DANSKI ODGOJ DJECE

Što najsretniji ljudi na svijetu znaju o odgoju samopouzdane i

sposobne djece

O autoricama:

Iben Dissing Sandahlje ovlaštena savjetnica, spisateljica i narativna

psihoterapeutkinja s privatnom praksom u Kopenhagenu u Danskoj. Specijalizirana je za
obiteljsko savjetovnje i savjetovanje djece. Poslije završetka učiteljskog studija, deset je
godina radila u danskom obrazovnom sustavu prije stjecanja diplome narativne
psihoterapeutkinje. Njezina se stručna mišljenja redovito navode u danskim časopisima,
novinama i čest je gost na danskom nacionalnom radiju. Supruga je i majka dviju djevojčica.

Jessica Joelle Alexander američka je kolumnistica koja se uglavnom bavi

kulturoliškim istraživanjima. Poslije završenog preddiplomskog studija psihologije odlazi u
srednju Europu i Skandinaviju gdje predaje komunikacijske vještine i vještine pisanja. Udana
je za Danca i oduvijek se strastveno zanimala za kulturološke razlike. Govori četiri jezika.

U čemu je tajna danske sreće?

Danska je mala zemlja smještena na sjeveru Europe. Poznata je po bajci „Mala sirena“ Hansa
C. Andersena i po Lego kockama. Ipak, najpoznatija je po tome što više od 40 godina je
proglašavana zemljom najsretnijih ljudi na svijetu. U čemu je tajna? Nakon dugogodišnjih
istraživanja, znanost je došla do zaključka da je tajna njihove sreće u filozofiji i odgoju
djece, a to su otporna, emocionalno sigurna i sretna djeca koja odrastaju u otporne,
emocionalno sigurne i sretne ljude. Baština takvog odgoja se prenosi na sljedeće naraštaje.

Danski odgoj djeceje teorija odgoja utemeljena na više od trinaest godina iskustva,
istraživanja, znanstvenih radova i činjenica o danskoj kulturi i svakidašnjici. To je teorija
roditeljstva za koju se u Danskoj smatra da jedna od glavnih razloga zašto se Danci postojano
proglašavaju jednim od najsretnijih naroda na svijetu. Sretna djeca odrastaju u sretne ljude
koji odgajaju sretnu djecu i tako se krug nastavlja. Knjiga u sedam poglavlja obrađuje
različita područja roditeljstva. Autorice na samom početku knjige razmatraju i objašnjavaju
„defoltne“ postavke roditeljstva: „Katkad zaboravljamo da je odgajati baš kao i voljeti,
glagol. Za ostvarivanje pozitivnih rezultata potreban je napor i rad. Potrebna je golema
količina samosvijesti da se bude dobar roditelj. Dobro roditeljstvo od nas zahtijeva da
promatramo što činimo kad smo umorni, pod stresom i na krajnjim granicama izdržljivosti.
Riječ je o reakcijama koje nazivamo našim „defoltnim“ postavkama. To su naše standardne
akcije i reakcije odnosno načini postupanja i reakcije na događaje kad smo preumorni da

17.04.2020.
bismo izabrali bolji način postupanja. Većinu svojih „defoltnih“ postavki naslijedili smo od
svojih roditelja.“
U poglavlju o igri, autorica ističe važnost slobodne igre kojom se djeca uče biti opuštena. U
Danskoj roditelji nude pomoć djeci samo kad je to doista nužno, pretjerivanje u nadzoru nad
dječjim životom nije dobro došao. Ne upisuju svoju djecu na deset izvanškolskih aktivnosti
kako bi im djeca bila najbolji u sportu, glazbi, jezicima, plesu, karateu, glumi, važnije im je
da se njihova djeca igraju. Danci ne ulijevaju u male glave svoje djece znanje od prvog dana.
Nije važno da dijete već sa 5 godina piše i čita. Što se djeca više igraju, postat će otpornija i
društveno prilagođenija.
Najvažnija osobina kvalitetnog roditelja je autentičnost. Autorice daju nekoliko savjeta za
razvijanje autentičnosti:
 iskorijenite samozavaravanje
 odgovarajte iskreno i učite ih iskrenosti
 spominjite primjere iz vlastitog djetinstva
 čitajte im priče koje obuhvaćaju sve osjećaje
 izbjegavajte pohvalu kao automatski odgovor
 usredotočite se na trud i budite iskreni,hvalite trud
 učite djecu da se ne uspoređuju s drugima
 naglasite svoju jedinstvenu perspektivu i perspektivu vašeg djeteta tako što ćete
govoriti „iz svojeg kuta“.
Kroz poglavlje o preoblikovanju autorice objašnjavaju kako problem vidjeti na novi način,
kada bismo mogli vidjeti istinu drugim očima, kroz širi i nepristraniji okvir? U životu postoji
i druga strana koju možda nismo ni pomislili razmotriti. Preoblikovanje u djece sastoji se od
pomaganja djetetu da preusmjeri pozornost s onoga što misli da ne može na ono što može.
Pomažući djetetu da izgradi novu, širu sliku sebe i svijeta oko sebe, koja ostavlja mjesta za
tumačenje sebe i svijeta na više načina, a ne na isključivo jedan, pomažete mu da stvori novi
mentalni okvir. Ta će se vještina ujedno prenijeti i na to kako doživljava i tumači život i
druge osobe.
Empatija i učenje suosjećanja je obavezno već u vrtičkoj dobi. Smatraju da nam je empatija
zapisana u genima i da je treba razvijati od prvog dana. Ona nije luksuz nego potreba. Danci
djecu ne štite od straha, sukoba, nedaća. Na taj način ih uče da se upoznaju sa svim svojim
osjećajima pa makar oni bili negativni. Danci čitaju svojoj djeci priče koje nemaju sretan
završetak. Djeca iz tuge i nedaća mnogo nauče. Na roditeljima je velika odgovornost jer su
svojoj djeci prvi primjer empatičnosti.
U šestom poglavlju govori se o odgoju bez ultimatuma, odnosno o odgoju bez fizičkog
kažnjavanja jer Danci smatraju da su djeca urođeno dobra. Jedan od savjeta autorica je da
razmislite koje stvari najviše mrzite čuti sebe da govorite i zatim se pogledajte u zrcalo.
Upravo to ćete dobiti od svog djeteta. Ako ne volite viku i ljutnju, ne činite to. Ako ne volite
upotrebljavati silu, ne upotrebljavajte je.Prestanite brinuti što drugi misle i zadržite hladnu
glavu i pokušajte razlučiti važno od nevažnog.

17.04.2020.
Danci jako drže do obiteljskih i prijateljskih okupljanja, zajedničkih obroka i druženja ili u
prirodi ili oko kamina. Istraživanja pokazuju da je kvalitetno vrijeme s prijateljima i obitelji
jedan od glavnih preduvjeta dobrobiti i sreće. Hygge je vrlina, izvor ponosa, raspoloženje ili
stanje uma, nešto s čim se Danci poistovjećuju u svojim postupcimai u samom načinu
življenja.

Crtice iz knjige
Danska teorija odgoja skraćena je u lako pamtljiv akronim P. A. R. E. N. T. (engl. roditelj),
sastavlje od početnih slova sljedećih engleskih riječi:
Play – igra; pomaže djeci razviti brojne ključne životne vještine. Otpornost, sposobnost
nošenja s problemima, vještine pregovaranja i samokontrola samo su neke od dobrobiti
nestrukturirane igre – kao i upravljanje stresom, što smanjuje vjerojatnost da će djeca kad
odrastu patiti od anksioznosti. Igra pridonosi razvoju unutarnjeg lokusa kontrole, a to pomaže
djeci da vjeruju u vlastite sposobnosti, polažući tako temelj sreći.
Authenticity – autentičnost; pomaže djeci da razviju snažan unutarnji kompas jer uče
vjerovati vlastitim osjećajima. Učenje sebe i djece iskrenosti pospješuje razvoj snažnog
karaktera. I ne zaboravite da je posve u redu osjećati sve osjećaje. Nadalje, različite vrste
pohvala različito utječu na djecu s obzirom na način koji će doživljavati sebe u svijetu.
Pretjerane pohvale za beznačajna postignuća i pohvale zbog inteligencije ( umjesto zbog
truda) mogu učiniti djecu nesigurnima i nesklonima preuzimanju rizika. S druge strane;
pohvalama „procesa“, odnosno truda i zalaganja, umjesto nepromjenjivoga mentalnog sklopa
potičemo formiranje razvojnoga mentalnoga sklopa koji pridonosi upornosti, samopouzdanju
i otpornosti djece.
Reframing – preoblikovanje; moćan je način na koji djecipomaže da promijene pogled na
život. Način na koji odlučimo gledati na stvariutječe na to
kako ih doživljavamo. Realni optimisti ne zanemaruju
negativne informacije nego se jednostavno usredotočuju
na druge dostupne informacije kako bi stvorili bogatiju,
ljepšu priču o sebi, o svojoj djeci, o životu općenito.
Preoblikovanjenam može promijeniti doživljaj svijeta i
pritom učiniti naše živote i živote naše djece sretnijima.
Prenošenje vještine preoblikovanja na djecu možda je
najveći dar koji im možemo dati, njegujući tako njihovu
buduću sreću i sreću sljedećih naraštaja.
Empathy – empatija;jedna je od ključnih ljudskih sposobnosti. Premda je razina empatije u
našem društvu opala, a razina narcisoidnosti porasla, istraživanja pokazuju da su ljudi po
prirodi skloniji empatiji nego sebičnosti. Budemo li manje skloni osuđivanju i
posramljivanju, bolje ćemo razumjeti vlastitu i tuđu ranjivost, što će pridonijeti međusobnoj
bliskosti, stvarajući dublje odnose te čineći nas sklonijima opraštanju i u cjelini sretnijima.
Primjenom empatije učimo djecu da poštuju druge i sebe, a to pridonosi većem osjećaju
dobrobiti i životnog zadovoljstva.

17.04.2020.
No Uultimatums – bez ultimatuma; podsjetnik je da borbe za moć mogu dovesti do gubitka
kontrole nad vlastitim ponašanjem. Mnogo roditelja viče ili pribjegava tjelesnomkažnjavanju
kao obliku discipliniranja djece. Sami gubimo kontrolu, aod svoje djece očekujemo da je ona
nikad ne izgube. U utoorritarnome roditeljskome odgojnome stilu povjerenje i bliskost s
djecom zamjenjuje strah. Takav pristup kratkoročno djeluje, no dugoročno može ostaviti
posljedice. Danski je roditeljski stil demokratičniji te potiče razvoj povjerenja i otpornosti u
djece. Djeca koja imaju poštovanje i razumijevanje svojih roditelja, kojoj se pomaže da
shvate i poštuju pravila, razvijaju mnogo snažniji osjećaj samokontrole i naposljetku
odrastaju u sretnije, emotivno stabilnije odrasle ljude.
Togetherness i hygge – zajedništvo; načini su njegovanja bliskih odnosa, jednog od
najvažnijih preduvjeta osobne sreće. Učeći kako stvoriti hygge, odnosno kako ugodno
provodit vrijeme zajedno, unaprijedit ćemo obiteljska okupljanja, čineći ih ugodnim i
nezaboravnim iskustvima za našu djecu. Ostavljajući „ja“ pred vratima i usredotočujući se na
„mi“, iz obiteljskih okupljanja možemo izbaciti gomilu nepotrebne drame, napetosti i
negativnosti. Sretne obitelji i snažna društvena podrška stvaraju sretniju djecu.

Prisega na hygge:

Prisežemo da ćemo….
• isključiti pametne telefone i tablete
• ostaviti brige i probleme pred vratima
• da se nećemo žaliti i nepotrebno prigovarat
• pripomoći da sav teret ne padne na jednu osobu
• svjesno uživati u hrani i piću
• da nećemo pričati o politici i spornim temama
• pričati smiješne i pozitivne priče iz zajedničke prošlosti
• da se nećemo međusobno natjecati
• da nećemo ružno pričati o drugima i poticati negativu
• igrati društvene igre u kojima svi mogu sudjelovati
• pokušati osjećati zahvalnost prema onima oko nas koji nas vole

Knjiga Vas čeka na poveznici:

https://www.scribd.com/document/416399022/386437308-jessica-joelle-alexander-i-iben-
dissing-sandahl-danski-odgoj-djece-pdf

Pokušajte...
Poigrajte se i osmislite obiteljski hygee, napišite ga ili nacrtajte. Za sva vaša pitanja,
nedoumice, komentare, sugestije i radove, dostupne smo na mail:

knjiga.tjedna@gmail.com

17.04.2020.
Crtice iz života...

U organizaciji Kluba učenja

Education lab,
na stručnom skupu 'Odgoj za 21.
stoljeće', održanog 23. 10. 2018. u
Splitu, imale smo zadovoljstvo
upoznati i razmijeniti iskustva s
jednom od autorica knjige Danski
odgoj djece, Iben Dissing Sandahl.
Osvojila nas je svojom
jednostavnošću, smirenošću i
pristupačnošću.
Unatoč dugom i napornom letu, rado
je odgovarala na naša pitanja,
dijelila autograme i s nama pozirala.

Nadamo se da ćete uživati u ovom priručniku onoliko koliko smo i mi uživale!!

Pripremile Nika Bagarić mag.pred.odgoja

Franica Lasić prof.pred.odgoja

#čitajknjiguiostanidoma

17.04.2020.
17.04.2020.