SuO Eko-Stud TVZ 2012

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU
Av. Veeslava Holjevca 15, HR 10 000 Zagreb
Politehniki specijalistiki diplomski struni studij
Specijalizacija graditeljstvo
UPRAVLJANJE OKOLIEM
Seminarski rad Studija o utjecaju na okoli za zahvat
Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagid polje
Predmetni nastavnik: dr.sc. Nenad Mikuli, izv. prof.
Izradili: 1.Nives Coce 2.Dragutin Guzali 3.Tomislav Stanin 4.Marijo mitran 2402011114 0246038758 0246038854 0246011014
__________________
Ocjena rada: Ocjena prezentacije rada: 1. Nives Coce 2. Dragutin Guzali 3. Tomislav Stanin 4. Marijo mitran 2402011114 0246038758 0246038854 0246011014
Zagreb, oujak, 2012. godine
Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki diplomski struni studij, Specijalizacija graditeljstvo
Sadraj
1 2
Uvod Opis zahvata 2.1 Trenutno stanje
3 4 4 5 6 7 8 9 11 13 15 17 18 20 21 21 22 23 24 24 24 24 26 26 26 27 27 27 28 29 29 29 29 29 30
Varijantna rjeenja zahvata 3.1 3.2 3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.3 Divlje odlagalite Slubeno odlagalite Bagi polje Podvarijanta sanacije 1 Podvarijanta sanacije 2 Podvarijanta sanacije 3 Podvarijanta sanacije 4 Odabir podvarijante
Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okoliu 4.1 4.2 4.3 4.3.1 4.3.2 4.3.3 Geoloke i hidrogeoloke karakteristike Meteoroloke i klimatske karakteristike ireg podruja Bioekoloke znaajke lokacije Flora Fauna Gljive
Opis utjecaja zahvata na okoli, tijekom graenja i/ili koritenja zahvata 5.1 5.1.1 5.1.2 5.1.3 5.1.4 5.1.5 5.1.6 5.1.7 5.1.8 5.1.9 5.2 5.2.1 5.2.2 5.2.3 5.2.4 5.2.5 Utjecaji na okoli tijekom sanacije i dogradnje Utjecaj na tlo Utjecaj na vode Utjecaj na zrak Utjecaj buke Utjecaj na floru i faunu Utjecaj na promet Utjecaj na krajobraz i prirodnu batinu Utjecaj poara na okoli Utjecaj opasnih otpada (azbest) Utjecaji na okoli za vrijeme koritenja Utjecaj na tlo Utjecaj na vode Utjecaj na zrak Utjecaj buke Utjecaj na floru i faunu
Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje
| Grupa : B
5.2.6 5.2.7 5.2.8 5.2.9 6
Utjecaj na promet Utjecaj na krajobraz i prirodnu batinu Utjecaj poara na okoli Utjecaj opasnih otpada (azbest)
30 30 30 30 31 31 31 31 31 32 32 32 32 32 32 33 33 34 34 34 34 35 35 35 35 35 36 38 38 39 39 42 44 45 46
Prijedlog mjera zatite okolia tijekom graenja i/ili koritenja zahvata 6.1 6.1.1 6.1.2 6.1.3 6.1.4 6.1.5 6.1.6 6.1.7 6.1.8 6.1.9 6.2 6.2.1 6.2.2 6.2.3 6.2.4 6.2.5 6.2.6 6.2.7 6.2.8 6.2.9 6.2.10 Mjere zatite okolia tijekom sanacije i dogradnje Mjere zatite tla Mjere zatite voda Mjere zatite zraka Mjere zatite od poveane buke Mjere zatite flore i faune Mjere zatite prometa Mjere zatite krajobraza i prirodne batine Mjere zatite od poara Mjere zatite od opasnog otpada (azbest) Mjere zatite za vrijeme koritenja i prestanka rada odlagalita Mjere zatite tla Mjere zatite voda Mjere zatite zraka Mjere zatite od poveane buke Mjere zatite flore i faune Mjere zatite prometa Mjere zatite krajobraza i prirodne batine Mjere zatite poara Mjere zatite od opasnog otpada (azbest) Akcidentne situacije
7 7.1
Program praenja stanja okolia Tijekom sanacije i koritenja odlagalita Nakon prestanka odlaganja otpada
7.2 8
Vrednovanje 8.1 8.2 8.3 Lista aktivnosti tijekom sanacije postojeeg odlagalita i graenja novih kaseta Lista aktivnosti tijekom koritenja Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata na okoli
9 10
Zakljuak Popis literature i izvori podataka
| Grupa : B
Uvod
Otpad nastaje pogrenim rukovanjem resursima. U prirodi nema otpada. Ona se brine da svaki resurs i rezultat primjene resursa bude ponovo koriten i ugraen kao podloga za druge procese. Priroda ostvaruje i odrava kruenje resursa. Ljudi stvaraju linearne sustave, uzimajudi resurse iz izvora, koriste resurse daleko od izvora, a otpad vradaju na neadekvatne naine natrag u prirodu. (Citat udruge KNEJA) Glavni cilj ove studije je uvidjeti utjecaj zahvata sanacije i nastavka rada do zatvaranja odlagalita otpada na okoli, a i obratno utjecaj okolia na sam zahvat tijekom sanacije, uporabe i nakon zatvaranja. Drugim rijeima potrebna je analitika struna procjena mogudeg utjecaja sanacije neureenog odlagalita, te ocjena prihvatljivosti zahvata u prostoru koja de izmeu ostaloga sadravati i uvjete primjene odreenih mjera zatite. Grad Krievci danas koristi deponiju za otpad koja ne zadovoljava niti osnovne uvjete zbrinjavanja tog otpada stoga su se poduzele mjere kako bi se ta problematika u smislu oneidenja okolia sanirala i time sprijeilo mogude povedanje zagaenja okolia (Slika 1). Tvrtka Komunalacd.o.o. koja vodi brigu o okoliu upravo na tom podruju, naruila je izradu potrebne dokumentacije ne bi li se omogudio daljnji rad postojedeg odlagalita do zatvaranja kada de se otpad preusmjeriti na regionalni centar za gospodarenje otpadom , trenutno je u izgradnji. Potrebita dokumentacija je: Studija utjecaja na okoli odlagalita otpada, elaborat postojedeg stanja i idejno rjeenje sanacije do zatvaranja. Ova struna podloga za procjenu utjecaja na okoli omogudava daljnju provedbu postupka procjene utjecaja na okoli planiranog nam zahvata i jedan je od uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. Postupak procjene utjecaja na okoli i izrada studije propisani su u Zakonu o zatiti okolia i Uredbi o procjeni utjecaja na okoli. Sanacijom odlagalita Bagid polje omoguditi de se daljnji rad na sanitarni nain sve do realizacije regionalnog odlagalita otpada za etiri upanije Varadinska, Meimurska, Koprivnikokrievaka i Krapinsko-zagorska. Nakon zatvaranja uloga samog odlagalita biti de preusmjerena kao reciklano dvorite ili transfer stanica. Oekivano vrijeme otvaranja regionalnog odlagalita i pokretanje cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada je pet godina. U tom periodu neophodno je pronadi najbolje rjeenje koje de zadovoljiti koliine otpada lokalnog stanovnitva grada i okolnih naselja. Pri izradi studije koristila su se iskustva razvijenih zemalja i uzimalo se u obzir trenutno stanje u gospodarstvu grada ne bi li se pronala optimalna tehnoloko-ekonomsko-ekoloka.
Slika 1. Odlagalite Bagi polje, neureeno 3

| Grupa : B
2 Opis zahvata
Osnovna ideja cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom, temelji se na tome da se cijeli proces odvija i pokrede od samih kudanstava, pa preko sustava u jedinicama lokalne samouprave i sve do ustroja na regionalnom nivou. Sve to je sastavni dio Strategije gospodarenja otpadom RH (2005) i zadaje odreene okvire svima koji moraju ispoetka rijeavati, sanirati, dograivati i na kraju svega trajno rijeavati problem zbrinjavanja otpada. U lokalnim samoupravama taj posao rade komunalne tvrtke, a u skoroj bududnosti, na podrujima upanija to de raditi posebno ustrojene ustanove tzv. Centri za gospodarenje otpadom. Za poetak, potrebno je analizirati trenutno stanje sustava gospodarenja otpadom na podruju grada, locirati utjecaje, onda predloiti mjere sanacije postojedeg stanja i pradenje utjecaja na sastavnice okolia u bududnosti.
2.1 Trenutno stanje

Komunalni i drugi otpad se prikuplja organiziranim odvozom iz kudanstava na gradsko odlagalite (deponiju) i tamo deponira istovarom iz vozila (kamion smedar). Poslije istovara specijalni stroj (kompaktor) rasprostire i zbija dovezeni otpad na otvorenom odlagalitu bez ikakvih mjera prekrivanja. Tu zavravaju razliite kategorije otpada, pa se moe pretpostaviti da zavri i dio opasnog otpada iako ga slubeno tvrtke, koje ga proizvode, skladite u svojim dvoritima i zbrinjavaju na zakonski nain. Spomenutu situaciju je veoma teko kontrolirati jer ne postoji sustav provjere prikupljenog i deponiranog otpada. Oko odlagalita ne postoji sustav odvodnje procjednih voda, pa takve zagaene vode putem kanala uz samo odlagalite zavre u oblinjem potoku, a intenzitet procjeivanja i oticanja je svakako velik u vrijeme oborina koje direktno padaju na otpad i procjeuju se do tla kojim povrinski otiu u recipijent. Olakotna okolnost je glinoviti, nepropusni sastav tla koji titi od utjecaja procjednih voda na podzemne vode. U krugu same deponije konstantno se osjeda smrad, te je time kakvoda zraka znatno naruena. Prema okolnostima promjene rue vjetrova na tzv. juni vjetar, smrad se osjeda do prvog naselja, a pogotovo se ale stanovnici kude na osami koja je orjentirana sjeverno od odlagalita.
Slika 2. Odlagalite Bagi polje, trenutno i nakon sanacije 4

| Grupa : B
Varijantna rjeenja zahvata
Uz Grad Krievci, susjedne opdine Sveti Petar i Sveti Ivan jedinice su lokalne samouprave (JLS) koje takoer nemaju trajno rijeeno odlaganja otpada na svojem podruje (Slika 3). Stoga postoji inicijativa od strane opdina da se dogovori model kojim de i oni komunalni otpad modi dovo ziti nakon sanacije postojedeg odlagalita i otvaranja novih polja, a do zatvaranja i odvoza na regionalni centar za gospodarenje otpadom. Takvu odluku mora donijeti Gradsko vijede Grada Krievaca, a u prilog prihvadanju takve ideje ide i sama injenica da su navedene opdine u manjem dijelu suvlasnici gradske komunalne tvrtke, te de u konanici Fond zatite okolia lake prihvatiti jedan takav zajedniki nastup i zahtjev za sufinanciranjem cijelog zahvata. Formiranje reciklanog dvorita sa odvajanjem vrijednih sirovina iz otpada ima za prvenstveni cilj zatitu okolia, a samim time i svojih graana. Komunalna tvrtka moe nadi i svoj ekonomski interes jer je vano imati i dovoljne koliine takve vrste otpada od kojih de se izdvojiti vrijedne sirovine i ponuditi tritu. Iz navedenog se moe zakljuiti da moe postojati interes za donoenje takve odluke. Osim navedenog slubenog, ali neadekvatnog odlagalita, postoji i nekoliko divljih odlagalita od kojih je jedno mogude razmatrati i analizirati u kontekstu potencijalne lokacije odlagalita do zatvaranja. Promiljajudi o trajnom rjeenju problema odlaganja komunalnog otpada i otpada koji je po svojem sastavu slian komunalnom, moraju se u obzir uzeti i neka druga potencijalna rjeenja, odnosno lokacije. Razmatrajudi moguda rjeenja postojedih situacija namede se zakljuak kako je potrebno postojede odlagalite sanirati u mjeri koja zadovoljava u pogledu preostalih utjecaja na okoli. Time demo stvoriti obvezu i mogudnost prema lokalnom stanovnitvu da se u bududnosti otpad zbrinjava po najviim mogudim standardima primjenjivim za navedenu lokalnu sredinu. Kako bi se to ostvarilo potrebno je educirati cjelokupno stanovnitvo JLS za odvojeno skupljanje otpada, a samim tim smanjiti de se koliina otpada na odlagalitu i to podrazumijeva formiranje reciklane linije. Nadalje, treba osigurati prostor za daljnje odlaganje otpada sa najvedim standardima saniranja u toku koritenja i kasnije trajno rijeiti problem zbrinjavanja otpada.
Slika 3. pozicija odlagalita u Prostornom planu ureenja Grada Kriavaca 5

| Grupa : B
3.1 Divlje odlagalite

Spomenuto divlje odlagalite formirano je na zemljitu grada jo '70-ih godina prolog stoljeda i na njemu nesavjesni graani desetljedima odlau otpad, na neki nain ilegalno (Slika 4.). Uz neprestane pokuaje zabrane odlaganja i poneko sankcioniranje onih koji su uhvadeni, divlje odlagalite je raslo i postajalo sve vedi problem. Od 1997 g. odlagalite je ograeno i tako se fiziki sprijeilo odlaganje na njemu. Unato poduzetim mjerama dananja procijena koliine otpada narasla je ak na cca. 12 000 m, dimenzija cca. 15x40x2 m i mase otpada od oko 10.000 t. Formirano je cca. 7 km sjeverno od centra grada, uz upanijsku cestu prema naselju Sveta Matilda od kojeg je smjeteno juno na udaljenosti cca. 3 km. Nakon formiranja divljeg odlagalita od strane graana grada i prigradskih naselja, veda koliina otpada je kasnije dolazila iz nekoliko sela koja gravitiraju gradu preko ove upanijske ceste. Povrina katastarske estice, na kojoj je smjeteno, iznosi 1,1 ha i spojeno je sa upanijskom cestom umskim putem duine 300 m . Isti taj put prolazi sjevernim dijelom ume koja spada pod upravom Hrvatskih uma (Slika 4.). Sa sjeverne, istone i june strane divlje odlagalite je okrueno gustom umom, a sa zapadne strane su poljoprivredne povrine privatnih vlasnika. Nadmorska visina iznosi cca. 174 m, ime je pozicionirano iznad nadmorske visine grada koji je na 150 m.n.v.. Sa zapadne strane, na udaljenosti cca. 800 m protie potok Koruka i nema nikakve poveznice sa odlagalitem. Istono se niz padinu protee iroki pojas ume od cca. 1.000 m sve do livada u podnoju i potoka Lipovaka. Procjedne vode divljeg odlagalita otiu u tom smjeru i vie ne predstavljaju opasnost od zagaenja. Poto je ograeno ogradom i zatvoreno unatrag 15 g. to znai da je neaktivno, prestali su se iriti neugodni mirisi, a umska vegetacija prekrila je vedim dijelom povrinu odlagalita. Unatrag 10 godina su vrena mjerenja kakvode vode iz potoka Lipovaka i nalazi su bili u granicama dozvoljenih vrijednosti. Odlagalite je nominirano nekoliko puta Fondu zatite okolia (uz neka druga) za pomod u sanaciji. Zbog potrebe znatnijih ulaganja i zbog injenice da je ograeno, neaktivno i trenutno prirodnim putem djelomino sanirano nije ulo u program sanacije. Uz odlagalite, osim dobrog prilaza, nema nikakve komunalne infrastrukture.
Slika 4. Pozicija divljeg odlagalita (podloga Google earth) 6

| Grupa : B
3.2 Slubeno odlagalite Bagi polje

U opisu zahvata je ved na neki nain pretpostavljeno da demo se odluiti za ovu varijantu, ali duni smo usporediti prednosti i nedostatke jedne i druge lokacije. Najjednostavniji alat koji nam olakava taj izbor je metoda pomodu kriterija za ocjenjivanje. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE
-udaljenost od centra grada -pristupanost (prometnice ) -udaljenost od vodotoka -postojanje kolektora za otpadne vode -elektrina energija -blizina naselja - predvieno u PPUG -veliina graevinske parcele -trokovi u tijeku koritenja -procjena trokova
Slubeno odlagalite BAGI POLJE

4,5 km gradska cesta , up.cesta 300 m nema , potrebno izgraditi 600 m da da , 600m i dvije kue na osami na udaljenosti 300 m da 4,0 ha blii prijevoz na odlagalite 18.700.000,00 kn
DIVLJE ODLAGALITE
7 km umski put, up. cesta 1000 m nema , potrebno izgraditi 3.500 m ne , potrebno izgraditi 2000 m novog voda 3 km ne , potrebne izmjene i dopune PPUG
(potreban otkup)
+ + + + + + 6 4
+ + + + +
5 5
1,1 ha
dalji prijevoz do odlagalita 20.500.000,00 kn
UKUPNO UKUPNO
+ -
Tablica 1. Kriteriji za ocjenjivanje izmeu dviju varijantnih rjeenja Usporeivanjem nekoliko bitnijih odabranih kriterija potvrdili smo da je sadanja slubena lokacija odlagalita Bagid polje prihvatljivija od mogudnosti formiranja na poziciji divljeg odlagalita. I u sluaju prevladavanja kriterija na strani divljeg odlagalita potrebno je mjeriti pojedine teine kriterija, pa su tako ovdje bitniji podebljani u tablici. Moe se primjetiti da je vaan kriterij postojanje mogudnosti spajanja odlagalita na gradski kolektor i time na proista, te su procijenjeni trokovi. Niti jedna lokacija nema to rijeeno, ali procijenjena cijena izgradnje kolektora do divljeg odlagalita bila bi zbog udaljenosti od najblie pristupne toke nekoliko puta veda od cijene izgradnje do postojedeg odlagalita, to svakako utjee na odabir i na ukupnu cijenu zahvata. Naravno, ostaje obaveza sanacije postojedeg divljeg odlagalita i to najvjerojatnije na licu mjesta, poto je otpad u njemu zapravo vedim dijelom inertan i sada znaajnije ne ugroava okoli. U daljnjem razmatranju odabrane varijante pozicije odlagalita namede se nekoliko mogudnosti koje su diktirane dananjim tehniko-tehnolokim mogudnostima, ostvarenju Strategije RH (regionalna odlagalita), potrebama i proraunskim mogudnostima grada. 7
| Grupa : B
Postoje tri kljuna europska naela u gospodarenju otpadom, a RH ih je sve prihvatila: - prevencija nastajanja otpada, - reciklaa i ponovna uporaba te - poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora. Strategijom gospodarenja otpadom RH i Planom koji donosi Vlada RH odreeni su ciljevi i prioriteti u gospodarenju otpadom, a neki od njih su postupno organiziranje centara gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu otpada uz postupnu sanaciju i zatvaranje vedine postojedih odlagalita. Vodedi se navedenim naelima i smjernicama predloeno je razraditi 4 podvarijante na lokaciji sadanjeg slubenog odlagalita otpada Bagid polje i to ovih podvarijanti : 3.2.1. Podvarijanta sanacije 1 Sanacija postojedeg slubenog odlagalita i iskop novih kaseta (polja), te odlaganje otpada do zatvaranja i otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom, a do tada rijeavati otpad reciklanim dvoritem i sortirnicom na drugoj lokaciji. 3.2.2. Podvarijanta sanacije 2 Sanacija postojedeg slubenog odlagalita sa izgradnjom novih kaseta, reciklanim dvoritem, sortirnicom i kasetom za azbestni otpad na istoj lokaciji sve do zatvaranja i otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom. 3.2.3. Podvarijanta sanacije 3 Sanacija postojedeg slubenog odlagalita sa izgradnjom novih kaseta, reciklanim dvoritem, sortirnicom, reciklaom graevinskog otpada i kasetom za azbestni otpad (stare salonit pokrovne ploe i dr.) na istoj lokaciji sve do zatvaranja i otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom. 3.2.4. Podvarijanta sanacije 4 Sanacija postojedeg slubenog odlagalita sa izgradnjom novih kaseta, reciklanim dvoritem, sortirnicom, reciklaom graevinskog otpada, kasetom za azbestni otpad (stare salonit pokrovne ploe i dr.) i tehnologijom za ubrzavanje truljenja (dodavanje zraka) na istoj lokaciji sve do zatvaranja i otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom. 3.2.1 3.2.1.1 Podvarijanta sanacije 1
Sanacija postojedeg i formiranje novih polja
Prvo se pristupa saniranju postojedeg dijela odlagalita i izradi ograde oko odlagalita da se sprijei ulazak neovlatenih osoba i divljai. Dno prve etae nalazit de se na ureenoj plohi pored odloenog otpada, na kojoj se izrauju kasete (polja) za odlaganje novog otpada. Otpad koji se nalazi na lokaciji potrebno je poravnati i koliko je mogude sabiti, ublaiti nagib neureenog odlagalita, koji je sada 1:1, na nagib 1:3. Ved odloeni otpad koji se nalazi na pokosima potrebno je premjestiti i ugraditi u tijelo odlagalita, kako bi se dobio oblik prirodnog breuljka. Procijenjena koliina otpada koja se mora premjestiti je cca. 2.300 m3. Rad proirenog dijela odlagalita bazira se na odlaganju otpada u etaama. Dno prve etae nalazi se na 118 m.n.m. Prva etaa se formira izradom kaseta (polja). Nakon to pripremimo prvo polje (kasetu 1) i nakon to je ono pri kraju popunjenosti prelazi se na pripremu kasete 2 i tako redom. Polja se ispunjavaju do visine 2,5 m, odnosno debljina sloja otpada u prvoj etai iznosi cca. 2,5m, a i slijedede etae se izvode u istoj debljini. Dno polja u poprenom presjeku izvodi se pod nagibom od 3 % prema drenai, dok je u uzdunom presjeku pad 1 % prema kraju polja. 8
| Grupa : B
Po rubu kasete postavlja se drenana cijev promjera 20 cm. Kasete se formiraju kaskadno po blagoj kosini terena i popunjavaju od nie kote prema vioj. Izraditi de se sustav obodnih kanala za prihvat oborinske vode, koje se slijevaju prema odlagalitu i s popunjenog odlagalita. Voda se obodnim kanalima odvodi u kanal uz cestu. U rubu odlagalita, i uz cestu, treba iskopati tlo te izraditi vodonepropusne obodne, betonske kanale. Na postojedem dijelu odlagalita otkopat de se i premjestiti dio otpada da bi se izgradio obodni kanal, koji de s unutarnje strane imati drenanu cijev za skupljanje procjedne vode iz odloenog otpada. Iznad temeljnog brtvenog sloja nove plohe izgraditi de se sustav drenanih i odvodnh cijevi za prihvat procjednih voda. Procjedne vode odvoditi de se vodonepropusnim sustavom u sabirnu talonicu (bazen) odakle de se viak prethodno proidene otpadne vode isputati na jednome mjestu zajedno sa ostalim otpadnim vodama u javni kanalizacijski sustav grada Krievaca (kolektor Vrtlin).
3.2.1.2
Reciklano dvorite i sortirnica na drugoj lokaciji
Lokalna komunalna tvrtka u svojem posjedu ima reciklano dvorite (sabirno dvorite ) za krupni metalni otpad i staklo. Lokacija je udaljena 2,0 km od slubenog odlagalita , odnosno cca. 3,0 km od centra grada. Na toj lokaciji je mogude oformiti reciklano dvorite uz dokup zemljita od privatnih vlasnika zbog premale veliine graevinske parcele, koja sada iznosi 0,3 ha. U tom sluaju tu bi se izgradila i sortirnica za izdvojeno sakupljanje otpada. Uz to, nije adekvatno rijeena ni odvodnja te je potrebno izgraditi novi, kvalitetno dimenzioniran sustav. Pozicija se nalazi uz sam rub gospodarske zone i time nepovoljno utjee na privlaenje ulagaa u gospodarsku zonu. Do sada je ved bilo pritisaka poslovnih subjekata da se postojede reciklano dvorite izmjesti iz ruba poslovne zone. Potrebno je provesti postupak izmjena i dopuna UPU gospodarske zone u tekstualnom dijelu zbog nepostojanja odrebe o mogudnosti gradnje takve graevine. 3.2.2 Podvarijanta sanacije 2 3.2.2.1 Sanacija postojedeg i formiranje novih polja Opis kao u 3.2.1.1.
3.2.2.2
Reciklano dvorite i sortirnica na lokaciji postojedeg odlagalita
U odnosu na sadanju poziciju reciklanog dvorita postoje neke prednosti novog lociranja reciklanog dvorita u sklopu slubenog odlagalita, a to su: izmicanje lokacije iz ruba poslovne zone i time umirivanje javnosti jednostavnija manipulacija otpadom na jednom mjestu koncentracija infrastrukture na jednom mjestu, a time i pojeftinjenje ulaganja ne treba ulagati u kupnju zemljita veda udaljenost od centra grada, ali opet ne predaleko lake i bre ishoenje potrebne dokumentacije u sklopu jedinstvenog projekta nije potrebno mijenjati prostorno-plansku dokumentaciju U sklopu lokacije Bagid polje predvien je prostor za reciklano dvorite i sortirnica. U reciklanom dvoritu de se sakupljati: papir, staklo, metali, limenke, plastika (tvrda i meka), akumulatori i motorno ulje, glomazni otpad - bijela tehnika i dijelovi autokaroserija.
| Grupa : B
Dio navedenog otpada de se odvajati na samom dvoritu i u sortirnici kao vrijedna sirovina za trite, a dio deponirati do otpreme ovlatenim oporabiteljima. Reciklano dvorite sa sortirnicom de se nominirati u Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i kao Centar za gospodarenje ambalanim otpadom jer su procijenjene znatne koliine ambalanog otpada (izmeu ostalog 6 velikih trgovakih centara). Izgradnja objekata reciklanog dvorita odvijat de se zajedno sa sanacijom postojedeg odlagalita, a sastojat de se od kolnike konstrukcije, zelenog pojasa, prostora za skladitenje skupljenih sirovina (zatvorenog i otvorenog), vage, hale sa sortirnicom, prostora sa preom i brojaem povratne ambalae i drugog potrebnog prostora za zaposlene. Sortirnica otpada slui za zavrno razvrstavanje raznih izdvojeno skupljenih materijala namijenjenih za recikliranje (Slika 5). Najede se na ovakvim linijama razvrstava ambalani otpad (PET, PE, ostale vrste plastike, Al i ostale limenke), kao i papir i karton. Neke od navedenih komponenti razvrstavaju se i prema boji. Izdvajanjem otpada po objektima (gospodarstva i kudanstva) putem sustava s dvije kante, sadraj kanti s papirom, ambalanim otpadom, tetrapakom i drugim otpadom proidavali bi se na probirnoj traci. Takoer bi se na probirnoj traci razvrstavao i otpad iz kontejnera smjetenim na javnim povrinama. Predlae se postavljanje 40 tzv. zelenih otoka. Sortirnica je zatvorena graevina koja moe prema potrebama biti vedih i manjih kapaciteta, a onaj manjeg kapaciteta pribline je povrine od oko 165 m.
Slika 5. Sortirnica za izdvojeno sakupljeni komunalni otpad Slivne se vode sa prostora reciklanog dvorita i sortirnice sakupljaju i odvode preko talonika i separatora ulja u obodni kanal. Vodonepropusnost povrinskog sloja postidi ce se asfaltnobetonskim zastorom na itavoj manipulativnoj povrini. Odvodnja voda rijeena je poprenim i uzdunim nagibima. Sredinji kanal predvien je od tipskih betonskih kanalica, kao otvoreni kanal s uzdunim padom. Kanal se mora redovito istiti od smeda i taloga kako se ne bi zapunio i izazvao plavljenje plohe. Oborinske vode koje padnu na otvorenu povrinu reciklanog dvorita su oneidene vode, te se trebaju isputati putem talonice i separatora ulja. Konano isputanje oborinskih voda odvija se zajedno sa ostalim otpadnim vodama lokacije u javni kanalizacijski sustav grada Krievaca (kolektor Vrtlin). 10
| Grupa : B
3.2.2.3
Kaseta za azbestni otpad
U cilju zbrinjavanja to je mogude vie segmenata u odlaganju komunalnog i drugog otpada predlae se izgradnja polja (kasete) za odlaganje azbestnog otpada (Slika 6). Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost donio je Upute o postupanju s graevinskim otpadom koji sadri azbest kojima se regulira nain postupanja i odlaganja u posebne kazete graevinskog otpada koji sadri azbest. Preporuka je da se taj posao prepusti osobama koje su obuene za to. Na osnovu dosadanjeg postupanja sa takvim materijalima ustanovljeno je da je nepravilno u vedini sluajeva. Fond financira takve kasete u potpunosti i logino je da se izgradi jedna takva kaseta u cilju ouvanja prvenstveno zdravlja ljudi i okolia. Kaseta se sanira na skoro istovjetan nain kaseti sa komunalnim otpadom, a sastoji se od gline kao donjeg brtvenog sloja debljine 100 cm, gornjeg brtvenog sloja -geomembrana debljine 2,5 mm, i zatitnog sloja geotekstila te zatitnog drenanog ljunanog sloja debljine 30 cm. Najvaniji detalj u sanaciji materijala i otpada koji sadre azbest je stalna panja da azbestna vlakna ne dospiju u zrak i da se ne udiu. To se postie stalnim prskanjem vodom i paljivom manipulacijom sve do zatvaranja pokrivnim slojevima u samoj kaseti (polju) odlagalita.
Slika 6. Kaseta (polje) za azbestni otpad 3.2.3 Podvarijanta sanacije 3
3.2.3.1
Sanacija postojedeg i formiranje novih polja Opis kao u 3.2.1.1.
3.2.3.2
Reciklano dvorite i sortirnica na lokaciji postojedeg odlagalita Opis kao u 3.2.2.2.

| Grupa : B
11
3.2.3.3
Kaseta za azbestni otpad Opis kao u 3.2.2.3.
3.2.3.4 Reciklaa graevinskog otpada Pod graevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili ruenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. Graevinski otpad obino sadri zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, buku, drvnu grau, cijevi, elektroinstalacije i dr. Uvjeti reciklae graevinskog otpada vrlo su sloeni i redovito zahtijevaju izgradnju posebnih postrojenja ili je mogude isto rijeiti mobilnim postrojenjem za obradu graevinskog otpada na ureenoj plohi izgraenoj za tu namjenu. Osnovne tehnoloke manipulacije mogu se svesti na slijedede: - drobljenje - primarno, sekundarno itd. - prosijavanje - primarno, sekundarno itd. - magnetna separacija, - praonica (akvamatorska stanica) - ispiranje materijala (voda je u krunom toku) i - prijenos tranim transporterima. U postrojenjima se reciklaom graevinskog kra dobivaju slijededi materijali: - humus, - pijesak, - drobljenac raznih granulacija. Postupanje s graevinskim otpadom: Graevinski otpad bi se dovozio u rolo-kontejnerima kapaciteta od 18 do 30 m specijalnim vozilom navlakaem rolo kontejnera, a koje je u vlasnitvu komunalnog poduzeda i za to bi se pladala naknada za zbrinjavanje graevinskog otpada. U krugu dograenog dijela odlagalita otpada bio bi smjeten Pogon za sortiranje, obnovu i reciklau graevinskog otpada. Proizvodi ovog pogona koristili bi se kao sirovina za pokrovni sloj odlagalita, odnosno dio graevnog otpada moe se vratiti na trite kao sekundarna sirovina (plastika, metali, drvo) uz izdvajanje i zbrinjavanje azbesta. Pogon za sortiranje, obnovu i reciklau graevinskog otpada imao bi etiri dijela: 1. PRIHVATNA ZONA Dovoz sirovine organiziran je kamionom sa rolo-kontejnerom, pri emu se mjeri masa za obradu i obraunava naknada za zbrinjavanje (obradu). U ovom dijelu vrio bi se prihvat vie vrsta graevnog otpada na zasebne deponije, za dopremljeni mijeani graevni otpad prije deponiranja potrebno je razvrstavanje razliitih vrsta otpada odnosno azbesta.
2. ZONA OBRADE GRAEVNOG OTPADA Obrada graevnog otpada vri se drobljenjem. Zbog manjih koliina i optimiranja kapaciteta koristili bi mobilni pogon za obradu graevinskog otpada. Mobilni pogoni izraeni su od razliitih instalacija koje se opdenito sastoje od cijelog niza transportnih traka te, uglavnom, dva tipa opreme za drobljenje. Stacionarni pogon i neophodna infrastruktura obrade graevinskog otpada stoje, otprilike, deset puta vie nego mobilna drobilica. Smjetaj ovog pogona dovoljno je udaljen od naseljenih podruja za zatitu od buke, ali najvjerojatnije je da de se morati investirati u zatitu od praine. 12
| Grupa : B
3. ZONA SKLADITENJA I OTPREME RECIKLIRANOG AGREGATA Za skladitenje recikliranog agregata treba osigurati vedi prostor za deponije razliitih vrsta recikliranog agregata. Osim toga, potrebno je osigurati i naine ukrcavanja recikliranog agregata kod otpreme. Ovaj materijal koristiti de se za izradu pokrovnog sloja na deponiji otpada. 4.ODLAGALITE AZBESTA Prikupljeni i sortiranjem izdvojeni azbest iz graevinskog otpada odlaemo u kasetu za azbestni otpad. Prilikom postupanja s graevinskim otpadom koji sadri azbest nuno je pridravati se propisanih uvjeta zatite na radu i koristiti odgovarajuda osobna zatitna sredstva. (ved opisano u 3.2.2.3.) 3.2.4 Podvarijanta sanacije 4 Sanacija postojedeg slubenog odlagalita i iskop novih kaseta, te odlaganje otpada do zatvaranja sa reciklanim dvoritem i sortirnicom na istoj lokaciji, reciklaom graevinskog otpada, kasetom za azbestni otpad (stare salonit pokrovne ploe i dr.), i tehnologijom za ubrzavanje truljenja (upuhivanje zraka). 3.2.4.1 Naelan opis postupka potpune sanacije primjenom smell-well tehnologije tj. tehnologije upuhivanja zraka
Odloene otpadne mase u kojem se odvija anaerobni proces aeracije ili prozraivanja u dijelu utrobe odlagalita potrebno je dovesti u stanje aerobnog procesa. Znai, odlagalite elimo dovesti u stanje kad je mogude provesti iskop i odvoz iskopane mase radi dalje obrade i obuhvadanja fizikog razdvajanja pojedinih dijelova. Ovim postupkom anaerobne bakterije izlaemo kisiku pod ijim utjecajem nestaje anaerobni, a zapoinje aerobni proces. Upuhivanjem zraka u deponij prekida se djelovanje anaerobnih bakterija ijim radom se stvarju neugodni mirisi, ali i opasni plinovi. Ova tehnologija radi na bazi posebnih spremnika. S jedne se strane usisani atmosferski zrak preko posebnog spremnika upuhuje u deponij pri emu se zrak u spremniku zagrijava i obogaduje mikroorganizmima. U teren koji se tretira zabijaju se sonde od perforiranih elinih cijevi duine 3,5m. Ove sonde su spojene na posebni spremnik iz kojega se kontinuirano upuhuje zrak. Drugi sistem perforiranih sondi (meusobni razmak sondi 5-6,0 m) je u sustavu podtlaka i sie utisnuti zrak koji se nakon prolaska kroz biofilter isputa u atmosferu. Ovi spremnici (za utiskivanje i usis) su dio sustava tako da svaki sat mijenjaju funkciju. Tako dolazi do intenzivnog prozraivanja odloene mase otpada.
Slika 7. Grafiki prikaz djelovanja ureaja za prozraivanje 13

| Grupa : B
Prozraivanje tretiranog podruja traje 4-6 dana unutar kojega vremena se anaerobno stanje procesa mijenja u aerobno koje onda doputa postupak iskopa i tretmana. Istovremeno se smjesa plina i zraka neugodnog mirisa zahvada i odvodi u biofilter. Zrak koji se upuhuje u deponij potie stvaranje aerobne atmosfere i tako postupno eliminira anaerobni karakter procesa. Time se doputa iskop tako tretirane odloene materije. Poznati podaci navode da se proces pretvorbe anaerobnog stanja u aerobno u podruju zahvata odvija u odreenom vremenskom razmaku. Ta spoznaja osigurava temeljni podatak za definiranje kapaciteta strojeva, opreme i radne snage za realizaciju zahvata sanacije odlagalita. Konkretna veliina odlagalita, vrijeme koje stoji na raspolaganju i brzina procesa pretvorbe anaerobnog u aerobno stanje daje mogudnost pouzdanog planiranja, projektiranja i postave strojeva i opreme radi realizacije procesa sanacije odlagalita u roku koji je planiran. Definira se dnevna koliina iskopa i iz toga broj postrojenja za mehaniko razvrstavanje. To onda jasno definira broj bagera i kamiona, ali i strojeva za razvrstavanje i ugradbu nasipa. Postrojenje koje de tretirati razvrstavati novi otpad na isti de nain tretirati i stari ved odloeni otpad. Dakle, razvrstavati de ga na sastavne dijelove pri emu de se tzv. mokra frakcija izloiti procesu truljenja i postupnog sazrijevanja u kompost na posebnom dijelu povrina na odlagalitu, a proizvedeni kompost koristio bi se za gnojidbu poljoprivrednih povrina. Inertni dio de se uputiti u nasip na prethodno pripremljenom novom odlagalitu. Metali koji se eventualno pronau de se odvojiti i kao sekundarna sirovina deponirati. Suha frakcija koja de biti izdvojena se balira i odlae, a zatim odvozi u spalionicu cementare. Ovo moe funkcionirati samo dok traju poslovi sanacije. Zavretak rada odlagalita biti de odvozom mobilne opreme i ozelenjavanjem koritenih povrina. Ostale faze podvarijante br. 4 su ved opisane u prethodnim podvarijantama.
14
| Grupa : B
3.3 Odabir podvarijante

Zavrno u ovom poglavlju dati demo financijske pokazatelje ponuenih podvarijanti, te prijedlog odabira podvarijante.
Financijska sredstva potrebna za realizaciju pojedine podvarijante (osnovne stavke)
podvarijanta 3.2.1. 1.Tehnika dokumentacija potrebna za realizaciju podvarijante; -Studije izvodljivosti,elaborat postojedeg stanja, Studija utjecaja na okoli -projektna dokumentacija -ostala dokumentacija -programi edukacije stanovnitva za odvojeno skupljanje otpada 2.Zemljite 3.Graevinski radovi, zemljani radovi, oprema, ostala ulaganja 4.Monitoring poslije zatvaranja 3.300.000,00 kn 500.000,00 kn 12.500.000,00 kn 1.000.000,00 kn 17.300.000,00 kn 14.800.000,00 kn 900.000,00 kn 18.700.000,00 kn 3.000.000,00 kn 3.100.000,00 kn 0,00 kn 18.300.000,00 kn 900.000,00 kn 22.300.000,00 kn 3.200.000,00 kn 0,00 kn 21.300.000,00 kn 900.000,00 kn 25.400.000,00 kn 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4.
Tablica 1. Podvarijante prikazane kroz financije Nakon pregleda i analiziranja ponuenih varijanti i na kraju danih financijskih pokazatelja za predloene varijante, odlueno je da se u daljnji postupak procjene utjecaja na okoli i predlaganje mjera smanjenja i ponitavanja utjecaja na okoli uputi podvarijanta 3.2.2. koja glasi : Sanacija postojedeg slubenog odlagalita sa izgradnjom novih kaseta, reciklanim dvoritem, sortirnicom i kasetom za azbestni otpad na istoj lokaciji sve do zatvaranja i otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Do odabira ove podvarijante dolo se procjenom da se ulaganje u reciklau graevinskog otpada ne isplati na rok od 4-5 godina, za koje vrijeme bi odlagalite trebalo prestati sa radom i zbog injenice da Grad Krievci i okolne dvije opdine ne proizvode takve koliine graevinskog otpada koje bi inile znaajan pritisak na okoli (podvarijanta 3.2.3.). U sluaju pojaanog pritiska graevinskim otpadom poduzeti de se mjere angairanja usluge tog tipa ili privremeno dovoenje mobilne jedinice za reciklau graevinskog otpada.
Slika 8. Mobilna drobilica graevinskog otpada Azbestni otpad de se zbrinuti u kaseti za azbestni otpad. Taj dio graevinskog otpada je najinteresantniji jer sve vedi broj vlasnika obiteljskih kuda zamjenjuje pokrovne salonit ploe koje sadre azbest, sa novim pokrovnim materijalima. Tehnologija utiskivanja zraka u tijelo odlagalita (podvarijanta 3.2.4.) je efikasan sustav u situaciji kada je potrebno premjetati otpad. Ovdje imamo relativno stabilnu situaciju, bez potrebe premjetanja starog dijela odlagalita, te nas zadovoljava situacija u kojoj kontroliramo anaerobno truljenje sustavom otplinjavanja, ali ta bi tehnologija takoer bila preskupa u ovom sluaju. Smatramo da je podvarijanta 3.2.2. optimalna varijanta u pogledu zatite okolia i ekonomskih mogudnosti grada. 15
| Grupa : B
Shema bududeg izgleda odlagalita podvarijanta 3.2.2.
Za realizaciju predloene podvarijante 3.2.2. predviaju se dolje navedene aktivnosti. LISTA AKTIVNOSTI tijekom sanacije postojedeg odlagalita i graenja novih kaseta: a) uvid u prostorni plan, ekoloku mreu, GUP, izrada geodetske podloge, uvid u postojede stanje na licu mjesta i definiranje postojede infrastrukture b) postupak procjene U.O., Projektna i graevinska dokumentacija, formiranje gradilita c) formiranje prizme postojedeg odlagalita sa pokosima i zbijanjem d) gradnja novih kaseta za komunalni otpad i kasete za azbest e) izgradnja sustava odplinjavanja u postojedim odlagalitu i novo izgraenim kasetama f) izrada pokrovnog sloja na postojedem odlagalitu koristedi dijelom glinu s iskopa novih kaseta g) izgradnja reciklanog dvorita sa svim pripadajudim graevinama h) izgradnja kraka gradskog kolektora do odlagalita i) izrada obodnih kanala za oborinske vode i drenanih kanala za procjedne vode oko odlagalita i sustava odvodnje sa separatorima i talonicama j) izgradnja, proirenje i asfaltiranje prometnih povrina i pristupne nerazvrstane ceste k) izrada ograde i ozelenjavanje
LISTA AKTIVNOSTI tijekom koritenja : a) b) c) d) e) f) g) h) i) Edukacija stanovnitva za odvojeno odlaganje otpada u kudanstvima (dvije posude) Prikupljanje i dovoz dviju vrstu otpada (vedi dio u kasete, manji u reciklano dvorite) Sortiranje otpada u reciklanom dvoritu, preanje i skladitenje vrijednih sirovina i prodaja Ravnanje, nabijanje i pokrivanje glinom deponiranog komunalnog otpada u kasetama Prihvat i zbrinjavanje azbestnog otpada za posebno izgraenu kasetu Zavrno zatrpavanje novoformiranih kaseta na projektiranoj visini slojeva Ozelenjavanje zatrpanog odlagalita Zatvaranje Monitoring
16
| Grupa : B
4 Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okoliu

Grad Krievci koristi postojede odlagalite otpada unatrag 50 godina i ved due vrijeme pokuava trajno rijeiti problem neadekvatnog odlaganja otpada. Postojede slubeno neureeno odlagalite Bagid polje kojim upravlja Komunalacd.o.o. Krievci, nalazi se jugozapadno i na udaljenosti 4,5 km od centra grada. Prva prometnica spojena sa odlagalitem je nerazvrstana makadamska cesta duine 650 m koja se dalje spaja sa upanijskom cestom, te nastavlja slijedom sa drugim prometnicama. Uz samo odlagalite postoji kanal koji je aktivan za vrijeme vedih kia, duine 370 m i sa sjeverne strane odlagalita spojen je sa potokom Potoakom koji je ujedno i glavni gradski recipijent. Potok Potoaknalazi se nizvodno od gradskog mehanikog proistaa otpadnih voda i jugozapadno od odlagalita na udaljenosti 300 m najblioj toki odlagalita. Uz zapadnu stranu odlagalita, na blagoj uzvisini, prostire se uma u kojoj prevladavaju vrste drveda hrasta i bukve, a znaajnije se rasprostire i bagrem. Odlagalite je okrueno poljoprivrednim zemljitem sa sjeverne, istone i june strane. Najblia naseljena kuda je na udaljenosti od 300 m i to je kuda na osami uz jo jedno naputeno imanje. Najblie naselje je udaljeno cca. 600 m istono od odlagalita koje se nalazi na blagoj kosini ispod ume. Visinska razlika krajnjih toaka presjeka katastarske estice na kojoj je smjeteno odlagalite iznosi cca. 4,0 m, a k.. ima povrinu cca. 4 ha. Odlaganje komunalnog i drugog otpada trenutno se odvija na povrini od 1,5 ha. Prosjena visina odlagalita od kote okolnog terena iznosi 12 m i procijenjena koliina do sada odloenog i zbijenog otpada iznosi cca. 180.000 m, odnosno 125.000 t. Stoga moemo konstatirati kako sama lokacija zadovoljava uvjete Zakona o zatiti prirode i ne nalazi se unutar zatidenih zona niti ima utjecaj na zatidene objekte. No ipak, lokacija postojedeg odlagalita je uz sam rub III b vodozatitne zone i time postoji dodatna obveza JLS da donese odgovarajudu odluku koja de biti usklaena sa Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite. Treba napomenuti da je organiziranim prikupljanjem otpada obuhvaden samo urbani dio JLS tonije oko 12.000 stanovnika. Poto cijela JLS ima 22.000 stanovnika, odnosno 52 sela u prstenu oko grada na ukupno 265 km, moemo slobodno zakljuiti da znaajne koliine komunalnog i drugog otpada zavravaju na neadekvatnim mjestima (ume, potoci, divlje deponije, seoska dvorita i dr.).
Slika 9. Prikaz pozicije slubenog odlagalita Bagi polje (podloga Google earth) 17
| Grupa : B
Postojede dlagalite djelomino je ograeno slabom ianom ogradom, a i zbog blizine ume postoji neprestana prisutnost glodavaca, galebova i drugih ivotinja pogotovo nodu kada ne radi kompaktor utjeu na njenu ulogu zatite. Time nastaje povedana potencijalna opasnost od zaraze koja se moe prenijeti kako na domade ivotinje tako i na lokalno stanovnitvo. Prema karti ekoloke mree Republike Hrvatske da se primijetiti kako grad Krievci i podruje koje ga okruuje ne spada pod taj sustav vaan za ouvanje divljih svojti i staninih tipova (Slika10).
Grad Krievci
Slika 10. Prikaz Ekoloke mree Republike Hrvatske -isjeak (preuzeto 20.02.2012., http://www.dzzp.hr/ )
4.1 Geoloke i hidrogeoloke karakteristike

Grad Krievci nalaze se u Koprivniko-krievakoj upaniji koja je preteito nizinsko podruje iako se povrh njega, prema sjeveru nalaze i brdovita podruja Kalnikog gorja (Slika 11). Talone stijene kvartarne starosti izgrauju podruje odlagalita i sastoje se od prapora i fluviojezerskih sedimenata. One se prema hidrogeolokim znaajkama svrstavaju u primarno porozne naslage sa vrlo slabom dinamikom podzemnih voda. Takovi slojevi omogudavaju vrlo malene koliine podzemne vode koja eventualno zadovoljava potrebu pojedinanog domadinstva, a mogude je i da sadravaju vede koncentracije eljeza. Naslage prapora na tom podruju mogu dosegnuti i vie od 20 metara, a fluvijalno jezerski sedimenti nalaze se SI i JZ od odlagalita, te doseu debljinu od 1cm do vie od jednog metra. Petrografski sastav ovih klastinih sedimentnih stijena pokazuje veliku zastupljenost dolomita, vapnenca, vapnenakih brea, spilita i pjeenjaka. Aluviji rijeka i potoka s Kalnika prema jugu nanose naslage koji omogudavaju razliite procese troenja, spiranja i transporta, a sadre ljunano pjeskovite litotipove, siltove i siltne gline. Odlagalite Bagid polje spada pod breuljkasto podruje slijevova Lonje, Ilove i esme. S hidrogeolokog stajalita moemo primjetiti karbonatne sedimente koji ine gorski vodonosnik koji se napaja infiltracijom oborina i saturiran je podzemnom vodom visoke kakvode podlone negativnim utjecajima s povrine. Tlo je AC klasifikacije i pripada uskoj grupi Cl, a ine ga prainaste gline utosmee boje to nam govori da je koeficijent vodopropusnosti k=10-9 m/s. Takav koeficijent omogudava filtriranje povrinske vode i onemogudava zagaenje podzemnih voda, iako poseban problem stvaraju koliine neodgovarajude odloenog otpada. Sve te podatke dobili smo istraivanjem 6 geotehnikih buotina i to do dubine od 8 metara na samom podruju postojede deponije. 18
| Grupa : B
KALNIKO GORJE
BILOGORA
Slika 11. Reljef i povrinske vode na podruju Koprivniko-krievake upanije

(preuzeto 20.02.2012., Prirodna obiljeja upanije- http://euqualen.progetti.informest.it/hr/projekt.aspx)
Sa geomehanikog aspekta, podruje odlagalita se ne moe smatrati na opasnom podruju od proklizavanja tla, pa je stabilnost tla potpuna ukoliko ne doe od opasnih promjena postojedih prirodnih uvjeta.
KRIEVCI
Slika 12. Seizmoloka karta Republike Hrvatske

(preuzeto 20.02.2012., Google search- http://mok.hr/images/uploads/SeizmoloskaKarta.jpg )
Kada sagledamo seizmoloku kartu Hrvatske moemo primjetiti kako grad Krievci spada pod sedmu zonu po Richteru tj. maksimalnog intenziteta potresa 6-9 stupnjeva MSK skale, a to nam govori kolika bi bila jaina potresa pri oslobaanju energije za vrijeme pomicanja tektonskih ploa Zemlje (Slika 12). Glavni rasjed u blizini odlagalita protee se jugoistonim rubom planine Kalnik i kroz podruje Grada, pa su i breuljkasti tereni u blizini dosta nestabilni. Sve navedene podatke preuzeli smo od Geofizikog zavoda PMF-a iz Zagreba i to za period od 50-10.000 godina to se smatra dovoljnim razdobljem za realnije prognostike o nivou seizmike aktivnosti.
19
| Grupa : B
4.2 Meteoroloke i klimatske karakteristike ireg podruja

Skoro vie od 50% povrine Hrvatske ima nadmorsku visinu do 200 m, pa tako i Grad Krievci spadaju u taj nizinski reljef. Umjereno kontinentalna klima sa vrlo izraenim ekstremnim klimatskim vrijednostima, tipina je za to podruje. Kada govorimo o klimatskim karakteristikama onda analiziramo meteoroloke pojave temperature, padaline i vjetar. Na lokaciji odlagalita Bagid polje ne postoji mjerenje klimatskih karakteristika stoga koristimo podatke najbliih meteorolokih stanica iz Prostornog plana ureenja Grada Krievaca Urbing d.o.o. 2003 (Tablica 2.). MJESEC
Prosjena temperatura
I
-1.1
II
1.6
III
5.9
IV
10.2
V
14.8
VI
18.0
VII
19.8
VIII
18.8
IX
15.1
X
9.6
XI
4.5
XII
0.7
Tablica 2. Srednja mjesena temperatura zraka u C u Krievcima za razdoblje 1965.-1994.-e g. Ukoliko uzmemo u obzir rezultate mjerenja najbliih stanica iz 1994.-e godine iz gore spomenutog izvora, moemo konstatirati srednju godinju temperaturu od 9,8C, apsolutnu minimalnu temperaturu koja se nalazi ispod 0C sa dugim razdobljima mraza. Kao najtopliji mjesec od 19,8C uzimamo srpanj, a kao prosjek najhladnijeg mjeseca sijeanj. Ovdje dakle postoji najveda razlika izmeu najviih ljetnih i najniih zimskih temperatura, pa je za to podruje karakteristina izrazita kontinentalnost. Prouavajudi karakteristike padalina i njihovu opdu sliku kroz cijelu godinu moemo decidirati dva mjeseca sa najvedim koliinama kia i to srpanj sa 100.0mm i studeni sa 93.0mm. Povoljna okolnost za vegetaciju je to mjesec srpanj sa najvedom prosjenom temperaturom prati rashlaujuda najveda koliina padalina za to podneblje. Broj kinih dana je 127 kroz cijelu godinu, ali broj dana sa snjenim pokrivaem i koliinama snijega je svake godine sve manji. Podruja blia rijeci Savi poput grada Krievci imaju manju vlanost, tako da se magla ne pojavljuje tako esto kao kod podruja blia rijeci Dravi to se moe zaljuiti zbog prosjene godinje relativne vlage od 82 % . No, poplave su puno ede od rijeke Save negoli Drave. Tipini vjetrovi za umjereno kontinentalnu klimu su sjeverozapadnjak Maestral, jugozapadnjak Lebid i sjevernjak Tramuntana (Slika 13). Svaki od njih prevladava u odreenom godinjem razdoblju poput sjevernjaka zimi koji je jako hladan, istonjaka koji u svibnju oteduje vodke, te jugozapadnjaka ljeti koji je topao i najede prethodi kii. Zapadnjak je vjetar koji pue kroz cijelu godinu, a pogotovo u jesen. Sve je vidljivo iz rue vjetrova na Slici 14. Postojede odlagalite nema veliki utjecaj na meteoroloke i klimatske uvjete no oni imaju na odlagalite.
Slika 13. Prikaz rue vjetrova i Slika 14. prikaz rue vjetrova za grad Krievci 20
| Grupa : B
4.3 Bioekoloke znaajke lokacije

Lokacija postojedeg odlagalita Bagid polje spada pod gospodarsku jedinicu uprave uma podrunica Koprivnica, umarija Krievci. Gospodarska jedinica Krievake prigorske ume spada pod nizinski pojas Hrvatske, ako uzimamo u obzir njezin smjetaj, konfiguraciju terena, sastav i samu nadmorsku visinu do 200m. U slijededim poglavljima osloviti demo se na floru, faunu i gljive kao stanita i svojte na podruju zahvata i iroj okolici. Uzeti demo u obzir samo one na koje bi zahvat imao utjecaj ili obratno. Opstanak pojedinih vrsta u sadanjosti ili bududnosti, najbolje nam moe predoiti status zatite istih stoga demo se koristiti njime kao smjernicom pri izboru biljnih i ivotinjskih vrsta. 4.3.1 Flora Sastojina ume uz podruje zahvata stara je oko 110 godina i preteno sadri hrast lunjak (Quecus robur), bagrem (Robinia pseudoacacia) i obinu bukvu (Fagus sylvatica), te i manji udio ostalih vrsta (Tablica 3.). Ukupna drvna zaliha po hektaru iznosi 411 m3/ha sa godinjim teajnim prirastom 6,5 m3/ha, od ega na hrast lunjak otpada 3,4 m3/ha. Ovakove vrste uma tipine su za nizinske krajeve i razvijaju se iskljuivo na mikrouzvisinama izvan dohvata poplavne vode. No, potrebno je napomenuti kako se bukva spustila vrlo nisko u ravnicu i zaposjela dananja stanita hrasta lunjaka. Tijekom stoljetnih promjena klime ovakva subasocijacija gore navedenih vrsta, zauzimala je nekod mnogo veda podruja Panonije. Bukva prolista puno ranije poradi vrste tla koje je slabo kiselo do neutralno, svjee i ocjedito. Desetak dana kasnije prati je i hrast lunjak. Naziv vrste drvea Hrast lunjak Bagrem Obina bukva Ostale vrste Udio
[%]
Latinski naziv Quecus robur Robinia pseudoacacia Fagus sylvatica
Povrina ume
[m3/ha]
55 25 19 1
224 107 76 4
Tablica 3. Prikaz udjela pojedinih vrsta drvea u umi Moemo primjetiti da ovo nije tipina uma hrasta lunjaka jer se njeno prizemno rade sastoji od dosta razlikovnih vrsta, a to su: resulja (Mercurialis perenis), lukoviasta reuha (Cardamine bulbifera), trolisna reuha (Cardamine trifolia), crijemu (Allium ursinum), dvolistak (Maianthemum bifolium), jetrenka (Anemone hepatica), irokolisna veprina (Ruscus hypoglosum), svib (Cornus sanguinea) i kupina (Rubus hirtus). Od drveda to su: lijeska (Corylus avellana), likovac (Daphne mezereum), obina kurika (Eunonymus europaeus), trenja (Prunus avium), klen (Acer campestre), glog (Crataegus spp.), crna bazga (Sambucus nigra) i dr.
21
| Grupa : B
4.3.2 Fauna Geografski poloaj Republike Hrvatske omogudio joj je da kotira visoko na ljestvici bioloke raznolikosti meu zemljama Europe. Bogatstvo Hrvatske faune nije samo u raznolikosti koliko i u broju endemskih vrsta koje su zatidene Zakonom o zatiti prirode, iako su naa lovaka drutva jo u 19. stoljedu imala osjedaj za zatitu ivotinjskih vrsta, te su 1893. godine to pismeno ovjekovjeili Zakonom o lovu. Indikator globalnog statusa bioloke raznolikosti koji ukazuje na smanjenje vrsta kojima treba zatita zovemo crvena lista i na njoj se nalaze riba Klen (Squalius cephalus) i dabar (Castor fiber). Njih spominjemo jer se nalaze uzvodno u potoku Potoak iako taj dio ne spada pod ekoloku mreu RH niti pod sustav Natura 2000. Projekt Dabar u Hrvatskoj uspio je vratiti dabra u Hrvatsku tek 1996. godine, nakon to je krajem 19.stoljeda nestao sa naeg podruja, a poetkom 20.-og stoljeda ostao je samo na 4 odvojena lokaliteta diljem Europe. Zahvaljujudi tim projektima danas je dabar vraden na nekadanja stanita i nalazi se u relativno dobrom stanju. To nam govori koliko je vano pokrenuti sanaciju ovog odlagalita koje nede imati utjecaja na spomenute vrste s obzirom da su izvan podruja zahvata, ali ne uini li se poboljanje postojedeg stanja ovjek bi ovdje mogao imati kljunu ulogu u zagaenju okolia i unitenju flore i faune. to se tie faune u samoj blizini deponije potrebno je istaknuti veliku nazonost razliitih ptijih vrsta poput trajno zatidenih vrsta: jastreba (Accipiter gentilis), sokola (Falco peregrinus) i sove (Bubo bubo), te ostalih vrsta: galeba (Laridae), fazana (Phasianus colchicus L.), trke (Perdix perdix L.), grlice (Streptopelia turtur L.), divlje patke (Anas Platyrhynchos), ljuke (Scolopax rusticola L.) i prepelice (Coturnix coturnix L.); malobrojnih vrsta gmazova: sljepida (Anguis fragilis L.) i bjelice obine zmije (Elaphe longissima Laurenti), barske kornjae (Emys orbicularis L.) i livadne guterice (Lacerta agilis); od vodozemaca izvan livadnih povrina prevladavaju abe (Bufo sp.), te obini dadevnjak (Salamandra salamandra); a takoer i u manjoj mjeri veliki i mali sisavci zbog blizine ume: srna obina (Capreolus capreolus L.), zec (Lepus europeus), divlja svinja (Sus scrofa L.), jazavac (Meles meles L.) i kuna (Martes martes) koji su zatideni lovostajom dok se lisica (Vulpes vulpes L.), lasica (Mustela nivalis L.) i tvor (Mustela putorius) mogu trajno loviti do podnosivog broja. Zbog raznolikosti biljnih vrsta na podruju deponije moemo primjetiti najvedu zastupljenost kukcima koji tu dolaze u potrazi za hranom, a prisutnost ostalih ivotinjskih vrsta je zbog rada kompaktora, dolazaka-odlazaka kamiona smedara i autopodizaa uvelike smanjen. Navesti demo samo neke od kukaca i to onih koji spadaju pod zatidene vrste: jelenak (Lucanus cervus L.), umski mrav (Formica rufa L.), prugasto jedarce (Papilio podalirius L.), lastin rep (Papilio machaon L.), mala prelijevalica (Apatura ilia Schiff), velika prelijevalica (Apatura iris L.) i veliki topolnjak (Limenitis populi L.). Potrebno je napomenuti dosta veliku rasprostranjenost bagrema koji je otrovan u potpunosti osim u cvjetovima koji su bitan imbenik za jo jednu vrstu kukaca, a to su medonosne pele (Apis mellifera carnica). Pelari koriste pae od bagrema, no otkako je nastala divlja deponija povukli su svoje pele poradi loe kvalitete meda, stoga bi se taj vrijedan kukac mogao vratiti nakon zahvata ukoliko se naprave sve studijom propisane mjere prije i nakon zatvaranja, te odrava pravilan monitoring. Tada bi im i lokalno stanovnitvo ponovno prihvatilo proizvod s povjerenjem u kvalitetu.
22
| Grupa : B
4.3.3 Gljive Donedavno smo gljive svrstavali pod floru, ali one ne pripadaju ni biljnom ni ivotinjskom svijetu, naprotiv one tvore zasebno kraljevstvo Fungi kingdom. Upravo iz tog razloga potrebno ih je sagledavati kao posebno poglavlje, dosada je zabiljeeno oko 4.500 svojti, a procjenjuje se da ih u Hrvatskoj ima oko 20.000 vrsta. Crvena lista gljiva Hrvatske iz 2005. godine govori o ugroenosti tono 349 vrsti gljiva. Glavni razlog njihova nestajanja u Republici Hrvatskoj jest upravo oneidenje okolia. Bududi je kraj odlagalita uma koja je obilovala jestivim gljivama, lokalno stanovnitvo je redovito odlazilo u berbu gljiva. Sa stvaranjem odlagalita otpada dolazilo je do oneidenja, a kasnije i samog zagaenja ume poradi utjecaja vjetra i divljih ivotinja, a i same mehanizacije koja isputa teke plinove. Sa time u vidu lokalno stanovnitvo shvatilo je koliko opasne te jestive gljive postaju i odustaju od berbi. Najrasprostranjenije jestive gljive u okolici odlagalita su: bjelkasta lisiarka (cantharellus cibarius), velika sunanica (Macrolepiota procera) i vrganj (Boletus edulis), od zatidenih vrsta potrebno je spomenuti Monaki ili crnobijeli hrak ( Helvella spadicea ), hrastov liaj (Evernia prunastri) i drvni liaj (Pseudevernia furfuracea) Moemo ih podijeliti u tri kategorije prema vrsti ishrane : 1. Saprofiti hrane se mrtvom biljnom organskom materijom ili ivotinjskim ostacima. 2. Paraziti nastanjuju ivude biljke i ivotinje iz kojih crpe hranu. 3. Simbionti ive u simbiozi sa biljkama i to obino sa drvedem. Kategorija bitna za nae lokalno stanovnitvo su simbionti, one koriste ugljikohidrate od oblinjih biljaka koje ih proizvode u procesu fotosinteze, a zauzvrat omogudavaju biljkama vodu i minerale koje bi biljka teko prisvojila iz tla. Najede su to nitrati. Takoer djeluju kao obrambeni mehanizmi biljkama i to tako to isputaju u tlo kemikalije koje spreavaju navalu predatora i tetoina, a neke ak izrauju zamke od micelija za sidune crve i druge tetoine koje napadaju korijenje. U nekim zemljama uklopili su plantae gljiva ampinjona sa odlagalitima stajskog gnojiva i kraj panjaka za stoku. Sve je to meusobno povezano time to gljive isputaju hranjive spore za stoku u zrak i time hrani travu, a stajsko gnojivo je odlina hrana za gljive. Ved nakon sanacije odlagalita i daljnjeg rada na sanitarni nain, te ureenja samog krajobraza stvoriti de se uvjeti koji de omoguditi smanjenje zagaenja okolia i stvaranja preduvjeta za povratak beraa gljiva u oblinje ume.
23
| Grupa : B
5 Opis utjecaja zahvata na okoli, t ijekom graenja i/ili koritenja zahvata

Svaki zahvat u prostoru na odreen nain mijenja taj prostor i vie ili manje utjee na njegov izgled i kvalitetu. Sanacije postojedeg i dogradnja novog dijela odlagalita komunalnog otpada Bagid polje u pogledu utjecaja na okoli mogude je ralaniti na dvije faze: 1. utjecaje tijekom sanacije i dogradnje zahvata 2. utjecaje za vrijeme koritenja zahvata i do zatvaranja Prepoznavanjem ovih utjecaja mogude je odrediti i mjere zatite okolia kojim bi se negativni utjecaji na okoli mogli ukloniti ili umanjiti.
5.1 Utjecaji na okoli tijekom sanacije i dogradnje

5.1.1 Utjecaj na tlo
Procjene mogudih utjecaja sanacije postojedeg i dogradnja novog odlagalita komunalnog otpada na tlo temelje se na odabranoj tehnologiji sanacije, te znaajkama pedosfere, posebno procjeni osjetljivosti tla na degradacijske procese. Koncept sanacije ukljuuje povedanje povrina odlagalita, prekrivanje i ozelenjavanja, te izgradnju sustava otplinjavanja i odvodnje. Oekuje se pojaan promet vozila tijekom radova sanacije zahvata (kamioni s materijalom, dolazak radnika) i mehanizacije po pristupnoj prometnici, te je povedana mogudnost emisije oneidujudih tvari u okolno tlo. Goriva i maziva potrebna za rad graevinske mehanizacije predstavljaju potencijalanu opasnost utjecaj na tlo. Vedi dio rekonstrukcije i izgradnja novog dijela sustava vriti de se izvedbom novih objekata kanala i saobradajnica to de uzrokovati privremeni gubitak pokrovnog dijela tla na tim podrujima, odnosno premjetanje tla te prekrivanje i gaenje tla u podruju zahvata. Nakon zavretka ovih radova, tlo de se vratiti na prostor s kojeg je premjeteno, pa se njegova osnovna namjena nede promijeniti. Tijekom izvoenja radova odlagano tlo i odlaganjem potrebnog materijala za gradnju dodi de do degradacije tla zbijanjem. Nakon izvedbe, tako otedeno tlo je mogude sanirati i obnoviti.Trajni utjecaj na tlo dogradnjom i rekonstrukcijom odlagalita odnosi se na prenamjenu tla zbog izvedbe novih objekata odlagalita i ima posredne posljedice kao to su smanjenje zelenih povrina. Uzimajudi u obzir ustanovljene i prethodno opisane znaajke pedosfere, ukljuujudi njenu ekoloku ouvanost i osjetljivost na kemijske i fizikalne degradacijske procese, zatim planiranu tehnologiju i ogranieno trajanje radova sanacije (privremen utjecaj) odlagalita, te koliinu odloenog otpada, moe se procijeniti da planirane aktivnosti nede imati znaajan tetan utjecaj na okolno tlo. 5.1.2 Utjecaj na vode Ovdje razlikujemo dva podruja djelovanja na podzemne vode, dio odlagalita sa odleanim postojedim otpadom i dio sa novo prikupljenim otpadom i izgraenom vodonepropusnom branom. Odlagalita sa odleanim postojedim otpadom Oneidenju voda najveda opasnost prijeti od procjednih voda s odlagalita. Procjedne vode nastale ulaskom oborinskih voda u odlagalite zbog vodonepropusnosti tla (nepropusna glina koeficijenta vodonepropusnosti k=l0-9 m/s) mogu jedino iscjeivanjem iz odlagalita u okoli utjecati na vode. Iz procesa razgradnje otpada, ovisno o poetnoj vlanosti i sastavu, nastaju otpadne vode od cca. 200 do 260 litara po toni otpada na ulazu. Sastav procjednih voda ovisit de o stupnju razgradnje biorazgradljivog otpada, uvjetima pod kojima se provodi proces razgradnje, sastavu ulazne sirovine, koliini oborina i dr. 24
| Grupa : B
SHEMA DJELOVANJA OBORINA O B O R I N E
DEPONIJ OTPADA
SRASLO TLO
Odlagalite sa novo prikupljenim otpadom i izgraenom vodonepropusnom branom. Slino kao u prethodnom sluaju oneidenju voda najveda opasnost prijeti od procjednih voda s odlagalita u fazi prikupljanja i tekudina nastalih zbog biorazgradivih procesa u otpadu. Tehnologija izrade vodonepropusnog dna nede dozvoliti prodor u tlo.
SHEMA DJELOVANJA OBORINA O B O R I N E
DEPONIJ OTPADA SRASLO TLO

VODA OD BIORAZGRADIVIH PROCESA
Rad graevinske mehanizacije te potrebe goriva i maziva koritenih za rad strojeva izlijevanjem vedih koliina tvari tijekom izgradnje zahvata moguda su zagaenja, te u sluaju akcidenta to moe negativno utjecati na podzemne vode. Utjecaj na povrinske i podzemne vode u kontaktnom i irem podruju zahvata moe nastati uslijed nepostojanja sustava odvodnje oborinskih voda s podruja odlagalita odnosno nepostojanja odgovarajudeg rjeenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilita. Tijekom radova na izgradnji sustava odvodnje povrinskih i procjednih otpadnih voda s podruja postojedeg odlagalita postoji mogudnost negativnog utjecaja na stalne, povremene i kanalizirane vodotoke koji se nalaze na okolnom podruju. Do negativnog utjecaja moe dodi uslijed: odlaganja graevinskog i drugog materijala (zemlja, ostali otpad) u korito vodotoka i otedivanja korita vodotoka uslijed radova teke mehanizacije. Uslijed nepravilne organizacije gradilita moe dodi do sprijeavanja funkcionalnog protoka odvodnih kanala, zamuljenja odvodnih kanala, te povedanje mogudnosti plavljenja okolnih povrina.
25
| Grupa : B
5.1.3 Utjecaj na zrak Postojede deponirane koliine otpada i djelovanje mikroorganizama na aerobnu i anaerobnu razgradnju odloenog otpada uzrokuje stvaranje plinova prevladavajudeg metana, ugljinog dioksida i sumporovodika to uzrokuje pojavu neugodnih mirisa, koji se slobodno ire u okruenju odlagalita. Izradom novih pokosa, premjetanjem i prekrivanjem starog otpada, zbog nepostojanja sustava za otplinjavanje moguda je pojava pojaanog irenja tetnih plinova i neugodnih mirisa koji nastaju u procesima razgradnje otpada unutar sadraja odloenog materijala. Na koliinu proizvedenog plina utjee mnogo faktora, ali teoretski moemo uzeti da je to 0,5 t/dan . Intenzivna proizvodnja plina odvija se u prvoj godini deponiranja otpada. Uslijed anaerobne razgradnje na odlagalitu nastaju spojevi sumpora koji su nositelji neugodnih mirisa i osjete se na udaljenosti od oko 400 metara od odlagalita. Pored plinova nastalih u tijelu odlagalita, na kakvodu zraka utjecat de i plinovi nastali uslijed rada strojeva koji de se koristiti za sanaciju, strojeva za odravanje odlagalita i transportnih sredstava. U sunom periodu uslijed zemljanih radova na rekonstrukciji i dogradnji planiranog zahvata na odlagalitu javlja se praina, koja se stvara graevinskim strojevima i prijevoznim sredstvima prilikom rada na radnim povrinama, utovaru/istovaru materijala i odvozu/dovozu materijala koja moe initi smetnju radnicima na odlagalitu, odnosno u sluaju vjetra i osobama na irem podruju.
5.1.4 Utjecaj buke Izvori buke na sanaciji i dogradnji odlagalita su transportna sredstava i klasina graditeljska mehanizacija (utovarivai, bageri, buldoeri, kompresori, kamioni, pneumatski ekidi i sl.). Razine buke izvora na gradilitu iznose od 80 dB(A). Vedina tih izvora je mobilna, te se njihove pozicije stalno mijenjaju. Tijekom dnevnog razdoblja, doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati doputa se prekoraenje doputene razine buke za dodatnih 5 dB. Iznimno je doputeno prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB, u sluaju ako to zahtjeva tehnoloki proces, u trajanju do najvie jednu nod odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoraenju doputenih razina buke izvoa radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i prekoraenje upisati u graevinski dnevnik. Razina buke raste sa povedanjem udaljenosti od izvora buke. Buka u prostorijama sa zatvorenim prozorima smanjuje se jo za oko 20 dBA.
5.1.5 Utjecaj na floru i faunu Postojede otvoreno i neureeno odlagalite otpada predstavlja opasnost i prijetnju okoliu te predstavlja negativan utjecaj na razvoj vegetacije i ivot prisutne faune. Raznoenje otpada omogudeno je vjetrom, pticama, glodavcima, kukcima, kao i uslijed vedih oborinskih voda vodotocima. Takoer, odlagalite nije u potpunosti ograeno to za posljedicu ima negativan utjecaj na prisutnu divlja i druge ivotinjske vrste koje dolaze u direktan kontakt s otpadom. Prisutnost i kontakt ivotinja sa organskim tvarima na kojima je zapoeo proces raspadanja predstavlja opasnost prijenosa otrova ili hranjivivih tvari za razvoj kolonija patogenih organizama. Tijekom sanacije i dogradnje dodi de do otedenja postojedih biljnih i ivotinjskih stanita na prostorima izvoenja radova kao i mjestima deponiranja materijala.
26
| Grupa : B
5.1.6 Utjecaj na promet Postojede stanje makadamske saobradajnice i neureenog (zemljanog) pristupa mjestu deponiranja dovezenog otpada ima za posljedicu da dolazi do iznoenja blata i neistode na saobradajnicu upanijskog znaaja. Iznesene neistode mogu imati za posljedicu stvaranje klizavog i opasnog kolnika to uzrokuje povedanim brojem saobradajnih nesreda. Izvoenje radova na sanaciji i dogradnji odlagalita moe takoer uzrokovati povedano iznoenje neistode na saobradajnicu. Povedani promet zbog kretanja vozila koje dovoze i odvoze graevinski materijal povedati de fluktuaciju na predmetnoj upanijskoj cesti ime se povedava opasnost od nesreda. 5.1.7 Utjecaj na krajobraz i prirodnu batinu Postojede odlagalite sa stihijskim deponiranjem komunalnog otpada devastiralo je i umanjilo vrijednost krajobraza i prirode, naruavajudi prirodne ljepote. Tijekom sanacije odlagalita otpada, odnosno izgradnjom novih kaseta dodi de do kratkotrajnog utjecaja na mali dio okolnih stanita koja de se privremeno i u maloj mjeri degradirati radnom mehanizacijom uslijed iskopa i izgradnje kanala. Ovi stanini tipovi koji su pod velikim antropogenim utjecajem (kultiviranih povrina i poljoprivredne povrine) njihovom degradacijom nede dodi do negativnog utjecaja na ciljeve ouvanja predmetnih podruja ekoloke mree. Sanacijom i dogradnjom dodi de do vradanja dijela izgubljenih prirodnih vrijednosti krajobraza.
5.1.8 Utjecaj poara na okoli Za vrijeme sanacije i dogradnje odlagalita opasnost od poara u znatnoj mjeri postoji. Stvaranje plinova biorazgradnjom otpada na postojeem odlagalitu izrada sustava otplinjavanja, prisutnost radnih strojeva meusobno su povezani u potencijalno opasni izvori za poar. Ostaje opasnost izbijanja poara od rada odnosno kvara strojeva koji su prisutni u sortiranju planiranju i nabijanju dovezenog otpada, te prisutnosti goriva i maziva potrebnih za rad strojeva. Povdana opasnost predstavlja i nesavjesno sortiranje otpada na sakupljalitima, njegovim mjeanjem razliitih vrsta, koji dolazi na odlagalite kako se ne bi pomijeale lako zapaljive i eksplozivne tvari.
Slika 15. Poar na odlagalitu.
27
| Grupa : B
5.1.9 Utjecaj opasnih otpada (azbest)
Slika 16. Azbest nakon upotrebe Planom sanacije i dogradnje odlagalita otpada predviena je i izgradnja posebne kasete za zbrinjavanje azbesta. Kaseta de biti izgraena prema vaedem pravilniku za zbrinjavanje azbesta. Utjecaj tog materijala na okoli predstavlja opasnost ukoliko se ne postupa u skladu sa pravilnikom za prikupljanje, pakiranje i zbrinjavanje. Jako je vano voditi brigu da ne doe do usitnjavanja odnosno stvaranja azbestnih vlakana koje predstavljaju opasnost.
28
| Grupa : B
5.2 Utjecaji na okoli za vrijeme koritenja

Neposredan utjecaj sanacije zahvata odlagalita otpada Bagid polje, ogranien je na prostor ija ukupna povrina iznosi 4,0 ha. Nakon provoenja sanacije stari dio odlagalita zauzimati de povrinu od oko 1,5 ha, dok de novi dio odlagalita na kojem de se formirati nove kasete zauzimati povrinu od 1,0 ha, a ostatak odlazi na sortirnicu, reciklau, prometnice i dr.
5.2.1
Utjecaj na tlo
Tijekom koritenja dograenog i saniranog odlagalita ne oekuju se negativni utjecaji na tlo, bududi da vie nede dolaziti do nekontroliranog isputanja otpadnih voda u tlo. Mogudi negativni utjecaji mogu nastati zbog procjeivanja otpadne vode u tlo u sluaju loe izvedenih graevinskih radova sanacije i dogradnje odlagalita, koritenja neadekvatnih graevinskih materijala ili uslijed loeg odravanja sustava. 5.2.2 Utjecaj na vode Odvojeno sakupljanje slivnih i oborinskih voda izgradnjom betonskog kanala oko ruba odlagalita i procjednih zagaenih voda izgradnjom kanala za sakupljanje, znatno smanjuje koliinu zagaene vode. Pokrovni sloj (kapa od vodonepropusnog materijala) izveden je tako da ima pad, kako bi se vedi dio oborina najkradim putem odveo s povrine odlagalita i sprijeio zagaenje oborinske vode. Mogudnost izravnog kontakta oneidenih procjednih voda iz odlagalita s vodama u obodnom kanalu ne postoji. Procjedne vode su oneidene vode koje nastaju procjeivanjem kroz otpad, skupljaju se drenanim sustavom poloenim na vodonepropusnu podlogu, izvode se iz odlagalita i skupljaju u sabirnom bazenu. Problem s oneidenim vodama mogao bi nastati u sluaju ekoloke nesrede, odnosno u sluaju neodgovarajudeg postupanja s otpadom (odlaganje opasnog otpada, neprekrivanje otpada vodonepropusnim materijalom), tj. neodgovarajudim postupanjem sa procjednim vodama (isputanje izravno u okoli, te nepravilno i neuredno odravanje). 5.2.3 Utjecaj na zrak Plinovi koji se stvaraju prilikom aerobne i anaerobne razgradnje organskih tvari na odlagalitima mogu imati prosjeni sastav odlagalinog plina: metan 35-65 %, ugljini-dioksid cca. 45%, ostali plinovi cca. 10 % . Osim na odlagalitu u sustavu odvodnje i sakupljanja procjednih voda prisutne su organske i anorganske tvari, koje se ved razgrauju, to takoer dovodi do pojave isparavanja plinova i neugodnih mirisa. Plinovite tvari koje se javljaju na pojedinim dijelovima sustava nisu otrovne u koncentracijama u kojima se javljaju, no imaju neugodan miris. Intenzitet i doseg rasprostiranja neugodnih mirisa od izvora ovisi o meteorolokim uvjetima, osobito o temperaturi zraka, te smjeru i jaini strujanja zraka. Emisije neugodnih mirisa iz otpadnih voda i deponiranih otpadnih tvari na odlagalitu, dogaati de se i na svim otvorenim kanalima i bazenima kroz koje protjeu otpadne vode, te na primarnoj i sekundarnoj talonici.
5.2.4 Utjecaj buke Poviene razine buke mogu se oekivati od prometa osobnih i teretnih vozila vezanih za rad ureaja za sortiranje i preanje otpada, kao i od strojeva koji rade na odlagalitu na razgrtanju odnosno sabijanju i prekrivanju odloenog otpada odnosno kao posljedica rada diesel agregata (za sluaj nestanka elektrine energije).
29
| Grupa : B
5.2.5 Utjecaj na floru i faunu Sve do konanog otvaranja upanijskog centra za gospodarenje otpadom i zatvaranja odlagalita, te njegove prenamjene u pretovarnu stanicu na odlagalite de se odlagati komunalni otpad. Bilo kakav utjecaj na vode, a naroito oneidenih voda; reflektirat de se i na stanita koja se opskrbljuju vodom. Do oneidenja podzemnih voda, a time i vodotoka odnosno stanita moe dodi i uslijed nepravilnog postupanja oneidenim procjednim vodama. Jaki vjetrovi ved raznose nepokriven otpad po okoliu i time ga dodatno zagauju i posebno su ugroene pele koje dolaze na ispau bagrema u vrijeme cvatnje i drugog livadnog medonosnog bilja.
5.2.6 Utjecaj na promet Obzirom na frekvenciju prometa na prilaznim prometnicama, promet dostavnih vozila za dostavu prikupljenog otpada ne bi trebao negativan utjecaj na promet. Negativni utjecaji na odvijanje prometa uslijed rada odlagalita do zatvaranja mogudi su u sluaju akcidenata kada moe dodi do prevrtanja, sudara, zakrenja prometa i drugih akcidenata koji mogu remetiti normalno odvijanje prometa. 5.2.7 Utjecaj na krajobraz i prirodnu batinu Nakon sanacije povrina koje de se degradirati sanacijom i dogradnjom odlagalita, krajobraz de se vratiti u prijanje stanje odnosno dodi de do poboljanja ozelenjavanjem saniranog odlagalita. Unutar ograde odlagalite de se znaajno izmijeniti (poboljati) vizualno, strukturno i kompozicijski, pa tako i njegova krajobrazna slika. Travnate plohe de se malo izdignuti iznad okolnog terena. Izgraene graevine biti de niske i vrlo malih povrina. Utjecaj novih graevina na krajobraz je prema tome zanemariv. 5.2.8 Utjecaj poara na okoli Za vrijeme koritenja odlagalita opasnost od poara znatno je smanjena u odnosu na vrijeme sanacije i dogradnje odlagalita. Tehnikim rjeenjem odplinjavanja odloenog otpada znatno je smanjena opasnost od zapaljivih plinova nastalih biorazgradnjom. Ostaje opasnost od rada strojeva koji su prisutni u sortiranju planiranju i nabijanju dovezenog otpada, te prisutnosti goriva i maziva potrebnih za rad strojeva.
5.2.9 Utjecaj opasnih otpada (azbest) Odlaganje i zbrinjavanje azbesta postupanjem i provoenjem svih mjera osiguranja propisanih pravilnikom za zbrinjavanje opasnih otpada ne bi trebalo prouzroiti vedi utjecaj na okoli. Potencijalnu opasnost predstavljalo bi ukoliko bi dolo do akcidenta.
30
| Grupa : B
6 Prijedlog mj era zat ite okolia t ijekom graenja i/ili koritenja zahvata 6.1 Mjere zatite okolia tijekom sanacije i dogradnje
Kod sanacije (gradnje) odlagalita (objekata i infrastrukture) primijeniti sve mjere koje proizlaze iz vaedih propisa o gradnji objekata, kao i odgovarajude mjere zatite na radu. Kontrolirano dovoziti materijal (glinu) da se prevoeni materijal ne rasipa u okoli. Osposobiti djelatnika koji de obavljati radove na izgradnji, posebno kod koritenja i odravanja mehanizacije uz pridravaju mjera zatite na radu, zatite od poara i mjera zatite okolia. Tijekom gradnje osigurati propisno zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda na gradilitu koritenjem pokretnih sanitarnih vorova. Ugovorno obvezati izvoae radova na poduzimanje mjera za sprijeavanje oneidenja okolia: zabrana servisiranja i pranja strojeva izvan predvienog mjesta za tu aktivnost, sprijeavanje akcidentnih situacija, smanjenje emisija u zrak i buke uslijed nepotrebnog rada graevinskih strojeva.
6.1.1 Mjere zatite tla Podmazivanje strojeva i vozila, utakanje goriva, vriti na za to predvienom mjestu. Materijal tijekom premjetanja voziti po privremenoj prometnici da se ne unitava okolno tlo. Paziti na okolne zelene povrine tijekom izvoenja radova. 6.1.2 Mjere zatite voda Izgraditi sustav obodnih kanala oko odlagalita za sakupljanje oborinskih i procjednih voda. Izgraditi sabirni bazen za sanitarne vode, sabirni bazen za procjedne vode kao i ostale dijelove kanalizacijskog sustava i izvesti od vodonepropusnog materijala, te ispitati na vodonepropusnost po registriranoj tvrtki. Izgraditi vodonepropusni betonski obodni kanal oko cijelog odlagalita, sa spojem (ispustom) u odvodni kanal i prirodni prijemnik (sliv potoka Vrtlin). Redovito kontrolirati i odravati strojeve i mehanizaciju da ne doe do curenja goriva ili maziva koje moe dodi u kontakt sa vodom. Postaviti privremeni wc zbog kontroliranog sakupljanja i odvoza sanitarnih i fekalnih voda. Graevinski materijal skladititi prema propisima da ne bi tijekom oborina dolo do oneidenja voda. Tijekom izvoenja radova odvodne kanale redovito istiti da ne doe do zaepljenja.
6.1.3 Mjere zatite zraka Izgraditi sustav otplinjavanja prema projektu. Koristiti strojeve i mehanizaciju ija emisija tetnih plinova zadovoljava propise. Vlaenje prometnica tijekom kretanja strojeva da se sprijei dizanje praine u zrak. 31
| Grupa : B
6.1.4 Mjere zatite od poveane buke Pridravati se Zakon o zatiti buke
6.1.5 Mjere zatite flore i faune Izgraditi ogradu da se sprijei ulazak ivotinja i raznoenje otpada vjetrom. Prekrivati otpad da se sprijei kontakt otpada i ptica, te dizanje praine na medonosnu floru. Vlaiti prometnice i odlagalite iz istih razloga.
6.1.6 Mjere zatite prometa Pranje vozila vriti na platou za pranje da se sprijei iznoenje blata i praine na prometnicu. Vlaiti prometnice unutar odlagalita da se ne stvara praina.
6.1.7 Mjere zatite krajobraza i prirodne batine Po zavretku radova urediti krajobraz propisanim agrotehnikim i drugim radovima
6.1.8 Mjere zatite od poara Kontrolirati otplinjavanje. Redovito odravati strojeve da ne bi zbog njihovog kvara dolo do izbijanja poara. Kontrolirano odvajati i odlagati zapaljivi otpad da se ne pomijea sa drugim otpadom. Radnike osposobiti za gaenje poara, postaviti potrebnu opremu za to na odlagalite.
6.1.9 Mjere zatite od opasnog otpada (azbest) Paziti da ne doe do usitnjavanja azbesta i stvaranja azbestne praine, polijevati i prekrivati.
32
| Grupa : B
6.2 Mjere zatite za vrijeme koritenja i prestanka rada odlagalita

Osigurati stalan nadzor odlagalita. Kontrolirati otpad te onemoguditi dovoz nedozvoljenih vrsta otpada (opasni otpad, industrijski otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosueni muljevi i sl.). Azbestni otpad odlagati u za to predvienu kazetu i postupati u skladu s pravilnikom. Industrijski otpad primati samo ako sastav eluata odgovara odredbama iz Pravilnika o postupanju s otpadom. Provoditi organizaciju rada na odlagalitu uz redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom na kraju dana, ime se izbjegava stvaranje i irenje neugodnih mirisa s odlagalita. Osigurati dovoljne koliine pokrovnog materijala. Vodom rositi radne povrine i privremene prometnice, u sunom razdoblju sprjeavati stvaranje praine na odlagalitu. U sluaju nevremena pripremiti prostor za privremeno odlaganje otpada, koji se odmah prekriva inertnim materijalom. U kinom dijelu godine iznoenje blata na javne prometne povrine sprijeiti asfaltiranjem prijemno-otpremne zone (na kojoj je smjeten plato za pranje vozila), te izgradnjom privremenih makadamskih cesta. Na radnom elu odlagalita postaviti ograde i sprijeiti raznoenje laganih materijala vjetrom pri istresanju otpada iz komunalnih vozila. Zavrne etae i slobodne povrine meuetae odmah ozelenjavati. Pri zatvaranju odlagalita skupiti sav eventualno razbacani otpad i prekriti ga inertnim materijalom, te omoguditi ozelenjavanje tog prostora. Izgraditi plato za pranje donjeg postroja vozila u vodonepropusnoj izvedbi, a vode od pranja isputati putem talonice i separatora ulja internom kanalizacijom zajedno sa ostalim proidenim otpadnim vodama lokacije na jednome mjestu u javni kanalizacijski sustav grada Krievaca ( kolektor Vrtlin). Imati na raspolaganju opremu za rad s otpadom (kompaktori sl.). Omoguditi telefonsku vezu. Radnike osposobiti za rad na siguran nain, kao i za pruanje prve pomodi.
6.2.1 Mjere zatite tla Zatvaranje odlagalita provesti postavljanjem vodonepropusnog pokrovnog sloja po otpadu kao, tj. sendvi sloja. Prekrivati otpad na kraju radnog dana slojem inertnog materijala (LDPE folijom ili inertnim materijalom). Pri radu odlagalita prije zaposjedanja nove etae izraditi nasip od inertnog materijala po vanjskom obodu etae. Ozelenjavati vanjski obod nasipa (djetelina, trava, topola, akacija i sl.).
33
| Grupa : B
6.2.2 Mjere zatite voda Procjedne vode Procjednu vodu skupljati sustavom drenanih cijevi poloenih uz rub kasete sa otpadom, te odvoditi u vodonepropusni sabirni bazen - talonicu. Rasprskivaima recirkulirati procjednu vodu iz bazena talonice po otpadu. Kontrolirati sastav i koliinu procjednih voda za obradu. Podzemne vode Sprijeiti kontakt podzemnih voda s procjednim vodama s odlagalita (glina -HDPE folija). Slijevne povrinske vode Izgraditi vodonepropusni betonski obodni kanal oko cijelog odlagalita, sa spojem (ispustom) u odvodni kanal i prirodni prijemnik (sliv potoka Vrtlin). Kanale istiti i odravati za vrijeme rada odlagalita i nakon njegovog zatvranja. Sanitarno-fekalne vode Isputati direktno u internu vodonepropusnu kanalizaciju, te zajedno sa ostalim prethodno proidenim otpadnim vodama odvoditi na jednome mjestu u kolektor Vrtlin. Vode od pranja vozila i opreme Putem viedjelne talonice i separatora ulja isputati u internu vodonepropusnu kanalizaciju. Po provedenom ispitivanju i provjeri sastava i koliine otpadnih voda u kontrolnom oknu istu isputati u kolektor Vrtlin. Vode iz reciklanog dvorita Obraditi na taloniku i separatoru ulja te zajedno sa ostalim prethodno proidenim otpadnim vodama lokacije isputati na jednome mjestu u kolektor Vrtlin. Postupati po vodopravnim uvjetima i vodopravnoj dozvoli.
6.2.3 Mjere zatite zraka Izradom odzranika odvoditi plinove koji nastaju unutar tijela odlagalita. Primjenjivati Pravilnik o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora te o graninim vrijednostima (Narodne novine, br. 92/93.).
6.2.4 Mjere zatite od poveane buke Postupati prema Zakonu o buci (Narodne novine, br. 20/03.) i Pravilniku o najvedim doputenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 37/90.). U sluaju povedanja razine buke, intervenirati poduzimanjem dodatnih zatitnih mjera (zatitne ograde-bukobrani).
6.2.5 Mjere zatite flore i faune Ozeleniti odlagalite Suzbijati glodavace i insekte redovitom deratizacijom i dezinsekcijom, Prekrivati otpad da se sprijei kontakt otpada i ptica te dizanje praine na medonosnu floru Vlaiti prometnice i odlagalite iz istih razloga
34
| Grupa : B
6.2.6 Mjere zatite prometa Pranje kotaa vozila prije izlaska s odlagalita da se sprijei iznoenje neistoda na prometnicu. Redovito odraavanje saobradajnica zbog povedanog prometa.
6.2.7 Mjere zatite krajobraza i prirodne batine Po zavretku radova urediti krajobraz propisanim agrotehnikim i drugim radovima
6.2.8 Mjere zatite poara Na kraju radnog dana otpad prekrivati slojem inertnog materijala ili LDPE folijom. Kontrolirano evakuirati nastale plinove da ne doe do skupljanja metana unutar tijela odlagalita, a time i do mogudnosti eksplozije. Kontrolirati otpad koji dolazi na odlagalite kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne tvari. Kontrolirati da se ne odlae zapaljeni ili tinjajudi otpad. Kontrolirati ulaz na odlagalite da se sprijei namjerno izazivanje poara. Postaviti odgovarajudi broj protupoarnih aparata na za to predviena mjesta. Omoguditi telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom jedinicom. Zaposlenike osposobiti za zatitu od poara. Mjere zatite od poara provoditi prema projektnoj dokumentaciji, prethodno odobrenoj od MUP-a.
6.2.9 Mjere zatite od opasnog otpada (azbest) Postupati u skladu s pravilnikom za prikupljanje i zbrinjavanje azbesta , paziti da ne doe do usitnjavanja azbesta, stvaranja azbestne praine koja predstavlja opasnost. Azbest odlagati u za to predvienu azbestnu kazetu.
6.2.10 Akcidentne situacije Stalno kontrolirati sadraj sabirne talonice (bazena) za sakupljanje procjednih voda, talonice i separatora ulja pranja vozila i reciklanog dvorita, te provoditi propisane mjere za njihovo stalno odravanje. Isto tako definirati Pravilnikom o radu i odravanju objekata i ureaja od znaenja za zatitu voda. Izraditi i pridravati se Operativnog plana za provoenje interventnih mjera u sluaju iznenadnog zagaenja. Osoblje odlagalita osposobiti za kontrolu otpada na ulazu u krug odlagalita radi sprjeavanja unoenja opasnog otpada. Pri radu s otpadom u cijelosti se pridravati tehnike dokumentacije i time sprijeiti nepredvieno irenje neugodnih mirisa i mogudnost stvaranja eksplozivne smjese metana i zraka. U sluaju poara bez obzira na uzrok zapaljenja (povrinski ili dubinski), odmah postupiti u skladu s Pravilnikom o zatiti od poara. Radnike koji rade na odlagalitu slati na sistematski pregled svakih 6 mjeseci.
35
| Grupa : B
7 Program praenja stanja okolia

Nadzor se mora provoditi za vrijeme rada odlagalita, kao i najmanje 20 godina nakon zatvaranja odlagalita, odnosno poslije definitivnog prestanka odlaganja otpada. Prije poetka sanacije potrebno je izraditi snimak nultog postojedeg stanja, i to vode, zraka, tla i buke na lokaciji zahvata. Kontrola otpada Podatke o otpadu evidentirati u skladu sa Zakonom o otpadu i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom(Narodne novine, br. 123/97.). U evidencijske listove upisuje se koliina otpada (volumen i teina) koju vozila dovoze na odlagalite. Sastav otpada odreuje se nakon 3 godine sortiranjem na reprezentativnom uzorku. Kontrola otpadnih voda Kontrola sastava i koliine otpadnih voda obavlja se u kontrolnom oknu prije izlaza interne kanalizacije u javni kanalizacijski sustav grada Krievaca. Vodopravnom dozvolom za isputanje otpadnih voda biti de utvren nain kontrole, koliine i sastava otpadnih voda, a sve prema Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 40/99.), te Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 6/01.). Kontrola slijevnih voda Uzorkovanje slijevnih oborinskih voda se provodi na ispustu obodnog kanala lokacije odlagalita otpada u prirodni prijemnik. Ispitivanje se obavlja za vrijeme trajanja rada odlagalita u skladu s tablicom 1., Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 40/99., 06/01.), i to najmanje jednom godinje za vrijeme trajanja oborina. Nakon prestanka rada odlagalita, oborinske vode na ispustu iz obodnog kanala potrebno je kontrolirati slijededih dvadeset godina i to dva puta godinje slijededih 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a nakon toga jo 10 godina jednom u dvije godine. Kontrola podzemnih voda Potrebno je izbuiti 2 pijezometra u dolaznom i odlaznom toku podzemnih voda s obzirom na tijelo odlagalita. Lokacije pijezometara odredit de hidrogeolog na samoj lokaciji. Pijezometri moraju zahvatiti podzemnu vodu. Ove vode ispituju se u skladu s Pravilnikom o zdrastvenoj ispravnosti vode za pide (Narodne novine, br. 46/94.) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o zdrastvenoj ispravnosti vode za pide (Narodne novine, br. 49/97.), i to najmanje jedanput na godinu za vrijeme rada odlagalita (Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom - lanak 18.; Narodne novine, br. 123/97.). Nakon prestanka rada odlagalita potrebno je vode u pijezometrima kontrolirati kao i oborinske vode i to jedanput godinje slijededih 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a nakon toga jo 10 godina jednom u dvije godine. Kontrola procjednih voda Odreivanje sastava (kakvode) i koliine otpadnih procjednih voda odlagalita, obavlja se u kontrolnom oknu na ispustu interne kanalizacije. Otpadnu vodu (procjednu vodu) potrebito je postepeno i kontinuirano isputati u javni kanalizacijski sustav i centralni ureaj za proidavanje otpadnih voda grada Krievaca. Prema Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne 36
| Grupa : B
novine, br. 123/97.), potrebito je provoditi ispitivanje etiri puta godinje tijekom rada odlagalita. Nakon prestanka rada odlagalita, procjedne otpadne vode kontrolirati jedan put godinje, deset godina od dana zatvaranja odlagalita, a slijededih deset godina kontroliraju se otpadne vode jednom u dvije godine. Kontrola voda s perilita i reciklanog dvorita Ispitivanje otpadnih voda se obavlja za vrijeme pranja vozila (perilite) i za vrijeme trajanja oborina (reciklano dvorite), a sve u skladu sa utvrenom vodopravnom dozvolom za isputanje otpadnih voda i Pravilnikom o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 40/99.), Pravilnikom o izmjenama i dopunama, te Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 6/01.). Uzimanje uzoraka i analizu otpadnih voda treba obavljati ovlateni i registrirani laboratorij (prema utvrenom certifikatu Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva). Analizom otpadnih voda trebaju biti obuhvadeni slijededi osnovni pokazatelji kakvode: pH-Vrijednost, boja, miris, taloive tvari, ukupna suspendirana tvar, KPK, BPKs, ukupna ulja i masti i deterenti. Kontrola plinova Pri razgradnji otpada nastaju metan, ugljini dioksid, kisik, duik i sumporovodik, a ostali plinovi javljaju se u tragovima i nije ih potrebno mjeriti. Emisija navedenih plinova mjeri se na mjestima za odzraivanje. Referentne odzranike odredit de ovlatena ustanova. Mjerenje se obavlja na jednom odzraniku 4 puta godinje za vrijeme rada odlagalita. Nakon prestanka rada odlagalita kontrola se obavlja 2 puta godinje 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a slijededih 10 godina kontroliraju se jednom u dvije godine. Kontrola tla Ispitivanje tla provodi se u skladu s Pravilnikom o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneidenja tetnim tvarima (Narodne novine, br. 15/92.), i to na doputene masene koncentracije tvari i vrijednosti fizikalno-kemijskih veliina. Ispituju se sljedede tetne tvari: kadmij, iva, olovo, molibden, arsen, kobalt, nikal, bakar, krom, cink i PAH. Ispitivanje se provodi svakih 5 godina za vrijeme rada odlagalita. Na lokaciji odlagalita vode se slijededi oevidnici: Oevidnik o idenju i odravanju ureaja od znaaja za zatitu voda Oevidnik o koliini i kakvodi otpadnih voda na lokaciji odlagalita otpada u koje se upisuju: meteoroloki podaci (volumen i intenzitet oborina, temperatura i rua vjetra. Podaci se upisuju jednom godinje, a odnose se na najbliu meteoroloku stanicu. Kontrola slijeganja tijela odlagalita, kao i nasipna teina otpada, obavlja se geodetskim snimanjem te usporedbom s teinom odloenog otpada, i to jedan puta godinje, dok se nakon zatvaranja odlagalita snimak radi svake 4 godine. Podaci o pregledu obodnih kanala, kao i stanja ploha odlagalita poslije svake vede kie.
37
| Grupa : B
7.1 Tijekom sanacije i koritenja odlagalita

Jednom godinje pribaviti meteoroloke podatke, i to: volumen oborina (mjeseni i intenzitet, prosjek i dnevni maksimum u mjesecu), temperatura (min. i maks.) i ruu vjetrova. Podaci se upisuju jedanput godinje, a odnose se na najbliu meteoroloku stanicu. Oborinske vode kontrolirati na ispustu obodnog kanala u prirodni prijemnik jedanput godinje. Otpadne vode (procjedne, tehnoloke i sanitarne) kontrolirati u kontrolnom oknu svaka tri mjeseca (kvartalno). Kontrolirati vode u pijezometrima jedanput godinje. Kontrolirati emisiju plinova (CH4, CO2, HZS, 02, H2) svaka tri mjeseca. Svakodnevno kontrolirati vrstu, sastav i koliina otpada na ulazu u odlagalite. Eluat industrijskog otpada kontrolirati jedan puta godinje, ili po potrebi ede. Kontrolirati vrste otpada koje se skupljaju u reciklanom dvoritu. Ako kod sanacije naiemo na azbest postupiti u skladu s pravilnikom, paziti da ne doe do usitnjavanja i stvaranja azbestne praine. lspitivanje tla provoditi u skladu s Pravilnikom o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneidenja tetnim tvarima (Narodne novine, br. 15/92.), svakih pet godina.
7.2 Nakon prestanka odlaganja otpada

Otpadne vode (procjedne vode) kontrolirati jedan puta godinje 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a sljededih 10 godina kontrolirati jednom u dvije godine. Na mjestu isputanja oborinske vode s lokacije kontrolirati jedan puta godinje 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a sljededih 1O godina kontrolirati jednom u dvije godine. Vode u pijezometrima kontrolirati jedan puta godinje, 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a sljededih 10 godina jednom u dvije godine. Kontrolirati emisiju plinova (CH4, CO2, H2S, 02, Hz) dva puta godinje 10 godina od dana zatvaranja odlagalita, a sljededih 10 godina kontrolirati jednom u dvije godine. Kontrolu kakvode tla utvrditi odmah nakon prestanka rada, zatim nakon 10 godina i trede nakon 20 godina. Geodetski snimiti odlagalite svake dvije godine do 10 godina nakon zatvaranja.
38
| Grupa : B
8 Vrednovanje
8.1 Lista aktivnosti tijekom sanacije postojeeg odlagalita i graenja novih kaseta
a) uvid u prostorni plan, ekoloku mreu, GUP, izrada geodetske podloge, uvid u postojede stanje na licu mjesta i definiranje postojede infrastrukture b) Postupak procjene U.O., projektna i graevinska dokumentacija, formiranje gradilita c) formiranje prizme postojedeg odlagalita sa pokosima i zbijanjem d) gradnja novih kaseta za komunalni otpad i kasete za azbest e) izgradnja sustava odplinjavanja u postojedim odlagalitu i novo izgraenim kasetama f) izrada pokrovnog sloja na postojedem odlagalitu koristedi dijelom glinu s iskopa novih kaseta g) izgradnja reciklanog dvorita sa svim pripadajudim graevinama h) izgradnja kraka gradskog kolektora do odlagalita i) izrada obodnih kanala za oborinske vode i drenanih kanala za procjedne vode oko odlagalita i sustava odvodnje sa separatorima i talonicama j) izgradnja, proirenje i asfaltiranje prometnih povrina i pristupne nerazvrstane ceste k) izrada ograde i ozelenjavanje Izrada tablice s prikazanim ocjenama utjecaja: Prilikom razmatranja utjecaja predmetnog zahvata na okoli koritena je matrica interakcije. Matrica interakcije ukazuje na osjetljivost pojedinih parametara okolia kroz faze djelatnosti za razmatrane varijante. Parametri okolia definirani su tako da budu obuhvadeni svi aspekti okolia, zatite prirodnih resursa i zatita od oneidenja i zatite prirode. U svrhu definiranja stupnja utjecaja zahvata na pojedine parametre okolia za pojedinu varijantu izvreno je vrednovanje za svaku vrstu djelatnosti vidljivo u Tablici 4.. VRIJEDNOST VREDNOVANJA
STUPANJ UTJECAJA nema utjecaja nema promjene dijelova okoline ili je zanemarujuda mali utjecaj mala koliinska i/ili kvalitativna promjena dijelova
okolia
1 2 3 4 5
umjereni utjecaj umjerena koliinska i/ili kvalitativna promjena

dijelova okolia
veliki utjecaj velika koliinska i/ili kvalitativna promjena dijelova

okolia
nedopustiv utjecaj nedopustiva koliinska i/ili kvalitativna

promjena dijelova okolia
Tablica 4. Vrijednosti za vrednovanje utjecaja
39
| Grupa : B
Stupanj ocjene zahvata po pojedinim parametrima dobiven je tako da se maksimalna vrijednost vrednovanja pomnoila sa brojem svih djelatnosti po varijanti, a stupanj ocjene cjelokupnog zahvata kao aritmetika sredina stupnja ocjene zahvata po pojedinim parametrima. Bududi da je stupanj ocjene cjelokupnog zahvata iskazan brojano, u Tablici 5. definirana je skala. STUPANJ UTJECAJA SKALA VREDNOVANJA
OPIS UTJECAJA
nova djelatnost jako utjee na okoli te de dijelovi okolia biti uniteni ili u potpunosti promijenjeni, a ponajprije u
nedopustiv utjecaj
podrujima gdje se odjednom javlja vie kakvoda koje je nuno tititi (zakonom zatidena podruja, podruja izuzetne kakvode, rijetke ili vrlo izuzetne vrste, niska sposobnost neutralizacije ili revitalizacije i sl.). nova djelatnost jako pogaa okoli te de novom aktivnodu biti
44 - 55
veliki utjecaj
uniteni dijelovi okolia kao i prethodno navedeni, ali u manjem opsegu odnosno na manjem broju pojedinih elemenata i na manjoj povrini
33 44
umjereni utjecaj mali utjecaj nema utjecaja
nova djelatnost de dijelom unititi ili promijeniti samo dijelove okolia koji su ocijenjeni srednjom kakvodom. nova djelatnost de malo unititi ili promijeniti dijelove okolia, a koji je procijenjen na srednju ili manju kakvodu nova djelatnost nede unititi ili promijeniti dijelove okolia
22 33 11 - 22 0 11
Tablica 5. Skala za definiranje stupnja ocjene tijekom sanacije postojeeg odlagalita i graenja novih kaseta
40
| Grupa : B
Podruja zatite i sastavnice okolia
Aktivnosti iz liste 8.1. a b c d e f g h i j k
Tlo 1) plodnost tla 2) poljoprivredne zone Voda 3) podzemne vode 4) povrinske vode - potok Atmosfera 5) zrak 6) klima 7)Buka Flora i fauna 8) fauna 9) flora Promet 10) prometnice Krajobraz i prirodna batina 11) izgled okolia Poar na okoli 12) uma 13) livade 14)Opasni otpad Ukupno po stupcima: Ukupno svi stupci: 1 1 1 14 294 2 2 2 24 2 2 2 26 3 2 2 33 2 2 1 23 2 2 1 28 2 2 2 29 2 2 1 32 21 2 2 1 29 3 3 1 34 2 2 1 22 1 2 3 3 2 3 3 3 3 3 3 1 2 2 3 2 3 3 3 3 4 2 1 1 1 2 2 2 2 3 1 2 1 2 1 2 2 3 2 2 2 3 2 2 1 1 1 2 1 2 2 1 3 3 2 3 2 2 2 2 2 3 2 2 3 2 2 3 2 2 2 2 1 3 1 1 2 1 1 2 1 1 1 2 1 1 1 2 1 2 1 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 2 1 2 1 2 2 1 2 2 2 2 2 2 3 2 2 2 3 1 1
Tablica 6. Ocjena utjecaja pojedine djelatnosti na sastavnicu okolia tijekom sanacije postojeeg odlagalita i graenja novih kaseta
Ukupan rezultat prema tablici iznosi 21 to ulazi u raspon 11-22. Moemo zakljuiti da se utjecaj sanacija postojedeg odlagalita i graenje novih kaseta ocjenjuje kao mali utjecaj na okoli (vidi tablicu 5).
41
| Grupa : B
8.2
a) b) c) d) e) f) g) h) i)
Lista aktivnosti tijekom koritenja
Edukacija stanovnitva za odvojeno odlaganje otpada u kudanstvima (dvije posude) Prikupljanje i dovoz dviju vrstu otpada (vedi dio u kasete, manji u reciklano dvorite) Sortiranje otpada u reciklanom dvoritu, preanje i skladitenje vrijednih sirovina i prodaja Ravnanje, nabijanje i pokrivanje glinom deponiranog komunalnog otpada u kasetama Prihvat i zbrinjavanje azbestnog otpada za posebno izgraenu kasetu Zavrno zatrpavanje novoformiranih kaseta na projektiranoj visini slojeva Ozelenjavanje zatrpanog odlagalita Zatvaranje Monitoring
STUPANJ UTJECAJA
OPIS UTJECAJA
nova djelatnost jako utjee na okoli te de dijelovi okolia biti uniteni ili u potpunosti promijenjeni, a ponajprije u
SKALA VREDNOVANJA
nedopustiv utjecaj
podrujima gdje se odjednom javlja vie kakvoda koje je nuno tititi (zakonom zatidena podruja, podruja izuzetne kakvode, rijetke ili vrlo izuzetne vrste, niska sposobnost neutralizacije ili revitalizacije i sl.). nova djelatnost jako pogaa okoli te de novom aktivnodu biti uniteni dijelovi okolia kao i prethodno
36 - 45
veliki utjecaj
navedeni, ali u manjem opsegu odnosno na manjem broju pojedinih elemenata i na manjoj povrini nova djelatnost de dijelom unititi ili promijeniti samo
27 36
umjereni utjecaj
dijelove okolia koji su ocijenjeni srednjom kakvodom. nova djelatnost de malo unititi ili promijeniti dijelove
18 27
mali utjecaj
okolia, a koji je procijenjen na srednju ili manju kakvodu nova djelatnost nede unititi ili promijeniti dijelove
9- 18
nema utjecaja
okolia
09
Tablica 7. Skala za definiranje stupnja ocjene tijekom koritenja
42
| Grupa : B
Podruja zatite i sastavnice okolia Tijekom koritenja

1) Utjecaj na tlo 2) Utjecaj na vode 3) Utjecaj na zrak 4) Utjecaj buke 5) Utjecaj na floru i faunu 6) Utjecaj na promet 7) Utjecaj na krajobraz i prirodnu batinu 8) Utjecaj poara na okoli 9) Utjecaj opasnih otpada
Aktivnost iz liste aktivnosti 8.2. a b c e f g h i j
1 3 2 1 2 2 2 3 1
1 1 1 1 1 2 2 2 1
1 2 2 2 1 1 2 2 1
2 2 2 2 1 2 2 2 1
1 1 1 1 1 2 1 1 2
1 2 2 2 1 1 2 1 2
1 2 2 2 1 2 1 1 1
1 1 2 2 1 2 1 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1 1
Ukupno po stupcima: Ukupno svi stupci: 118
17
12
14
16
11
14
13
12
13,1
Tablica 8. Ocjena utjecaja pojedine djelatnosti na sastavnicu okolia tijekom koritenja Ukupan rezultat prema tablici iznosi 13,1 to ulazi u raspon 9-18. To znai da se utjecaj tijekom koritenja odlagalita ocjenjuje kao mali utjecaj na okoli (vidi tablicu 7.).
43
| Grupa : B
8.3 Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata na okoli

Sanacija i dogradnja odlagalita otpada Bagid polje od stratekog je interesa za grad Krievce u rjeavanju problema sanacije sadanjih neureenih odlagalita kao i zbrinjavanje otpada na prihvatljiv nain za okoli do otvaranja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Iz izrauna vrednovanja prikazanim u tablicama, vidljivo je da de predvieni zahvat imati mali utjecaj na okoli uz primjenu tehnologije zbrinjavanja i provoenje predloenih mjera, te kontinuirano pradenje podataka iz okolia. Tlo de zatitnim folijama biti zatideno od prodiranja zagaenih procjednih voda, a time direktno i podzemne vode i nadzemni vodotoci. Izgradnjom kolektora koji de biti spojen sa gradskim kolektorima i proistaem, zagaene procjedne vode de biti sanirane. Zrak de imati daleko vedu kvalitetu od sadanje zbog prekrivanja postojedeg odlagalita i novih kaseta nepropusnim slojevima i glinom sa pokrovnom vegetacijom (trava i sl.) Nivo isputanja staklenikih plinova sa odlagalita de se smanjiti zbog privoenja kraju fermentacije starog odlagalita (izgraen sustav odplinjavanja i mjerenja koliine isputenih plinova u atmosferu), te zbog smanjene koliine odlaganja uslijed odvojenog skupljanja vrijednih sirovina. Za vrijeme same sanacije postojedeg odlagalita, te kopanja novih kaseta biti de povedanog zagaenja zraka uslijed rada strojeva, ali ukupan dobitak u kvaliteti zraka je neusporedivo vedi. Sam estetski izgled saniranog i ureenog odlagalita de u konanici, nakon ukorjenjivanja vegetacije te uz odravanje, biti ak ugodan prizor, a velika dobit de biti i kroz istu umsku vegetaciju kojom je okrueno odlagalite. Za vrijeme izvoenja sanacije postojedeg odlagalita zaposliti de se odreeni broj tv rtki specijaliziranih za razliite vrste radova, a uz njih de se koristiti i drugi dijelovi gospodarstva (razne usluge lokalne mehanizacije, trgovina, ugostiteljstvo). Kasnije de se, do zatvaranja odlagalita, a u novoformiranim kasetama za odlaganje otpada odvijati takoer dio djelatnosti na samom odlagalitu: prijem i naplata deponiranja dozvoljenih vrsta otpada, prekrivanje dovezenom glinom zapunjenih kaseta i dr. Senzibilizacijom i osvjedivanjem lokalnog stanovnitva s poticajnim sredstvima za odreene vrste otpada lake de se odvijati sam proces sortiranja istog, te de i koliina znatno biti umanjena sa upotrebom najnovijih tehnologija zbrinjavanja otpada. Novim zapoljavanjem u toku radova i kasnije otvaranjem reciklanog dvorita postie se smanjeni socijalni pritisak na grad i mogudnost za novozaposlene da samostalno funkcioniraju, formirajudi obitelji. U zdravstvenom smislu ostvariti de se veliki dobitak jer de biti smanjene opasnosti od zaraza koje su glodavci i insekti mogli prenositi s otvorenog odlagalita, a da se ne spominje zagaenje podzemnih voda, nadzemnih vodotoka i zraka i time mogudnost prenoenja raznih zaraza na ljude i ivotinje.
44
| Grupa : B
9 Zakljuak
Zadada ove Studije o utjecaju na okoli zahvata sanacije odlagalita otpada Bagid polje, na podruju grada Krievci je ocjeniti njegovu prihvatljivost u prostoru ukoliko se pridrava danih mjera zatite. Nositelj zahvata je tvrtka Komunalacd.o.o. iz Krievaca, a izraiva same studije je Eko -stud TVZ iz Zagreba. Ovo je jedinstven projekt koji u skoro svakoj sastavnici okolia ima velike dobitke u smislu zatite okolia to je vidljivo iz analitiki strune procjene mogudeg utjecaja zahvata u ovoj studiji. Prema slici 17. mogude je primjetiti kako bi se nakon zatvaranja uz pridravanje svih navedenih mjera u Studiji, mogao postidi jedan lijep krajolik koji se krasno uklapa u okoli.
Slika 17. Predvieni izgled odlagalita otpada nakon sanacije i presjek
Dakle, ovim zahvatom voena je briga o odrivom razvoju jer se uz gospodarske i odreene drutvene dobitke trailo rjeenje o zatiti okolia. Time smo sigurno bududim generacijama ostavili u naslijee daleko bolju situaciju i filozofiju ivljenja negoli smo je mi naslijedili, a to i je smisao odrivog razvoja.
45
| Grupa : B
10 Popis literature i izvori podataka
POPIS PROPISA i LITERATURE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Udruga Kneja, (2008). Odrivost u praksi: otpad , akovec: ACT Printlab d.o.o. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07. i 38/09.), Prostorni plan Koprivniko-krievake upanije (SG 8/01) Prostorni plan ureenja Grada Krievaca (Slubeni vjesnik Grada Krievaca br. 3/05.) Zakon o zatiti prirode (Narodne novine br. 70/05. i 139/08.), Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine br. 152/08.), Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99., 151/03., 157/03. i 87/09.), Zakon o lovstvu (Narodne novine br. 140/05. i 75/09.), Zakon o zatiti zraka (Narodne novine br. 178/04. i 60/08.), Zakon o zatiti buke (Narodne novine br. 30/09.), Zakon o vodama (107/95. i 150/05.), Plan gospodarenja otpadom u Koprivniko-krievakoj upaniji Plan gospodarenja otpadom Grada Krievaca Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br 145/04.), Pravilnik o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora te o graninim vrijednostima (Narodne novine, br. 92/93.). Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine br. 64/08. i 67/09.), Uredba o graninim vrijednostima oneidujudih tvari u zraku (Narodne novine br. 133/05.), Uredba o kritinim razinama oneidujudih tvari u zraku (Narodne novine br. 133/05.), Uredba o klasifikaciji voda (Narodne novine br. 77/98. i 137/08.), Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (Zastupniki dom Sabora RH donio 27.06.2007.), Dravni plan za zatitu voda (8/1999), Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode (2007) _Izvjede o stanju prirode i zatite prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2000.-2007. upanijski zavod za prostorno ureenje koprivniko-krievake upanije, (2005). Prostorni plan ureenja Grad Krievci, Krievci Branko Vrhovec , (2005). Gljive u Hrvatskoj, Zagreb: Mozaik knjiga Marijan Grubeid , (2008). Dabar u Hrvatskoj, Zagreb: umski fakultet Saa Banid i Biljana Janev Hutinec, (2006). Drvede Maksimira , Zagreb : Javna ustanova Maksimir Uniprojekt MCF, (2006). Studija ciljanog sadraja o utjecaju na okoli Grad Pazin IPZ , Pazin RGN Fakultet, (2007). Studija utjecaja na okoli povrinskog kopa Begluci , Zagreb
IZVORI PODATAKA
1. Jean Marie Polese The Pocket Guide to Mushrooms http://morchella.com.ba/o_gljivama.htm (preuzeto 20.02.2012.) 2. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/propisi/priroda/eko%20mreze/EM%20-%20sredi%C5%A1nja%20HR.jpg (preuzeto 20.02.2012., eko mrea RH) 3. http://www.kckzz.hr/gospodarstvo-i-komunalna-djelatnost/komunalno-gospodarstvo/zavrseni-radovi-naodlagalistu-komunalnog-otpada-ivanCino-brdo (preuzeto 28.01.2012., Izvjee o zahvatu Ivanino brdo) 4. http://www.izvor-osmodec.hr/Eko-eko/komunalno/komunalno.html (preuzeto 10.02.2012., komunalno Krievci) 5. http://www.split.hr/Default.aspx?art=2393&sec=2 (preuzeto 5.02.2012., grad Split) 6. http://komunalac-bj.hr/odlagaliste-otpada (preuzeto 5.02.2012., grad Bjelovar) 7. http://www.gljive.com/o-gljivama/55-sta-su-gljive (preuzeto 20.02.2012., Udruenje gljiva i ljubitelja prirode Mrkonji grad) 8. http://backpackers.bluegreenbelize.com/about-us/our-vision/ (preuzeto 20.02.2012., Backpackers paradise) 9. http://www.crtice-hrvatske.com/pregled_clanaka.php?sifra_objekta=biljni_svijet&redni_broj=79 (preuzeto 20.02.2012.,
lanak Svijet biljaka)
46
| Grupa : B

SuO Eko-Stud TVZ 2012

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SuO Eko-Stud TVZ 2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

Av. Veeslava Holjevca 15, HR 10 000 Zagreb

Politehniki specijalistiki diplomski struni studij

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagid polje

Predmetni nastavnik: dr.sc. Nenad Mikuli, izv. prof.

Zagreb, oujak, 2012. godine

Uvod Opis zahvata 2.1 Trenutno stanje

5.2.6 5.2.7 5.2.8 5.2.9 6

Zakljuak Popis literature i izvori podataka

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Slika 1. Odlagalite Bagi polje, neureeno 3

2.1 Trenutno stanje

Slika 2. Odlagalite Bagi polje, trenutno i nakon sanacije 4

Varijantna rjeenja zahvata

Slika 3. pozicija odlagalita u Prostornom planu ureenja Grada Kriavaca 5

3.1 Divlje odlagalite

Slika 4. Pozicija divljeg odlagalita (podloga Google earth) 6

3.2 Slubeno odlagalite Bagi polje

Slubeno odlagalite BAGI POLJE

dalji prijevoz do odlagalita 20.500.000,00 kn

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Sanacija postojedeg i formiranje novih polja

Reciklano dvorite i sortirnica na drugoj lokaciji

Reciklano dvorite i sortirnica na lokaciji postojedeg odlagalita

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Kaseta za azbestni otpad

Slika 6. Kaseta (polje) za azbestni otpad 3.2.3 Podvarijanta sanacije 3

Sanacija postojedeg i formiranje novih polja Opis kao u 3.2.1.1.

Reciklano dvorite i sortirnica na lokaciji postojedeg odlagalita Opis kao u 3.2.2.2.

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Kaseta za azbestni otpad Opis kao u 3.2.2.3.

Slika 7. Grafiki prikaz djelovanja ureaja za prozraivanje 13

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

3.3 Odabir podvarijante

Shema bududeg izgleda odlagalita podvarijanta 3.2.2.

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

4 Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okoliu

4.1 Geoloke i hidrogeoloke karakteristike

Slika 11. Reljef i povrinske vode na podruju Koprivniko-krievake upanije

Slika 12. Seizmoloka karta Republike Hrvatske

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

4.2 Meteoroloke i klimatske karakteristike ireg podruja

4.3 Bioekoloke znaajke lokacije

Latinski naziv Quecus robur Robinia pseudoacacia Fagus sylvatica

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

5 Opis utjecaja zahvata na okoli, t ijekom graenja i/ili koritenja zahvata

5.1 Utjecaji na okoli tijekom sanacije i dogradnje

SHEMA DJELOVANJA OBORINA O B O R I N E

DEPONIJ OTPADA SRASLO TLO

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Slika 15. Poar na odlagalitu.

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

5.1.9 Utjecaj opasnih otpada (azbest)

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

5.2 Utjecaji na okoli za vrijeme koritenja

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

6.1.4 Mjere zatite od poveane buke Pridravati se Zakon o zatiti buke

Odlagalite otpada do zatvaranja na lokaciji Bagi polje

6.2 Mjere zatite za vrijeme koritenja i prestanka rada odlagalita