IVOT I KOLA br. 14(2/2005.

UDK 81'373.612.2 81'255 811.111:811.163.42 Izvorni znanstveni lanak

MARIJA OMAZI* BLAENKA OTARI

METONIMIJA KAO STRATEGIJA PREVOENJA KULTUROLOKIH POJMOVA

Metonimija i metafora u kognitivnoj se lingvistici smatraju osnovnim poveznicama jezika i misli, kognitivnim mehanizmima koji nam pomau pretoiti misli u rijei. Cilj je ovog rada u prvom dijelu ilustrirati univerzalnost i sveprisutnost metonimije kao kognitivnog mehanizma u razliitim jezicima i ilustrirati njezinu moguu primjenu kao translatolokog alata. Analizom odabranih primjera prijevoda s engleskoga na hrvatski jezik pokazat emo da kod odreenih semantikih skupina kulturolokih pojmova postoji tendencija prema promjeni vrste metonimijskog preslikavanja u jeziku cilju. Nadalje emo ispitati motivaciju za ovu tendenciju ispitujui moe li konzistentnost ove tendencije ukazivati na inherentnu razliku u metonimijski zasnovanom oblikovanju svijeta u dva promatrana jezika ili se pak radi o metonimiji kao translatolokom alatu koji slui kako bi se premostile kulturoloke razlike izmeu dva jezika. Metonimija se, dakle, ne koristi samo unutar pojedinog jezika kao kognitivni mehanizam nego se, kako pokazuje na korpus odabranih primjera, moe koristiti i kao premosnica izmeu dvaju jezika u procesu prevoenja, to je jo jedan dokaz koji potvruje njezinu univerzalnost. Kljune rijei: metonimija, kognitivna lingvistika, znanost o prevoenju, kulturoloki pojmovi, strategije prevoenja

1. Uvod U okviru teorije prevoenja ili znanosti o prevoenju, tj. translatologije, dosta se govori o modelima i strategijama prevoenja, ak je i letimina analiza mehanizama koji se predlau dovoljna da se uoi relativno odsustvo najrecentnijih dostignua kognitivne lingvistike iz predloenih modela. Taj je raskorak neoekivan jer se obje discipline: kognitivna lingvistika i znanost o prevoenju bave jezikom i miljenjem, dakle ukljuuju mentalne operacije. Kulturoloka dimenzija problema moe se smatrati inherentnim dijelom toga modela, posebice ako kulturu promatramo u svjetlu Katanove definicije u kojoj kulturu definira kao zajedniki mentalni model kongruentnih i meusobno povezanih vjerovanja, vrednota, strategija i kognitivnih okruja. U ovom emo radu pokuati povezati podruje kognitivne lingvistike s translatologijom i kulturolokim studijama i nastojati ih svesti na zajedniki nazivnik koji proizlazi iz sve tri discipline, koji ih u isto vrijeme i obogauje.
*

Doc. dr. sc. Marija Omazi, Filozofski fakultet Osijek; Blaenka otari, prof., OESS 7

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

2. Metafora i metonimija Metafora i metonimija u kognitivnoj se lingvistici ne smatraju tradicionalnim figurama kao to je sluaj u teoriji knjievnosti, ve osnovnim poveznicama izmeu jezika i miljenja, odnosno, kognitivnim mehanizmima koji nam omoguuju misli pretoiti u izriaje. Univerzalnost i sveprisutnost metafore i metonimije zabiljeena je u brojnim radovima kognitivnih lingvista na primjerima iz tipoloki razliitih jezika i kultura, npr. engleski i kineski (Kvecses, 2005.). Metafora je paradigmatski odnos jer spaja dvije domene; izvorinu i ciljnu te se pomou nje moe izrei nepoznato uz pomo poznatoga, nepoznato A je (poput/kao) poznato (B), kao u primjeru uvaj ga se, on je pravi lisac. Metonimija je sintagmatski odnos kod kojega se preslikavanje odvija unutar jedne domene. U metonimijskom odnosu dio scenarija, ideje ili predmeta moe zamijeniti cjelinu. Tako npr. sud ili sudac mogu zamijeniti zakon ili pravosue, no, preslikavanje se moe odvijati i u suprotnom smjeru, pa tako zakon moe zamijeniti suca. Metonimija je prisutna u razliitim jezicima, no, njezina primjena see i dalje od same jezine uporabe. U filmovima poetna ili zavrna scena odreenog dogaaja esto je metonimija za itav dogaaj. Scena u kojoj vidimo kredom ocrtan ljudski lik na ploniku ili tijelo prekriveno plahtom, dovoljne su da bismo zakljuili kako se dogodilo umorstvo, bez obzira na to da smo vidjeli sam in od poetka do kraja. Metonimija se na sline naine primjenjuje u knjievnim djelima i knjievnoj kritici, gramatici, usvajanju jezika, frazeologiji, umjetnosti, itd. Na je cilj u ovom radu ilustrirati mogunost primjene metonimije kao korisne translatoloke strategije. Analizom odabranih primjera prijevoda s engleskoga na hrvatski jezik pokazat emo da kod odreenih semantikih skupina kulturolokim pojmova postoji tendencija prema promjeni vrste metonimijskog preslikavanja u jeziku cilju. Nadalje, ispitati emo motivaciju za ovu tendenciju, ispitujui moe li konzistentnost ove tendencije ukazivati na inherentnu razliku u metonimijski zasnovanom oblikovanju svijeta u dva promatrana jezika ili se pak radi o metonimiji kao translatolokom alatu koji slui kako bi se premostile kulturoloke razlike u dvama jezicima. Metonimija se, dakle ne koristi samo unutar pojedinog jezika kao kognitivni mehanizam nego se, kako pokazuje na korpus odabranih primjera, moe koristiti i kao premosnica izmeu dvaju jezika u procesu prevoenja, to je jo jedan dokaz koji potvruje njezinu univerzalnost.

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

3. Prijevodna ekvivalencija i prijevodni ekvivalenti Catford (1965.) tvrdi da je central problem of translation practice is finding TL translation equivalents (1965.). Nida (1964.) razlikuje formalnu od dinamike ekvivalencije1; dok je formalna ekvivalencija najblii mogui par forme i sadraja u jeziku izvoru i jeziku cilju, dinamika se ekvivalencija svodi na proizvoenje jednakog efekta na primatelje prijevoda. Ako analiziramo elemente koji utjeu na odluke prevoditelja u procesu prevoenja, jasno je da oni nadilaze isto lingvistika razmatranja te ukljuuju socioloke, kulturoloke, etnografske i individualne karakteristike. Mi smatramo prijevodnu ekvivalenciju nadreenim pojmom koji nije samo suma nego je funkcija razliitih tipova pod-ekvivalencije: leksike, formalne, semantike i pragmatike, iji meuodnos u konanici rezultira prijevodnom ekvivalencijom. Ovom skupu pod-ekvivalencija elimo dodati i kategorije kulturoloke ekvivalencije i konceptualne ekvivalencije jer one ukljuuju korespondencije na kulturolokoj i konceptualnoj razini. Ekvivalencija, kako je mi vidimo, nije nuna istovjetnost ili potpuna korespondencija, nego se moe oitovati i kao slinost na kulturolokoj i kognitivnoj razini. Ovakav stav omoguuje nam da prihvatimo inherentne i specifine elemente pojedine kulture i injenicu da se oni ne mogu uvijek identino reproducirati u procesu prevoenja. Stoga smatramo da se ekvivalencija u takvim sluajevima uspostavlja na konceptualnoj razini to nam omoguuje da objasnimo postojanje prijevodne ekvivalencije u odsustvu leksike i strukturalne ekvivalencije u dva jezika. 4. Metonimija u kulturi Tijekom analize kulturolokih pojmova i naina njihova prevoenja za potrebe elektronskih medija (uglavnom televizije i filma) s engleskoga na hrvatski jezik, primijetili smo da je velik broj metonimija i da se one uestalo javljaju u odreenim poljima poput: imena proizvoda, institucija, praznika, politikom diskursu, i sl. Vrste metonimija koje smo zabiljeili u naem korpusu su sljedee:
NAZIV PROIZVODA ILI PROIZVOAA ZA VRSTU PROIZVODA ILI SAM PROIZVOD

Oreos, Haagen Daz, Sweetn Low, Kleenex, Greyhound, Advil, Tylenol

DIO ZA CJELINU; DIO SCENARIJA ZA ITAV SCENARIJ

get a 96, get an A, 3rd degree, 5th amendment, Chapter 11, Boxing Day to Google

ALAT ZA AKTIVNOST

INSTITUCIJA ZA AKTIVNOST

to FedEx
1

Uzimajui u obzir dihotomiju izmeu forme i funkcije, smatramo da je funkcionalna ekvivalencija bolji termin od Nidine dinamike ekvivalencije. 9

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

MJESTO ZA INSTITUCIJU

The White House, the Downing Street

GLAVNI GRAD ZA VLASTI

Washington, London Pogledajmo sada koje se strategije koriste za prevoenje kulturolokih pojmova i mogu li se one primijeniti na prevoenje metonimija! 5. Prevoenje kulture Kulturoloka perspektiva u prevoenju postala je aktualan termin u podruju znanosti o prevoenju, no, osnove takvoga pristupa vrlo su raznolike. Nema jedinstvenog stava u znanosti o prevoenju i tome kako efikasno prevoditi elemente kulture, a mnoga se rjeenja i odluke preputaju samim prevoditeljima. Kako bi se uspjeno prevodili kulturoloki pojmovi, cilj je uspostaviti odreenu razinu kulturoloke ekvivalencije uz pomo razliitih strategija. Strategije (Tablica 1.) koje predlae Mona Baker (1992.) stoje na raspolaganju prevoditeljima u sluajevima gdje ne postoji puna kulturoloka ekvivalencija. Tablica 1. Strategije prevoenja kulturolokih pojmova (Baker, 1992.) 1 Translation by a more general word (superordinate) 2 Translation by a more neutral/less expressive word 3 Translation by substitution 4 Translation using a loan word 5 Translation by paraphrase using a related word 6 Translation by paraphrase using unrelated words 7 Translation by omission 8 Translation by illustration Kada smo analizirali primjere iz naeg korpusa kulturolokih pojmova prevedenih za potrebe televizije s engleskoga na hrvatski, pokazalo se da strategije 2, 7 i 8 (strategija 2 prijevod neutralnijim pojmom, 7 isputanje pojma, i 8 - ilustracija) nisu uope koritene, da se strategija 3 (supstitucija slinim kulturoloki specifinim pojmom koji moe imati isti uinak na gledatelje), donekle i strategije 4 (posuenica), 5 (parafraza koja ukljuuje slian pojam) i 6 (parafraza za pojmove koji nisu leksikalizirani u jeziku cilju) koriste tek povremeno i da strategija 1, prijevod openitijim, odnosno nadreenim pojmom dominira. Razlozi za takvu nejednaku distribuciju moda se mogu pronai u specifinosti prijevoda za televiziju, gdje se ne mogu koristiti ilustracije, gdje se zbog ogranienog prostora za titlove ne mogu koristiti parafraze, a strategija isputanja pojma nije popularna jer gledatelji uju original i lako ga mogu usporediti s titlovanim prijevodom. Ilustracije se
10

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

ne mogu koristiti na isti nain kao u pisanom tekstu, no, sama scena na ekranu esto je i sama najbolja ilustracija spomenutog pojma tako da se u ovako specifinoj vrsti prevoenja i ne mora koristiti. Taylorove (1998.) strategije (Tablica 2.) za prevoenje kulturoloki specifinih pojmova uvaavaju razlike semantike prirode tako da za prevoenje naziva institucija predlae transkripciju, prijevodnu apoziciju (translation couplet in apposition, npr. Sabor Croatian Parliament), doslovan prijevod, dodatne biljeke u fusnoti i dodatna objanjenja. Za manje transparentne kulturoloke pojmove predlae i dvostruku apoziciju: originalan pojam iza kojeg slijedi doslovan prijevod i objanjenje, npr. tiramisu- pick-meup, Italian cream and coffee desert dish; uporabu kulturolokog ekvivalenta, dodavanje deskriptivnih elemenata, parafrazu, objanjenja i konano isputanje ili brisanje pojma u prijevodu. Tablica 2. Taylorove strategije prevoenja kulturolokih pojmova (1998.) 1 Transcription 2 Translation couplet or triplet in apposition 3 Literal translation 4 Footnotes 5 Explanatory phrases 6 Cultural equivalent 7 Addition of descriptive elements 8 Paraphrase 9 Annotated explanations 10 Deletion Mnoge od strategija koje predlau Taylor i Baker nisu upotrebljive u specifinim prijevodnim situacijama poput: prevoenja za televiziju ili simultanog prevoenja zbog vremenskih i prostornih ogranienja. Taylorove strategije oslanjaju se u veini na opisivanje, odnosno na podua objanjenja u fusnoti, apoziciji i dodatnim elementima to nije mogue kod titlovanja. Jednako tako, mnoge se od predloenih strategija ne mogu primijeniti kod prevoenja metonimija. Neke od strategija koje predlae Mona Baker ukljuuju i metonimiju (strategije 1, 2 i 3), dok od strategija koje predlae Taylor: 2,6 i 8 mogu biti metonimijske. Ni Baker, ni Taylor eksplicitno ne spominju ulogu metonimije. 6. Metonimija i prevoenje, metonimija u prevoenju Ba kao to prevoenje nije jednostavna operacija supstitucije leksikih jedinica jednog jezika leksikim jedinicama drugoga, tako i metonimija nije stvar jednostavne lingvistike subsitucije jednog leksema drugim (brains for intelligentsia), ve se radi o kognitivnom procesu koji ukljuuje konceptualni

11

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

okvir i odvija se unutar tzv. idealised cognitive model2. Slino tomu, prevoenje se moe shvatiti kao razumijevanje kulturolokih okvira (Katan, 1996.). Metonimija ne zamjenjuje jedan pojam drugim, nego izmeu njih uspostavlja meuodnos. Promatrajui kako se metonimija ponaa u procesu prevoenja i premouje kulture, primijetili smo nekoliko zanimljivih tendencija. Prema Lakoffu (1987.) pripadnik jedne kategorije moe oznaavati itavu kategoriju, to je model kakav nalazimo u naim primjerima NAZIV PROIZVODA ZA PROIZVOD. Bez obzira koje robne marke one doista bile, papirnate se maramice na engleskom esto nazivaju Kleenex, fotokopije su Xeroxes, autobusi Greyhounds, i sl. Za proizvode koji nisu dostupni na hrvatskome tritu ili jo nisu toliko prisutni i popularni, ime proizvoda (Kleenex) u prijevodu se esto zamjenjuje samim proizvodom, dakle papirnatim maramicama, inei na taj nain interkulturalni i meujezini metonimijski model kao to ilustriraju dolje navedeni primjeri:
IME PROIZVODA ZA PROIZVOD

Oreos keksi Haagen Daz sladoled Goobers okoladirani kikiriki Kleenex papirnate maramice Greyhound autobus Advil tablete protiv bolova Tide deterdent za pranje rublja Pogledajmo sada konkretan primjer prevoenja naziva Tide, vodee robne marke deterdenta za pranje rublja na amerikom tritu! Vodea robna marka na hrvatskom tritu je Faks. I Tide i Faks koriste se generiki u oba jezika kao pojmovi koji mogu oznaavati bilo koju robnu marku deterdenta za rublje. Iako bi prema Nidinom modelu dinamike ekvivalencije Faks trebao proizvesti isti uinak na hrvatske gledatelje kao to ga ima Tide na amerike, niti u jednom od desetak primjera koje smo zabiljeili Tide nije bio preveden funkcionalnim ekvivalentom, dakle kao Faks, nego jednostavno kao deterdent, ime je uspostavljen odnos interlingvalne metonimije (to moemo nazvati i interlingual contiguity).

2 See the discussion of ICMs in Lakoff and Johnson's Metaphors We Live By (1980), Chapter 8.

12

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

Get us some Tide. eng. Tide

hrv.

Faks

DOSLOVAN PRIJEVOD *Kupi Tide. FUNKCIONALNA EKVIVALENCIJA *Kupi Faks. KOGNITIVNA EKVIVALENCIJA Kupi deterdent. (Cro.) eng. Tide for detergent

hrv.

Faks

za

deterdent

eng.

Tide

for

detergent

hrv.

Faks

za

deterdent

Moemo si postaviti pitanje u kojem se smjeru odvija ovo preslikavanje, kako ga prikazuju nae ilustracije. Takoer se moemo pitati zbog ega je hrvatski funkcionalni ekvivalent Faks oigledno najslabija karika u ovom modelu. Bez obzira na motivaciju i smjer preslikavanja, od Tidea do deterdenta doli smo pomou metonimije, koja nam je omoguila mentalni pristup. Metonimijski odnos u naem primjeru poveznica je izmeu dva jezika koja premouje kulturoloki uvjetovanu razliku koja se pojavljuje u vidu dvaju razliitih leksikih realizacija za nazive istih vrsta proizvoda. U odsustvu leksike i kulturoloke ekvivalencije, prijevodna se ekvivalencija ovdje uspostavila na konceptualnoj razini. Izbor nadreenog pojma deterdent kao prijevodnog ekvivalenta moe biti u skladu s kriterijima perceptivne selektivnosti koju predlau Radden i Kvesces (1999.), prema kojima se onome to se pojavljuje daje prednost pred onime to nije pojavno, a kako Tide, iako prisutan u manjoj mjeri na hrvatskom tritu u zadnje vrijeme, jo nije dio iskustva veine hrvatskih gledatelja, nije pronaao put do prijevoda. To jo uvijek ne nudi objanjenje zbog ega Faks koji postoji i
13

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

uvrijeen je u hrvatskoj kulturi nije koriten kao prijevodni ekvivalent. Intuitivno, ovdje se moe raditi o svijesti prevoditelja i primatelja prijevoda da je izvorini tekst nuno kulturoloki razliit, a pokuaji da ga se uini bliskijim ciljnoj kulturi uz znatne kulturoloke zahvate ine se neprirodnima. Bilo bi ak i smijeno vidjeti na ekranu teksakog policajca kojeg supruga alje u lokalni Konzum (Safeway) da kupi Domaicu (Chips Ahoy), Karlovako (Bud), Domestos (Chlorox) i Faks (Tide). Bilo je i nekoliko primjera u kojma su imena proizvoda zamijenjena imenima robnih marki iste vrste za proizvode koji postoje na hrvatskome tritu. U ovim jer primjerima ista vrsta metonimije primijenjena i u jeziku cilju: Do you have Sweet n Low? - Would Equal be OK? Imate li Natren? - Moe li Nutrasweet? Ova strategija supstitucije nepostojeeg postojeim ne koristi se tako esto kao interlingvalna metonimija u naim primjerima, a ako je pretjerana, kao u sluaju teksakog policajca ili u sljedeem ovjerenom primjeru, moe izazvati i negativne reakcije gledatelja: Lets go to the pub and order a pint of Guinness. Idemo u kafi i popit u jedno Karlovako. U ovome je prijevodu pub postao kafi a Guinness Karlovako, vrsta hrvatskog piva koja niti najmanje ne slii irskome Guinnessu, ba kao to ni kafi kao mjesto sastajanja ni najmanje ne nalikuje pubu. Ovaj primjer jasno pokazuje da postoje kulturoloka ogranienja koja moramo imati na umu kada elimo postii kulturoloku ekvivalenciju koristei supstituciju. Ta ogranienja trebaju ukljuivati razinu slinosti i vanosti odreenih karakteristika danih pojmova. Jo jedan razlog relativnog odsustva hrvatskih robnih marki u prijevodu mogao bi biti u injenici da su nai primjeri zapravo titlovani prijevodi, a originalan se brand esto moe vidjeti na ekranu, ime bi dolo do velikog raskoraka izmeu onoga to je izreeno i vidljivo i prijevoda u titlu. U grupi primjera koji ilustriraju metonimiju DIO ZA CJELINU, podskupina pravnih termina pokazuje specifinosti u prevoenju. Originalan koncept iz engleske ili amerike kulture postoji u hrvatskome, ali nije rezultat metonimijskog preslikavanja. U hrvatskome nema metonimije. Do prijevodnog se ekvivalenta dolo uz pomo metonimije kao kognitivne i translatoloke strategije.

14

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

DIO SCENARIJA ZA ITAV SCENARIJ

to give someone the 3rd degree to interrogate smn. ispitivati nekoga to plead 5th amendment to use the right to remain silent braniti se utnjom to file for Chapter 11 to declare bankruptcy objaviti bankrot Eng. file for Chapter 11 for to declare bankruptcy

Cro.

__________________

objaviti bankrot

6. Zakljuak U ovome smo radu nastojali pokazati mogunost primjene dostignua kognitivne lingvistike u znanosti o prevoenju i osvijestiti ulogu metonimije kao korisne prevoditeljske strategije za prevoenje kulturolokih pojmova. Ne tvrdimo da je njezina primjena automatske prirode, no, ona moe posluiti kao analitiko sredstvo koje moe pomoi prevoditeljima u procesu izbora prijevodnog ekvivalenta time to e osvijestiti svoje proceduralne i strateke operacije i konceptualne mehanizme. Naa analiza nadalje pokazuje da postoje specifinosti vrste prijevoda koje diktiraju izbor strategija prevoenja. Isti prevoditelj ne e nuno primijeniti jednu te istu strategiju u dvije razliite prijevodne situacije pismenom prevoenju pravnog teksta ili prevoenju titlova. Kao rezultat toga, evidentno je da se strategije prevoenja trebaju prilagoditi specifinim semantikim skupinama kulturolokih pojmova (pravnoj terminologiji, robnim markama, zemljopisnim pojmovima, imenima institucija) i specifinim prijevodnim vrstama. Pismeno prevoenje daje veu slobodu koritenja opisnih prijevoda nego to je to sluaj s titlovima. Cilj nam je bio i pokazati da je metonimija na djelu ne samo unutar jednoga jezika nego izmeu jezika u procesu prevoenja, to je jo jedan dokaz koji potkrjepljuje hipoteze o njezinoj univerzalnosti.

15

IVOT I KOLA br. 14(2/2005.)

LITERATURA Baker, M., In Other Words, London, Routledge,1992. Bassnett, S., Translation Studies, London, Routledge,1991. Bell, R. T., Translation Theory, Where Are We Going?, META, 32-4, December,1987. Catford, J.C., A Linguistic Theory of Translation, London, Oxford University Press,1965. Katan, Translating Across Cultures, Trieste, SERT, University of Trieste, 1996. Kvecses, Z., Metaphor and Culture, Universality and Variation, Cambridge, Cambridge University Press, 2005. Lakoff, G., Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind, Chicago, University of Chicago Press, 1987. Nida, E., Toward a Science of Translating with Special Reference to Principles and Procedures Involved in Bible Translating, Leiden, E.J. Brill, 1964. Radden, G. Kvecses, Z., Towards a Theory of Metonymy, In K.U. Panther, G. Radden Metonymy in Language and Thought, Amsterdam, John Benjamins 1999., str. 17.59. Snell-Hornby, M., Translation Studies. An Integrated Approach, Amsterdam, John Benjamins, 1995. Taylor, C., Language to Language, Cambridge, Cambridge University Press, 1998. METONYMY AS A STRATEGY OF TRANSLATING CULTURE- BASED ITEMS Metonymy and metaphor are treated in cognitive linguistics as basic links between the language and thought, as cognitive mechanisms that help us transform thoughts into utterances. The aim of this paper is first to show the universality and ubiquity of metonymy as a cognitive mechanism used across languages and cultures, but also to illustrate the possibility of its exploitation as a useful translation tool. By investigating several instances of screen translation from English into Croatian, it will be shown that in cases of translating certain semantic groups of culture-based items there is a tendency towards a change in the type of metonymic mapping used in the target language. We will further examine the motivation for this phenomenon, hypothesizing whether the relative consistency of this tendency may, on the one hand, indicate the inherent difference in the metonymic modelling of the world that exists in the two languages under observation, and may prove to be a metonymy-based translation tool used to bridge the cultural gap that exists between them. It follows that metonymy is at work not within a language, but also across languages in the translation process, as evidenced in our corpus examples, which is another piece of evidence in support of its universal character. Key words: metonymy, cognitive linguistics, translation studies, cultural studies, cultural items, translation strategies

Primljeno 19. prosinca 2005.

16