Prilagodba djece na vrti: Kako u vrti bez

straha
Autor: Dunja Jurii Djeja psihologija 20/09/2013 0
Poetkom pedagoke godine, mnoga djeca po prvi put kreu u vrti, to je za veinu njih prva i znaajna
promjena sredine. Roditelji se brinu kako e njihova djeca podnijeti rastanak, hoe li plakati, hoe li jesti,
kako e se snai i slino. Takve reakcije prisutne su kod veine roditelja i potpuno su normalne jer
polazak u vrti nije promjena samo za djecu, nego i za njih. Oni se takoer moraju prilagoditi da e
njihovo dijete jedan dio vremena provoditi s drugim (na poetku nepoznatim) ljudima. Prema Vigotskom,
djeca su aktivni uenici kulture u kojoj ive, a vrti je prvo mjesto za uenje s kojim se dijete susree.
Nain na koji se djeca prilagoavaju na novu situaciju vano je za njihovo budue cjeloivotno uenje.
Duljina prilagodbe na vrti individualna je, no u svakom sluaju to je period kada dijete uspostavlja
socioemocionalnu vezu s odgajateljem.
Veina djece, odlazak u vrti, u poetku doivljava vrlo stresno to se manifestira nizom emocionalnih,
ponaajnih i tjelesnih reakcija. Ovisno o svom odnosu s roditeljima, stupnju i obliku privrenosti djeca
se razliito nose sa stresom. Iako je to potpuno normalno, adaptacija je potrebna i djeci i roditeljima. U
veini sluajeva, prilikom odvajanja djeteta i roditelja, prisutna je anksioznost roditelji brinu o tome to
e biti s njihovom djecom u vrtiu, dok se djeca osjeaju naputeno.
Privrenost i separacijska anksioznost
Openito, privrenost je snana emocionalna povezanost izmeu dvoje ljudi, obino onih koji su jedno
drugom posebni i vani u ivotu. Njihova interakcija izaziva ugodu i radost, a u stresnim trenucima
njihova prisutnost moe utjeiti. U djejoj psihologiji, rije je o emocionalnoj vezi izmeu djeteta i
njegovog skrbnika, a ta veza razvija se s vremenom kroz interakciju.
Prva faza predprivrenosti traje do 2. mjeseca ivota, a u toj fazi dijete pozitivno reagira na svako
ljudsko lice. Druga faza nastanka privrenosti traje od 2. do 8. mjeseca tijekom koje djeca pozitivno
reagiraju, odnosno privrena su samo poznatim osobama. U treoj fazi, izmeu 8. i 24. mjeseca, dolazi
do jasno usmjerene privrenosti, najee prema majci. U toj dobi dijete pokazuje separacijsku
anksioznost, odnosno tjeskobu prilikom odvajanja plae i buni se, no majin povratak ga smiruje.
Drugim rijeima dijete svoju privrenost izraava emocijama sree kada je majka u blizini i emocijama
straha i tuge kada majka odlazi. Nakon 24. mjeseca, kada dijete dovoljno sazri da razumije neke initelje
koji utjeu na roditeljske odlaske. Tada dijete shvaa da mame nema samo neko vrijeme dok neto ne
obavi, ali da e se sigurno vratiti pa se prosvjedi oko odvajanja smiruju.
Mnoga djeca kreu u vrti izmeu 6. i 18. mjeseca ivota. Upravo je to period u kojem dijete prolazi fazu
maksimalne privrenosti roditelju. Iz tog razloga ne udi to je prilikom odvajanja prisutna, ranije
spomenuta separacijska anksioznost. Rije je o nervozi, nesigurnosti i nezadovoljstvu koje
doivljava dijete (ali i roditelji) prilikom odvajanja. Ovakvi doivljaji se jo nazivaju i strah od odvajanja.
Svakom je djetetu potrebno neko vrijeme da se prilagodi novoj sredini, upozna odgajatelje i nove
prijatelje. Nekoj je djeci potrebno kratko vrijeme da bi se prilagodila, dok je nekoj potrebno due vrijeme.
Takoer, neka djeca reagiraju na odvajanje od roditelja i boravak u vrtiu vrlo burno, dok druga lako
prihvate novu situaciju, bez veih promjena u ponaanju.
Mnogi se pitaju, postoji li odreeno vrijeme koje je potrebno za prilagodbu. Meutim, na to pitanje je
nemogue dati konkretan odgovor. Svako dijete je svijet za sebe i faza prilagodbe moe biti dua ili
kraa. U svakom sluaju vano je da roditelji budu strpljivi te da daju sve od sebe kako bi se prilagodba
odvila to bre i bezbolnije
Jedan od dobrih naina pomaganja djeci oko prilagodbe jest da roditelj bude prisutan s djetetom u vrtiu
prvih nekoliko dana te da postepeno skrauje svoj ostanak sve dok, na kraju, dijete ne bude u
mogunosti ostati samo.
Vano je razumjeti djeji strah te im pokazati da e roditelji uvijek biti uz njih ak i ako su nekoliko sati
odsutni. Treba im pokazati da e u vrtiu upoznati mnogu drugu djecu i stei prijatelje te da to ne znai
kako ih se roditelji ele rijeiti. Dugim rijeima, vano je imati i pokazati razumijevanje, ali istovremeno
biti vrst, dosljedan te im uliti povjerenje da e se mama i tata vratiti po njih nakon nekog vremena.
Najee reakcije na vrti
Prvih nekoliko dana ili tjedana, dok se dijete prilagoava na novi raspored, sredinu i ljude, mogu biti teki
i za dijete i za roditelja.
Emocionalne reakcije koje dijete doivljava, najee su strah i tuga, no mnoga djeca pokazuju i
izraenu ljutnju i to ne samo prilikom odvajanja od roditelja nego i pri ponovnom susretu. Budui da
veina djece ne moe verbalno izraziti svoje emocije, one se oituju na razliite naine. Mnogi svoje
emocije izraavaju ponaajnim reakcijama; plau, viu, udaraju, odbijaju jelo i kontakt s drugom
djecom ili odgajateljicama i sl. Neka djeca se suzdravaju od bilo kakvog izraavanja emocija, no one se
tada manifestiraju u tjelesnim reakcijama: glavoboljom, bolovima u trbuhu, povraanjem iako nisu
bolesna, poremeajima jedenja i/ili spavanja i sl. Takoer, ponekad se dogaa i regresija u ponaanju,
odnosno povratak na ranije faze razvoja. Drugim rijeima, ponekad se djeca, koja su prohodala, vraaju u
fazu puzanja ili oni koji su prestali nositi pelene ponovno imaju potrebu za njima. Takve reakcije
odgovor su djeteta na stres i prolaznog su karaktera, one e nestati kada se dijete prilagodi i navikne na
novu sredinu te kada se tamo bude osjealo sigurno.
Vrijeme potrebno za to uvelike ovisi o starosti djeteta, dosadanjim kontaktima s veim brojem djece i
drugim odraslima, temperamentu djeteta, prethodnoj pripremi djeteta da e ii u vrti, redovitosti
dolaenja u vrti i sl.
Kako olakati prilagodbu
Vrlo je vano da imate pozitivan stav prema vrtiu. To se ne odnosi samo na ono to govorite, nego da to
doista i mislite. Takoer, dobro je priati mu o vrtiu kao lijepom i veselom mjestu gdje ima puno
igraaka i gdje se djeca zabavljaju.
Prije nego to dijete treba krenuti u vrti, dobro ga je pripremiti. Kratkotrajni ostanak s djedom i bakom,
kako bi se dijete naviklo biti jedno vrijeme bez vas, jedan je od dobrih naina pripreme. Poeljno je i
odlaziti do vrtia i igrati se na djejem igralitu kako bi dijete upoznalo sredinu. Osim toga, pri samom
polasku u vrti, dobro je da roditelj neko vrijeme boravi s djetetom u vrtiu te da se postupno smanjuje
to vrijeme, sve dok na kraju dijete ne bude sposobno boraviti u vrtiu samo bez roditelja.
Djetetu e se svidjeti i ako se pred njim budete hvalili svojim prijateljima kako je ono krenulo u vrti i ako
to prikaete kao neto vano, lijepo i uzbudljivo.
Vano je odrati obeanja koja dajete djetetu, odnosno ne treba ga potkupljivati lanim obeanjima.
Ako ste mu rekli da ete poslije vrtia ii na sladoled onda ga doista odvedite na sladoled. Tako e ono
nauiti da ga neete iznevjeriti i imat e povjerenja da ete se vratiti po njega u vrti.
Takoer, djetetu treba rei kakav je dnevni raspored i to ga oekuje u vrtiu, nakon ega e roditelj doi
po njega. Djetetu treba omoguiti da u vrti ponese tzv. prijelazni objekt predmet ili igraku koja e mu
olakati prilagodbu jer e ga podsjeati na dom te mu na taj nain pruiti utjehu. Redoviti dolazak u vrti
stvorit e naviku i rutinu, to svakako olakava prilagodbu, stoga je poeljno to manje izostajati iz vrtia
osim ako je dijete bolesno.
Sami rastanci i odvajanje djeteta i roditelja trebaju biti kratki, mirni i odvani. Najbolje bi bilo da ste
smireni i da ne pokazujete svoju zabrinutost. Naime, djeca imaju izuzetnu sposobnost prepoznavanja i
osjeanja roditeljevih emocija jer one im pomau u tumaenju situacije. Ako dijete osjeti roditeljevu
nesigurnost i strah i sami e se tako osjeati. Djeca se u novim situacijama ne znaju ponaati pa
opaaju i oponaaju svoje roditelje. Stoga je vano biti siguran u svoju odluku da dijete pohaa vrti te
da o vrtiu i odgajateljicama imate pozitivan stav. Nije poeljno da se rastanak s djetetom odgaa u
nedogled, kao ni dugo smirivanje djeteta ili ponovno vraanje, jer to e samo produljiti i djetetov pla.
Osim toga, dijete e ubudue plakati due oekujui da ete se vratiti. Isto tako, ne preporuuje se ni
potajno iskradanje iz vrtia dok dijete ne gleda jer e to samo naruiti djetetovo povjerenje pa vam nee
vjerovati ni kad mu budete rekli da ete se vratiti.
Negativni komentari o vrtiu su takoer nepoeljni, a ono to posebno treba izbjegavati je plaenje i
prijetnja vrtiem (npr. ako ne pojede sve, odvest u te u vrti). Po povratku iz vrtia, dobro je vie
vremena provoditi s djetetom, etati, igrati se, priati prie, pruati njenost te pokazati interes za
njegove doivljaje iz vrtia.
Vrlo je vano razumjeti da je faza prilagodbe za dijete zapravo faza otkrivanja jednog novog svijeta. Nije
neobino da se djeca, kao i veina ljudi, boje nepoznatog, stoga mu trebaju roditelji da im budu oslonac.
Pobrinite se da dijete uvijek ima na umu da ga volite najvie na svijetu i da na vas moe raunati.
Reference
Berk L.E.(2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada slap
Griebel W. i Niesel R. (1997). From Family to Kindergarten, A Common Experience in a Transition
Perspective. 7th European Conference on the Quality of Early Childhood Education: Symposium
Transitions in Early Childhood Education. State Institute for Early Childhood Education and Research
IFP. 3-6 September 1997, Munich Germany.
Howes, C, Rubin, K. H., Ross, H.S. i French, D.C.(1988). Peer Interaction of Young Children. Monographs
of the Society for Research in Child Development. Vol. 53, No. 1, 1-92
Lam M.S. i Pollard A. (2006). A conceptual framework for understanding children as agents in the
transition from home to kindergarten. Early Years: An International Research Journal. Vol. 26, No. 2,
123-141,
Vasta R., Haith M.M., Miller S.A. (2005). Djeja psihologija. Naklada slap, Jastrebarsko