KOLEGIJ: Komunikacijske vjetine PREDAVA: mr.sc. Slavko Beli dipl.

soc

Pasivnost roditelja (ne)ujuih spram institucija

Nives Coce, ing. grad.

Tehniko veleuilite u Zagrebu Politehniki specijalistiki diplomski struni studij
Avenija Veeslava Holjevca 15 10020 Zagreb, Hrvatska

SADRAJ
UVOD ? INJENICE PRIMJEDBE ZAKLJU? AK LITERATURA 2 3 4 6 7

UVOD

Raymond Bernard Cattell je britanski i ameriki psiholog 20.og stoljea koji nam je omoguio podijelu osobnosti i temperamenta u dvije dimenzije. Bavio se psihologijom kao znanstvenom disciplinom i vjerovao kako se ona mora gledati kroz istraivanje faktora analitikih metoda, a ne poput verbalnog teoretiziranja. Precizirao je tri naina prikupljanja podataka za snimanje vrsta osobnosti : ivotni, eksperimentalni i upitnik podaci. Rezultat se pokazao iznenaujuim, otkrio je 16 glavnih osobina koje su se pokazale korisne u razumijevanju i predvianju raspona ponaanja stvarnog ivota. Osobine su koritene u obrazovne svrhe i pomou njih su se predviale stvari kao to su motivacija postignua, stil uenja ili kognitivni stil, kreativnost, za kompatibilno odabiranje karijere, kod stilova voenja, za interpersonalne vjetine, kreativnost, savjesnost, stres-menadmenta i sposobnosti, u medicini za predvianje sklonosti sranom udaru, oporavku od opeklina ili transplantaciju organa, u klinikoj praksi za predvianje samopotovanja, meuljudskih potreba, frustracija, toleranciju i otvorenost promjenama, agresivnost, usklaenost i autoritarnost. Tijekom nekoliko desetljea istraivanja uspio je uz pomo kolega razviti upitnik osobnosti s viestrukim izborom u pokuaju otrkivanja i mjerenja temeljnih ljudskih osobina.

U slijedeem tekstu namjera mi je dokazati kako nitko u potpunosti nije ciklotomna osoba. Objasnila bih to pomou limesa, oni su granina vrijednost pozitivnog stava spram ivota kojem teimo no poradi stresogenih situacija nikada ne dostiemo. Izuzea potvruju pravila stoga u iskljuiti osobe sa psiholokim poremeajima koje su u nemogunosti teiti iemu. Budui je tema knjige vie vezana uz samu vrstu komunikacije tj. gleda na komunikaciju kao rijeenje problema pri izmjeni podataka izmeu sudionika, pokuati u objasniti korelaciju jedne vrste komunikacije i osobnosti sudionika koji je koriste. Ne vjerujem da e osoba koja nije u doticaju sa nekom problematikom osobno imati dovoljno razumijevanja i snage boriti se kao pojedinac koji u tome pliva. Smatram da klju uspjeha u nekom segmentu ivotnih problema ovisi iskljuivo o pojedincima koji su u stanju pronai i potaknuti kritinu masu na put ka pozitivnom limesu.

INJENICE
90% gluhe djece ima ujue roditelje i rodbinu Rano otkrivanje gluhoe omoguilo je raniju intervenciju za praenje i rehabilitaciju. Donoenjem zakona o znakovnom jeziku 1981.g u vedskoj i primjena istog u Danskoj stvorene su studije danas svijetski poznate kao : ZnakovnI za bebe. Vlada RH donosi zakon o zatiti nacionalnih znakovnih jezika kojim bi se poeli stvarati preduvjeti za uvoenje BI-BI modela, 2003. godine u Strasbourgu kao jedan od uvijeta za ulazak u EU. danas 56 % gluhe djece u Americi komunicira znakovno i auditorno, a 1,9% samo znakovno. Gluha djeca sa ranijom izobrazbom znakovnog jezika funkcioniraju kognitivno, jezino i socijalno na razini svojih ujuih vrnjaka. Govorni i znakovni jezik u procesu uenja se NE smije mijeati (engleski i francuski). Simplifikacija i pretjerana generalizacija su psiholoki procesi pri uenju drugog jezika. Neka djeca budu djeca, a roditelji budu roditelji. Pismenost gluhe djece ne treba se forsirati bez kognitivnog objanjenja na njihovom prvom jeziku. Otkrivanje gluhoe dugotrajan je proces i bez obzira na razinu sluha dojeneta ili sposobnost za govor u budunosti potrebno je dati djetetu sigurnu stvar na kojoj e graditi. Kako komunicirati za vrijeme dijagnosticiranja stupnja oteenja sluha? Znakovni jezik se vie ne smatra prijetnjom normalnom razvoju gluhe djece, ve je najbolje mogue jamstvo normalnog razvoja. No, je li to i kod nas tako? Kljuno za razvoj govora je kognitivna spremnost i motivacija za zadatak uenja. -kao mali jer ih zanima -kasnije jer je povezano sa reenicama koje ele nauiti -poslije vide prednost posjedovanja tih vjetina Umjetna punica, za protiv, naalost sve injenice nisu dane ni roditeljima ni javnosti. ija je to obaveza? U kakove kole smjestiti gluhu i nagluhu djecu, a gdje djecu sa punicom? Promijeniti sustav, a ne djecu. Samopreispitivanje sustava bez straha da mu se nau mane. DRVEE koJE hoDA! DA, ali..... to su reenice koje zaustavljaju napredak ukoliko im se predamo! Drugim rijeima na raspolaganju nam stoji velika koliina informacija koja nam moe biti od pomoi, no ne postoji nikakav vodi kroz njih! Od svih opcija, najriskantniji potez od svih jest ostati na starome Arena Centar je prvi centar ne samo u Hrvatskoj, ve i u Europi, koji je u potpunosti prilagoen osobama s posebnim potrebama Svako drutvo se prosuuje i cijeni po tome kako tretira svoje najnesretnije pojedince!

PRIMJEDBE
U slijedeim primjerima namjera mi je pokazati kako od jedne ciklotomne osobe moe nastati izotomna. Potrebno je zamisliti mladog roditelja kojem je reeno da njegova beba nikada nee uti; i mladog ininjera koji se prvi puta naao na gradilitu. Svi imaju jedan zajedniki cilj, a to je napredak. Recimo da je cilj roditelja pruiti najbolju moguu skrb i rehabilitaciju djetetu, a ininjeru zasluiti direktorsku titulu. Sa vjetrom u leima pokuati e napraviti najbolje to mogu no koliki mora biti utjecaj stresogenih situacija da od vjetra postane lahor.
Roditelj Ininjer

Strah

U kontaktu sa strunjacima i doktorima prihvaa sve i kad se ne slae s time jer o njima ovisi budunost djeteta. Ne pokazuju li se rezultati dolazi do njegove pasivnosti.

Prihvaa savjet starog majstora jer je jo uvijek nesiguran u naueno sa fakulteta. Iz straha od pogreke dolazi do pasivnosti. Oslanjanjem na tue odluke ininjer u sebi stvara gubitak volje za samopoduzetnou. Gubitkom volje gubi i motivaciju za poboljanje tvrtke. Recimo da je direktor traio izvjee do 12 h, a ba taj dan desio se problem na gradilitu koji zahtijeva njegovu prisutnost. Da li e prvo rijeiti problem ili izvjee? Ovisno o uspjenosti motivacija slabi ili jaa.

Samopouzdanje Pasivnost ga vodi ka apatinosti, to ga ini komotnim da se ni za to nee sam boriti, ve oekuje da drugi za njega rijee problem. Prosudba Najei zahtjev strunjaka je selidba obitelji u mjesto Ustanove ime roditelj gubi dijete iz vidika zbog problema oko financija tj. posla i smjetaja, te same prilagodbe na novo okruenje. Poduzimanjem navedenih sekundarnih mjera stavlja ih u prvi plan.

Ogranienost

Neinformiranost i neprihvaanje Ovisno od strane ininjera i njegovih alternativnih rjeenja bilo od strane roditelja uvjerenja ili iskustvo majstora i njegovih ili strunjaka ne vodi ka boljitku djeteta. uvjerenja. Poveanje agresije u komunikaciji i prebacivanje odgovornosti deava se i od strane roditelja i od strane strunjaka ukoliko se pozitivni rezultati ne postiu. Prilikom veih okraja sa sudionicima gradnje dolazi do izbjegavanja komunikacije ne bi li se izbjegle dodatne neugodnosti.

Frustracija

Ego

Strunjaci u elji za uspjehom u karijeri Prebacivanjem cilja od direktorske stolice ponekad izgube pojam o optimumu za dijete ka financijskom probitku ininjer se gubi i obitelj. Isto tako roditelj zbog ponosa poradi vlastite profitabilnosti. ponekad negira problem u kojem se nalazi on ili njegovo dijete.

Roditelja niti ininjera ne smijemo aliti jer nisu uspjeli dosegnuti cilj. Potrebno je razumjeti ih i prihvatiti, te podsjetiti ih da je sve stvar izbora.

Ovisi li ba sve o roditeljima? Kada priamo o roditeljima moemo isto tako uoiti i kod ininjera koji se sa stresogenim situacijama pokuava nositi no ipak podlijee okolini tada moemo ustvrditi da ovisi. Ponajvie zbog toga to je to njegov izbor. Postati izotomna osoba je vrlo jednostavno, a da se ovijek ne stigne ni osvrnuti no uspije li ovijek shvatiti da je sve stvar izbora neke ciljeve biti e mu puno lake za ostvariti. Da li potreba za komunikacijom izbacuje potrebu za kognitivnim razmiljanjem sa prvog mjesta? U smislu komunikacije kao rijeenje problema izmeu sudionika u komunikaciji potrebno je znati da davanjem poluinformacija ili prianjem na nepoznatom jeziku neemo postii zadovoljavajue rezultate ne pokuamo li izai primatelju ususret i prilagodimo podatke njegovoj kognitivnoj sposobnosti. Tim slijedom ne vidim kako moemo uiti neki strani jezik ili primati podatke ukoliko ih kognitivno ne percipiramo. Stoga je znakovni jezik prvotni jezik za gluhe, a graevinski rijenik prvotni rijenik za struku. Ne ui li dijete kroz igru i pokrete vie nego od uniformiranosti za klupom? Upravo je drutvo pokazalo kako teorija bez prakse ne moe funkcionirati i samim time uveli smo praksu u vrtie, osnovne, srednje strune i visoke kole. Znai li to da pokretom, gestom tj. slikom bolje percipiramo i shvaamo to se oko nas deava ili je dovoljna crna rije na bijeloj podlozi; Kako rijeiti pasivnost roditelja i strunjaka, to je potrebno da bi se pokrenula kritina masa? Ne dotakne li se pojedinca neki problem, rjeenje mnogih nee se traiti. Ukoliko problem mase ne doe do maksimalne toke nezadovoljstva time da kulminira jednim odazivom na poziv pojedinca, problem e i dalje ostati nerijeen. Potrebno je uvjeriti masu da je upravo TO ono to njima treba da bi dosegli pozitivan limes.

ZAKLJUAK
Neovisno o ivotnoj situaciji i problematici, uvijek je aica ljudi bila ta koja je vidjela rijeenje problema, a ovisno o drutvu ta rijeenja su vidjela svijetlo dana.

Ciklotomne osobe naeg drutva nee promijeniti nita ne pronau li dovoljno dobar motiv za razbijanje redova izotomije drutva!

LITERATURA
DVOJEZINO OBRAZOVANJE GLUHE DJECE _Shaen Neal Mahshie

Raymond Bernard Cattell http://en.wikipedia.org/wiki/Raymond_Cattell http://en.wikipedia.org/wiki/16_Personality_Factors

Prilog: