ODGOJ U JASLICAMA

Kolegij: Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Rozana Petani

Profesor mentor: prof. Marijana Miočić

Studentice izvanrednog studija:

Jakica Milat, Ružica Kuvačić, Paula Karaman, Ema Nakić, Iva Šiklić
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

Poznavanje razvojnih osobitosti djeteta pretpostavka je kreiranja

razvojno primjerenog programa.

Uspješan odgojitelj poznaje interese djeteta, zna što dijete može ili ne
može napraviti te za što je spremno.
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

RAZVOJ MOTORIKE

Dijete uči hodati, trčati, skakati.

Nagonski su penjači.

Vole sakrivanje ispod stvari ili uvlačenje.

Razvija se fina motorika.

 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

SPOZNAJNI RAZVOJ

-istraživanje predmeta

-učenje odnosa među predmetima

-učenje uzročnosti

-razumijevanje pojmova
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

RAZVOJ GOVORA
Jednogodišnje dijete koje zna samo nekoliko
riječi dočekat će treću godinu s mnoštvom
poznatih riječi.

Postoje velike varijacije: jedno dijete već s 10

mjeseci koristi riječi, dok ih drugo izgovara
tek s godinu i pol.
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ,
RAZVOJ POJMA O SEBI

-osnovne emocije

-intenzitet i promjenjivost

-povjerenje i autonomija
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ,
RAZVOJ POJMA O SEBI

-socijalna svijest

-razvoj pojma o sebi:

vrijedan i uvažavan

-autonomija

-nezavisnost i kompetencija
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ,
RAZVOJ POJMA O SEBI

-radoznalost prema vlastitom

i suprotnom spolu

-usvajanje kulturoloških stereotipa

 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

IGRA DJECE U DRUGOJ

I TREĆOJ GODINI ŽIVOTA

U dobi od 12 do 18 mjeseci:
-funkcionalna igra
-taktilne igre
-paralelna igra
-imitativna igra
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

IGRA DJECE U DRUGOJ

I TREĆOJ GODINI ŽIVOTA

U dobi od 18 do 24 mjeseca:
-funkcionalna igra
-simbolička igra
-paralelna igra
 OSOBITOSTI PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA
DJECE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

IGRA DJECE U DRUGOJ

I TREĆOJ GODINI ŽIVOTA

U dobi od dvije do tri godine:

-igra kraj vršnjaka
-simbolička igra
-predmeti zamjenjuju realne
-redoslijed stvarnih aktivnosti
 KURIKULUM ZA JASLICE

ODGOJITELJI U JASLICAMA:
Uspješan odgojitelj u jaslicama usvaja i
proširuje ono što djeca nagonski čine,
proširuje njihove interese, ne ograničava i ne
zabranjuje neprekidno, istovremeno
postavljajući čvrste i primjerene granice
ponašanja.
Sudjelovanje u dječjoj radosti otkrivanja
 ODGOJNI STIL
PRIMJEREN
RADU U
JASLICAMA
• Prihvaćanje djeteta uspostavljanje socioemocialne veze snjim
• Odgojitelj aktivno uključen u dječju igru
• Uvijek pohvaliti pozitivno ponašanje djeteta
• Postaviti granice kojih ćemo se dosljedno pridržavati
• Usklađenost među odgojiteljima
 OKVIRI PLANIRANOG
KURIKULUMA I BILJEŠKE O
RADU
• Planirane aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja djeteta
• Jaslička djeca najviše uče iz aktivnosti koje sami biraju
• Bilješke ili evidencija o radu vodi se na dvije razine: kao
valorizacija aktivnosti provedenih s djecom i kao praćenje svakog
djeteta u grupi, pojedinačno
• Kontinuirano vođenje bilješki o svakom djetetu omogućit će vam
i bolje praćenje napredovanja svakog od njih
 STVARANJE SIGURNOG I
ZDRAVOG OKRUŽENJA U
JASLICAMA

• Okruženje u jaslicama mora biti zdravo, sigurno, ugodno i poticajno

• prostorije trebaju biti umjereno tople i često provjetravane
• čistoća je najbolja prevencija bolesti
• Kvaliteta nadzora
• Bez sitnih predmeta
• Živopisna prostorija
• Posebna mjesta za igre ili kutiće
• Mekani dijelovi za mir i udobnost
SURADNJA S RODITELJIMA

• Uključivanjem djeteta u jaslički program, jaslice postaju

svojevrsna dopuna obiteljskom odgoju
• Razdoblje adaptacije
• Prilikom dolaska djeteta saznati što više o njegovim
potrebama i osobinama
• Upoznati roditelje s programom
• Stalna komunikacija s roditeljima je jako važna
 IGRE I AKTIVNOSTI ZA DJECU U
DRUGOJ I TREĆOJ GODINI ŽIVOTA

Izbor aktivnosti dijelimo na osjetilne i spoznajne aktivnosti, aktivnosti za razvoj

fine i krupne motorike, govorne aktivnosti, likovne i glazbene te simboličke
igre i aktivnosti za razvoj pojma o sebi.

Koncipirane su tako da omogućuju djeci sudjelovanje na razini vlastitih

sposobnosti.
 IGRE I AKTIVNOSTI ZA
DJECU U DRUGOJ I
TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

OSJETILNE I SPOZNAJNE AKTIVNOSTI

Djeca pomoću svojih osjetila uče o stvarima oko sebe kroz istraživanje
različitih materijala, zvukova i mirisa stječu mentalnu predodžbu o
predmetima i odnosima među njima.
Razvijaju sposobnost zadržavanja mentalne slike nečega što trenutno
ne vide i shvaćaju da će te stvari postojati i kad su izvan
vidokruga, ta sposobnost apstraktnog mišljenja zove se
permanentnost objekta. Najbolje je potiču igre skrivanja i traženja.
IGRE I AKTIVNOSTI ZA DJECU
U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA

OSJETILNE I SPOZNAJNE AKTIVNOSTI

- Kada počinju shvaćati mogućnost mijenjanja neke tvari i ponovnog

povratka u prvobitni oblik to se naziva reverzibilnost. Djeca to najbolje
shvaćaju kroz igre vodom, tijesto, pjeskom.

-U ovoj dobi pojavljuje se i simbolička igra, djeca koriste predmete u druge

svrhe, npr. štapić umjesto žlice, kockicu umjesto auta.
 IGRE I AKTIVNOSTI ZA
DJECU U DRUGOJ I TREĆOJ
GODINI ŽIVOTA
Odgajatelji su razvili mnoge strategije da potaknu razvoj kod djece:
 igre s plastičnim predmetima, npr. plastična boca i drvene perle,
potiču ih da sami prebacuju perle iz plastične čaše u bocu s manjim
otvorom i na taj način djeca uče razlikovati predmete po obliku i
veličini i razvrstavati ih.
 igra ogledalom (vizualna percepcija, pojam o sebi)
 sakrivanje zvučnih igračaka, kada prepoznaju zvuk sakriti igračku da
je traže po zvuku
IGRE I AKTIVNOSTI ZA DJECU
U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI
ŽIVOTA
• igre sa slikovnicama, pijeskom, tijestom za oblikovanje figura,
zakopano blago razvijaju osjetila kod djece i također spadaju u
razvijanje fine motorike
• osjetilo zvuka uz šetnje prirodom, slušanje zabavnih audiokaseta
• osjetilo okusa kroz male kuharske projekte s voćem ili hranom koju
djeca vole jesti
• u igrama s vodom fascinirani su prskanjem I preljevanjem vode,
punjenjem boca vodom, pranjem lutki, autića
• kroz sve te igre djeca se uče razvijati i već u ranoj dobi polako stječu
navike odraslih
 IGRE I AKTIVNOSTI ZA
DJECU U DRUGOJ I TREĆOJ
GODINI ŽIVOTA
IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ FINE I KRUPNE MOTORIKE
Djeca razvijaju motoričke sposobnosti u ranom djetinjstvu, a uloga
odgojitelja je da ih potaknu na tjelesni razvoj kroz zanimljive
aktivnosti kroz koje djeca usavršavaju svoju motoriku.
Mlađa jaslička djeca koja tek uče hodati vole stepenice, pa im treba
pružiti užitak penjanja stepenicu po stepenicu uz nadzor
odgojitelja.
Plesom kroz ritam i glazbu razvijaju osjetila i motoriku, hodanjem
stazom razvoj osjećaja za ravnotežu i spretnost održavanja pravca
pri kretanju.
 IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ GOVORA

●Najveći dio razvoja govora odvija se tijekom svakodnevnih zbivanja

●Temeljni način poticanja je razgovor
●Komunikacija s malom djecom mora biti jednostavna i jasna
●Shvaćajući da svaki predmet ili radnja ima svoje ime, djeca počinju skretati pozornost
na imenovanje (npr. bi-bi- auto)
●Uz upotrebu kratkih rečenica dijete počinje usvajati i gramatičke strukture
●Prve rečenice nalikuju starinskim telegramima( npr. hoće sok)
●Više se preferira korištenje imenica u razgovoru nego zamjenica (npr.gurni loptu, ne
korstiti gurni ju)
●Pri kraju 3.godine djeca koriste osnovne gramatičke strukture materinjeg jezika
●Vrlo važno je NE ISPRAVLJATI GREŠKE
● Pitanja otvorenog tipa puno su poticajnija za spoznajni i govorni razvoj djeteta
● Vrlo važno je imati strpljenja i na svako pitanje odgovoriti
● Situacije sjednimo „u krug” smatraju se posebnim u razvoju govora prvenstveno kod
dvogodišnjaka
IZBOR SLIKOVNICA I ČITANJE DJECI U JASLICAMA
● Dobro izabrana slikovnica važna je za djecu jasličke dobi
● Obožavaju više puta slušati iste priče
● Jednostavnost, jasnoća, jedan objekt na svakoj stranici, ono što im je blisko-obitelj,
kućni ljubimci, vozila
● Djeca starije dobi 2,5 godine i više vole više različitih stvari na istoj stranici
● Preferiraju se slikovnice tvrdih korica
● Čitanje polako i razumljivo
SCENSKA LUTKA U JASLICAMA SCENSKA IGRA PRSTIMA

● Djecu oduševljavaju lutke

● Lutke – čarape, rukavice, ● Rukavice sa nacrtanim
štapne lutke detaljima na svakom prstu
● Mora postojati i „lutka
mogu predstavljati likove
miljenica” njome se nastoji
poticati djecu i učiti ih
pravilnom ponašanju
● Za poticanje govora važni su
i stihovi popraćeni igrom
prstiju, tapšanjem ili nekom
drugom vrstom dodira
 IGRE OPONAŠANJA

● Djecu se potiče na izgovaranje raznim onomatopejama, popraćenim pokretima

● Npr. Zzz-pčele, živ,živ,živ- vrabac, klok,klok-voda
● Razne igre potiču djecu na razvoj govora tipa igra „torba iznenađenja”, dopunjavanje
rečenica, dramatizacija fotopričama, slušanje priča s audio kaset
● Istakla bi kako odgajatelj potiče usvajanje vlastitog imena kod djece ,a i ostale djece
u grupi, time da proziva tko nije jutros došao u vrtić i prati njihove reakcije
 LIKOVNE AKTIVNOSTI

● Razvojni stupnjevi dječjeg likovnog razvoja sastavni su dio cjelokupnog

psihofizičkog razvoja djeteta
● Svako dijete prolazi kroz određene faze čije je trajanje individualno
● Djeci mlađoj od godine ipo važno je omogućiti igru različitim materijalima: trganje,
gužvanje, savijanje papira
● Kod djece do 18 mjeseci koristiti sredstva koja ostavljaju trag na podlozi (olovke,
suhe bojice)- prave velike šare, kružnog oblika
● Šaranje dvogodišnjaka svodi se na pomicanje cijele ruke- vodoravne šare miješa s
kružnim
● Sredstva koja koriste drže grčevito, podloga im nije važna pa crtaju i po stolu
● Početkom treće godine crte su zakrivljene, polukružnog oblika ili idu u smjeru gore-
dolje
● Sredstva koja koriste podižu s podloge, crte su sve usklađenije, šare još uvijek
neodređene
● Istakla bi kako šaranje ovisi i o temperametu
● Na kraju faze šaranja slijedi imenovanje predmeta
● Slijedi faza kada misao pokreće aktivnost- važan trenutak u spoznajnom razvoju
djeteta
● Cilj likovnih aktivnosti u ovoj dobi je približiti djeci različite materijale i načine rada
s njima
● Tempera se smatra najboljom tehnikom
● Preferiraju se likovne aktivnosti u malim grupama
● Potrebno je voditi računa da djeca sudjeluju u svim fazama aktivnosti
 GLAZBENE AKTIVNOSTI

● Glazba veseli malu djecu

● Slušanje glazbe, glazbene igre i pjevanje najvažniji su oblici glazbenih aktivnosti do
3. godine
● Poželjne su pjesmice jednostavnijih melodijskih linija, srednja visina glasa, lijepa
dikcija, točna intonacija
● Djeca u 3. godini vole pjevati s odraslima- neki sasvim točno mogu reproducirati
pjesmu
● Djeca u 2. godini vole brojalice-ritmizirani govor, a počinje ih veseliti i ples
● Poticati ih da plješću dlanom od dlan, zatvorenih šaka, vršcima prstiju
● Instrumente izrađivati od različitih ambalaža, kuhinjskog posuđa, ritam štapića
SIMBOLIČKA IGRA U JASLICAMA

● Vrijednost simboličke igre:

- pomaže razvoju socijalne kompentencije i ovladavanju emocijama
- obogaćuje vokabular
- potiče spoznajni rad osobito kroz korištenje supstituta stvarnih predmeta

U okviru simboličke igre djete prvo koristi simbole, tj. predmete koji predstavljaju nešto
drugo, znajući da to nije „pravi” predmet. To upućuje njegovu mentalnu predodžbu
predmeta koji trenutačno nije tu.
● Tijekom simboličke igre dijete uči da može utjecati na događaje, izvesti radnje i
kontrolirati zbivanja- da ima moć kreiranja,mijenjanja i popravljanja.
● Simbolička igra među djecom je vrlo vrijedna, dijete mora nači način da se uključi u
igru te na smislen način u njoj i sudjeluje, oponašajući drugu djecu ili dodajući
vlastite zamisli.
ULOGA ODGOJITELJA U SIMBOLIČKOJ IGRI
JASLIČKE DJECE
● Odgojitelj mora prepoznati, promatrati i poticati ovu vrstu igre.
● Potrebno je djeci omogućiti rekvizite koji će im biti dodatan poticaj za simboličku
igru. Odgojitelj može obogatiti i produljiti igru proširujući uloge, dodavajući
rekvizite i potičući nove igrovne sutuacije. Pri tome vrlo je bitno da odgojitelj ne
dominira u igri.
SMJERNICE KOJE VAM MOGU POMOĆI U
SIMBOLIČKOJ IGRI S DJECOM
● Ako je dijete udubljeno u igru, nemojte se ni pridruživati.
● Tražite suglasnost djeteta da se priključite njihovoj igri, ukoliko prethodno niste
pozvani.
● Vođenje propustite djetetu (npr. ako se igrate bolnice, vi budite pacijent ,a dijete
doktor)
● Animinrajte lutke i plišane igračke pokazujući djeci kako im dati glas,osobnost i
osjećaje
POTICANJE RAZVOJA POJMA O SEBI

Razvoj pojma o sebi najuže je vezan sa socijalnim

i emocionalnim razvojem. Izražavanje u simboličkoj
igri, kao i u drugim kreativnim aktivnostima,
odraz je načina kako dijete vidi sebe

Dječji pojam o sebi rezultat je načina kako se

drugi odnose prema njemu. Stoga djetetu treba
pristupiti tako da se osjeća vrijedno i uvaženo.
Kako podrupjeti kod djeteta osjećaj vrijednosti?

● Obraćajte se djetetu s imenom,gledajući ga u oči

● Izbjegavajte slatkast ton pri komunikaciji
● Nastojte tijekom dana u što više situacija komunicirati sa svakim djetetom posebno
● Tjelesni izrazi su vrlo bitni kod male djece- pogladite ih po glavi, zagrlite ili
posjednite u krilo
● Kada postavljate ograničenja ili korigirate neprihvatljivo ponašanje, učinite to na
prijateljski način
● Budite pristupačni,pokažite razumjevanje i reagirajte čak i ako ste zauzeti
IGRE I AKTIVNOSTI ZA POTICANJE SOCIJALNOG
RAZVOJA
● Djeca mlađa od godinu dana svoje vršnajke tretiraju kao zanimljive predmete.
Razvojem govora i stjecenjam iskustva s drugom djecom, njihov videokrug se širi.
Interakcija s vršnjacima počinje neverbalnom komunikacijom i rutinama, rado
oponašaju radnje drugih.
● Mala djeca mogu biti egocentrična i impulzivna- žele istog trena ono što vide, nesposobni
staviti se u ulogu nekog drugog, znaju samo što žele te to i uzmu.
● S obzirom na ove karakteristike odgojitelj mora pojmiti da je djetetu uzor, model ponašanj
svakom smislu. Zato je potrebno dijete učiti da dijeli.
● Djeljenje i čekanje na red socijalne su sposobnosti koje se uče tijekom dugog razdoblja.
RAD U JASLICAMA

● Bit kvalitetnog predškolskog programa je odgojitelj.

● Rad s malom djecomm je stresan i odgovoran posao, koji traži potpuni angažman te
osobnu sklonost za rad s djecom.
● Vrlo je bitno da se odgojitelj ne mijenja, s godinama se stvara jača socialna veza
između djece i odgojitelja.
● Odgojitelj se nikada ne smije prestati usavršavati, samostalnim posezanjem za
novijom literaturom i uključivanjem u dostupne oblike stručnog
usavršavanja,odgojitelj će dobiti informacije o inovacijama i novim pristupima u
svojoj grupi.
● Dobrobit djeteta na prvom mjestu- bitna stavka koju odgojitelj ne smije
zaboraviti.
● Odgojitelj mora biti mentalno i fizički fleksibilan, spontan i vedar- to je temelj
uspješnog rada s malom djecom.
Hvala na pažnji !