LINGUA MONTENEGRINA, god. III, br. 5, Cetinje, 2010. Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P.

Nikevi

UDK 37.016(497.16)

Bogi NOVELJI CRNA GORA U KOLSKIM UDBENICIMA* Zeta je, tu skoro u dva navrata, dotakla ovo pitanje. Osim toga u jo jednom, uvijek vladinom listu, vodi se polemika po predmetu koji dijelom spada u ovo pitanje, a koja uzgred budi reeno jednom od polemiara nimalo ne slui na ast. Sasvim je razumljivo zato je ovo pitanje ve izbilo i u javnost; nama se, tavie, ini da u ovome ima mnogo zakanjenja: da je, dakle, to pitanje trebalo istaviti jo davno. U navedenim sluajevima, pokretai ovoga pitanja dotakli su isto tek djelimino [prvenstveno u pitanju istorijskog gradiva]. Smatramo potrebnim ovoga puta dodirnuti to pitanje u cjelosti onako kako je postavljeno, tj. baciti jedan opti pogled na sve kolske udbenike s obzirom na zastupljenost nae pokrajine u njima. Ograniavamo se na narodne osnovne kole. Ponimo s udbenicima narodnoga jezika. Ako dohvatimo ma koji od tih udbenika (bukvar, itanku, gramatiku) vidjeemo na prvi pogled da Crne Gore nema u njima. Ni po emu. Iako sva pozitivna vaspitna naela kategoriki zahtijevaju da se, im je mogue vie, jaz koji postoji izmeu roditeljske kue i kole otkloni i uini neprimijetnim, na njih se kod nas niko ne osvre. Umjesto toga nae osnovne kole, poglavito zbog udbenika koji se u njima upotrebljavaju, toliko su daleko od naroda da je to divljenja dostojno. A i kako ne bi, kad toga naroda gotovo uopte i nema u njima. Skoro ni po emu. Prije svega, a i najglavnije od svega: po narodnu govoru. Ve od prvih dana kole nastavnici moraju djeci prevoditi izraze sa istonog narodnog izgovora (ekavskog) na na narodni (ijekavski) izgovor. Bukvari prosto kipte takvim izrazima i pola vremena se utroi na njihovo objanjavanje. Evo vam nekoliko izraza o kojima moete jo odmah pitati djecu koju u iduoj godini namjeravate upisati u prvi razred, pa ete se, vjerujemo, prijatno iznenaditi dobijenim odgovorima. ta naprimjer, znae ovi izrazi: uja, slo (sijelo ili slo), bes, meh, svet (svijet ili svetac), jege, vrg, arage, dada, evir? itd, itd. OeRad je objavljen u dva nastavka u asopisu Zeta, br. 47, str. 3 i 48, str. 3, god. 1937. Priredio ga i strukturi asopisa prilagodio Adnan irgi.
*

725

Bogi NOVELJI

vidno je da ih ima koje ni nastavnici ne znaju rastumaiti, a ta tek onda znae za djecu? Osobna imena, naprimjer, zvue prosto neshvatljivo. Tako: Isa (Isidor?), Vaja (?), Mlaa (Mlade?), Tima (Timotije?), Sreta (Sreten?) i sl. Za mnoga se ne zna da li su mukoga ili enskoga roda, kao: Vida, Pera, Mita, ura (urina?), Vasa itd. Nego, neka to. Vano je da mi (osim, moda, 2-3 zagrebakog izdanja), u naoj dravi, uopte nemamo bukvara napisana irilicom, u ijekavskom izgovoru. A zakljuak je: Crne Gore nema ak ni u bukvarima! O gramatikama (za sve razrede) ne zasluuje uopte govoriti vie nego to: da Crne Gore nema ni u njima. Apsolutno. Ali u njima ima neto to ne znaju ni viekolci nai. Na primjer, da je od osobne imenice Mile (m. rod) 2-gi pade Mileta! Hajde, to i to ne znamo, neka ga! Ali smijemo pretpostaviti da nove generacije i naih profesora [domorodaca] ve nijesu naisto da li je ono po naoj gramatici pravilno, naprimjer, rei: rijeenje, rjeenje ili reenje; slijedee, sljedee ili sledee; odjeljenje, odeljenje ili odelenje i slino. Ne zbog ega drugog ve samo zato to od Ujedinjenja pa naovamo uopte nema: ili Crne Gore u gramatikama ili gramatika (njenih) u Crnoj Gori uzmite kako hoete! itanke za III i IV razred, u normalnim prilikama, treba da prue uenicima, pored preteno ostalog pounog tiva, jo i pojedine odabrane spise iz istorijskog, zemljopisnog, prirodopisnog i dr. gradiva, ono, dakle, to i pojedini predmetni udbenici nemaju mogunosti da obuhvate u potankostima. Meutim izuzev par lanka iz zemljopisnog gradiva na pr. o Lovenu, Boki Kotorskoj, Cetinju i sl., o svemu ostalom nema ni pomena. Nije pitanje kakvo e poznavanje o Crnoj Gori da steku kolska djeca drugih pokrajina, nego je rije o tome kako je uenicima iz naeg kraja predoeno nastavno gradivo iz kojeg imaju da steku osnovno znanje o svojoj zaviajnoj pokrajini. Ali da ne govorimo autoritativno, potrebno je malo brojeva. Pregledaemo dvije vrste itanka za III i IV razred (od g.g. Jovia i Jovanovia) koje su najvie (gotovo iskljuivo) u upotrebi u naoj pokrajini. Broj tiva (lanaka) iz pojedinih nastavnih predmeta pripadnih sadrajem pojedinim pokrajinama izgleda ovako: Jovi, it. III razr.: Srbija (26), Crna Gora (0), sve ostale pokrajine (2). Moramo ovdje napomenuti da u 6 lanaka (od onih 26) i Crna Gora ima dijela poto su to: etiri pjesme iz kosovskog ciklusa, zatim Marko kazuje na kome je carstvo i pjesma Rastko. Jovi, it. IV razr.: Srbija (14), Crna Gora (2), sve ostale pokr. (18). Ona dva lanka o Crnoj Gori su: Kotor i Klima u Crnoj Gori, oba iz zemljopisne nastave; iz istorije, dakle, u oba udbenika niti jedno tivo. Jovanovi, it. III razr.: Srbija (13), Crna Gora (0), sve ostale pokr. (0). Ima, dodue, i jo jedan lanak Hajduci i uskoci, ali je ovaj opteg znaenja. Crna Gora ima dijela opet u 3 kosovske pjesme i pjesmu o Sv. Savi, - Jovanovi, it. IV razr.: Srbija (32), Crna Gora (5), sve
726

Crna Gora u kolskim udbenicima

ostale pokr. (18). lanci o Crnoj Gori nose naslove: Stara Zeta, Loven, Na izvoru Beloga Drima, Boka i Bokelji i Voka (pjesmica); 4, dakle, iz zemljopisne a jedan jedini iz istorijske nastave. Daleko smo i od pomisli da kritikujemo spomenute udbenike. Naprotiv, oni su vrlo lijepo udeeni, ali za one pokrajinske zaviajnosti kojima pripadaju sami autori udbenika. Nae je pitanje, kako je Crna Gora zastupljena u dananjim kolskim udbenicima za osn. kole, a brojevi su dali najrjeitije odgovore. Slino navedenim udbenicima, stvar stoji (i jo u jaoj mjeri) sa svima udbenicima beogradskog izdanja. O udbenicima iz istorije bilo je rijei u ranijim dopisima o ovom pitanju u Zeti, kao to je spomenuto. Zato neemo ponavljati. Spomenuemo ipak jednu znaajnu stvar. Istorija se, u osnovnoj koli, ui u III i IV razredu. Da se ne pozivamo na vaspitne principe, ve prema najobinijem laikom shvatanju, red bi bio da se u III razr. upozna svoja istorijska zaviajnost (kao najblia te time i najlaka za upoznavanje), a zatim u IV r. istorija ostalih pokrajina, kako bi uenici, naputajui osnovnu kolu, imali bar ono najneophodnije osnovno znanje o prolosti naega itavog ujedinjenog naroda. Dosljedno tome, uenici naih kola trebalo bi da izuavaju u III razr. samo istoriju Crne Gore, a u IV razr. istoriju svih ostalih bivih istorijskih pokrajina u naoj dravi. Jer, istorija se bar ne moe prikazivati onakvom kakva bi mi eljeli da je bila, ve tano onako kako je tekla. Meutim, ta se deava? Nastavni program za III razred predvia iz istorije izuavanje samo devet istorijskih linosti, a to su: irilo i Metodije, Sveti Sava, Knez Lazar, Kraljevi Marko, Nikola ubi Zrinjski, Karaore, trosmajer, Kralj Petar Veliki i Kralj Aleksandar. Odredbom, dakle, samog nastavnog programa u svima udbenicima za III razred osn. kola u naoj dravi ne moe biti i nema o Crnoj Gori niti jedne rijei. U IV pak razredu uenicima se moe prikazati istor. gradivo nae pokrajine preko ovih naslova: Kraljevina u Zeti, [Nemanjii], Turska osvajanja jugoslovenskih zemalja, Osloboenje Crne Gore, Ratovi za nezavisnost Srbije i Crne Gore (18761878) i njihove posljedice, Balkanski ratovi i Svjetski rat. Pitanje je, dakle, kako e pojedini sastavlja udbenika, u gornjem djelokrugu, iznijeti istorijsko gradivo to pravednije. Samo na dvama glavnim kol. predmetima (ostali su za ovo pitanje manje vani) prikazali smo injenicama da vie-manje Crne Gore stvarno nema u udbenicima za osnovne kole. Ko dokae protivno biemo mu zahvalni. Krivicu za to nedostojno je baciti ma na koga drugoga ve na sebe lino. Jer, ako ovjek nee sam da povede rauna o svojoj materijalnoj ili duhovnoj imovini, od koga drugoga moe to traiti? Povoljno rijeenje pitanja udbenika za osnovne kole, s obzirom na nae pokrajinske prilike, nije imalo teak problem; ali o tome drugom prilikom.
727