Professional Documents
Culture Documents
ltalnos Iskola-Horgos/Kispiac
Karasova 14 Krsz utca 14. Tel/fax: +381 24 792-023, 793-510, 793-511 e-mail: hosko@stcable.net PIB: 100789044, Mat. br.:08025398 Del. br.: 02-586 Datum: 01.09.2012.
ELABORAT PRODUENOG BORAVKA SA PLANOM I PROGRAMOM RADA VASPITAA ................................................................................................. ..94....................2 I. POLAZNE OSNOVE PROGRAMIRANJA ...................................................................3 II. USLOVI RADA KOLE ....................................................................................................4 .........................................................................................................................................4 Prostorni i materijalno tehniki uslovi................................................................................4 Kadrovski uslovi.....................................................................................................................6 UENICI ...................................................................................................................................8 III. ORGANIZACIJA RADA KOLE.................................................................................10 A. Opta organizacija ........................................................................................................10 B. Ritam rada ....................................................................................................................10 .............................................................................................................................................10 C. Kalendar kole..................................................................................................................11 Organizacija obrazovno vaspitnog rada............................................................................12 PROGRAMI I PLANOVI VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI..............................................22 PROGRAM RADA DEJEG SAVEZA..................................................................................23 PREDLOG AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA DRUTVENU, KULTURNU I PROIZVODNU DELATNOST DEIJEG SAVEZA ZA KOLSKU 2012/2013. GODINU.........................24 PROGRAM RADA KOMISIJE PODMLATKA CRVENOG KRSTA I BORBE PROTIV BOLESTI ZAVISNOSTI..........................................................................................................26 PROFESIONALNA ORIJENTACIJA UENIKA ..............................................................27 KOREKTIVNO- PEDAGOKI RAD....................................................................................29 IV. PROGRAMI I PLANOVI STRUNIH ORGANA I STRUNIH SARADNIKA ..........42 ................................................................................................................................47 PLAN PRIORITETNOG VASPITNOG ZADATAKA ZA VASPITANJE ZA HUMANE ODNOSE MEU POLOVIMA I LJUDIMA ..........................................................................50 V. PLAN I PROGRAM RADA RUKOVOENJA I UPRAVLJANJA.................................51 Direktor.................................................................................................................................51 Pomonik direktora...............................................................................................................53 kolski odbor.......................................................................................................................54 Savet roditelja kole..............................................................................................................55 PLANOVI I PROGRAMI RADA .........................................................................................57 ................................................................................................................................63 ................................................................................................................................................76 PLAN I PROGRAM RADA ODELJENSKOG STAREINE SPECIJALNOG ODELJENJA ...................................................................................................................................................86 PLAN I PROGRAM RADA ODELJENSKE ZAJEDNICE SPECIJALNOG ODELJENJA.............................................................................................................................87 ELABORAT PRODUENOG BORAVKA SA PLANOM I PROGRAMOM RADA VASPITAA ................................................................................................. ..9 4 AKCIONI PLAN ZA INKLUZIJU U O.. 10. OKTOBAR .......................................... ...97 AKCIONI PLAN ZA REAVANJE PROBLEMA ROMSKIH UENIKA ............... ..102 PROGRAM ZATITE UENIKA OD ZLOSTAVLJANJA I ZANEMARIVANJA .... ..118 RAZVOJNI TIM KOLE ................................................................................................. 126 RASPORED KORIENA GODINJIH ODMORA ...................................................... 126 SPISAK ZAPOSLENIH KOJI IMAJU OBAVEZU POLAGANJA ZA LICENCU ..........127 2
-nabavka 2 interaktivne table za obe zgrade po jedna -nabavka 2 interaktivne table - opremanje strunih uionica za likovno obrazovanje i sale fizikog vaspitanja rekvizitimatokom godine - kupovina 15 uenikih stolova-tokom 2013. - poumljavanje oko sportskog terena u Malim Pijacama-jesen 2012. -izgradnja uionice u prirodi u dvoritu kole u Horgou, tokom jeseni i prolea 2013. -izrada mini-pozornice za priredbe na otvorenom , jesen 2012.
Povrina kolske zgrade 2431 m2 Povrina dvorita 1511 m2 Povrina sportskog terena 945 m2 Zelene povrine 6640 m2
b.) kolska zgrada-prostorije Namena prostora Broj prostora Ukupna vel.prostora _______________________________________________ mat.zgr. ist.od. mat.zgr. ist.od. 11 5 485 m2 251 m2 8 1 438 m2 35 m2 1 1 77 m2 63 m2 1 1 246 m2 174 m2 1 1 36 m2 14 m2 90 m2 90 m2 125 m2 114 m2 20 m2 2 m2 b) Najvanija nastavna sredstva Naziv nastavnog sredstva Grafoskop Dijaprojektor Episkop Radiokasetofon CD plajera TV prijemnik Raunari u nastavi Lap top Projektori tampai Fotokopir maina Muzi.inst.pianinoSintizajzer Razredna nastava I IV 1 2 2 3 1 2 20 1 1 1 1 1 1 Predmetna nastava V VIII 2 2 2 2 2 2 48 2 2 2 1 1 1 Ukupno 3 4 4 5 3 4 68 3 3 3 2 1 1 164 m2 15 m2 20 m2 25 m2 185m2
Uionice opte namene Specijalozovanje uionice kolske radionice Sala za fiziko vaspitanje Biblioteka i itaonica Prostorija za opte namene potr. i drutv.ivot kola 1 1 Vienamenske prostorije 1 1 kolska kuhinja i trpez. 1 1 Uprava kole 6 1 Struni saradnici 1 Ostali prostor (kotlarnica,magacin ,hodnik, arhiva ....)
Pored ovoga kola poseduje po jedan muziki razglas za obe zgrade, ukupno 2 komada razglasa sa mikrofonima.
nastavno sredstvo DVD plejer obrazovni CD diskovi Raunar+lap top Platno za projekciju Projektor razne lopte Mikrofoni s kablovima
didaktiki materijal 4 40 1 1 1 25 2
koliina 4 40 1 1 1 25 2
vreme nabavke tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine tokom godine
U akoj biblioteci ima ukupno 8452 knjiga. kola je pretplaena na ake listove: Prvai, Kpes Ifjsg,Crveni Krst , i drugo. kola je pretplaena na Prosvetni pregled , Pravni instruktor , Pedagoka stvarnost , Magyar Sz ,Ekoloki asopis i drugo.
Kadrovski uslovi
a) Nastavnici razredne nastave Vrsta radnog odnosa Stalni Odreeno vreme Svega step.str.spreme IV V VI 10 1 11 Priprav. Sa nepol.str.isp. VII 7 3 10 2 4 6
b) Nastavnici predmetne nastave ________________________________________________________________________ Vrsta radnog odn. IV step. VI st. VII st. sa pun. VII st.sa nepun. Svega Stalni 2 18 8 28 Odreeno vreme 3 4 6 13 Svega 5 22 14 41 Nastavno osoblje ukupno -62 C ) Nestruno zastupljeni predmeti su : Engleski jezik (2,71 % norme) Likovna kultura (0,50 %) Muzika kultura (1,00 %) Matematika (1,11 %) Defektolog (5 celih normi ) Srpski jezik kao nematernji ( 3,00 % norme) Pedagog (1 cela norm Odreeni (stalno zaposleni ) nastavnici koji rade sa nepunom normom su : 1.Koso Kristina , maarski jezik -50 % norme 6
2. arkanj Joef , profesor razr. nastave-50% norme 3.Rehrig Arpad , nastavnik fizikog-30% norme 4. Salai Edit , nemaki jezik- 10 % norme (* dopuna norme u drugoj ustanovi) 5. Konc Ilona , hemija-10 % norme 6.Galac olt , geografija-10 % norme d) U koli imamo zaposlene putnike iz drugih naselja i to : Na relaciji Kanjia Horgo 8 Na relaciji Kanjia Male Pijace 1 Na relaciji Subotica Horgo 5 Na relaciji Horgo Male Pijace 12 Na relaciji Novi Kneevac Horgo 1 Na relaciji Hajdukovo Male Pijace 1 Na relaciji Pali Horgo 1 Na relaciji Hajdukovo Horgo 1 Na relaciji Radanovac Horgo 1 Na relaciji Subotica Male Pijace 1 Na relaciji Kikinda Horgo 1 Na relaciji Martono - Horgo 1 Na relaciji Baki Vinogradi Male Pijace 2 Na relaciji Pali - Male Pijace 1 Ukupno: 37 radnika putnika e) Ostali pedagoki radnici Izvrioci Direktor Pomonik direktora Psiholog Pedagog Bibliotekar Mediotekar Pedagoki asistent Svega Stepen str.spr. VII VII VII VII VI VI IV 7 Zvanje-profil
prof. razredne nastave Prof.tehn.obr. i informatike dipl. psiholog Prof..razredne nastave Nast.redne nastave Inenjer inform.
Radni sta 24 11 17 5 24 2 2
odreeno vreme
Izvrioci Sekretar Knjigovoa ef raunovodstva Administrativni radnik Reiser-blagajnik Domar Majstor Servirka istaice-10 izvrioca Ukupno
Radni sta
4 18 33 4 6 28
24 osoblje
17
Stalno zaposleni nastavnici : 43 Zaposlenih nastavnika na odreeno vreme : 17 Zaposleni na odreeno vreme : 20 Stalno zaposlenih ukupno :62 Ukupno zaposlenih u koli: 82
UENICI
Uenici kole rasporeeni su u 38 odeljenja, od kojih su 7odeljenja kombinovana i 31 ista odeljenja. > U Horgou pohaaju nastavu uenici od 1-8 razreda, rasporeeni u ukupno 28 odeljenja od toga 25istih odeljenja i 4kombinovana . > U Malim Pijacama u ukupno 10 odeljenja od toga 8 istih odeljenja ( za svaki razred po jedno odeljenje ) i 2 kombinovano odeljenje. Socijalno stanje uenika u Horgou je dosta slabo. kola ima 117 uenika romske narodnosti, gde roditelji uglavnom nemaju stalno zaposlenje , ive od socijalne pomoi ili se izdravaju sezonskim poslovima . Od ukupno 635 uenika , preko 200 uenika spada u kategoriju socijalno ugroenih. Roditelji su veinom zemljoradnici, ili su ostali bez posla.U velikom sluaju samo jedan roditelj radi. Mnogo ima uenika iz razvedenih brakova kola ima specijalno odeljenje za decu sa posebnim potrebama. Ova odeljenja su kombinovana i to : u Horgou : II- III sa 7 uenika - V-VI razred sa 11 uenika -VII i VIII-3 uenika u Malim Pijacama : - II-III-IVsa 5 uenika VI-VII -VIII sa 9 uenika. 8
Nastava se izvodi i na srpskom nastavnom jeziku u odeljenjima od I VIII razreda ( svaki razred po jedno odeljenje ,(osim petog razreda ) i kombinovanih odeljenja: 1-3. i 2-4. razreda). Ostala odeljenja pohaaju nastavu na maarskom nastavnom jeziku. kola ima ukupno 70 uenika putnika (Horgo M. Pijace)
a) Uenici i odeljenja
443
jezik Maarski
Nii razredi : 337 Vii razredi: 297 Napomena : Nastavu pohaa ukupno uenika romske narodnosti koji prate nastavu na maarskom jeziku . Broj uenika u matinoj koli u Horgou: 464 Istureno odeljenje Male Pijace : 171 Ukupno uenika za celu kolu : 635
B. Ritam rada
Obrazovno vaspitni rad se izvodi u dve smene. I smena od 6,45 do 12,40 asova Od 0. do 6. asa. II smena od 12,05 do 18,50 asova. Od 0. do 7. asa Rasporeenost uenika i odeljenja po smenama : Horgo matina kola : u prvoj smeni : 247 uenika: 1,2,3,4 odeljenja ( 1/,2,3,4; 1,3/1; 2/,2,3; 2,4/1; 3/2,3; 4/2,3,4,5; 3,4/7 spec.5,6,7/7spec) u drugoj smeni : 217 uenika: 5,6,7,8 odeljenja ( 5/1,2,3 ; 6/1,2,3,4 ; 7/,1,2,3,4 ; 8/1,2,3,4 ; . ) Male Pijace istureno odeljenje : 10
u prvoj smeni : 91 uenika : 1,2,3,4. odeljenja ( 1/10, 2/10, 3/10, 4/10, 1,3,4/7-10spec. ) u drugoj smeni : 80 uenika : 5,6,7,8. odeljenja ( 5/10, 6/10, 7/10, 8/10, 5,6/7-10spec. ) Ritam promene smena je kvartalno. Godina je podeljena na 4 kvartala.
C. Kalendar kole
Vaei za 2012/013.kolsku godinu na teritoriji AP Vojvodine. Prvo polugodite kolske 2012/2013godine poinje u ponedeljak 3.septembra 2012.godine, a zavrava u petak, 21.decembra 2012.godine. U prvom polugoditu ima 81 nastavni dan. Drugo polugodite poinje u utorak, 15.januara i zavrava se u sredu, 12.juna 2013. godine, a za uenike VIII razreda u petak, 30maja 2013. godine. U drugom polugoditu ima 99 nastavnih dana. Za uenike od 1.-7. razreda obrazovno-vaspitni rad se ostvaruje u 36 petodnevnih nastvnih nedelja, odnosno 180 nastavnih dana. Za uenike 8. razreda obrazovno-vaspitni rad se ostvaruje u 34 petodnevne nastavne nedelje, odnosno 170 nastavnih dana. kolska godina podeljena je na 4 kvartala : I kvartal broji 40 nastavna dana ; II kvartal 38 nastavni dan,III kvartal 53 nastavnih dana ; IV kvartal broji 49 nastavnih dana. Uenici VIII razreda u etvrtom kvartalu imaju 39 nastavnih dana . U toku kolske godine uenici imaju jesenji, zimski, proleni i letnji raspust. Jesenji raspust poinje u etvrtak 1. novembra zavrava se u nedelju, 4.novembra 2012.godine. Zimski raspust, u trajanju od tri nedelje, poinje u subotu 22 .decembra, a zavrava se u ponedeljak 14.janura 2013.godine. Proleni raspust, poinje 29. marta, u petak ,a zavrava se u ponedeljak 01. aprila. Letnji raspust poinje u etvrtak, 13.juna, a zavrava se u subotu, 31. avgusta 2013.godine. 17.11. 2012.( subota ) - nastava se izvodi prema rasporedu asova za petak 19.01. 2012.( subota) - nastava se izvodi prema rasporedu asova za petak 06.04.2013.( subota )- nastava se izvodi prema rasporedu asova za petak 15.09.2012-subota uee u aktivnostima organizovan od str. Lokalne zajednice 25.05.2013. - sportska subota 27.12.2012. godine podela akih knjiica na kraju prvog polugodita. Podela akih knjiica i svedoanstva na kraju godine 20.06.2013.godine Podela svedoanstva na kraju godine za uenike osmog razreda: 7.i 8.06.2013.godine. D. Kulturne i druge manifestacije Prijem uenika prvih razreda....................... .................... 11 3.septembar 2012.godine
(organizatori i realizatori uitelji i uenici 4. razreda) Berbanski dani ...........................................................................................29. i 30. septembra Dan kole -10.oktobar......... .................... Program svih uenika kole i sveani prijem. Deija nedelja ........................................................................................ Prva nedelja oktobra Sunana jesen ivota-(program uenika niih razreda)........................................Tokom oktobra Dan prosvetnih radnika ........................................................................ 9. nov. 2012. Susret deijih kolskih pozorita....................................................... 7. decembra 2012. Sveti Sava kolska slava ............................................................... 27.januar 2013. Dan dravnosti Srbije . .................................................................................15. februar 2013. (neradni dan ) Dan ena ................................................ ........ 08. mart 2013.u okviru odeljenskih zajednica) Dan sela Horgo ........................................................................................... 11. 03. 2013. Dan sela M. Pijace Oko 15. maja Dan maarske revolucije ....................................................................... 15. 03. 2013. Dan majki ...................................................................... Prva nedelja maja Ispraaj osmih razredaM.Pijace................................................................ 08.jun 2013.godine Ispraaj osmih razreda - Horgo................................................................ 09.jun 2013. godine Organizatori: razredne stareine 7. razreda Realizatori: uenici 7. i 8. razreda Komisija za kulturne delatnost i sveanosti i odeljenske stareine treba zajedno da organizuju manifestacije: Dan Luca, Farang Poklade, Dan vode, Dan zemlje itd. Planira se ve tradicionalna saradnja na polju kulturne , sportske i strune sardnje sa kolama u inostranstvu: Hasan Kiki- Gradaac (BiH) , Mindsent (Maarska ) i Reske (Maarska ) . lanovi komisije za kulturnu delatnost i sveanosti : 1. Vojni P. Jasmina-nastavnik srpskog kao nematernjeg jezika 2. Nikii Silvija-nastavnik razredne nastave 3.Koso Kristina-nastavnik maarskog jezika 4.Konc Ilona-nastavnik hemije 5.Ki I. Ana-nastavnik maarskog jezika 6.arkanj Dora-prof. razredne nastave 7.Pap Melinda-nastavnik maarskog jezika 8.Mora Klara-prof. razredne nastave ( odeljenje uenika sa smetnjama u razvoju) 9.Vere T. Anita-prof. razredne nastave 10. Nadrljanski Ivica mediotekar
12
a)
Obavezne nastavne aktivnosti Nastavnici razredne nastave Nast. jezik Odeljenje 1,3/1 2,4/1 1/2 1/3 1/10 2/2 2/3 2/4 2/10 3/2 3/3 3/10 4/2 4/3 4/10 2-3/7 6-7/7 2-3-4/7-10 6-7-8/7-10 5-8/7 prod.borava k God. fond Nedeljni asova fond asova 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 20 720 720 720 720 720 720 720 720 720 720 720 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10 . 11 . 12 . 13 . 14 . 15 . 16 . 17 . 18 . 19 . 20 . 21 .
Nikii Silvia Mareta Jasmina Avramovi Etelka Kabok uana Balint Katalin Rekecki Andrea Danji Ildiko Ovar Edita Vere Turu Anita amu Angela Gazdag Emee arkanj Dora orba Bonjak Gonclik Etelka eke Melinda Farka Enike Berec Anastazia Sebenji Boglarka Mora Klara Szekere Timea Dani Tinde
srpski srpski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski maarski
Nastavnici predmetne nastave ______________________________________________________________ Nast. predmet Nastavnik Odeljenje Ned.fond God. fond asova asova Srpski jezik Jasmina Vojni 6/1, 7/1, 8/1, 7/2, 7/3 18 648 Srpski kao nem. Radmila Grmaa 2/3, 5/2, 5/3, 6/2, 6/3, 6.4 17 612 Muranji Dragana 1-7/10 19 684 13
Tanik Ladislav
3/2, 3/3, 3/4, 4/3, 7/4 8/2, 8/3 Ivica Nadrljanski 1/2, 1/3, 2/2, 2/4, 4/2 bel Istvn 8/10
19 11 2
676 396 72
Maarski jezik
5/2, 5/3, 6/3, 7/4 6/2, 7/2, 7/3, 8/2, 8/3 6/4 5-8/10 5/2, 5/3, 6/2, 6/3, 7/2, 7/3 8/1, 8/2, 8/3 Salai Edit 5-8/10, 6/1, 6/4, 7/1, 7/4 Brcan Aleksandra 1/1, 2/1, 3/2, 3/3,3/4, 4/2, 6/2, 6/3, 6/4, 7/4 Na Elizabeta 1-8/10 Pakai anet 1/2, 1/3, 2/2, 2/3, 2/4, 4/3 Berenji Ako 5/2, 5/3, 6/1, 7/1, 7/2, 7/3 8/1, 8/2, 8/3
Ki Ivan Ana Bohata uana Koso Kristina Pap Melinda Bata Jano
18 17 4 17 18 16 20 16 12 18
632 604 144 604 636 708 720 572 432 636
Likovna kultura
arkanj Joef 5/2, 5/3, 6/4, 7/2, 7/3, 8/2 Oklopdija Aleksandar 5-8/10, 7/1, 8/1 eki Kukli Tijana 6/1, 6/2, 6/3, 7/4, 8/3 Muzika kultura Koso Kristina 5-8/10, 5/2, 5/3, 6/2, 6/3, 6/4, 7/2, 7/3, 7/4, 8/2, 8/3 Radmila Grmaa 6/1, 7/1, 8/1 Hemija Konc Ilona 7/1,2,3,10; 8/1,2,3,10 Fizika Biologija Dobo Laslo Bala Piri Dijana iai Zita Kalman Gizela
8 7 5 20 3 18
286 248 178 710 106 632 704 288 780 424 708 356 36 718 392 704 568 424 576 144 640 284 284 496
6-8/10, 6/1, 6/2, 7/1, 7/4, 8/1-3 20 6/3, 6/4, 7/2, 7/3 8 5-8/10, 5/2, 5/3, 6/3, 6/4, 7/1, 8/1-2 22 5/1 6/2,3; 7/3, 12 5-8/10, 5/3, 6/3, 7/2-4, 8/2, 8/3 6/1, 6/2, 6/4, 7/1, 8/1 5/2 5/2-3, 6/1-3, 7/1-3, 8/1-3 5-8/10, 6/4, 7/4 6/1, 6/3, 7/1, 8/1, 8/3 5-8/10 7/2, 7/3, 8/2 5/2, 5/3, 6/4, 7/4 6/2 5/2-3, 6/1-4, 7/4, 8/1, 8/3 7/1-3, 8/2 5-8/10 5-8/10, 6/1, 7/1, 8/3 14 20 10 1 20 11 20 16 12 16 4 18 8 8 14
Istorija
Pinter Iren ore Miloevi Galac Zsolt Geografija Ivkov M. Iren Galac olt Matematika uri uana Abel Itvan Bala Piri Dijana Neela N. Andrea Konc Ilona Tehniko i omoi Ilona informatiko ob. Gazdag aba Kavai Andor Fiziko vasp. Taboroi eze
abi Svoboda Ela Arpad Rerig Izborni sport Taboroi eze abi Svoboda Ela Rerig Arpad
5/2-3, 6/3, 7/2, 7/4, 8/2 6/2, 6/4, 7/3, 8/1 5-8/10, 6/1, 7/1 5/2-3, 6/3 7/2-4, 8/2-3 6/2, 6/4, 8/1
12 8 6 8 3
b) Izborni predmeti ___________________________________________________________________________ Izborni predmet nastavnik odeljenje Ned.fond God. fond Informatika Gazdag aba Kavai Andor Somoi Ilona Tot Marija Sel Joef Dejan Novakovi 5x1, 6x2, 7x2 5x1, 6x3, 7x3, 8x5 5x2 1/2-4, 2/2-4, 3/2-4 4/2-3, 5/2-4, 6/2-4 7/2-4, 8/2-3 1-8/10 1-4/1 kombinovano 6/1 7-8/1 kombinovano 5,6,7,8/10 5,6,7,8 5 12 2 180 424 72
Veronauka
25 10 3 1 2
15
b) Dodatni obrazovno-vaspitni rad Nastavni predmet nastavnik Razred i broj uenika VI VII VIII asova
Nemaki jezik
Bata Jano 4 2 4 36 Salai Edit _______________________________________________________________________ Istorija Pinter Iren Miloevi ore 5 10 6 36
iai Zita 6 3 4 36 Kalman Gizela 3 6 3 36 ___________________________________________________________________________ Maarski jezik Ki Ivan Ana 3 8 4 Bohata uana 2 8 36 Pap Melinda ___________________________________________________________________________ Engleski jezik Berenji Ako 4 2 Brcan Aleksandra Pakai anet ___________________________________________________________________________ Matematika uri uana 16 6 5 36
4 3
10 3 3
12 5 3
36 36
c)
Dopunska nastava
Dopunska nastava se planira po potrebi za uenike od 2. do 8. razreda tokom cele kolske godine. Svaki nastavnik je u obavezi najmanje 1 as nedeljno odrati za najslabije uenike. Tokom polugodinjeg raspusta najmanje 10 asova za uenike koji slabo savlauju gradivo.O tim asovima vodi se evidencija d) Pripremna nastava
Pripremna nastava se planira za uenike 8. razreda za polaganje prijemnog ispita za upis u srednju kolu. Nastava se planira u junu iz matematike i maternjeg jezika.Nastavu izvode predmetni nastavnici. e) Dodatna nastava-Svaki nastavnik predmetne nastave duan je da planira i ostvari nedeljno najmanje 1 as tj. Godinje 36 asova dodatnog rada /sekcije .Na tim asovima zainteresovani uenicima se prua dodatna saznanja o dotinoj oblasti i omoguuje proiravanje znanja o pojavama , zakonitostima , novinama i interesantnim podacima. f) Struni i ispiti za licencu 2012/2013.kolsku godinu Struno usavravanje se planira za nastavnike tokom cele godine. Za ispit za licencu kola ima prijavljene nastavnike i to: nastavnika matematike , nastavnika likovne kulture, nastavnika biologije, nastavnika tehnikog obrazovanja, nastavnika maarskog jezika i profesora razredne nastave.Ukupno 14 nastavnika : 1. arkanj Joef-prof. Razredne nastave-priavljen 2006. 2. uri uana-prof matematike-prijavljena 2006. 3. Balint Katalin-prof. Razredne nastave prijavljena 2007. 4. Vere Turu Anita-prof. Razredne nastave prijavljena 2007. 5. omoi Ilona nastavnik tehnikog i informatike -prijavljena 2007. 6. Gazdag aba nastavnik tehnikog i informatike prijavljen 2007. 7. Ana Danilovi-nastavnik srpskog jezika i knjievnosti prijavljena 2007. 8. Kalman Gizela nastavnik biologije prijavljena 2007. 9. abi Svoboda Ela nastavnik fizikog vaspitanja-prijavljena 2008. 10. Pletikosi arolta prof . razredne nastave prijavljena 2008. 11. Abel Itvan nastavnik matematike ove kolske godine se prijavljuje 12. Bohata uana nastavnik maarskog jezika i knjievnosti ove kolske godine se prijavljuje 13. Koso Kristina nastavnik maarskog jezika -ove kolske godine se prijavljuje 14. Bala Pri Dijana nastavnik fizike -prijavljena 2012. 17
Predloeni programi za2012/2013.Regionalnog centra za struno usavravanje iz Kanjie : . 88 1. 9 23 2. 9 34 8 Microsoft One Note
/
,
1 6
20
1 8
/ 16 /
3.
., ., ,
,
2 3, 8
65 4. 6
/ 1 6 16 /
, 5. 50 33 6. 7 7. 39 1
, ,
3 1, 4
, , 2 3 16
4 3, 6
16
18
8.
69 3
1 5, 6 8
10 9. 4
3 4, 5
16
1 38 0.
, ,
3 1, 6
20
, 1 87 , , 1. 0
/ 1 3, 6 16 / 3 1, 4 16
1 11 2. 0
1 50 3. 8
2 4,6 8
, 1 10 () , 4. 01 1 45 5. 0 1 27 6. 1
, ,
4 3
16
2 4,6
1 7, 8
19
, - , 1 54 , , 7. 6 M A 1 22 8. 2
/ 4 4, 6
, ,
/ 3 4, 7 8
/ 1 5 8
1 85 9. 1
2 0.
, , , , , , , ,
1 5,6 8
1 5,6 16
2 30 1. 3
4 3
2 39 2. 6
1 5,6 8
2 67 3. 3
/ 1 8 16
2 78 5. 3
1 6 8
, 2 83 6. 1 ,
1 4,6
20
, 1 4,6 8
2 91 7. 1
, , , , , , , ,
2 93 8. 4
1 6 8
1 1,6 8
2 97 9. 1
1 6,8 8
3 25 0. 4
-Ove kolske godine za organizovanje seminara zaduen je Centar za struno usavravanje u Kanjii koji e odrediti vreme i aktere kao i uesnike seminara. -Realizacija seminara planira se iz budeta lokalne samouprave, sredstava iz konkursa i linih doprinosa radnika. Komisija za struno usavravanje : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Nikii Goran , direktor predsednik komisije Sekere Valentin, pedagog kole Bala Piri Dijana ,nastvnik matematike Gazdag aba ,nastavnik tehnikog obrazovnja iai Zita,profesorica biologije Bohata uana, nastavnica maarskog jezika Avramovi Etelka , nastavnica razredne nastave Miloevi ore , nastavnik istorije 21
Umetnika sekcija
Mladi istoriari Mladi matematiari Sportska sekcija Horska sekcija Sportska sekcija Dramska sekcija Novinarska Likovna Mladi hemiari Literarna i dramska Informatika Modelarstvo Astronomska Ekoloka Mladi geolozi Ana Danilovi Sportska Saobraajna
22
23
PREDLOG AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA DRUTVENU, KULTURNU I PROIZVODNU DELATNOST DEIJEG SAVEZA ZA KOLSKU 2012/2013. GODINU
Septembar: 11 Prijem prvaka sveani program 12 Saradnja sa Crvenim krstom akcija solidarnosti, pomo deci ugroenog statusa 13 Izrada programa Deijeg saveza, izbor aktivnosti 14 Uee na Berbanskim danima (poseta izlobi, igre, rukotvorine) . Oktobar: Obeleavanje Deje nedelje: I Program za uenike od I do IV razreda 1. Crtanje po asfaltu tema Jesen 2. Maskenbal 3. Sportske igre ( po odeljenjima ) 4. Pokai ta zna ( po odeljenjima ) 5. Pozorina predstava ( predstava kolskih pozorinih grupa ) II Program za uenike od V do VIII razreda : 1. Zamena uenik nastavnik 2. Slikanje crtanje na hameru tematski po razredima tema Jesen 3. Sportske igre ( po odeljenjima ) 4. Karaoke ( po odeljenjima ) 5. Pozorina predstava ( predstave kolskih pozorinih grupa ) *NAPOMENA: mogue su promene u programu Deje nedelje - Uee u akciji italaki dnevnik - Obeleavanje Dana kole uee u sveanom programu, prijem prijatelja iz bratskih kola, pomaganje u ukraavanju enterijera kole, izrada pozivnica Novembar: Na OZ-u svako odeljenje ili grupa dece odabira temu ili zanimanje-korienje prakt.uputstava radionice Bukvar dejih prava. Na OS-u svako odeljenje ili svaki uenik pojedinano priprema lanak, crte, ske, zanimljivost, aktuelnosti iz kole, itd. za kolski list Kometa - Knjievno vee ( VII VIII ) Decembar: Saradnja sa Crvenim krstom i Centrom za socijalni rad akcija solidarnosti i pomoi deci ugroenog statusa ivotinje i biljke moji prijatelji - predlog akcija za zatitu i ouvanje prirode Na OZ-u svako odeljenje ili grupa dece odabira temu ili zanimanje korienje praktinih uputstva radionice Bukvar dejih prava . Izrada novogodinjih i boinih estitki kompjuterska likovna estitka koja se alje prijateljima kole - Uee u Susretu deijih pozorita
24
Januar: Deiji literarni radovi doivljaji sa raspusta i porodinih proslava Boia ( obiajni obredi, za kolski list ) Obeleavanje Dana Svetog Save u okviru odeljenskih zajednica Likovna izloba (zimski motivi ili po izboru I-IV) Igre na snegu (I-IV) Februar: Saradnja sa redakcijom kolskog lista Konkurs literarnog i likovnog stvaralatva dece izbor najuspenijih radova(I-VIII) Poklade Farsang : priprema i uee Mart: Estetsko ureenje enterijera kole- likovna izloba Ureenje okoline kole, kolskog dvorita Obeleavanje Dana ena i izrada estitki Projekcija DVD filma ( I IV ) Proleni kros ( I VIII ) Uee na Dejem festivalu u Kanjii April: Obeleavanje Dana Zemlje- Upoznajmo i zatitimo nau okolinu Dan pesnitva izbor najuspenijih recitatora pred kolskom komisijom Izleti i etnje u prirodi Maj: Obeleavanje Dana majki uee u sveanom programu, izrada estitki ta bi i kako promenio u svom odeljenju - slobodno izraavanje miljenjaPrezentovanje na kolskom hodniku Pozorino vee Jun: Sportski susreti ( I-VIII) 1. Sportski susret izmeu nastavnika i uenika 8.razreda Napomena : veina aktivnosti organizovae se u saradnji sa razrednim stareinama i ukljuivanjem dece u planirane aktivnosti ostalih komisija. lanovi komisije Dejeg saveza : 1. Balint Katalin, profesor razredne nastave 2. Na Elizabeta, nastavnik engleskog jezika 3. abi Ela, nastavnik fizikog vaspitanja 4. Kabok uana-nastavnik razredne nastave 5. Tanik Ladislav, nastavnik razredne nastave 6. Berenji Ako, nastavnik engleskog jezika 7. Kalman Gizela, nastavnik biologije 8. Abel Itvan , nastavnik matematike 9. Pinter Irena , nastavnik istorije 10. Galac olt , nastavnik geografije 25
PROGRAM RADA KOMISIJE PODMLATKA CRVENOG KRSTA I BORBE PROTIV BOLESTI ZAVISNOSTI za kolsku 2012/2013. godinu
Aktivnosti komisije obuhvataju : - Aktivnosti vezane za mlade - Brigu o starijima - Podrku hendikepiranim osobama - Aktivnosti iz oblasti socijalnog rada - Pruanje pomoi u akcijama davanja krvi - Prvu pomo - Aktivnosti vezane za zdravstveno obrazovanje i prevenciju bolesti zavisnosti Aktivnosti koje e se odvijati u toku kolske godine : -Podela kolskih pribora socijalno-ugroenim uenicima i organizovanje pomoi uenicima kojima je to potrebno -Svetski Dan prve pomoi -Prikupljanje udbenika , odee , novca -Sigurnost u saobraaju predavanje za prvake -Sunana jesen ivota sveani program -Svetski Dan bolesnih poseta starijim osobama -Podela prikupljene odee i obue -Svetski Dan deteta podela namirnica -Uee na literarnim i likovnim konkursima -Uee u akcijama dobrovoljnog davanja krvi -Svetski Dan borbe protiv AIDS-a predavanje, anketiranje -Prevencija bolesti zavisnosti ( alkohol, duvan, droga ) -Trgovina ljudima projekcija filma -Predavanja iz oblasti zdravstva -ta zna o zdravlju ? uee na optinskom takmienju -Takmienje iz prve pomoi -Predavanje o samopomoi i pomaganju drugima -Lina higijena -Prijem prvaka u organizaciju Crvenog krsta -Dan velike metle - ukraavanje uonica -Organizacija Crvenog krsta raanje jedne misli -Optinski kamp prve pomoi lanovi komisije Crvenog krsta: 1. 2. 3. 4. Kabk Zsuzsanna, nastavnik razredne nastave Berec Anastazija-nastavnik razredne nastave Dani Tinde, nastavnik razredne nastave Dimovi Zoltan, pedagoki asistent
26
IV razred 1. ime se bave ljudi u vaem zaviaju a ime u kraju koji ste posetili 2. Kakav sam ja deak/devojica kad porastem biu ..... 3. Kviz zanimanja 4. Zadovoljstvo prema poslu koje obavljam 5. Pantomima zanimanja 6. ta je ono to elim da radim 7. Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu V razred 1. ime se bave ljudi u vaem zaviaju 2. ta bih voleo da budem a ta ne i zato 3. Pravljenje albuma zanimanja 4. Kviz zanimanja 5. Obrada odgovarajuih tekstova koji govore o radu 6. Saradnja sa roditeljima znaaj profesionalne orijentacije i usmeravanje dece VI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. razred Uloga rada u ivotu u svakog od nas Moj budui poziv elje i mogunosti Zanimanje u filmu koji sam gledao-la Moj cilj u budunosti Sadraj zanimanja koje te interesuje Javljanje i menjanje profesionalnih elja Saradnja sa roditeljima znaaj profesionalnog usmeravanja dece
VII razred 1. Diskusija o poeljnim i nepoeljnim zanimanjima 2. Moj budui poziv 3. ivotni put linosti kojoj se divim 4. Poseta radnim organizacijama 5. ime bi mogao da se bavim i ime ne, zato 6. Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole 7. Profesionalna interesovanja uenika 8. Saradnja sa roditeljima znaaj profesionalnog usmeravanja dece VIII razred 1. Faktori profesionalnog opredeljenja elja, zadovoljstvo, profit. 2. Moje budue zanimanje 3. Anketa o izboru zanimanja 4. ta bih eleo-la da budem 5. Informisanje uenika o mogunostima upisa u srednje kole predstavljanje srednjih kola 6. Profesionalno savetovanje neopredeljenih uenika ( u saradnji sa slubom za profesionalnu orijentaciju pri slubi za zapoljavanje) 7. Susreti osnovaca i srednjokolaca 8. Poseta radnim organizacijama 9. Saradnja sa roditeljima uloga i pomo roditelja u izboru zanimanja
28
Program rada profesionalne orijentacije ostvaruje se kroz : -redovnu nastavu -vannastavne aktivnosti -rad odeljenskih zajednica Nosioci aktivnosti profesionalne orijentacije su : Pedagog , psiholog , razredne stareine u 8. razredima. Koordinator aktivnosti je direktor. Ciljevi i zadaci profesionalne orijentacije ostvaruju se u saradnji sa lokalnom zajednicom, Nacionalnom slubom za zapoljavanje , srednjim kolama i preduzeima u mestu i okolini.Naa kola ukljuena je u projekat Profesionalna orjentacija pravi izbor zanimanja ve drugu kolsku godinu .
Sadraj rada 1. Korigovanje itanja i pisanja (displekcija i disgrafija 2. Korigovanje mucanja i brzopletog govora
3. Rad sa uenicima koji posmatranje,praenje imaju specijalne smetnje savetodavni rad i tekoa u uenju 4. Rad sa uenicima koji imaju emocionalne i poremeaje u socijalnom ponaanju 5. Rad sa roditeljima posmatranje,praenje savetodavni rad
psiholog pedagog
tokom godine
psiholog pedagog
informisanje, savetovanje
29
Planiranje i programiranje uenikih ekskurzija vri komisija za izradu plana i programa ekskurzije. Vreme trajanja ekskurzije odreuje se prema uzrastu uenika i zahtevima nastavnog plana i programa. Ekskurzije mogu trajati od jednog do tri dana. Ekskurzije se mogu izvoditi samo ako je obezbeeno uee najmanje 60 % uenika u odeljenju. kola u prirodi bie izvedena za najmanje 80 % uenika u odeljenju. Roditelji moraju dati pismenu saglasnost za program i izvoenje. Deca, roditelji i nastavnici moraju biti upoznati sa Pravilnikom ponaanja na eskurziju. i koli u prirodi Programom ekskurzije treba obezbediti da putovanje bude iskljuivo u toku dana. Ekskurzije se moe izvesti samo ako u dokumentaciji postoji pismena potvrda da su obezbeeni prevoz, smetaj i ishrana uenika, strune posete, ili pismeni ugovor sa turistikom agencijom koja sve to obezbeuje. Po povratku sa ekskurzija predmetni nastavnici proveravaju kako je realizovan program, i kako su realizovani zadaci iz pojedinih nastavnih oblasti. kolski odbor nakon miljenja Saveta roditelja a na osnovu Plana strune komisije sastavljene od nastavnika predmetne i razredne nastaveusvoja Plan i program ekskurzija za 2012/2013. kolsku godinu , koji ini Program rada kole : 1. RAZREDI Jednodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo N.Kneevac Kanjia Horgo M.Pijace Polazak u jutarnjim asovima (8.00) Novi Kneevac obala reke Tise, nae najblie reke. Zgrad optinskog Suda najstarije graevine u optini, park, koji je pod zatitom drave. Doruak u Kneevcu. 10.00 Dolazak u Kanjiu Cnesa, film o optini Kanjia, poseta gradskoj biblioteci, odmor i rekreacija u parku kraj Banje. Uina. 14.00 Povratak kui. Cilj: Upoznati centar optine .Posetiti georafske , kulturne i administrativne objekte vane za ivot graana u optini.Upoznati banju i lekovita svojstva zemlje i vode kod nas. -Reka Tisa , koja nas spaja. 2.RAZREDI Jednodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo Subotica Kelebija Horgo M. Pijace Polazak iz Horgoa u jutarnjim asovima 7.30 Poseta gradskoj kui u Subotici. Biblioteka u centru, gradski Muzej i nakon toga uina. 11.00 poseta Dejem pozoritu, gledanje pozorine poredstave. Nakon toga oko 12.00 ruak u Mekdonalds restoranu. Oko 13.00 polazak na Kelebiju gde e posetiti ergelu. Povratak oko 16.00 asova. 30
Cilj: Upoznati regionalni centar okoline , kulturne, geografske i istorijske objekte posetiti. Dramski pokret u pozoritu upoznati.Posetiti ergelu i upoznati se sa lepotom konjikog sporta i gajenja ivotinja. 3.RAZREDI Jednodnevna eskurzija Putni pravac: Senta Beej Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Senta poseta muzeju i vidikovcu u gradskoj kui . Zatim mesto senanske bitke . Beej-obilazak dvorca Fantast , glavnog trga u gradu Beeju . Odlazakan na hidro branu na Tisi . U povratku breg Bergel u Trenjevcu istorijska znamenitost . Cilj ekskurzije: Posetiti takva mesta severne Bake( Vojvodine) gde se nalaze spomeni nae zajednike istorije i zajednikog ivota, kulturna batina , privredne i geografske karakteristike .
4.RAZREDI Novi Sad, muzej Zmaja , Muzeji prirode , Petrovaradin, (katakombe) Dunavska ulica Putni pravac: Horgo-M.Pijace Novi Sad Horgo Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Povratak u Horgou u kasnim veernjim asovima Cilj: Upoznati glavni grad pokrajine i okolinu.Znamenitosti , kulturnu batinu , geografske karakteristike. Znanje o prirodnim i botanikim naukama proiriti . 5. RAZREDI Jednodnevna eskurzijaPutni pravac: Horgo Kikinda Eka Horgo-M.Pijace Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Kikinda obilazak grada, - etnja u centru - poseta gradskog muzeja - doruak slobodno vreme Eka Carska bara , vonja brodom - uina - rekreacija Povratak u Horgo i M. Pijace u veernjim asovima. Cilj : Upoznati biosistem bare kao biodiverzioteta.Georafske , istorijske i verske objekte posetiti.Pogledati muzej iz daleke prolosti.
Putni pravac: Horgo M. Pijace-Beograd-Topola Oplenac-Horgo Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. Cilj ekskurzije: Posetiti i upoznati glavni grad Republike Srbije , centralnu Srbiju , istorijske i kulturne znamenitosti , geografske karakteristike , obiaje. U Beogradu posetiti Kalemegdan i Vazduhoplovni muzej . Povratak u Horgou i M. Pijace u veernjim asovima. 7.RAZREDI Dvodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo Peina Ceremona Majdanpek Karata ( noenje ) erdap Golubac Kostolac - Smederevo Horgo Polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima. a. DAN: - Peina - Ceremonja - muzej rudnika - Majdanpek - veera, noenje Karata 2. DAN: - doruak Karata - Hidroelektrana erdap I - ruak Karata - Kostolac nalazite iz rimskih doba - Golubac - Smederevo tvrava Povratak u Horgo u kasnim veernjim asovima. Cil:Upoznati geografske , istorijske i kulturne znamenitosti istone Srbije. Izgraditi duh kolektivnog ivljenja , drugarstva , kulture ponaanja i obiaja.
8.RAZREDI Dvodnevna eskurzija Putni pravac: Horgo Novi Sad abac Tri Valjevo Bajina Bata Peruac Mitrovac na Tari-Horgo-M.Pijace 1. DAN: 15 polazak iz Horgoa u ranim jutarnjim asovima ( 05:00 ) 16 Tri, obilazak rodnog mesta Vuka Karadia 17 Spomenik, muzej Kadinjaa 18 Peruac, obilazak hidroelektrane, reka Vrelo 19 Mitrovac, veera i noenje 2. DAN: 20 doruak 21 etnja u umi, Kozja stena, tepih livada 22 -Vonja kroz argansku osmicu vozom 23 Drvengrad, poseta filmskom selu Emira Kusturice na Meavinku 24 Polazak kui Dolazak kui u veernjim satima. 32
Cilj: Upoznati geografske , istorijske i kulturne znamenitosti zapadne Srbije. Izgraditi duh kolektivnog ivljenja , drugarstva , kulture ponaanja i obiaja. Cena 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. obuhvata: prevoz autobusom turistike prve klase jedan pansion, sve ulaznice za posete, organizaciju i realizaciju putovanja, osiguranje uenika i boravina taksa, obezbeivanje vodia na celom putu, gratisi za uenike ( *po najpovoljnijoj ponudi ).
U Planu je da osmi i sedmi razredi idu tokom oktobra meseca a ostali razredi tokom meseca aprila i maja. Pored ovog, kola u prirodi planira se na Katai sala . Zimovanje , letovanje kao i kamp , kroz zajedniki ivot i rad uenika i iskustvu nastavnika , postiu se znaajni rezultati u : jaanju zdravlja i fizike kondicije dece stvaranju zdravih socijalnih odnosa i multikulturalnosti pravilnom formiranju higijenskih navika podsticanju samostalnosti i odgovornosti uenika . Ukoliko bude zainteresovanih , planirae se i ove aktivnosti. Nii razredi planiraju jednodnevne izlete u mestu i okolini (specijalna odeljenja) a osmi razredi u okviru profesionalne orjentacije posetie firme, preduzetnike i proizvoae u mestu.
PLAN RADA KOMISIJE ZA PRIPREMU PLANA I PROGRAMA EKSKURZIJA, ZIMOVANJA, KOLE U PRIRODI I LETOVANJA U TOKU KOLSKE 2012./2013. GODINE
Septembar : Odravanje roditeljskih sastanaka i Saveta roditelja ( od I-VIII razreda ) na kojima e roditeljima biti prezentovan plan ekskurzije za tekuu 2012./2013. godinu, kao i predlog za izvoenje rekreativne nastave, zimovanja, letovanja Ponude za eskurziju 8. razreda-izbor najpovoljnije. Prihvatanje plana i visine dnevnica na kolskom odboru i Savetu roditelja Raspisivanje tendera za izvoenje jednodnevnih i viednevnih ekskurzija u tekuoj 2012./2013. godini kao i za izvoenje rekreativne nastave, zimovanja, letovanja. Razmatranje ponuda turistikih agencija koje su uestvovale na tenderu za izvoenje jednodnevnih i viednevnih ekskurzija u tekuoj 2012./2013. kolskoj godini Oktobar : Izvoenje eskurzija za 7. i 8. Razred . Izvetaj sa istih . Novembar : Pripreme odeljenskih vea za realizaciju . Decembar : 33
Donoenje konanog plana , datuma izvoenja i broja uesnika ekskurzija od 1. Do 6. razreda. Januar : Podnoenje izvetaja o radu komisije tokom prvog polugodita kolske 2012./2013. Februar : Priprema uesnika i uvodni materijal u eskurzije. Mart : Informacija roditeljima o Pravilniku izvoenja eskurzija. ( po razredima od I-VI ) April : Praenje izvoenja ekskurzija.Izvetaji . Maj : Praenje izvoenja ekskurzija. Izvetaji . Jun : Praenje izvoenja ekskurzija Izvetaj o realizaciji eskurzija svih nastavnih vea u kolskoj 2012./2013. Godini Prihvatanje od strane Saveta roditelja . lanovi komisije za eskurzije i kolu u prirodi : 1. Avramovi Etelka , prof.razredne nastave 2. Rekecki Andrea, nast. razredne nastave 3. amu Angela , profesor razredne nastave 4. eke Melinda, nast.razredne nastave 5. Ki I. Ana, profesor nemakog jez. 6. Bata Jano , profesor biologije 7. Taboroi eze ,profesor maarskog jezika 8. Abel Itvan , profesor hemije 9. Olah Roa, sekretar kole 10. Goran Nikii, direktor
Sredstva : Praenje konkursa preko Interneta i izrada konkursa na osnovu dobijenih informacija od specijalizovanih slubi za praenje konkursa. Realizacija : Realizacija projekata za koje su dobijena sredstva na osnovu uspenog konkurisanja, koordinacija ostvarenja ciljeva projekata.
34
Plan : Konkurisanje sa projektima koji su bili uspeni i u dosadanjem periodu kao i novi konkursi : -Projekat Razvoj ( letnji kamp) -Optinska Smotra deijih pozorita -Konkurs za inkluziju ,, Obrazovanje za sve ,, -Konkursi za rad produenog boravka i angaovanje asistenata -Projekat za inkluzivnu nastavu od Ministarstva Prosvete -Projekat profeionalne orjentacije uenika 7. I 8. razreda -Kupovina knjiga i literature -Kupovina skolskih ormara -Nabavka belih tabli u sve uionice -Unapreenje multimedijalne opremljenosti, raunari -Konkursi za popravke i opremanje kole-investiciono odravanje -Konkursi aktuelni za razvoj kole-tokom godine -Projekti vezani za ekologiju i reciklau otpada
lanovi komisije za konkurse i projekte : 1. Olah Rozsa, sekretar ustanove 2. Goran Nikii, direktor kole 3. Sekere Valentin, pedagog kole 4. Grifatong Vera, kolski psiholog 5. Gazdag Csaba, profesor informatike i tehnikog obrazovanja 6. Jani N. Livija , ef raunovostva 7. Pedagoki asistent,Dimovi Zoltan 8. Bibliotekar 9. Mediotekar 10. Kabok uana 11. Vere Turu Anita 12. Ki Ivan Anna
Januar i februar : - Praenje ostvarivanja nastavnog procesa ( izvoenje asova redovne nastave i vannastavnih aktivnosti ) Mart : - Praenje uea na takmienjima i uspenosti na istim April : - Praenje ostvarivanja nastavnog procesa ( izvoenje asova redovne nastave i vannastavnih aktivnosti ) - Analiza uspeha na takmienjima Maj : - Razmatranje mogunosti nagraivanja na kraju godine svih onih koji su svojim radom doprineli izuzetnim uspesima uenika u toku kolske 2012/2013 godine - Razmatranje mogunosti nagraivanja svih onih koji su svojim radom i zalaganjem unapredili proces obrazovanja i vaspitanja u koli Jun : - Izvetaj o radu u toku drugog polugodita lanovi komisije za nagrade i pohvale : 1. 2. 3. 4. 5. Nikii Goran , direktor kole Dragana Muranji Jasmina Mareta Salai Edit Kavai Andor
KRITERIJUMI PO KOJIMA E SE VRITI PROCENA, POHVALJIVANJE I NAGRAIVANJE ZAPOSLENIH U PROCESU VASPITANJA I OBRAZOVANJA U O.. 10. OKTOBAR HORGO
1. RADNI STA ZAPOSLENOG od 0 do 10 godina .................... 2 boda od 10 do 20 godina .................. 4 boda od 20 do 30 godina .................. 6 bodova od 30 do 40 godina .................. 8 bodova 2. VOENJE KOLSKE DOKUMENTACIJE dnevnik vaspitnog obrazovnog rada .................... 2 boda matina knjiga uenika ........................................... 2 boda globalni i operativni planovi rada ........................... 2 boda 3. IZVRAVANJE SVIH OBAVEZA KOJE SU PREDVIENE ASOVNOM RADNOM NEDELJOM redovno i savesno izvoenje asova obavezne nastave ................... 2 boda redovno i savesno izvoenje asova vannastavnih aktivnosti ......... 2 boda redovno i savesno izvoenje svih aktivnosti predvienih planom rada za slobodne 36 40
aktivnosti ( hor, orkestar, drmaska grupa, plesna grupa, sport ... ) ........ 2 boda - priprema uenika za takmienje i uee na takmienjima ................. 2 boda - uspenost na takmienjima: kolsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) .................................. 2 boda optinsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ................................4 boda okruno takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ................................ 6 bodova pokrajinkso takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ............................8 bodova republiko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ............................10 bodova potpuna i produktivna saradnja sa strunim slubama kole ..................... 2 boda potpuna i produktivna saradnja sa roditeljima ........................................... 2 boda izvoenje oglednih asova ......................................................................... 4 boda 4. STRUNA USAVRAVANJA prisustvovanje i aktivno uestvovanje na akreditovanim seminarima koje organizuje Ministarstvo prosvete ........................................................................................... 2 boda prisustvovanje i aktivno uestvovanje na seminarima u zemlji i inostranstvu ..... 2 boda 5. AKTIVNO UEE U MANIFESTACIJMA I PRIJEKTIMA KOLE I LOKALNE...ZAJEDNICE................................................ 2 boda 6. AKTIVNO UEE U MANIFESTACIJAMA, SMOTRAMA TAKMIENJIMA U ZEMLJI I INOSTRANSTVU ........2 boda I
Komisija predlae da struni aktivi daju svoje predloge koje e komisija bodovati po navedenim kriterijumima, na osnovu ega e doneti odluku o pohvaljivanja odnosno nargaivanju.
KRITERIJUMI NA OSNOVU KOJIH E SE VRITI ODABIR UENIKA ZA NAGRADU UENIK GENERACIJE KOLSKE 2012/2013.GODINE U O.. 10. OKTOBAR HORGO
Komisija predlae da odeljenjske stareine VIII razreda daju predlog za najboljeg uenika, na osnovu praenja uenika tokom itave nastavne godine. Komisija e dodatno bodovati predloene uenike po sledeim kriterijumima: 1. PRIMERNO VLADANJE U NASTAVNOM PROCESU ................. 5 bodova 2. ODLIAN USPEH U NASTAVNOM PROCESU ............................. 5 bodova 3. UEE NA TAKMIENJIMA ........................................................ 5 bodova 4. USPESI NA TAKMIENJIMA 37
a) b) c) d) e)
kolsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) .............................. 2 boda Optinsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ........................... 4 boda Okruno takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ..............................6 bodova Pokrajinsko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) .........................8 bodova Republiko takmienje ( 1., 2., 3. mesto ) ......................10 bodova
5. AKTIVNO UEE U VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA-2 boda 6. AKTIVNO UEE NA MANIFESTACIJAMA U OKRVIRU KOLE-2 boda
PLAN RADA KOMISIJE ZA ESTETIKU I EKOLOGIJU KOLE ZA KOLSKU 2012 /2013 .GODINU
Ciljevi i zadaci : 1. Dekorisanje unutranjeg prostora kolske zgrade 2. Seanje na znaajne dane i godinjice 3. Obeleavanje naih istorijskih praznika Svakog meseca obraujemo po jednu aktuelnu temu.Najznaajniji Zeleni dani dobijaju poseban naglasak. Septembar jesen je, poinje nova kolska godina. 16.09. Svetski dan ozona 20.09. Svetski dan dece 20.09. Svetski dan ienja okoline 22.09. Svetski dan bez automobila 23.09. Svetski dan ureivanja okoline 26.09. Berbanski dani Oktobar Dan kole 05.10. Svetski dan ivotinja 06.10. Seanje na rtve iz revolucije 1848./1849. 07.10. Svetski dan posmatranja ptica 21.10. Svetski dan za nau planetu Zemlju Novembar bolesti zavisnosti ( tetne navike ) 17.11. Dan bez duvanskog dima 27.11. Dan nita nemoj kupovati Decembar zimski praznici 01.12. Svetski dan protiv AIDS-a 06.12. Mikulas 13.12. Dan Luca 25.12. Boi 38
31.12. Doek Nove godine Januar kako smo uili ? Poetkom II polugodita Rezultati uenja iz I polugodita 27.01. Dan Svetog Save Februar maskenbal 01.02. Tiski ivotni svet 02.02. Svetski dan vodenih stanita 14.02. Dan zaljubljenih 20. 02. Poklade farsang Mart prolee 08.03. Dan ena 15.03. Martovski mladi 22.03. Svetski dan vode April 08. 04. Svetski Dan Roma 12.04. Uskrs 22.04. Dan Zemlje Maj majka Prva nedelja u mesecu : Dan majke 10.05. Dan ptica i drvea 31.05. Svetski dan bez cigara Jun kraj kolske godine 05.06. Svetski dan zatite ivotne sredine 06.06. Sveani ispraaj 8. razreda 21.06. Svetski dan Sunca lanovi ekoloske i estetske komisije : 1. Dani Tinde , nastavnik razredne nastave 2. iai Zita, profesor biologije 3. orba B. Marta, nastavnik razredne nastave 4. Sekere Timea, profesor razredne nastave 5. Vere Turu Anita,profesor razredne nastave 6. Farka Enike prof .razredne nastave 7. arkanj Joef,nastavnik likovnog 8. Tilinko Jutka-prof .razredne nastave 9. Aleksandar Oklopdija, prof.likovne kulture 10. Ovar Edita-nastavnik razredne nastave
1. 2. 3. 4. 5.
Nikii Goran, direktor kole Olah Roa, sekretar Kabok uananastavnik razredne nastave Gazdag Csaba, profesor tehnikog i informatike Dob Lszl, nastavnik fizike-sindikat
lanovi komisije za procenu i bodovanje prilikom javljanja tehnolokog vika radnika 1. Nikii Goran, direktor kole 2. Dob Lszl nast. Fizike ,predsednik sindikata 3. Olah Roa-sekretar kole 40
41
razred 7.1 7.2 7.3 7.4 7.10 8.1 8.2 8.3 8.10 8.7
uenik kravan Tamara Kuzmanov Milan Berenji Kornel Varga Aniko Fujkin Kata Tot David Kolompar Kristofer Kolompar Roland Sekere Marija Fodor Mate Hari Nemanja Lakievi Milena Kova Emil Beretka Emee Ferkovi Viktorija Kiralj Florentina Turu Itvan Berec Aleksa Berenji Vivijen Mesaro Erika
Decembar: - organizovanje zimovanja uenika Januar: - Analza uspeha uenika u uenju i vladanju na kraju prvog polugodita - Seminari, struna usavravanja i savetovanja za vreme zimskog raspusta - kolska slava 27. januar -organizacija Februar: - Slobodne aktivnosti uenika analiza Mart. - Saradnja sa roditeljima-evaluacija April: - Uee uenika takmienjima i smotrama, organizacija - Analiza tromeseja Maj: - Analiza izvedenih ekskurzija - Organizacija zavrnih ispita osmih razreda - Ispraaj osmih razreda-organizacija Jun: -Zakljuivanje ocena na kraju godine i analiza uspeha uenika -Organizacija popravnih ispita Jul: -Formiranje radnih grupa za realizaciju kolskog plana i programa 2011/2012. Avgust: -Planiranje za kolsku 2011/2012. godinu -Priprema za novu kolsku godinu i podela radnih zadataka Odeljenska vea Odeljenska vea su struni organi koje sainjavaju nastavnici i struni saradnici koji vre obrazovno-vaspitni rad u odreenom odeljenju. Poslovi od naroitor znaaja su u nadlenosti ovih organa su : donoenje plana i programa rada odeljenja
43
- praenje aktivnosti i unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada u odeljenju, - sprovoenje aktivnosti vezanih za realizaciju prioritetnog vaspitnog zadataka - upoznavanje uslova ivota i rada uenika, - sagledavanje rada i rezultata u uenju i vladanju i sistematsko pruanje pomoi uenicima, kao i primena pedagokih mera, - pomo uenikim organizacijama u radu - koordinacija rada svih nastavnika i strunih saradnika koji rade u odeljenju i obezbeivanje jedinstvenog pristupa i akcija svih lanova vea - saradnja sa uenikim roditeljima, posebno onih uenika koji imaju probleme u koli i porodici - analiza izvetaja odeljenskih stareina koji se podnosi Nastavnikom veu. Osnovni zadatak odeljenskog vea je da prati, organizuje i analizira realizaciju planova i programa rada u dotinom odeljenju, da prati razvoj i napredovanje uenika tog odeljenja (posebno i u celini ) i da preuzima mere za unapreenje obrazovno-vaspitnog rada. Posebnu ulogu odeljenska vea imaju u analiziranju problema uenja i napredovanja svakog uenika i u koordinaciji vaspitnog rada svih faktora u odeljenju. Rukovodioci odeljenskih vea za kolsku 2012/2013.godine su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Nikii Silvia-nastavnik razredne nastave Tilinko Jutka-profesor razredne nastave amu Angela-nastavnik razr. nastave Gonclik Etelka-nastavnik razredne nastave Ki I. Ana profesor maarskog jezika uri uana-profesor matematike Dobo Laslo-profesor fizike Ivkov M. Irena- profesor geografije
44
3. Struni aktiv Struni aktiv ine nastavnici i saradnici istih ili srodnih struka, koji izvode nastavu jednog predmeta ili predmeta iji program tesno koreliraju. Podruje rada strunih aktiva su pitanja i problemi nastavnih i vannastavnih aktivnosti sa pedagokog i struno metodikog stanovita.Novina je po reformi u obrazovanju i postavljanje standarda i nivoa znanja na u strunoj oblasti predmeta, kako bi se ocenjivanje uenika svelo na realnu , objektivnu formu.Nastavnici i struna tela u koli moraju da uvedu standarde i nivoe znanja u ocenjivanje i ishode uenja kroz planiranje na globalnom i individualnom planu. Standardi e se usklaivati sa ostalim kolama u optini Kanjia. Naroito znaajan zadatak ovih organa je rad na strunom usavravanju nastavnika (kroz strune sastanke, ugledne asove, predavanje ). Struni aktivi imaju i zadatak izbora udbenika, korelacije nastavnih sadraja, ujednaavanje kriterijuma u nastavi, uvoenje savremene nastavne tehnologije, usmeravanje nastavnika u individualnom strunom usavravanju, izrade analitikoistraivakih projekata, kao i saradnje sa uenicima u vannastavnim aktivnostima.
Cilj rada strunih saradnika u koli je primena savremenih teorijskih i praktinih saznanja pedagoke i psiholoke nauke u procesu ostvarivanja zadataka osnovnog obrazovanja i vaspitanja i unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada. Zadaci: - Unapreivanje, osavremenjivanje i racionalizacija obrazovno vaspitnog rada, - Uestvovanje u stvaranju programskih pedagoko-organizaciono i didaktikometodikih uslova za ostvarivanja ciljeva kole, - Uestvovanje u unapreivanju i vrednovanju ostvarenih rezultata obrazovno-vaspitnog rada, - Podsticanje i praenje razvoja uenika (intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, moralnog, estetskog, fizikog i profesionalnog) - organizovanje pedagoko-psiholokog obrazovanja nastavnika, - Ostvarivanje saradnje sa roditeljima, predkolskim ustanovama, srednjim kolama, zdravstvenim, socijalnim i kulturnim ustanovama, strunim slubama Republikog zavoda za trite rada i drugim institucijama od znaaja za osnovno obrazovanje i vaspitanje. -Rad sa strunim aktivima kole. -Timski rad u Inkluzivnom obrazovanju. -Saradnja sa Timom za prevenciju nasilja u ustanovi itd.
45
2012/2013.
- , .
, , , - , , , , , , , , , .
47
2012/2013.
, , , .
- , , , , , , , , - , a , , , , .
48
I. ,
II. -, - 1. , , 2. -, - , 3. , , 4. 49 ,
PLAN PRIORITETNOG VASPITNOG ZADATAKA ZA VASPITANJE ZA HUMANE ODNOSE MEU POLOVIMA I LJUDIMA
Cilj ovog podruja je da omladina i odrasli budu obaveteni o humanizaciji odnosa meu polovima, planiranju porodice i obnavljanju stanovnitva, da usvoje pozitivne stavove i sistem moralnih vrednosti prema sebi i suprotnom polu, braku, porodici,raanju i roditeljstvu i da prihvate ponaanje u planiranju porodice kao pravo, obavezu i odgovornost za raanje, podizanje i vaspitanje dece i napredak drutva. Tokom nastavne godine u koli e se posvetiti panja realizaciji sledeih zadataka : 1. sticanje znanja o sebi i zakonitostima psihofizikog razvoja, razvijanje pozitivnih stavova prema polnosti, ljubavi, biolokom obnavljanju i vrednostima ivota i zdravlja, 2. vaspitanje mladih za humane odnose izmeu polova, razvijanje svesti da je ovek najvea vrednost i da se odnos izmeu mukaraca i ene javlja kao najprirodniji odnos oveka prema oveku i da izgrauje meusobne odnose zasnovane na potovanju linosti. Rad sa uenicima obuhvata realizaciju sadraja ove oblasti na asovima redovne nastave kao i na asovima odeljenskog stareine i odeljenske zajednice. Razred I Teme: - lanovi porodice i njihovo imenovanje -odnosi u porodici, ukazivanje panje - mnoga iva bia nastaju raanjem - zajednika igra i druenje dece u porodici - polne razlike izmeu deaka i devojica - rad dece u porodici bez obzira na polne razlike - jednako vrednovanje mukog i enskog deteta - vrednovanje deaka i devojica prema sposobnostima a ne prema polu - rast i razvoj tela - predpubertet - promene u pubertetu - znaaj ljubavi, poverenja i paljivog odnosa roditelja prema deci i obratno - deaci i devojice (slinosti i razlike u anatomsko-fiziolokom i psihikom razvoju ) - prve simpatije - raanje prve ljubavi - posledice preranih polnih odnosa na razvoj mladih - fizika, emocionalna o socijalna zrelost, punoletstvo i stvarna zrelost - sredstva kontracepcije, tetnost pobaaja po zdravlje ene
50
- analiza uspeha uenika - odravanje sednice nastavnikog vea - analiza rada slobodnih aktivnosti i komisija Mart: - pedagoko instruktivni rad - izvoenje raznih takmienja -analiza strunog usavravanja nastavnika -poseta asovima April: - nastavno vee na kraju kvartala - aktuelni poslovi rukovoenja i koordinacije -dodatna nastava i sekcije posete i analiza Maj: - dopunska nastava i njena realizacija-analiza - instruktivno-pedagoki rad - upis dece u I razred osnovne kole - rad na organizovanju profesionalne orijentacije za uenike 8. razreda Jun: - uspeh uenika na kraju nastavne godine - izrada izvetaja o radu na kraju kolske godine - odravanje sednice nastavnikog vea -organizacija zavrne priredbe i ispita 8. razreda Jul: - pripremi i organizacioni poslovi za ureenje i pripremanje kolske zgrade i okoline za narednu kolsku godinu - rukovoenje radovima -planiranje i programiranje Avgust: - rad na donoenju programa za narednu kolsku godinu - razmatranje kadrovskih uslova , potrebe i tehnolokih vikova - materijalne pripreme za narednu kolsku godinu invest. ulagnja , popravke - saradnja sa drutvenom sredinom , ustanovama obrazovanja , vaspitanja , zdrastvenom Ustanovom , Centrom za socijalni rad , likalnom samoupravom , civilnim sektorom - rad na planu i programu kole za iduu kolsku godinu - pismeni izvetaj o protekloj kolskoj godini -menadment celokupnog delovanja i rada kole Direktor kole uestvuje i u realizaciji programa zdravstvenog vaspitanja uenika : - saradnja sa nastavnicima u inoviranju nastavnog plana i programa zdravstvenog vaspitanja, - ostvarivanje uvida u integraciju i realizaciju zdravstveno-vaspitnih sadraja u programe razredne i predmetne nastave - rad na unapreenju higijenskih , bezbedonosnih i radnih uslova u koli i prostora oko kole, 52
- saradnja sa porodicama i strunim institucijama na razvoju, zatiti i unapreenju zdravlja uenika, - organizovanje kolske uine , - saradnja sa drutvenom zajednicom u organizovanju kulturnih i sportskih aktivnosti uenika, - organizovanje uenikih izleta i ekskurzija. Direktor kole uestvuje u realizaciji programskih sadraja vaspitno-obrazovnog rada kole : - uee na sednicama kolskog odbora, Saveta roditelja , odeljenskih Vea i akog parlamenta. - donoenje pravilnika o ponaanju uenika,prevenciji nasilja , raznih grupa i sekcija koje poseuju kolu, - ostvarivanje uvida u redovnost nastave, - saradnja sa nastavnicima u donoenju odluka i reavanju aktuelnih problema, - organizovanje i saradnja sa nastavnicima u vezi organizovanja takmienja iz saobraaja, - ostvarivanja uvida u realizaciju vaspitnog rada kroz nastavu, programe nastavnih predmeta i u radu odeljenske zajednice, - saradnja sa nastavnicima na planu voenja pedagoke dokumentacije, - saradnja sa drutvenom sredinom, fudbalskim, rukometnim i karate klubom u realizaciji sportskih aktivnosti uenika, - saradnja sa roditeljima, drutvenom zajednicom, lokalnom samoupravom optine i mesne zajednice, verskim zajednicama, lokalnom bibliotekom, isturenim odeljenjem muzike kole Kanjia, Domom kulure, Deijim savezom, Narodnom tehnikom, Crvenim Krstom , Skautima i drugim vaspitno-obrazovnim i kulturnim institucijama u realizaciji kulturnih i slobodnih aktivnosti uenika , - drutvenom zajednicom, radnim organizacijama, firmama i ostalim drutvenim i privatnim preduzeima u realizaciji proizvodnog i drugog drutveno-korisnog rada uenika - planira se 8 sastanaka Nastavnikog vea, 6 sastanaka kolskog odbora i 4 sastanka Saveta roditelja tokom kolske godine. Vanredno , ukoliko se ukae potreba. Pored toga , planira se i 2 sednice Aktiva za razvojno planiranjei 2 sednice Tima za samovrednovanje. Tim za bezbednost ustanove zaseda po potrebi a najmanje 2 puta u polugoditu. Direktor koordinira i rad Tima za inkluziju . Direktor kole Goran Nikii
Pomonik direktora
- stara se o ostvarivanju i unapreivanju obrazovno-vaspitnog rada, - prati ostvarivanje nastavnog plana i programa , -redovno vri posetu nastavnim asovima - prati deurstvo u koli deurstvo nastavnika, - organizuje zamenu uitelja i nastavnika u odsustvu direktora, - prua direktoru pomo u ostvarivanju godinjeg programa rada kole, - prati i usmerava rad raznih komisija u koli, - usmerava rad pedagoko-psiholoke slube, - organizuje saradnju sa roditeljima uenika, - predlae nabavku nastavnih sredstava , 53
-izrauje raspored asova i ostalih aktivnosti kole - uestvuje u realizaciji tekuih problema kole, -ostvaruje vaspitno-obrazovni rad do 50 % radnog vremena, - zamenjuje direktora u odsustvu, potpisuje razna dokumenta i zastupa kolu. aba Gazdag-profesor tehnikog i informatike
54
Spisak lanova Saveta roditelja (UKUPNO 43) 1/1 -3/1 uri Marijana 1/2 Bu Tatjana 1/3 Huvar Jasmina 2/1-4/1 Adamov Jovan 2/2 - Dognar Monika 2/3 - Molnar Otto 2/4 asar Ester 3/2 - Bs Anita 3/3 Kovcs Gylai Timea 3/4 - Duds Timea 4/2 eri Julija 4/3 Balint Erika Spec. nie: Agoton aba 5/2- Dong Erika 5/3 -Szab Gyula
55
6/1- Stanki Vladislav 6/2 Malatenski Timea 6/3 Farka Tibor 6/4-Berenji Sidonia 7/1- Adamov Tijana 7/2 - Sos Edit 7/3-Fujkin arolta 7/4-Kolompar Joef 8/1 Despotov Vojislav 8/2 Lakato Irena 8/3 Kiralj eni Spec. nie : Babinski arolta Spec vie: Agoton Roa Agoton aba Male Pijace 1/10 Vajdovi Henrieta 2/10 ere Timea 3/10 Dobo Erika 4/10 Sel Gabriela 5/10 ongradac Emee Spec. nie : Brindza Attila 6/10 Barat Edit 7/10 Berec Lenard 8/10 Berenji Apolonija Spec vie : Valkovi Tibor Predsednik Saveta roditelja je : Sabo ula
56
Mart : Potrebna saradnja, kola-roditelj Izbor i itanje deije literature Deija tampa Jun : Zdrav, pravilan nain ivota Pravilna ishrana i higijena Uspeh u uenju i vladanju
Novembar: Poseta biblioteci Moja omiljena knjiga Selektivno gledanje tv programa Decembar: Vrste zanimanja u mom mestu Cenimo i pomaemo starije i nemone Rezultati na kraju I polugodita Januar: Seanje na Svetog Savu Februar: Igre na snegu-znaaj istog vazduha za telo Bezbednost na putu Mart: ta ne smem da radim kad sam u kui sam (opasnosti od struje, vatre, vode) Kako da uim? Saveti Uspeh u uenju-problemi , reavanje April: Dan planete Zemlje-ekoloka akcija Kakav sam ja drug? Odnosi meu polovima devojice, deaci-ravnopravnost Maj: ta je tobon-ton ? ta je to narkomanija ? ta su bolesti zavisnosti? Nae ocene i uspeh nakon 2. razreda. Jun: Pleemo i pevamo na kraju kolske godine-igranka
Decembar: Slobodno vreme Novogodinja estitka Januar: Igre na snegu Februar: kako provodi slobodno vreme ? Poklon za mame Mart: Kako pomae roditeljima ? Projekcija filma za decu April: Moj drug i moja drugarica kola i moja porodica ( odnosi meu ljudima ) Maj. Kako pomoi drugoj osobi Agresivnost J u n : Analiza rezultata na kraju kolske godinu
Razno
61
Septembar: Sociometrija Formiranje odeljenske zajednice uenika Oktobar: Deija nedelja Bukvar dejih prava Novembar: Kako razlikovati oseanja Kako bi trebalo da se hranimo Decembar: emu slue vitamini Januar: Slatkii i njihove mane Februar. Koliko su nam vani isti i zdravi zubi Peremo li ruke ? ( kad i zbog ega ?) Mart: Bavimo li se sportom Znaaj sportskih aktivnosti za zdravlje April: Pravilan odmor i njegov znaaj Moja porodica Maj: Pomaemo li kui ? Prijateljstvo u koli i van nje Jun: Svako ima svoj pol Druimo se bez obzira na razlike ( pol, jezik, kultura)
62
63
65
66
April: Igre po slobodnom izboru Pravljanje albuma zanimanja ta su to oseanja i kako da ih pravilno prepoznaje
Maj: Drugarstvo i prijateljstvo etnja u prirodi ta to znai razumeti druge Kako procenjuje saradnju u tvom razredu Jun: Analiza celogodinjeg rada i vladanja Igre po slobodnom izboru
68
Igre po slobodnom izboru April: Kviz zanimanja Projekcija video filma o drogama Odgovornost u uvanju neposredne kolske okoline Nesporazumi sa nastavnicima i kako ih reiti Maj: Drugarski odnosi izmeu deaka i devojica Igre po slobodnom izboru ta znai pozitivno vrednovati suprotan pol etnja u prirodi Jun: Analiza godinjeg rada uenika Projekcija video filma
70
71
April: Sreivanje neposredne kolske okoline Projekcija videofilma po izboru Kako da uskladi sopstvene postupke sa postupcima tvojih drugara Maj: Ljubav i drugarstvo-porodini odnosi Igre po slobodnom izboru Bolesti zavisnosti-predavanje Nesporazumi sa nastavnicima i kako ih reiti Jun: Analiza rezultata na kraju kolske godine Saradnja u koli
73
74
April: Kako da potujemo dostojanstvo linosti drugog pola Izlet u okviru odeljenja Razlikujemo se u stavovima, osobinama, navikama , miljenjima, potrebama Maj: Zanimanje u filmu koji sam pogledao-la Prve simpatije Profesionalna interesovanja uenika Prijateljstvo i drugarstvo Jun: Uspeh uenika nakraju kolske godine Igre po slobodnom izboru
75
76
77
April: Moj budui poziv Pubertet kao faza razvoja Nesporazumi sa drugima i nastavnicima i kako ireiti
Maj: Opojne droge-predavanje Civilnog udruenja Potovanje linosti drugog pola Prijateljstvo i ljubav Razlikujemo se u stavovima, osobinama, navikama, miljenju, potrebama Jun: Analiza rezultata predlozi za ocene na kraju kolske godine ta znai saraivati sa drugima
78
Profesionalna interesovanja uenika April: Izlet u okviru odeljenja-ekoloki as Humanitarne i profitabilne aktivnosti Vrednosti i vanost u Mas-medijama (tv, novine, internet) Maj: Ljubav i zrelost-predavanje o zatiti prilikom polnih odnosa ta nosim kao vrednost posle 8 godina kolovanja? Ljubaznost i pomo prema starijima i nemonima (hendikepiranima ) Uticaj medija na ponaanje tvojih drugara Jun: Dogovor oko ispraaja uenika VIII razreda Drutvene igre
80
81
82
April: Potreba da nas drugi prihvate i naini ponaanja Brak i punoletstvo - Predavanje o narkomaniji Maj: Profesionalno informisanje uenika predstavljanje kola Pripremanje programa za oprotaj Uticaj medija na ponaanje vrnjaka
83
April: Sumiranje profesionalnih interesovanja uenika Aktuelna pitanja uenika ta obui povodom sveanosti Ispraaja uenika VIII razreda Ureenje okoline kole Maj: Dogovor o organizaciji ispraaja VIII razreda Uspeh uenika na kraju kolske godine Profesionalno interesovanje uenika Ljubav i prijateljstvo
85
86
Sastavni deo ovog Programa ini i: Elaborat produenog boravka kole Akcioni plan inkluzije za uenike u koli 10. Oktobar Akcioni plan za reavanje problema oko pohaanja i boravka uenika romske narodnosti u koli ELABORAT PRODUENOG BORAVKA UENIKA U OSNOVNOJ KOLI 10. OKTOBAR U HORGOU (ukratko ) 1.1 Osnovni podaci o koli 10.Oktobar-Horgo/Male Pijace Preko dvesta uenika nae kole vodi se kao socijalno ugroena kategorija. kola ima i specijalna odeljenja za mentalno lake ometenu decu. U niim odeljenjima radi 24 nastavnika i profesora razredne nastave. Nastavu u viim odeljenjima izvodi 40 nastavnika i profesora. Pored redovne nastave izvodi se i izborna nastava: engleski jezik, informatika, veronauka i graansko vaspitanje. Nastavu na srpskom jeziku slua 50 uenika, a nastavu na maarskom jeziku 578 uenika. kola ima informatiki kabinet i biblioteku, salu za fiziko vaspitanje u
87
obe zgrade. Oprema i kabineti su prilino zastareli. Potrebno je ulaganje u modernizaciju kole. Matina kola je veliine 2431m 2, a izdvojeno odeljenje 882 m2.(podaci za 2011/2012. kolsku godinu) Matina kola u Horgou sastoji se iz dve zgrade, prva zgrada sagraena je pre vie od 110 godina, tanije 1898. zapoeta a zavrena 1900. zadubinom Karoline Karas, a bila je namenjena devojicamasiroiima koje su ostale bez roditelja. kola je radila pri crkvi. Zgrada je restaurirana 2006. godine Novi deo zgrade izgraen je 1971. godine. Izdvojeno odeljenje u Malim Pijacama je otvoreno 1983. godine. kola u Horgou ima dugu tradiciju, a zgrade starih kola su se nalazile u poslednjih 130 godina na vie lokacija. U obe zgrade postoje biblioteke, informatiki kabineti i fiskulturne sale sa svlaionicama. kola u Horgou od kolske 2009/2010. pokrenula je produeni boravak za socijalno ugroene uenike. Boravak se odvija u centralnoj zgradi u Horgou od 7 00 ujutro do 17 00 asova u prilagoenoj uionici popodne ili pre podne u zavisnosti od smene u kojoj su deca. 2.1 Podaci o tehnikim uslovima za izvoenje produenog boravka i cilj funcionalnosti boravka Produeni boravak otvoren je zvanino 3. novembra 2009. Od tada redovno funkcionie u naoj koli.Broj prihvatnih aka je 30. Primaju se uglavnom uenici prvog i drugog razreda koji dolaze iz socijalno ugroenih porodica , deca koja imaju posebne potrebe ili deca razvedenih , nesreenih porodica.Oni borave u kontra smeni tj. u zavisnosti od toga u kojoj smeni pohaaju nastavu . U poetku je tee bilo naviknuti decu na stalno i redovno dolaenje , bilo je dosta higijensko-zdrastvenih problema ali danas je to ve bolje .U boravku se daje mnogo na negovanje higijenskih i zdrastvenih normi ( ,,peremo ruke sapunom , umivamo se , briemo nos maramicom ,, itd.) U boravku postoji i deurstvo , deurni uenik to doivljava kao ast i privilegiju : on pomae vaspitau pri odlasku u etnju , na ruak , slae opremu , cipele itd ) U boravku se svakodnevno priprema doruak i topli obrok za ruak . Pored domaih zadataka , svakodnevno se deca bave sportom , igrom , etnjom , ekologijom ili posetama biblioteci i drugim seoskim ustanovama. Svakodnevna aktivnost izvodi se u sobi namenjenoj za boravak .To je uionica veliine 10 x 7 m , okreena u vesele boje , sa prikladnim nametajem , stolovima i tapaciranim stolicama .U boravku postoji TV , DVD , kompjuter , igrake kao i bela i flip-art table . Sportske aktivnosti i igre odvijaju se u prostranom , zelenom dvoritu kole , na igralitu u selu ili u sportskoj sali . Ishrana je organizovana u kolskoj kuhinji koja zadovoljava standarde savremene kole .
88
2.2 Finansiranje boravka (detaljan finasijski plan) -Finansiranje dnevnog boravka vri se iz sledeih izvora : a) Plata vaspitaa iz cene rada Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije b)Ishrana iz posebnog budet alokalne samouprave za socijalna davanja c) Oprema i razni materijal za aktivnosti , iz sredstava kole kao i raznih donatora i civilnih organizacija (Crveni krst , Karitas , Barka itd ) 2.3 Nastavnici-vaspitai u produenom boravku U boravku je stalno zaposlena koleginica , nastavnik razredne nastave sa VI stepenom strune spreme . Njen stepen obrazovanja odgovara zadacima i vrsti poslova koji se obavljaju u boravku . Pored nje pomono osoblje servirke i kuvarice pomae pri ishrani . U zadnjih 2 godine aktivnu saradnju sa produenim boravkom ima i pedagoki asistent kole . 2.4 Plan rada i vaspitno-obrazovi cilj produenog boravka Ciljevi : -Razvoj samostalnosti , sposobnost uenja , razvoj higijenskih , estetskih , zdrastvenih navika i pravilnog korienja slobodnog vremena . -Kooperacija i saradnja u grupi , grupni rad , pomo u uenju -Fizika aktivnost , igre , socijalizacija Plan rada se zasniva na : a) Pomo u uenju , izradi domaih zadataka b) Zanimanja iz blasti likovne , kulturne , informatike i sportsko-rekreativne aktivnosti c) Izleti i posete d) Ishrana u kolskoj kuhinji 2.5 Monitoring i efekti produenog boravka u funkciji poboljanja socijalnoekonomskog statusa kritine grupe uenika u Horgou Rezultati se sad ve uveliko naziru , jer uenici koji redovno borave u produenom boravku , pokazuju znatno vee napredovanje u uenju i vaspitanju kao i socijalizaciji .Ona su mnogo motivisanija i u redovnoj nastavi . Stvara se jedna zdrava i kreativna atmosfera druenja i prihvatanja jedno drugih . Roditeljima koji dolaze iz ugroenih , marginalizovanih grupa , veinom romskog stanovnitva , ovo je velika pomo i podstrek za razvoj i jednako napredovnje dece kao i onih koji dolaze iz sreenih , harmoninih sredina . Vri se analiza napredovanja i uspeha uenika na razrednim veima , nastvanim veima i komisiji za inkluziju gde se potekoe i problemi otklanjaju .
89
Veoma je vana svake kolske godine uska sardanja vaspitaa na produenom boravku sa odeljenskim stareinama uenika koji pohaaju produeni boravak.
1. Nikii Silvia nastavnik razredne nastave 2. Gazdag Emee- profesor razredne nastave 3. Avramovi Etelka- nastavnik razredne nastave 4. amu Angela - nastavnik razredne nastave 5. Balint Katalin profesor razredne nastave 6. Grifatong Vera dipl.psiholog / struni saradnik 7. Sekere Valentin-prof.raz. nastave /pedagog 8. Dimovi Zoltan student Uiteljskog fakulteta, ped.asisten 9. Bata Jano-nast.nemakog jezika 10.uri uana-nast. Matematike 11.omoi Ilona-nast.tehnikog 12.Na Elizabeta-nast.engleskog 13.Dobo Laslo-nast fizike 14.Rekecki Andrea -prof.raz.nastave 15.Danji Ildiko-prof.razr.nastave 16.Ovar Edit-prof.razr.nastave
Ciljevi i aktivnosti akcionog plana :
Horgo je naselje koje broji oko 6400 stanovnika, od kojih je oko 800 romske nacionalne pripadnosti.Veina stanovnika romske nacionalne pripadnosti je izuzetno niskog socio-ekonomskog i obrazovnog statusa : veliki broj dece iz ovih porodica ne pohaa predkolsku ustanovu, i zavrava svega dva ili tri razreda osnovne 90
kole.Porodice su naseljene u tzv. romskim naseljima gde esto nema osnovnih uslova za egzistenciju. Osim ove izuzetno ranjive kategorije dece, sve je vei broj uenika iz socijalno depriviranih sredina, najee su to i deca sa smetnjama i /ili tekoama u razvoju i uenju. Akcioni plan za inkluziju u O 10. Oktobar u Horgou je usmeren na poboljanje obrazovnog statusa dece iz marginalizovanih grupa romske dece, dece iz socijalno depriviranih sredina, dece sa smetnjama u razvoju i /ili tekoama u uenju, i na njihovo ukljuivanje u redovan obrazovni sistem.
Cilj 1 : Promovisanje inkluzivnog obrazovanja kako bi se zadovoljile obrazovne potrebe dece iz marginalizovanih grupa. Zadatak 1 : Prezentovati materijal sa uea na seminaru Inkluzivno obrazovanje i individualni obrazovni plan i informisati Nastavniko vee, Ueniki parlament i Savet roditelja
AKTIVNOST
REALIZATORI
ROK
25.09.2012.
1.Informisanje Struni tim za IO Nastavnikog vea o broju dece sa IOP i Akciji 2.Podela materijala i Struni tim za IO zadataka u okviru Strunog tima za IO 3.Informisanje parlamenta Uenikog Struni tim za IO, koordinator Uenikog parlamenta, direktor kole Saveta Struni tim za IO, direktor kole, predsednik Saveta roditelja
30.09.2012.
septembar 2012.
4. Informisanje roditelja
septembar 2012.
AKTIVNOST
REALIZATORI
ROK
91
1. Ukljuivanje uenika sa Koordinator UP, smetnjama u razvoju u odeljenske stareine, Ueniki parlament struni tim za IO 2.Formiranje vrnjakog Koordinator UP, tima za pruanje podrke odeljenske stareine, uenicima za koje se struni tim za IO ostvaruje IOP 3. Ukljuivanje roditelja u Savet roditelja, direktor aktivnosti IO kole, odeljenske stareine, struni tim za IO
septembar 2012.
2. polugodite k.godine
kontinuirano
Zadatak 3 : Obezbediti programe strunog usavravanja i obuavanja nastavnika AKTIVNOST REALIZATORI ROK
1. Planiranje i realizacija Struni tim za IO, seminara iz oblasti Nastavniko vee, direktor inkluzivnog obrazovanja kole, koordinator optinskog Centra za struno usavravanje, predavai
Oktobar-novembar 2012.
Cilj 2 : Saradnja Tima za IO sa strunim organima kole i drugim vanim institucijama i organizacijama Zadatak 1 : Identifikovati konkretne potrebe kole i eventualne prepreke u realizaciji zadataka
AKTIVNOST
1. Procena konkretne situacije u koli, identifikovanje dece iz osetljivih grupa, davanje informacija za pedagoki profil-u viim i niim odeljenjima podjednako !
REALIZATORI
Struni tim za IO, odeljenske stareine, nastavnici, direktor kole, Centar za socijalni rad, Tim za zatitu od nasilja, Dom zdravlja, romska organizacija Pharo Drom
ROK
2. Formiranje IOP timova, Struni tim za IO, IOP tim, uee u izradi IOP-a po potrebi pomagai iz 92
od oktobra i nadalje
drugih ustanova kontinuirano 2. Saradnja Interresornom komisijom sa Struni tim za IO, odeljenske stareine, Interresorna komisija
po potrebi
Domom Zdravlja , Centrom za socijalni rad , Specijalnom kolom ,, arko Zrenjanin ,, Ministarsvom prosvete ...
Zadatak 2 : Inicirati voenje evidencije dece koja po bilo kojem osnovu ne pohaaju predkolsku ustanovu ili kolu AKTIVNOST
1.Inicijativa za voenje evidencije o deci koja stasavaju za upis u PU ili kolu, o deci koja nisu upisana na vreme ili ne pohaaju nastavu, i pravovremeno obavetavanje roditelja
REALIZATORI
Struni tim za IO, romska organizacija Pharo Drom, Dom zdravlja, PU Biseri Kanjia, Centar za socijalni rad, Crveni krst, lokalna samouprava
ROK
kontinuirano
Zadatak 3 : Obezbediti da se organizuju predavanja za roditelje dece kod kojih postoji potreba za IOP AKTIVNOST REALIZATORI ROK
po potrebi/ kontinuirano
1. Programi obuke Struni tim za IO, /predavanja iz oblasti IO predavai iz drugih za roditelje institucija lekar, logoped, reedukator, itd.
Zadatak 4 : Unaprediti saradnju sa drugim kolama i razmenjivati primere dobre prakse AKTIVNOST REALIZATORI
93
ROK
1. Prikupljanje i razmena Struni tim za IO, primera dobre prakse nastavnici, uitelji, direktor kole 2.Redovni sastanci Tima Struni tim za IO, IOP za IO, IOP timova, timovi, nastavnici, uitelji, predstavnika drugih kola direktor kole
kontinuirano
Cilj 3 : Jaanje saradnje sa lokalnom zajednicom i njeno ukljuivanje u proces realizacije inkluzivnog obrazovanja Zadatak 1 : Organizovati prezentacije i izradu promotivnih/obrazovnih materijala i obezbediti materijalnu podrku AKTIVNOST REALIZATORI ROK
k.2011/2012. godina i nastavlja se kao stalna aktivnost
1. Izrada promotivnih lokalna zajednica, kola, materijala, reklama i nevladine organizacije, organizovanje sponzori manifestacija
Cilj 4 : Unapreenje inkluzivnog obrazovanja u naoj koli Zadatak 1 : Definisati prioritetne oblasti i sprovesti samovrednovanje AKTIVNOST REALIZATORI
za 2. polugodite k. godine i nastavlja se kao stalna aktivnost
ROK
1. Zajedniki sastanak Tim za IO, Tim timova, analiza stanja u samovrednovanje koli, definisanje prioritetnih oblasti za samovrednovanje 94
AKTIVNOST
REALIZATORI
za
ROK
krajem 2. polugodita k. godine
1. Zajedniki sastanak Tim za IO, Tim Tima za samovrednovanje, samovrednovanje Tima za IO, nastavnika i uitelja 2. Informisanje roditelja o Odeljenske rezultatima uitelji samovrednovanja na roditeljskim sastancima, predlaganje mera za unapreenje
3.Informisanje Uenikog koordinator i predsednik parlamenta o rezultatima Uenikog parlamenta samovrednovanja, predlaganje mera za unapreenje
AKCIONI PLAN za prevazilaenje problema nastalih u radu osnovne kole 10. oktobar u Horgou Romski uenici i danas zapoinju kolu sa odreenim nedostacima, koji ih prate tokom kolovanja u osnovnoj koli, te praktino jako mali broj dospeva do srednje kole i anse za realnim uzdizanjem. Romsko pitanje nije kolski problem, ali se projektuje i na kolu, kao i svi drugi problemi koji se javljaju u zajednicama. Osnovni razlozi neuspeha romske dece u koli Glavni razlozi neuspeha su sledei: - materijalni i socijalni poloaj Roma - potekoe proizale iz drutvene integracije i razliitih kultura - veliki procenat nezaposlenosti - jezike barijere, tekoe u razumevanju nastavnog jezika - mali procenat romske dece pohaa predkolske ustanove
95
Znaaj (funkcija) zbrinjavanja u zabavitu i osnovnoj koli Vano je istai, da priprema za kolu ne treba da bude samo obrazovnog i vaspitnog karaktera. Ukoliko nadleni ne obezbede takve uslove, koje bolje socijalizovana deca doivljavaju kao prirodne, uitelj i uenik romske narodnosti nee podrazumevati isto pod odreenim pojmom. Istiemo, da zabavite i kola nisu centar za socijalnu brigu, ali ako elimo rezultate, putem socijalnog zbrinjavanja moemo stii blie cilju. Ako pitanje romske dece tretiramo iskljuivo kao pitanje zabavita i kole, imaemo uglavnom neuspeno dete, bez oseaja vezanosti za kolu. Obrazovanje vaspitanje U sferi obrazovanja vaspitanja, Lokalna samouprava planira sprovoenje sledeih mera: Opis mera Sprovoditi prosvetnu socijalnu integraciju i funkciju mobiliteta meu viestruko ugroenom decom - voditi tanu evidenciju /registar/ dece u nepovoljnom poloaju i viestruko ugroene dece, - informisati o olakicama /povlasticama/ koje su dostupne viestruko ugroenima u vezi sa socijalnim statusom, te na ovaj nain motivisati roditelje da daju izjavu o kolskoj spremi radi evidentiranja socijalnog statusa U horgokoj koli je visok srazmer viestruko ugroene dece, a visok je i broj ugroene i viestruko ugroene dece. Stvoriti ravnopravne uslove uenicima sa ugroenim statusom: pohaanje zabavita, obezbediti kontinuirano prisustvo u koli, podsticati elju za uenjem, postizanje uspenih rezultata, podsticati elju za daljim kolovanjem. Budet optine, republiki, pokrajinski, optinski i drugi konkursi Odgovarajue odeljenje Optinske uprave Kanjia, Savet Mesne zajednice Horgo, Osnovna kola u Horgou, Centar za socijalni rad, udruenja graana 2011/2012. g.
Mogui izvori finansiranja Nosioci aktivnosti /Odgovornost/ Vremenski okvir za realizaciju mera
Ostale planirane mere u sferi obrazovanja i vaspitanja: Ubudue, razrede u koli treba organizovati tako, da se izbegne nesrazmeran broj viestruko ugroene dece meu razredima. Veoma je vano izbei neujednaenu koncentraciju viestruko ugroene dece u razredima osnovne kole. Da bi se procenile realne obrazovno vaspitne potrebe ubudue u Horgou, u zajednikoj saradnji e Centar za socijalni rad, Dom zdravlja, zabavite, osnovna kola, Mesna zajednica i Lokalna samouprava, izvriti procenu /ocenu/ dece 0 8 godina, zakljuno do 31. maja 2011. godine. Grad pospeuje pohaanje predkolskih ustanova odreenim beneficijama porodicama korisnicima deijeg dodatka. Odgovorni: Odeljenje za opte poslove i privredu, lan vea zaduen za oblast socijalne, deje i zdravstvene zatite, pomonik predsednika optine za oblast obrazovanja, sporta i omladine.
96
Predvieni vremenski okvir: kontinuirano, odnosno do 31. maja 2011. godine. Uoeni problemi Obrazovanje: u Horgou veliki procenat romskog stanovnitva nema zavrenu osnovnu kolu, (znatan je broj dece ispod 14 godina), mnogo dece ne ide u zabavite, ne pohaaju kolu, izostaju sa nastave, imaju potekoa sa uenjem i savladavanjem gradiva. - Proirenje programa inkluzije i dnevnog boravka mogunost socijalizacije - Pokretanje programa Pedellus u cilju smanjenja disciplinskih ispada i izostanaka iz kole, angaovanje /ugovorom/ 2 strunjaka za obezbeenje, kao i ukljuivanje 2 redara romske narodnosti u svakodnevne kolske aktivnosti. Pokretanje Pedellus programa je 4. 5. 2011. godine, tj. prvog radnog dana nakon prolenog raspusta. Praenje programa je predvieno do kraja kolske godine, da bi se uoili i ispravili problemi. - zapoljavanje 2 pedagoka asistenta romske narodnosti, - Svakodnevno praenje i evidentiranje dogaanja u koli, hitno preduzimanje odgovarajuih mera, povezivanje sa odgovarajuim optinskim organima tokom disciplinskog postupka. - Organizovati este policijske patrole na ulicama Horgoa na poetku i na kraju nastave. - Program mentalne pomoi u saradnji sa edukovanim socijalnim radnicima - ,,Celodnevna kola program sa ciljem korisnog provoenja slobodnog vremena, kao i za talentovane uenike - Struni saradnici zadueni za bezbednost, socijalni rad i obrazovanje 01. 9. 2011. g.
Aktivnosti, intervencije
Izvori finansiranja Izvori Lokalne samouprave, konkursi Izradom i sprovoenjem akcionog plana, Lokalna samouprava Kanjia bi elela postii da sva horgoka romska deca pohaaju zabavite 2 godine, da bi se stvorili uslovi za poetak kolovanja ove dece. Sprovoenjem ovog plana, oekujemo da se romska deca pripremljeno ukljue u sistem osnovno kolskog obrazovanja, da u to veem broju zavre osnovnu kolu i nastave kolovanje u srednjim kolama, pa i na fakultetima. Miljenja smo, da bi Lokalna samouprava na ovaj nain, a u romskoj populaciji, najuspenije doprinela smanjenju siromatva, bede, neznanja, kriminala i drugih pojava koje najee nastaju zbog nedostatka obrazovanja i vaspitanja. Lokalna samouprava Kanjia je izradila Akcioni plan integracije dece u sistem obrazovanja u Horgou, ija su glavna naela: - eliminisati diskriminaciju - eliminisati segregaciju - obezbediti ravnopravnu dostupnost kvalitetnim obrazovanju - obezbediti integraciju. Osnovni cilj obrazovnog akcionog plana je da doprinese eliminisanju segregacije i selekcije planiranom inter aktivnom saradnjom izmeu sfere obrazovanja i zdravstvene, socijalne zatite i zatite dece i omladine, da bi se smanjile socijalne razlike. Obrazovni akcioni plan za integraciju dece vri: procenu kriterijuma eliminacije segregacije i diskriminacije meu ugroenim osobama u sistemu
97
predkolskog i kolskog obrazovanja, ocenu stanja i uspenost korekcije kritinih situacija. Osnova dokumenta je analiza postojeeg stanja, sa prikazom mera i aktivnosti vezanih za integraciju ugroene dece, podaci, karakteristike i njihova analiza. Na osnovu ovih podataka i uoenih problema, akcioni plan treba da sprovede mere i aktivnosti usmerene na kompenziranje nedostataka i stvaranje optimalnih uslova za ravnopravnu integraciju ugroene dece, pruanjem podrke i njihovim animiranjem u skladu sa mogunostima optine Kanjia i naselja Horgo. Naroito je vano preispitati da li se kroz delatnost navedenih ustanova primenjuju principi: za eliminaciju diskriminacije, za eliminaciju segregacije i pruanja podrke prilikom obrazovne i socijalne integracije viestruko ugroene dece. Moramo raunati sa tim, da e ubudue osnovni uslov za podrku i uestvovanje u projektima za razvoj obrazovanja biti izrada i sprovoenje akcionog plana za eliminisanje diskriminacije, segregacije i socijalnih razlika, kao i detaljno dokumentovanje svih aktivnosti . Ukoliko se tokom inspekcije dokau propusti i nedostaci vezani za sprovoenje planom predvienih aktivnosti na polju integracije dece (ukoliko su u suprotnosti sa zakonskim odredbama i ne odgovaraju praksi ravnopravne podrke i pomoi) ustanova mora da sprovede odreene korekcije koje treba da izvri u planom predvienom vremenskom roku. Neophodno je stvoriti uslove za eliminaciju segregacije i ravnopravnu angaovanost dece, omoguiti im podjednake anse za obrazovanje, kako u ustanovama u naselju, tako i unutar samih ustanova zaduenih za brigu o deci, da razlike /srazmer/ meu uenikim grupama u istoj generaciji, a meu viestruko ugroenom decom ne bude vei od 25%. Da bi se viestruko ugroenoj deci omoguili kvalitetni preduslovi za poetak kolovanja, potrebno je planiranje i sprovoenje odreenih aktivnosti i mera, koje e umanjiti postojee razlike i nedostatke i poveati uspenost kolovanja. Za postizanje ovog cilja, Lokalna samouprava optine Kanjia treba da isplanira i realizuje obrazovni akcioni plan za Horgo. Aktivnosti Tematika Pronalaenje viestruko ugroene dece i njihovo uvoenje u predviene aktivnosti Pohaanje predkolskih ustanova Desegregacija Nastavak kolovanja Nosioci aktivnosti Zdravstvo, sektor socijalne zatite, graani, zabavita, kole, Lokalna samouprava
Zdravstvo, sektor socijalne zatite, graani, zabavita kola, zabavite, Lokalna samouprava Osnovna kola, partnerske srednje kole, saradnici pri izboru struke i zapoljavanju (npr: centar za zapoljavanje, savetovanje mladih pri izboru profesije) Pedagozi, struni saradnici u nastavi
Vizija: iveti u takvom naselju, gde i odrasli i deca rado stanuju, gde se uenici nezavisno od polne, verske i rasne pripadnosti pripremaju za ivot, za profesiju, dalje kolovanje, gde mogu da postignu uspehe na nivou naselja, regije i drave isto tako i oni, koji su poeli iz najnepovoljnijih okolnosti. Kratkoroni ciljevi:
98
U roku od godinu dana bi eleli da u potpunosti sagledamo probleme vezane za decu nepovoljnog socijalnog statusa, da zaponemo smanjivati razlike i nedostatke proizale iz loeg socijalnog stanja, da u okviru ustanove zaustavimo eventualno postojeu praksu segregacije, da prilagodimo obrazovanje u Horgou zakonskim propisima. U zabavitu je stavljen akcenat na razvojni program, a u kolama na sagledavanje i razvijanje individualnih sposobnosti. Srednjoroni ciljevi: Nadamo se, da e u roku od 3 godine na rad pokazati vidljive rezultate, koji e se ogledati u kompetencijskim pokazateljima i uspehu u uenju viestruko ugroene dece. Vano je da odrimo do sada postignute rezultate i da ih dalje poboljavamo, na primer, da poveamo uee ove dece u vannastavnim aktivnostima. Dugoroni ciljevi: Poboljanje vaspitno obrazovnog stanja e dugorono, za 6 godina pokazati vidljive rezultate. Poboljanje infrastrukture ustanove u cilju efikasnijeg afirmisanja svakog deteta. Reavanje problema nastalih u ovom periodu. Razraditi prioritete u reavanju nastalih problema ukoliko se jave rizine situacije i propusti tokom integracije ugroene dece, ili se uoe nepravilnosti u postupanju i ophoenju. Zahvaljujui ovakvom radu, treba znaajno da se pobolja obrazovni status viestruko ugroene dece (VUD) u naselju, sa vidljivim i merljivim rezultatima u savladavanju gradiva. Rezultati ugroene dece treba da se izjednae sa uspehom dece iz optimalnih socijalnih sredina. U preduzetnikoj uslunoj delatnosti, znaajno mesto treba da zauzmu one mlade osobe, u ijem interesu je osmiljen ovaj program. Rezime aktivnosti akcionog plana - Obezbediti dostupnost svim javnim ustanovama /slubama/; - Evidentirati svu viestruko ugroenu decu; - Obezbediti svoj deci pohaanje zabavita, pruiti potrebnu pomo za poetak kolovanja; - Ostvariti strunu saradnju izmeu kole i zabavita, struna usavravanja, prilagoavanje metoda rada u saradnji sa kolom; - Izrada individualnih razvojnih programa i jedinstvenog sistema vrednovanja; - Zaustaviti segregaciju unutar ustanove; - Poboljanje uspeha u koli viestruko ugroene dece; - Pruanje pomoi viestruko ugroenoj deci u daljem kolovanju; - Funkcionisanje pripremnog programa; - Podrati razvojne programe i proces integracije; - Organizovati struna usavravanja i omoguiti potrebne uslove kako za pedagoge, tako i za ustanovu; - Obrada podataka i dokumenata unutar ustanove vezanih za pruanje podrke i pomoi ugroenoj deci; - Procena metodolokih, infrastrukturalnih i ljudskih resursa u ustanovi i planiranje aktivnosti u cilju postizanja optimalnih uslova; - Donoenje odluka Lokalne samouprave, potrebnih za poboljanje uslova (uestvovanje na konkursima); - Obezbediti neophodne administrativne uslove radi evidentiranja korisnika socijalne pomoi; Detalji akcionog plana:
Cilj
Aktivnosti
Vremenski okvir
30. 5. 2011.
99
Institucionalizacija dece, Obezbediti sprovoenje pohaanje programa za zabavita za pripremanje i svu VUD uvoenje sve dece u zabavite
Pronalaenje dece 31. 12. 2011. uzrasta 3 4 godine koja ne pohaaju zabavite i njihovih staratelja organizovanjem radne grupe za pomo porodicama Odluka Lokalne samouprave o obezbeenju i poboljanju uslova za rad predkolskih ustanova
Gradonaelnik 2011.
31.
12.
Razvijanje Obezbediti Modernizacija infrastrukture podjednaku zabavita putem zabavita dostupnost za konkursa, svu decu otvaranje novih razreda, obnova pomonih prostorija, osnivanje prostorije za rad logopeda Struno usavravanje predkolskih pedagoga Uvoenje strunog programa za podrku integracije Sprovoenje razvojnog programa zabavita. Uestvovanje na konkursima. Pomaganje prelaska iz zabavita u kolu.
12. 2011.
Lokalna samouprava
15. 6. 2011.
Osniva
Uoene problemi
Cilj
Aktivnosti okvir
100
Nisu obraeni podaci pokazatelja kompetencije meu VUD Veliki zaostatak zbog nagomilanih kulturnih i jezikih barijera Struna obuenost pedagoga
juni 2011.
Rukovodilac ustanove
Uenje nastavnog jezika i pomo u prilagoavanju VUD Uee u savremenoj metodolokoj edukaciji svih pedagoga
sept. 2011.
Rukovodilac ustanove
Planiranje 2011/2012. strunih edukacija, upoznavanje sa metodama pomoi tokom adaptacije, konkursne mogunosti Prilagoavanje nastavnih metoda individualnim sposobnostima dece Obezbediti kvalitetno obrazovanje i napredovanje u strunim kolama 2011/2012. 2011/2012.
Rukovodilac ustanove
Svi
Mali broj romskih uenika zavri osnovnu kolu, a jo manji broj srednju k. ili fakultet Nedostatak odgovarajuih informacija
Nastavnici
Obezbediti 2011/2012. mentorstvo ugroenoj deci i VUD na osnovu individualnog razvojnog 101
Mentori
programa Prerada Odgovarajui Rukovodilac Pedagokog dokumenti ustanove programa ustanove za integraciju dece pomo
REALIZACIJA Lokalna samouprava obavezuje rukovodioce obrazovnih ustanova da preispitaju i analiziraju program i nakon prihvatanja istog do kraja kolske 2011/2012. godine, rad ustanove i nastavnici program usklade sa ciljevima i obavezama predvienim stratekim dokumentom i smernicama , u cilju ostvarivanja principa jednakosti i ravnopravnih ansi za svu decu. Oformiemo radnu grupu za praenje i analizu programa i obradu povratnih informacija i njihovo integrisanje u program. Obezbediemo kontinuiranu edukaciju u predmetnoj sferi za rukovodioce obrazovnih ustanova, njihove saradnike i nadlene u Lokalnoj samoupravi , radi to uspenijeg ostvarivanja ciljeva predvienih programom. Akcionim planom predvieni nosioci aktivnosti i njihovi konkretni zadaci e se odrediti na nivou ustanova, izradom sopstvenog plana realizacije. Time e se osigurati potpuna realizacija prihvaenih zadataka.
2011.
Dr. Lepe Josip Mihalj pomonik Predsednika optine Optinskog vea za oblast obrazovanje, omladina i sport
Njila Predsednik
Cselekvsi terve
A roma tanulk napjainkban is nagy htrnnyal kerlnek be, s haladnak vgig az ltalnos iskoln, s gyakorlatilag nagyon kevesen jutnak be a valsgos felemelkedsi eslyt jelent kzpiskolba. A romakrds nem iskolai problma, de mint minden egyttlssel jr gondnak,ennek is vannak iskolai vetletei. A roma gyerekek iskolai sikertelensgnek alapvet okai A sikertelensg f okai a kvetkezek: - a romk anyagi s szocilis helyzete - az eltr kultrkbl s trsadalmi integrcibl add nehzsgek 102
- magas munkanlklisgi rta - nyelvi htrnyok, a nyelvvlts nehzsgei - az vodba jr roma gyerekek arnya alacsony - htrnyos megklnbztets - a pedaggiai gyakorlat hinya - a roma pedaggusok hinya Gondoskodsi funkci az vodban s az ltalnos iskolban Fontos kiemelni, hogy az iskolztatsi felzrkztat intzkedsek ne csak oktatsi s nevelsi jellegek legyenek. Ha a fenntart nem teremti meg azokat a gondozsi feltteleket,amelyeket a jobban szocializlt gyermekek mr termszetes felttelknt lnek meg, nem ugyanazt rti majd a tanit s a roma kisdik ugyanazon a fogalmon. Hangslyozzuk, hogy az voda s az iskola nem szocilis gondozsi kzpont, m ha eredmnyeket akarunk elrni mgis a szocilis gondozs tjn juthatunk kzelebb a clhoz. Ha egyszeren csak vodai, iskolai krdsknt kezeljk a cigny gyermekek felzrkztatst,akkor tbbnyire sikertelen, iskolai ktdsekkel nem rendelkez gyermek lesz az eredmny. Oktats-nevels Az oktats-nevels terletn az albbi feladatok intzkedsek elvgzst tervezi az nkormnyzat: Intzkeds A halmozottan htrnyos helyzet gyerekek lersa krben a kzoktats trsadalmi integrcis s mobilitsi funkcijnak rvnyestse - A htrnyos helyzet s a halmozottan htrnyos helyzet gyerekek nyilvntartsnak napraksz szervezse, - tjkoztatsi program szervezse a halmozottan htrnyos helyzet szocilis sttusszal jr kedvezmnyek krrl, ezltal motivlva a szlket az iskolai vgzettsgkre vonatkozan nyilatkozat ttelre a szocilis sttusz feltrsa rdekben, Indokls (helyzetelemzsb en feltrt problmra hivatkozs) Intzkeds clja A horgosi iskolban magas a halmozottan htrnyos helyzet gyermekek arnya valamint magas a htrnyos helyzet s a halmozottan htrnyos helyzet gyermekek szma. A htrnyos helyzet tanulk eslyegyenlsgnek megteremtse: Az vodai rszvtel, a folyamatos iskolba jrs biztostsa, a tanuls megszerettetse, sikeres kimenetek elrse, a tovbbtanulsi kedv serkentse Kzsgi kltsgvets, kztrsasgi, tartomnyi,kzsgi, s ms plyzati forrsok Magyarkanizsa nkormnyzat megfelel osztlyai, a horgosi helyi kzssg Tancsa, a horgosi ltalnos iskola, a szocilis kzpont, ms egyttmkd civil szervezetek 103
Az intzkeds 2011/2012. megvalstsna k hatrideje Egyb tervezett, az oktats-nevelst rint intzkedsek: Az iskolai tagozatokat a jvben gy kell megllaptani, hogy ne jjjn ltre arnytalansg a halmozottan htrnyos helyzet gyermekeket rinten a tagozatok kztt. Ez nagyon fontos cl az ltalnos iskolai osztlyokon bell a halmozottan htrnyos helyzet tanulk arnytalan koncentrcijnak elkerlsre. A jvbeli beiskolzsi igny felmrsre Horgoson a Szocilis Kzpont, az Egszsghz, az voda, az iskola, a helyi kzssg s az nkormnyzat szorosan egyttmkdve 2011. mjus 31-ig felmrst ksztenek a 0 -8 ves gyerekekrl. Az vodai ellts ignybevtelt a vros azzal is segti, hogy a gyermekvdelmi seglyben rszesl csaldok kedvezmnyt kapnak a djakbl. Felels: Trsadalmi Tevkenysg Osztly, szocilis s oktatsi felels tancsosok Hatrid: folyamatos, illetve 2011. mjus 31. Azonostott Oktats: Horgoson magas az ltalnos iskolt el problma nem vgzett roma lakossg arnya (emellett a 14 v alattiak szma igen magas), sok gyermek nem jr vodba, iskolba, kimarad az oktatsbl, az iskolba jrk beilleszkedsi gondokkal kzdenek. Sok roma gyermek, iskolztatsi problmk, ingerszegny krnyezet miatt lemarads a fejldsben Beavatkozs, kapcsold tevkenysg - Napkzis s inklzis program bvitsefelzrkztats, szocializci lehetsge - Pedellus program indtsa fegyelmi kilengsek s hinyzsok cskkentse , 2 biztonsgi szakember szerzdtetse valamint 2 roma nemzetisg rendfenntart bekpcsoldsa az iskola mindennapi tevkenysgbe. A Pedellus program beinditsnak idpontja 2011.mjus 4., vagyis a tavaszi sznet utn kvetkez els tanitsi nap. A program a tanv vgig kvetve lesz,hogy a jv iskolavre minden mkdsi problmt ki lehessen iktatni. - Eslynvel roma pedaggiai asszisztensek alkalmazsa (2) - Az iskolai esemnyek napraksz kvetse,evidentlsa, s a megfelel intzkedsek azonnali meghozatala, a fegyelemmel kapcsolatos eljrsok sszektse a megfelel kzsgi szervekkel - Srn megszervezett rendrsgi rjratok bevezetse Horgos utcin az iskolai oktats kezdetn s vgn -Kikpzett szocilis munksok segtsgvel mentlis segt programok Egsznapos iskola foglalkoztat program 104
szervezse a hasznos idtlts elsegtse s a tehetsggondozs rdekben Biztonsggal, szocilis munkval s oktatssal megbzott szakmunkatrsak 2011. 9.1. nkormnyzati forrsok, plyzati lehetsgek
A cselekvsi terv kidolgozsval s rvnyesitsvel a magyarkanizsai nkormnyzat el szeretn rni, hogy az sszes horgosi roma gyerek kt vet tltsn az vodban, s meg szeretn teremteni a legjobb feltteleket ezen gyerekek iskolba indtshoz. A vgrehajtstl azt vrjuk, hogy a roma gyerekek felkszlten kezdjl meg iskolai tanulmnyukat, minl nagyobb szmban fejezzk be az ltalnos iskolt s folytassk tanulmnyaikat a kzpiskolkban, esetleg egyetemeken is. gy vljk, az nkormnyzat ily mdon jrulna hozz legsikeresebben a romk krben jelentkez szegnysg, nyomor, tudatlansg, bnzs, s ms jelensgek felszmolshoz, melyek legnagyobb rszt a lakossg iskolztatsi hinyossgainak tudhat be. Magyarkanizsa nkormnyzata eslyegyenlsgi Cselekvsi tervet ksztett Horgos telepls oktatsban megjellt f trekvsek rvnyestsre: o a diszkrimincimentessg biztostsa o a szegregcimentessg biztostsa o a minsgi oktatshoz trtn egyenl hozzfrs biztostsa o az integrci biztostsa. Az oktatsi cselekvsi terv alapvet clja, hogy jruljon hozz a kzoktatsi / az vodai, iskolai/ elltst ksr egszsggyi, szocilis, korosztlyi kzmveldsi szolgltatsok tudatos tervezsvel s kvetsvel a szegregcis s szelekcis hatsok kiiktatshoz, ezltal a trsadalmi klnbsgek mlylsnek megakadlyozshoz. Az oktatsi cselekvsi terv az eslyegyenlsg rvnyestse rdekben vizsglja: A lakossg krben klnbz htrnnyal lk, vodai, iskolai alapelltsban, kapcsold szakelltsban rvnyesl egyenl bnsmd s szegregcimentessg kritriumait, llapott s a kritikus helyzetek hatkony korrekciit. A dokumentum alapja a helyzetelemzs, amelyben Horgos kzoktatsi intzmnyeiben mkd eslyegyenlsgi intzkedsek bemutatsa, az eslykompenzci rvnyestsre vonatkoz adatok, jellemzk, a htrnyos helyzet gyermekek, tanulk elltsnak elemzse trtnik. A helyzetelemzsben feltrt s slyozott problmk alapjn cselekvsi tervknt azokat az intzkedseket, tevkenysgeket clozza meg, amelyekkel az eslykompenzci nvelhet, idben behatroltan, sikerkritriumaiban Magyarkanizsa kzsg s Horgos lehetsgeire alapozva kzelt az eslyegyenlsg s htrnykompenzci rvnyestshez, a hinyossgknt jelentkez tevkenysgek s terletek optimalizlshoz. Kiemelten fontos az rintett intzmnyek oktatsszervezsi gyakorlatnak ttekintse, hogy rvnyesl-e a: a diszkrimincimentessg, a szegregcimentessg, s a halmozottan htrnyos helyzet tanulk oktatsi s trsadalmi integrcijnak tmogatsa. Szmolni kell azzal, hogy a jvben alapvet felttelknt szabjk meg a kzoktatsfejlesztsi projektek tmogatshoz, illetve a kiegszt tmogatsok odatlshez a diszkrimincimentessg, szegregcimentessg s az eslyegyenltlensg cskkentse rdekben folytatott eslyteremt tevkenysgek tervszer dokumentlst, teleplsi kzoktatsi eslyegyenlsgi program, intzkedsi terv kidolgozsval s megvalstsval. 105
Amennyiben a vizsglt eslyegyenlsgi terleten, vagy intzmnyben hinyossgok vannak (melyek az egyenl bnsmd gyakorlatt srtik, tkznek a trvnyben meghatrozott normkkal), az intzmny, illetve fenntartja megfelel korrekcis eljrsokat, beavatkozsokat tervez s azok megvalstst a terv hatlya alatt vllalja. Az egyenl bnsmd kvetelmnynek s a szegregcimentessgnek, mint eslyegyenlsgi alapfelttelnek mind a teleplsen mkd intzmnyek, mind azok feladat elltsi helyei kztt, mind az intzmnyeken bell, az azonos vfolyamok tanulcsoportjai kztt rvnyeslnie kell: a halmozottan htrnyos helyzet tanulk arnya kztti klnbsg legfeljebb 25% lehet. A halmozottan htrnyos helyzet gyerekek eslyegyenlsge elmozdtsnak elengedhetetlen felttele az egyenl hozzfrs biztostsn tl, olyan tmogat lpsek, szolgltatsok tervezse s megvalstsa, amelyek cskkentik meglv htrnyaikat, javtjk iskolai sikeressgket. Ennek rdekben kell Magyarkanizsa Kzsg nkormnyzatnak megtervezni s vgrehajtani Horgos Kzoktatsi Cselekvsi tervt Csompontok kiemelse Tmaterlet a HHH gyerekek s tanulk megtallsa, bevonsa a szolgltatsokba Bevodztats Deszegregci Tovbbtanuls Rsztvevk Egszsggyi szektor ,Szocilis szektor Civilek, vodk, iskolk, nkormnyzat Egszsggyi szektor,Szocilis szektor, Civilek, vodk rintett iskola, Befogad voda, nkormnyzat, ltalnos iskola, partner kzpiskolk, plyaorientci megvalstsban kzremkd egyb partnerek (pl. munkagyi kzpont, plyavlasztsi tancsad munkatrsai), Pedaggusok, oktatst segtszakemberek,
Mdszertani megjuls
CLMEGHATROZS Jvkp: Olyan teleplsen lni, ahol szvesen laknak az emberek, gyermekek s felnttek egyarnt, ahol a dikok nemtl, vallsi s faji hovatartozstl fggetlenl felkszlhetnek az letre, a szakmjukra, tovbbi tanulmnyaikra, s ahol sikereket rnek el teleplsi, regionlis s orszgos szinten egyarnt, azok is, akik a leghtrnyosabb helyzetekbl indultak. Cljaink rvidtvon: Egy ves idtvlatban el kvnjuk rni, hogy pontosan lssuk az eslyegyenlsggel sszefgg problmk mrtkt s mlysgt, s hozzkezdjnk a htrnyokbl fakad klnbsgek cskkentshez, megszntetjk az intzmnyen belli esetlegesen jelentkez szegregatv oktatsszervezsi gyakorlatot, a jogszablyi elrsokhoz igaztjuk Horgos kzoktatst. Az vodban kiemelt szerepbe kerl az vodai fejleszt program az iskolkban pedig a kpessg kibontakoztat felkszts. Cljaink kzptvon: 106
Hrom ven bell remnyeink szerint mr lthat eredmnyei lesznek az eslykiegyenlt munknak, amely megmutatkozik a HHH-tanulk kompetenciamutatiban s tovbbtanulsi eredmnyeiben is. Fontosnak tartjuk emellett eddig elrt eredmnyeink fenntartst, tovbbi javtst is, gy pldul a HHH-dikok kiemelked arny tanrn kvli foglalkozsokon val rszvtelt is. Cljaink hossztvon: A nevels, oktats eredmnyessgnek, a felttelek megteremtsnek javtsa, mely hossz tvon, 6 ven bell hoz mrhet javulst. Az intzmnyi infrastruktra javtsa az eslyegyenlsg szempontjbl. A helyzetelemzs sorn felmerlt eslyegyenlsgi kockzatok s problmk kezelse. Amennyiben a helyzetelemzs kockzati tnyezt, az eslyegyenlsg, az egyni bnsmd kvetelmnynek valamely mrv srlst mutatja, a kezelend problmk kztti prioritst kell fellltani. A teleplsen foly eslykiegyenlt munknak ksznheten a HHH-s gyermekek kzoktatsi sttusza jelentsen javul, az iskolai sikereik mrhetek. Tovbbtanulsi mutati azonosak a nem HHH-s gyermekek mutatival. A telepls vllalkozi-szolgltati szfrjban jelents helyet foglalnak el azok a fiatalok, akiknek rdekben megfogalmazdott az eslyegyenlsgi program. A Cselekvsi Terv beavatkozsainak sszefoglalsa - Kzszolgltatsok elrhetsgnek biztostsa; - A hhh gyerekek teljes kr beazonostsa; - A teljes kr vodztats megszervezse, voda-iskola tmenet segtse; - voda-iskola tmenetet tmogat szakmai egyttmkdsek megteremtse, mdszertani tovbbkpzsek, valamint a mdszerek adaptlsnak tmogatsa, egyttmkdsben a gyermekeket fogad ltalnos iskolval - Egyni fejlesztsi tervek ksztse, rendszeres rtkelsi rendszer megteremtse; - Intzmnyen belli szegregci megszntetse; - A hhh tanulk iskolai sikeressgnek javtsa; - A hhh tanulk tovbbtanulsnak segtse; - traval program mkdtetse; - Integrcit s kpessg-kibontakoztatst tmogat mdszertani- s intzmnyfejleszts; - Tovbbkpzsek szervezsnek s ignybevtelnek tmogatsa s a rszvtel biztostsa az rintett intzmnyek ill. pedaggusok szmra. - Intzmnyi dokumentumok eslyegyenlsgi szempont tdolgozsa. Intzmnyi tartalmi-mdszertani-, infrastrukturlis s humn-erforrs felmrs s intzkedsek tervezse az optimlis felttelek biztostsra. - Az eslyegyenlsgi intzkedsek, feltteleinek javtshoz szksges nkormnyzati dntsek meghozsa. ( plyzat beadsa). - A klnbz tmogatsok s normatvk ignyjogosultjainak szmbavtele, az ignyjogosultsg megllaptshoz szksges adminisztratv felttelek megteremtse.
107
Intzkeds
2011.05.30.
Teljesls ve
Felels
ltalnos osztly
A teleplsen lak, vodai nevelsben nem rszesl (3-4 ves) gyermekek s gondviselik szemly szerinti felkeresse csaldsegt szolglat s bevodzsi munkacsoport ltrehozsa tjn nkormnyzati nts az vodztats feltteleinek biztostsrl, javtsrl Plyzat benyjtsa az vodk korszerstsre, j csoportszobk kialaktsa, kiszolgl helyisgek feljtsa, logopdiai szoba kialaktsa. vodai fejlesztprogram indtsa. Ezt tmogat plyzat benyjtsa. voda iskola tmenet segtse.
2011.12.31.
2011.12.31
Polgrmester
2011-12.
nkormnyzat
2011.06.15.
Alapit
Helyzetelemzsre hivatkozs Nem trtnt meg kompetenciamrsek eredmnyeinek feldolgozsa a HHH gyermekek
Teljesls ve 2011. 6.
108
krben. Nagy a lemarads a kultrlis s nyelvi htrnyok halmozottsga miatt Pedaggusok korszer mdszertani kpzettsge
A hhh tanulk beilesszkedse s nyelvi tudsnak fejlesztse Minden pedaggus rszt vesz korszer pedaggiai mdszertani kpzsen
Kevs roma tanul fejezi be az ltalnos iskolt e mg kevesebb a kzpiskolt vagy egyetemet Megfelel informci hinya
traval program segtsgvel a zkkenmentes tovbbhalads biztostsa. Intzmnyi dokumentumok megfelelse az eslyegyenlsgi szempontoknak
Fejleszt programok indtsa, mdszertani adaptci A tmogat mdszertanok megismertetst segt tovbbkpzsek tervezse, plyzati forrsok kihasznlsa A gyermekek, tanulk egyni adottsgaihoz igazod pedaggiai mdszertanok adaptlsnak tmogatsa. Minsgi szakkpzst biztost szakiskolban trtn tovbbhalads biztostsa. Egyni fejlesztsi tervek alapjn mentorls biztostsa a hh/hhh tanulk szmra. A pedaggiai program tdolgozsa (szksg szerint) szakrti tmogats ignybevtelvel
2011.9.
Intzmny vezet
2011./2012.
Intzmny vezet
2011./2012
Minden pedaggus
2011./2012
Tanrok
2011./2012
Mentorok
2011.
Intzmnyvezet
MEGVALSTS nkormnyzatunk az ltala fenntartott kzoktatsi intzmnyek vezeti szmra feladatul adja, vizsgljk meg s a program elfogadst kveten a 2011/2012 tanv vgig biztostsk, hogy az intzmnyk mkdst s pedaggiai munkjt rint, s az eslyegyenlsgi szempontbl fontos egyb kzszolgltatsokat meghatroz stratgiai dokumentumokba s irnymutatsokba bepljenek s rvnyesljenek az egyenl bnsmdra s eslyegyenlsgre vonatkoz ktelezettsgek s a program clkitzsei. 109
A program rtkelsre, ellenrzsre s az ennek sorn nyert informcik visszacsatolsra, ill. a programba trtn beptsnek garantlsra munkacsoportot hozunk ltre. Annak rdekben, hogy nkormnyzati dntshozk, tisztsgviselk s kzoktatsi intzmnyvezetk felkszltek legyenek a programban vgrehajtand feladatokra, gondoskodunk folyamatos tovbbkpzskrl az rintett terleteken. A Cselekvsi tervben szereplvllalsokrl az egyes intzmnyek az ket rint konkrt feladatokrl intzmnyi szint, cselekvsi temterveket ksztenek. Ezltal biztosthat, hogy a vllalt feladatok maradktalanul megvalsuljanak.
Operativni plan prevazilaenja problema marginalizovanih uenika u kolskoj 2012/2013. godini Akcioni plan , donet 2011. godine , se nastavlja i u tekuoj kolskoj godini. U fokusu je saradnja kole I Predkolske ustanove kao I lokalne samouprave za to efikasnijim prevazilaenjem postojeih problema. Mere koje e se preduzeti : -Od ove kolske godine i PU dobija pedagokog asistenta koji e tesno saraivati sa kolskim asistentom . -U avgustu realizovana priprema za 25 maliana romske pripadnosti u koli uz pomo 3 asistenta koji su pripremali budue i sadanje uenike . -Od 1. Septembra bie zaposleno ukupno 4 asistenta ( konkurs kole i Civilne organizacije ,, Barka ,, za javne radove kao i 1 asistent-volonter ) -Nastavlja se praenje , evidencija i uticaj na sve roditelje , naroito iz romske populacije da upisuju svoju decu u PU i u kolu i da redovno pohaaju svoje obaveze . -U pojedinim sluajevima nepridravanja Zakona bie podnete prekrajne prijave za roditelje koji ne alju decu na nastavu ili ne srauju , zanemaruju svoju decu . -U okviru inkluzije , nastavnici se senzibiliu jo vie za reavanje postojeeg stanja .Rad Tima na sluajevima koji do ove kolske godine nisu dovoljno obraivani ( npr. IOP iz vie ili svih predmeta kod nekih uenika )
110
-Organizovae se i ove godine seminari za nastavnike za obuku rada sa decom iz marginalizovanih grupa i romskom decom . -Finasiranje lokalne samouprave ishrane ukupno 50 uenika koji dolaze iz marginalizovanih grupa (preteno Roma ) od toga 30 uenika na produenom boravku .Nastavnik se finasira iz budeta Ministarstva Prosvete i Nauke . -Iz budeta lokalne samouprave finasirae se i oko 120 kom . besplatnih uina dnevno za nau ustanovu . -Saradnja sa Timom za suzbijanje nasilja i nastavak angaovanja uvarske slube na ulazu i u kolskom dvoritu .Finasira se takoe iz budeta lokalne samouprave . -Planira se poseban roditeljski sastanak za romske roditelje , po jedan za oba polugodita i predavanja iz : -higijene stanovanja i liene higijene -zdrastvena predavanja o tetnosti duvana i alkohola -pravilna i zdrava ishtrana (kola , Dom zdravlja I Crveni krst zajedno )
- . , 10. , , , . , , , , - . : / , / , : ,
, ( , , , ) , , , , ,
112
, : , , , , , , / , , , , , . / 10. . 2011/2012. : 1. , 2. , 3. , 4. , 5. , 6. , 7. abi Svoboda Ela, 8. , 9. Tilinko Jutka, 10. 11. 12. 13. 14. / Pharo Drom / ,
113
10. - 2012/13 -
2012
114
5- 8
, ,
16.
115
, , , , , ,
, ,
: , .
- ( , : , , 1. , / ) 2. 3. 116
- ( )
117
( )
, ,
:
o o o
; ; .
118
*lanovi izabrani od strane Nastavnog vea iz Horgoa i Malih Pijaca *lanovi izabrani od strane Saveta roditelja iz Horgoa i Malih Pijaca (2+1) Zadaci tima i dinamika rada : Septembar-Ciljevi zadaci za kolsku 2012/2013. Oktobar 2012-Maj 2013 .-Evaulacija Plana kroz analizu.(Tim za Razvoj i Nast . vee ) Jun Pravci razvoja i ciljevi u sledeoj kolskoj godini .
RASPORED KORIENJA GODINJEG ODMORA Nastavno osoblje, po pravilu, koristi godinji odmor za vreme kolskog raspusta, u periodu od 01.07. 2013. do 23.8. 2013. godine. Nenastavno osoblje koristi godinji odmor u skladu sa Planom korienja godinjih odmora. Sastavni deo ovog Programa ini i: Elaborat produenog boravka kole Akcioni plan inkluzije za uenike u koli 10. Oktobar Akcioni plan za reavanje problema oko pohaanja i boravka uenika romske narodnosti u koli
120