postojeeg stanja, sa prikazom mera i aktivnosti vezanih za integraciju ugroene dece, podaci, karakteristike i njihova analiza. Na osnovu ovih podataka i uoenih problema, akcioni plan treba da sprovede mere i aktivnosti usmerene na kompenziranje nedostataka i stvaranje optimalnih uslova za ravnopravnu integraciju ugroene dece, pruanjem podrke i njihovim animiranjem u skladu sa mogunostima optine Kanjia i naselja Horgo. Naroito je vano preispitati da li se kroz delatnost navedenih ustanova primenjuju principi: za eliminaciju diskriminacije, za eliminaciju segregacije i pruanja podrke prilikom obrazovne i socijalne integracije viestruko ugroene dece. Moramo raunati sa tim, da e ubudue osnovni uslov za podrku i uestvovanje u projektima za razvoj obrazovanja biti izrada i sprovoenje akcionog plana za eliminisanje diskriminacije, segregacije i socijalnih razlika, kao i detaljno dokumentovanje svih aktivnosti . Ukoliko se tokom inspekcije dokau propusti i nedostaci vezani za sprovoenje planom predvienih aktivnosti na polju integracije dece (ukoliko su u suprotnosti sa zakonskim odredbama i ne odgovaraju praksi ravnopravne podrke i pomoi) ustanova mora da sprovede odreene korekcije koje treba da izvri u planom predvienom vremenskom roku. Neophodno je stvoriti uslove za eliminaciju segregacije i ravnopravnu angaovanost dece, omoguiti im podjednake anse za obrazovanje, kako u ustanovama u naselju, tako i unutar samih ustanova zaduenih za brigu o deci, da razlike /srazmer/ meu uenikim grupama u istoj generaciji, a meu viestruko ugroenom decom ne bude vei od 25%. Da bi se viestruko ugroenoj deci omoguili kvalitetni preduslovi za poetak kolovanja, potrebno je planiranje i sprovoenje odreenih aktivnosti i mera, koje e umanjiti postojee razlike i nedostatke i poveati uspenost kolovanja. Za postizanje ovog cilja, Lokalna samouprava optine Kanjia treba da isplanira i realizuje obrazovni akcioni plan za Horgo. Aktivnosti Tematika Pronalaenje viestruko ugroene dece i njihovo uvoenje u predviene aktivnosti Pohaanje predkolskih ustanova Desegregacija Nastavak kolovanja Nosioci aktivnosti Zdravstvo, sektor socijalne zatite, graani, zabavita, kole, Lokalna samouprava

Zdravstvo, sektor socijalne zatite, graani, zabavita kola, zabavite, Lokalna samouprava Osnovna kola, partnerske srednje kole, saradnici pri izboru struke i zapoljavanju (npr: centar za zapoljavanje, savetovanje mladih pri izboru profesije) Pedagozi, struni saradnici u nastavi

Metodoloki zahtevi ODREIVANJE CILJA

Vizija: iveti u takvom naselju, gde i odrasli i deca rado stanuju, gde se uenici nezavisno od polne, verske i rasne pripadnosti pripremaju za ivot, za profesiju, dalje kolovanje, gde mogu da postignu uspehe na nivou naselja, regije i drave isto tako i oni, koji su poeli iz najnepovoljnijih okolnosti. Kratkoroni ciljevi:

98

U roku od godinu dana bi eleli da u potpunosti sagledamo probleme vezane za decu nepovoljnog socijalnog statusa, da zaponemo smanjivati razlike i nedostatke proizale iz loeg socijalnog stanja, da u okviru ustanove zaustavimo eventualno postojeu praksu segregacije, da prilagodimo obrazovanje u Horgou zakonskim propisima. U zabavitu je stavljen akcenat na razvojni program, a u kolama na sagledavanje i razvijanje individualnih sposobnosti. Srednjoroni ciljevi: Nadamo se, da e u roku od 3 godine na rad pokazati vidljive rezultate, koji e se ogledati u kompetencijskim pokazateljima i uspehu u uenju viestruko ugroene dece. Vano je da odrimo do sada postignute rezultate i da ih dalje poboljavamo, na primer, da poveamo uee ove dece u vannastavnim aktivnostima. Dugoroni ciljevi: Poboljanje vaspitno obrazovnog stanja e dugorono, za 6 godina pokazati vidljive rezultate. Poboljanje infrastrukture ustanove u cilju efikasnijeg afirmisanja svakog deteta. Reavanje problema nastalih u ovom periodu. Razraditi prioritete u reavanju nastalih problema ukoliko se jave rizine situacije i propusti tokom integracije ugroene dece, ili se uoe nepravilnosti u postupanju i ophoenju. Zahvaljujui ovakvom radu, treba znaajno da se pobolja obrazovni status viestruko ugroene dece (VUD) u naselju, sa vidljivim i merljivim rezultatima u savladavanju gradiva. Rezultati ugroene dece treba da se izjednae sa uspehom dece iz optimalnih socijalnih sredina. U preduzetnikoj uslunoj delatnosti, znaajno mesto treba da zauzmu one mlade osobe, u ijem interesu je osmiljen ovaj program. Rezime aktivnosti akcionog plana - Obezbediti dostupnost svim javnim ustanovama /slubama/; - Evidentirati svu viestruko ugroenu decu; - Obezbediti svoj deci pohaanje zabavita, pruiti potrebnu pomo za poetak kolovanja; - Ostvariti strunu saradnju izmeu kole i zabavita, struna usavravanja, prilagoavanje metoda rada u saradnji sa kolom; - Izrada individualnih razvojnih programa i jedinstvenog sistema vrednovanja; - Zaustaviti segregaciju unutar ustanove; - Poboljanje uspeha u koli viestruko ugroene dece; - Pruanje pomoi viestruko ugroenoj deci u daljem kolovanju; - Funkcionisanje pripremnog programa; - Podrati razvojne programe i proces integracije; - Organizovati struna usavravanja i omoguiti potrebne uslove kako za pedagoge, tako i za ustanovu; - Obrada podataka i dokumenata unutar ustanove vezanih za pruanje podrke i pomoi ugroenoj deci; - Procena metodolokih, infrastrukturalnih i ljudskih resursa u ustanovi i planiranje aktivnosti u cilju postizanja optimalnih uslova; - Donoenje odluka Lokalne samouprave, potrebnih za poboljanje uslova (uestvovanje na konkursima); - Obezbediti neophodne administrativne uslove radi evidentiranja korisnika socijalne pomoi; Detalji akcionog plana:

Uoene potrebe Kompletno evidentiranje VUD

Cilj

Aktivnosti

Vremenski okvir

Nosioci aktivnosti Odelj. za opte posl. i privredu

Identifikovati svu ugroenu decu

30. 5. 2011.

99

Institucionalizacija dece, Obezbediti sprovoenje pohaanje programa za zabavita za pripremanje i svu VUD uvoenje sve dece u zabavite

Pronalaenje dece 31. 12. 2011. uzrasta 3 4 godine koja ne pohaaju zabavite i njihovih staratelja organizovanjem radne grupe za pomo porodicama Odluka Lokalne samouprave o obezbeenju i poboljanju uslova za rad predkolskih ustanova

Odelj. za opte posl. i privredu Rukovodilac zabavita

Gradonaelnik 2011.

31.

12.

Razvijanje Obezbediti Modernizacija infrastrukture podjednaku zabavita putem zabavita dostupnost za konkursa, svu decu otvaranje novih razreda, obnova pomonih prostorija, osnivanje prostorije za rad logopeda Struno usavravanje predkolskih pedagoga Uvoenje strunog programa za podrku integracije Sprovoenje razvojnog programa zabavita. Uestvovanje na konkursima. Pomaganje prelaska iz zabavita u kolu.

12. 2011.

Lokalna samouprava

15. 6. 2011.

Osniva

Uoene problemi

Cilj

Aktivnosti okvir

Vremenski Nosioci aktivnosti

100

Nisu obraeni podaci pokazatelja kompetencije meu VUD Veliki zaostatak zbog nagomilanih kulturnih i jezikih barijera Struna obuenost pedagoga

Poboljanje uspeha u uenju VUD

Analiza uspeha VUD

juni 2011.

Rukovodilac ustanove

Uenje nastavnog jezika i pomo u prilagoavanju VUD Uee u savremenoj metodolokoj edukaciji svih pedagoga

Sprovoenje razvojnih programa, metodoloke adaptacije

sept. 2011.

Rukovodilac ustanove

Planiranje 2011/2012. strunih edukacija, upoznavanje sa metodama pomoi tokom adaptacije, konkursne mogunosti Prilagoavanje nastavnih metoda individualnim sposobnostima dece Obezbediti kvalitetno obrazovanje i napredovanje u strunim kolama 2011/2012. 2011/2012.

Rukovodilac ustanove

Visok pedagozi indeks osipanja VUD

Smanjenje osipanja ugroene dece

Svi

Mali broj romskih uenika zavri osnovnu kolu, a jo manji broj srednju k. ili fakultet Nedostatak odgovarajuih informacija

Poboljati anse na tritu rada

Nastavnici

Omoguiti dalje kolovanje odgovarajuim pripremnim programom

Obezbediti 2011/2012. mentorstvo ugroenoj deci i VUD na osnovu individualnog razvojnog 101

Mentori

programa Prerada Odgovarajui Rukovodilac Pedagokog dokumenti ustanove programa ustanove za integraciju dece pomo
REALIZACIJA Lokalna samouprava obavezuje rukovodioce obrazovnih ustanova da preispitaju i analiziraju program i nakon prihvatanja istog do kraja kolske 2011/2012. godine, rad ustanove i nastavnici program usklade sa ciljevima i obavezama predvienim stratekim dokumentom i smernicama , u cilju ostvarivanja principa jednakosti i ravnopravnih ansi za svu decu. Oformiemo radnu grupu za praenje i analizu programa i obradu povratnih informacija i njihovo integrisanje u program. Obezbediemo kontinuiranu edukaciju u predmetnoj sferi za rukovodioce obrazovnih ustanova, njihove saradnike i nadlene u Lokalnoj samoupravi , radi to uspenijeg ostvarivanja ciljeva predvienih programom. Akcionim planom predvieni nosioci aktivnosti i njihovi konkretni zadaci e se odrediti na nivou ustanova, izradom sopstvenog plana realizacije. Time e se osigurati potpuna realizacija prihvaenih zadataka.

Prerada nastavnog programa (po potrebi) uz strunu

2011.

Dr. Lepe Josip Mihalj pomonik Predsednika optine Optinskog vea za oblast obrazovanje, omladina i sport

Njila Predsednik

A horgosi Oktber 10. ltalnos Iskola oktatsban jelentkez problmk kezelsnek

Cselekvsi terve
A roma tanulk napjainkban is nagy htrnnyal kerlnek be, s haladnak vgig az ltalnos iskoln, s gyakorlatilag nagyon kevesen jutnak be a valsgos felemelkedsi eslyt jelent kzpiskolba. A romakrds nem iskolai problma, de mint minden egyttlssel jr gondnak,ennek is vannak iskolai vetletei. A roma gyerekek iskolai sikertelensgnek alapvet okai A sikertelensg f okai a kvetkezek: - a romk anyagi s szocilis helyzete - az eltr kultrkbl s trsadalmi integrcibl add nehzsgek 102

- magas munkanlklisgi rta - nyelvi htrnyok, a nyelvvlts nehzsgei - az vodba jr roma gyerekek arnya alacsony - htrnyos megklnbztets - a pedaggiai gyakorlat hinya - a roma pedaggusok hinya Gondoskodsi funkci az vodban s az ltalnos iskolban Fontos kiemelni, hogy az iskolztatsi felzrkztat intzkedsek ne csak oktatsi s nevelsi jellegek legyenek. Ha a fenntart nem teremti meg azokat a gondozsi feltteleket,amelyeket a jobban szocializlt gyermekek mr termszetes felttelknt lnek meg, nem ugyanazt rti majd a tanit s a roma kisdik ugyanazon a fogalmon. Hangslyozzuk, hogy az voda s az iskola nem szocilis gondozsi kzpont, m ha eredmnyeket akarunk elrni mgis a szocilis gondozs tjn juthatunk kzelebb a clhoz. Ha egyszeren csak vodai, iskolai krdsknt kezeljk a cigny gyermekek felzrkztatst,akkor tbbnyire sikertelen, iskolai ktdsekkel nem rendelkez gyermek lesz az eredmny. Oktats-nevels Az oktats-nevels terletn az albbi feladatok intzkedsek elvgzst tervezi az nkormnyzat: Intzkeds A halmozottan htrnyos helyzet gyerekek lersa krben a kzoktats trsadalmi integrcis s mobilitsi funkcijnak rvnyestse - A htrnyos helyzet s a halmozottan htrnyos helyzet gyerekek nyilvntartsnak napraksz szervezse, - tjkoztatsi program szervezse a halmozottan htrnyos helyzet szocilis sttusszal jr kedvezmnyek krrl, ezltal motivlva a szlket az iskolai vgzettsgkre vonatkozan nyilatkozat ttelre a szocilis sttusz feltrsa rdekben, Indokls (helyzetelemzsb en feltrt problmra hivatkozs) Intzkeds clja A horgosi iskolban magas a halmozottan htrnyos helyzet gyermekek arnya valamint magas a htrnyos helyzet s a halmozottan htrnyos helyzet gyermekek szma. A htrnyos helyzet tanulk eslyegyenlsgnek megteremtse: Az vodai rszvtel, a folyamatos iskolba jrs biztostsa, a tanuls megszerettetse, sikeres kimenetek elrse, a tovbbtanulsi kedv serkentse Kzsgi kltsgvets, kztrsasgi, tartomnyi,kzsgi, s ms plyzati forrsok Magyarkanizsa nkormnyzat megfelel osztlyai, a horgosi helyi kzssg Tancsa, a horgosi ltalnos iskola, a szocilis kzpont, ms egyttmkd civil szervezetek 103

Intzkeds lehetsges forrsa Felels

Az intzkeds 2011/2012. megvalstsna k hatrideje Egyb tervezett, az oktats-nevelst rint intzkedsek: Az iskolai tagozatokat a jvben gy kell megllaptani, hogy ne jjjn ltre arnytalansg a halmozottan htrnyos helyzet gyermekeket rinten a tagozatok kztt. Ez nagyon fontos cl az ltalnos iskolai osztlyokon bell a halmozottan htrnyos helyzet tanulk arnytalan koncentrcijnak elkerlsre. A jvbeli beiskolzsi igny felmrsre Horgoson a Szocilis Kzpont, az Egszsghz, az voda, az iskola, a helyi kzssg s az nkormnyzat szorosan egyttmkdve 2011. mjus 31-ig felmrst ksztenek a 0 -8 ves gyerekekrl. Az vodai ellts ignybevtelt a vros azzal is segti, hogy a gyermekvdelmi seglyben rszesl csaldok kedvezmnyt kapnak a djakbl. Felels: Trsadalmi Tevkenysg Osztly, szocilis s oktatsi felels tancsosok Hatrid: folyamatos, illetve 2011. mjus 31. Azonostott Oktats: Horgoson magas az ltalnos iskolt el problma nem vgzett roma lakossg arnya (emellett a 14 v alattiak szma igen magas), sok gyermek nem jr vodba, iskolba, kimarad az oktatsbl, az iskolba jrk beilleszkedsi gondokkal kzdenek. Sok roma gyermek, iskolztatsi problmk, ingerszegny krnyezet miatt lemarads a fejldsben Beavatkozs, kapcsold tevkenysg - Napkzis s inklzis program bvitsefelzrkztats, szocializci lehetsge - Pedellus program indtsa fegyelmi kilengsek s hinyzsok cskkentse , 2 biztonsgi szakember szerzdtetse valamint 2 roma nemzetisg rendfenntart bekpcsoldsa az iskola mindennapi tevkenysgbe. A Pedellus program beinditsnak idpontja 2011.mjus 4., vagyis a tavaszi sznet utn kvetkez els tanitsi nap. A program a tanv vgig kvetve lesz,hogy a jv iskolavre minden mkdsi problmt ki lehessen iktatni. - Eslynvel roma pedaggiai asszisztensek alkalmazsa (2) - Az iskolai esemnyek napraksz kvetse,evidentlsa, s a megfelel intzkedsek azonnali meghozatala, a fegyelemmel kapcsolatos eljrsok sszektse a megfelel kzsgi szervekkel - Srn megszervezett rendrsgi rjratok bevezetse Horgos utcin az iskolai oktats kezdetn s vgn -Kikpzett szocilis munksok segtsgvel mentlis segt programok Egsznapos iskola foglalkoztat program 104

Felels Hatrid Forrs

szervezse a hasznos idtlts elsegtse s a tehetsggondozs rdekben Biztonsggal, szocilis munkval s oktatssal megbzott szakmunkatrsak 2011. 9.1. nkormnyzati forrsok, plyzati lehetsgek

A cselekvsi terv kidolgozsval s rvnyesitsvel a magyarkanizsai nkormnyzat el szeretn rni, hogy az sszes horgosi roma gyerek kt vet tltsn az vodban, s meg szeretn teremteni a legjobb feltteleket ezen gyerekek iskolba indtshoz. A vgrehajtstl azt vrjuk, hogy a roma gyerekek felkszlten kezdjl meg iskolai tanulmnyukat, minl nagyobb szmban fejezzk be az ltalnos iskolt s folytassk tanulmnyaikat a kzpiskolkban, esetleg egyetemeken is. gy vljk, az nkormnyzat ily mdon jrulna hozz legsikeresebben a romk krben jelentkez szegnysg, nyomor, tudatlansg, bnzs, s ms jelensgek felszmolshoz, melyek legnagyobb rszt a lakossg iskolztatsi hinyossgainak tudhat be. Magyarkanizsa nkormnyzata eslyegyenlsgi Cselekvsi tervet ksztett Horgos telepls oktatsban megjellt f trekvsek rvnyestsre: o a diszkrimincimentessg biztostsa o a szegregcimentessg biztostsa o a minsgi oktatshoz trtn egyenl hozzfrs biztostsa o az integrci biztostsa. Az oktatsi cselekvsi terv alapvet clja, hogy jruljon hozz a kzoktatsi / az vodai, iskolai/ elltst ksr egszsggyi, szocilis, korosztlyi kzmveldsi szolgltatsok tudatos tervezsvel s kvetsvel a szegregcis s szelekcis hatsok kiiktatshoz, ezltal a trsadalmi klnbsgek mlylsnek megakadlyozshoz. Az oktatsi cselekvsi terv az eslyegyenlsg rvnyestse rdekben vizsglja: A lakossg krben klnbz htrnnyal lk, vodai, iskolai alapelltsban, kapcsold szakelltsban rvnyesl egyenl bnsmd s szegregcimentessg kritriumait, llapott s a kritikus helyzetek hatkony korrekciit. A dokumentum alapja a helyzetelemzs, amelyben Horgos kzoktatsi intzmnyeiben mkd eslyegyenlsgi intzkedsek bemutatsa, az eslykompenzci rvnyestsre vonatkoz adatok, jellemzk, a htrnyos helyzet gyermekek, tanulk elltsnak elemzse trtnik. A helyzetelemzsben feltrt s slyozott problmk alapjn cselekvsi tervknt azokat az intzkedseket, tevkenysgeket clozza meg, amelyekkel az eslykompenzci nvelhet, idben behatroltan, sikerkritriumaiban Magyarkanizsa kzsg s Horgos lehetsgeire alapozva kzelt az eslyegyenlsg s htrnykompenzci rvnyestshez, a hinyossgknt jelentkez tevkenysgek s terletek optimalizlshoz. Kiemelten fontos az rintett intzmnyek oktatsszervezsi gyakorlatnak ttekintse, hogy rvnyesl-e a: a diszkrimincimentessg, a szegregcimentessg, s a halmozottan htrnyos helyzet tanulk oktatsi s trsadalmi integrcijnak tmogatsa. Szmolni kell azzal, hogy a jvben alapvet felttelknt szabjk meg a kzoktatsfejlesztsi projektek tmogatshoz, illetve a kiegszt tmogatsok odatlshez a diszkrimincimentessg, szegregcimentessg s az eslyegyenltlensg cskkentse rdekben folytatott eslyteremt tevkenysgek tervszer dokumentlst, teleplsi kzoktatsi eslyegyenlsgi program, intzkedsi terv kidolgozsval s megvalstsval. 105

Amennyiben a vizsglt eslyegyenlsgi terleten, vagy intzmnyben hinyossgok vannak (melyek az egyenl bnsmd gyakorlatt srtik, tkznek a trvnyben meghatrozott normkkal), az intzmny, illetve fenntartja megfelel korrekcis eljrsokat, beavatkozsokat tervez s azok megvalstst a terv hatlya alatt vllalja. Az egyenl bnsmd kvetelmnynek s a szegregcimentessgnek, mint eslyegyenlsgi alapfelttelnek mind a teleplsen mkd intzmnyek, mind azok feladat elltsi helyei kztt, mind az intzmnyeken bell, az azonos vfolyamok tanulcsoportjai kztt rvnyeslnie kell: a halmozottan htrnyos helyzet tanulk arnya kztti klnbsg legfeljebb 25% lehet. A halmozottan htrnyos helyzet gyerekek eslyegyenlsge elmozdtsnak elengedhetetlen felttele az egyenl hozzfrs biztostsn tl, olyan tmogat lpsek, szolgltatsok tervezse s megvalstsa, amelyek cskkentik meglv htrnyaikat, javtjk iskolai sikeressgket. Ennek rdekben kell Magyarkanizsa Kzsg nkormnyzatnak megtervezni s vgrehajtani Horgos Kzoktatsi Cselekvsi tervt Csompontok kiemelse Tmaterlet a HHH gyerekek s tanulk megtallsa, bevonsa a szolgltatsokba Bevodztats Deszegregci Tovbbtanuls Rsztvevk Egszsggyi szektor ,Szocilis szektor Civilek, vodk, iskolk, nkormnyzat Egszsggyi szektor,Szocilis szektor, Civilek, vodk rintett iskola, Befogad voda, nkormnyzat, ltalnos iskola, partner kzpiskolk, plyaorientci megvalstsban kzremkd egyb partnerek (pl. munkagyi kzpont, plyavlasztsi tancsad munkatrsai), Pedaggusok, oktatst segtszakemberek,

Mdszertani megjuls

CLMEGHATROZS Jvkp: Olyan teleplsen lni, ahol szvesen laknak az emberek, gyermekek s felnttek egyarnt, ahol a dikok nemtl, vallsi s faji hovatartozstl fggetlenl felkszlhetnek az letre, a szakmjukra, tovbbi tanulmnyaikra, s ahol sikereket rnek el teleplsi, regionlis s orszgos szinten egyarnt, azok is, akik a leghtrnyosabb helyzetekbl indultak. Cljaink rvidtvon: Egy ves idtvlatban el kvnjuk rni, hogy pontosan lssuk az eslyegyenlsggel sszefgg problmk mrtkt s mlysgt, s hozzkezdjnk a htrnyokbl fakad klnbsgek cskkentshez, megszntetjk az intzmnyen belli esetlegesen jelentkez szegregatv oktatsszervezsi gyakorlatot, a jogszablyi elrsokhoz igaztjuk Horgos kzoktatst. Az vodban kiemelt szerepbe kerl az vodai fejleszt program az iskolkban pedig a kpessg kibontakoztat felkszts. Cljaink kzptvon: 106

Hrom ven bell remnyeink szerint mr lthat eredmnyei lesznek az eslykiegyenlt munknak, amely megmutatkozik a HHH-tanulk kompetenciamutatiban s tovbbtanulsi eredmnyeiben is. Fontosnak tartjuk emellett eddig elrt eredmnyeink fenntartst, tovbbi javtst is, gy pldul a HHH-dikok kiemelked arny tanrn kvli foglalkozsokon val rszvtelt is. Cljaink hossztvon: A nevels, oktats eredmnyessgnek, a felttelek megteremtsnek javtsa, mely hossz tvon, 6 ven bell hoz mrhet javulst. Az intzmnyi infrastruktra javtsa az eslyegyenlsg szempontjbl. A helyzetelemzs sorn felmerlt eslyegyenlsgi kockzatok s problmk kezelse. Amennyiben a helyzetelemzs kockzati tnyezt, az eslyegyenlsg, az egyni bnsmd kvetelmnynek valamely mrv srlst mutatja, a kezelend problmk kztti prioritst kell fellltani. A teleplsen foly eslykiegyenlt munknak ksznheten a HHH-s gyermekek kzoktatsi sttusza jelentsen javul, az iskolai sikereik mrhetek. Tovbbtanulsi mutati azonosak a nem HHH-s gyermekek mutatival. A telepls vllalkozi-szolgltati szfrjban jelents helyet foglalnak el azok a fiatalok, akiknek rdekben megfogalmazdott az eslyegyenlsgi program. A Cselekvsi Terv beavatkozsainak sszefoglalsa - Kzszolgltatsok elrhetsgnek biztostsa; - A hhh gyerekek teljes kr beazonostsa; - A teljes kr vodztats megszervezse, voda-iskola tmenet segtse; - voda-iskola tmenetet tmogat szakmai egyttmkdsek megteremtse, mdszertani tovbbkpzsek, valamint a mdszerek adaptlsnak tmogatsa, egyttmkdsben a gyermekeket fogad ltalnos iskolval - Egyni fejlesztsi tervek ksztse, rendszeres rtkelsi rendszer megteremtse; - Intzmnyen belli szegregci megszntetse; - A hhh tanulk iskolai sikeressgnek javtsa; - A hhh tanulk tovbbtanulsnak segtse; - traval program mkdtetse; - Integrcit s kpessg-kibontakoztatst tmogat mdszertani- s intzmnyfejleszts; - Tovbbkpzsek szervezsnek s ignybevtelnek tmogatsa s a rszvtel biztostsa az rintett intzmnyek ill. pedaggusok szmra. - Intzmnyi dokumentumok eslyegyenlsgi szempont tdolgozsa. Intzmnyi tartalmi-mdszertani-, infrastrukturlis s humn-erforrs felmrs s intzkedsek tervezse az optimlis felttelek biztostsra. - Az eslyegyenlsgi intzkedsek, feltteleinek javtshoz szksges nkormnyzati dntsek meghozsa. ( plyzat beadsa). - A klnbz tmogatsok s normatvk ignyjogosultjainak szmbavtele, az ignyjogosultsg megllaptshoz szksges adminisztratv felttelek megteremtse.

107

A Cselekvsi terv rszletei Helyzetelemzsre Cl hivatkozs


A hhh gyerekek nyilvntartsnak teljes krv ttele, Bevodzst segt programok indtsa a teljeskr bevodzs elrse rdekben A hhh gyermekek teljes kr beazonostsa A halmozottan htrnyos helyzet gyerekek vodztatsnak biztostsa

Intzkeds
2011.05.30.

Teljesls ve

Felels
ltalnos osztly

vodai infrastruktra fejlesztse

Egyenl hozzfrs biztostsa

vodapedaggusok mdszertani tovbbkpzse

Integrcit tmogat mdszertan bevezetse

A teleplsen lak, vodai nevelsben nem rszesl (3-4 ves) gyermekek s gondviselik szemly szerinti felkeresse csaldsegt szolglat s bevodzsi munkacsoport ltrehozsa tjn nkormnyzati nts az vodztats feltteleinek biztostsrl, javtsrl Plyzat benyjtsa az vodk korszerstsre, j csoportszobk kialaktsa, kiszolgl helyisgek feljtsa, logopdiai szoba kialaktsa. vodai fejlesztprogram indtsa. Ezt tmogat plyzat benyjtsa. voda iskola tmenet segtse.

2011.12.31.

ltalnos osztly vodavezet

2011.12.31

Polgrmester

2011-12.

nkormnyzat

2011.06.15.

Alapit

Helyzetelemzsre hivatkozs Nem trtnt meg kompetenciamrsek eredmnyeinek feldolgozsa a HHH gyermekek

Cl A hhh tanulk iskolai sikeressgnek fokozsa

Intzkeds A hhh tanulk iskolai eredmnyeinek elemzse

Teljesls ve 2011. 6.

Felels Intzmny vezet

108

krben. Nagy a lemarads a kultrlis s nyelvi htrnyok halmozottsga miatt Pedaggusok korszer mdszertani kpzettsge

A hhh tanulk beilesszkedse s nyelvi tudsnak fejlesztse Minden pedaggus rszt vesz korszer pedaggiai mdszertani kpzsen

A hhh tanulk lemorzsoldsi mutatja magas

A hhh tanulk lemorzsoldsi s mutatinak javtsa

Kevs roma tanul fejezi be az ltalnos iskolt e mg kevesebb a kzpiskolt vagy egyetemet Megfelel informci hinya

Munkaer piaci eslyek javtsa

Pedaggiai program tdolgozsa

traval program segtsgvel a zkkenmentes tovbbhalads biztostsa. Intzmnyi dokumentumok megfelelse az eslyegyenlsgi szempontoknak

Fejleszt programok indtsa, mdszertani adaptci A tmogat mdszertanok megismertetst segt tovbbkpzsek tervezse, plyzati forrsok kihasznlsa A gyermekek, tanulk egyni adottsgaihoz igazod pedaggiai mdszertanok adaptlsnak tmogatsa. Minsgi szakkpzst biztost szakiskolban trtn tovbbhalads biztostsa. Egyni fejlesztsi tervek alapjn mentorls biztostsa a hh/hhh tanulk szmra. A pedaggiai program tdolgozsa (szksg szerint) szakrti tmogats ignybevtelvel

2011.9.

Intzmny vezet

2011./2012.

Intzmny vezet

2011./2012

Minden pedaggus

2011./2012

Tanrok

2011./2012

Mentorok

2011.

Intzmnyvezet

MEGVALSTS nkormnyzatunk az ltala fenntartott kzoktatsi intzmnyek vezeti szmra feladatul adja, vizsgljk meg s a program elfogadst kveten a 2011/2012 tanv vgig biztostsk, hogy az intzmnyk mkdst s pedaggiai munkjt rint, s az eslyegyenlsgi szempontbl fontos egyb kzszolgltatsokat meghatroz stratgiai dokumentumokba s irnymutatsokba bepljenek s rvnyesljenek az egyenl bnsmdra s eslyegyenlsgre vonatkoz ktelezettsgek s a program clkitzsei. 109

A program rtkelsre, ellenrzsre s az ennek sorn nyert informcik visszacsatolsra, ill. a programba trtn beptsnek garantlsra munkacsoportot hozunk ltre. Annak rdekben, hogy nkormnyzati dntshozk, tisztsgviselk s kzoktatsi intzmnyvezetk felkszltek legyenek a programban vgrehajtand feladatokra, gondoskodunk folyamatos tovbbkpzskrl az rintett terleteken. A Cselekvsi tervben szereplvllalsokrl az egyes intzmnyek az ket rint konkrt feladatokrl intzmnyi szint, cselekvsi temterveket ksztenek. Ezltal biztosthat, hogy a vllalt feladatok maradktalanul megvalsuljanak.

Dr. JosipLepe polgrmesteri tancsnok oktats,ifjsg,sport

Operativni plan prevazilaenja problema marginalizovanih uenika u kolskoj 2012/2013. godini Akcioni plan , donet 2011. godine , se nastavlja i u tekuoj kolskoj godini. U fokusu je saradnja kole I Predkolske ustanove kao I lokalne samouprave za to efikasnijim prevazilaenjem postojeih problema. Mere koje e se preduzeti : -Od ove kolske godine i PU dobija pedagokog asistenta koji e tesno saraivati sa kolskim asistentom . -U avgustu realizovana priprema za 25 maliana romske pripadnosti u koli uz pomo 3 asistenta koji su pripremali budue i sadanje uenike . -Od 1. Septembra bie zaposleno ukupno 4 asistenta ( konkurs kole i Civilne organizacije ,, Barka ,, za javne radove kao i 1 asistent-volonter ) -Nastavlja se praenje , evidencija i uticaj na sve roditelje , naroito iz romske populacije da upisuju svoju decu u PU i u kolu i da redovno pohaaju svoje obaveze . -U pojedinim sluajevima nepridravanja Zakona bie podnete prekrajne prijave za roditelje koji ne alju decu na nastavu ili ne srauju , zanemaruju svoju decu . -U okviru inkluzije , nastavnici se senzibiliu jo vie za reavanje postojeeg stanja .Rad Tima na sluajevima koji do ove kolske godine nisu dovoljno obraivani ( npr. IOP iz vie ili svih predmeta kod nekih uenika )
110

-Organizovae se i ove godine seminari za nastavnike za obuku rada sa decom iz marginalizovanih grupa i romskom decom . -Finasiranje lokalne samouprave ishrane ukupno 50 uenika koji dolaze iz marginalizovanih grupa (preteno Roma ) od toga 30 uenika na produenom boravku .Nastavnik se finasira iz budeta Ministarstva Prosvete i Nauke . -Iz budeta lokalne samouprave finasirae se i oko 120 kom . besplatnih uina dnevno za nau ustanovu . -Saradnja sa Timom za suzbijanje nasilja i nastavak angaovanja uvarske slube na ulazu i u kolskom dvoritu .Finasira se takoe iz budeta lokalne samouprave . -Planira se poseban roditeljski sastanak za romske roditelje , po jedan za oba polugodita i predavanja iz : -higijene stanovanja i liene higijene -zdrastvena predavanja o tetnosti duvana i alkohola -pravilna i zdrava ishtrana (kola , Dom zdravlja I Crveni krst zajedno )

, 10. 2012 / 2013 .


, , , , . , - ( ). , - 111

- . , 10. , , , . , , , , - . : / , / , : ,

, ( , , , ) , , , , ,

112

, : , , , , , , / , , , , , . / 10. . 2011/2012. : 1. , 2. , 3. , 4. , 5. , 6. , 7. abi Svoboda Ela, 8. , 9. Tilinko Jutka, 10. 11. 12. 13. 14. / Pharo Drom / ,

113

10. - 2012/13 -

2012

2012 , , ... , , , , ...

114

5- 8

, ,

16.

115

, , , , , ,

, ,

: , .

- ( , : , , 1. , / ) 2. 3. 116

- ( )

117

( )

, ,

:
o o o

; ; .

118

Plan i aktivnosti Razvojnog tima kole :


Az iskola Fejlesztsi bizotsgnak terve s sszettele: 1. Goran Nikii-direktor kole 2. Olah Roa-sekretar kole 3. Vera Grifatong- struni saradnik, psiholog 4. Sekere Valentin- (pedagog) profesor razredne nastave 5. Gazdag aba -pomonik direktora /nastavnik tehnikog i informatike 6. Dimovi Zoltan-pedagoki asistent 7. Konc Ilona-nastavnik hemije 8. Rekecki Andrea-prof.razred.nastave 9. amu Angela-nast. razredne nastave 10. eke Melinda-prof.razredne nastave 11. Avramovi Etelka-nast. razredne nastave 12. Abel Itvan-nastavnik matematike 13. Tborosi Gyz-nastavnik fizikog vaspitanja 14. Ki Ivan Anna-prof. Maarskog jezika i knjievnosti 15. Kavai B. Ildiko-prof. Maarskog jezika -Predstavnici lokalne samouprave-1 iz Horgoa i 1 iz Kanjie -Predstavnici akog parlamenta-2 iz Horgoa i 2 iz Malih Pijaca -Po jedan lan svih odeljenskih vea (predsednik ili iskusniji nastavnik) 119

*lanovi izabrani od strane Nastavnog vea iz Horgoa i Malih Pijaca *lanovi izabrani od strane Saveta roditelja iz Horgoa i Malih Pijaca (2+1) Zadaci tima i dinamika rada : Septembar-Ciljevi zadaci za kolsku 2012/2013. Oktobar 2012-Maj 2013 .-Evaulacija Plana kroz analizu.(Tim za Razvoj i Nast . vee ) Jun Pravci razvoja i ciljevi u sledeoj kolskoj godini .

RASPORED KORIENJA GODINJEG ODMORA Nastavno osoblje, po pravilu, koristi godinji odmor za vreme kolskog raspusta, u periodu od 01.07. 2013. do 23.8. 2013. godine. Nenastavno osoblje koristi godinji odmor u skladu sa Planom korienja godinjih odmora. Sastavni deo ovog Programa ini i: Elaborat produenog boravka kole Akcioni plan inkluzije za uenike u koli 10. Oktobar Akcioni plan za reavanje problema oko pohaanja i boravka uenika romske narodnosti u koli

120

You might also like