UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU















Lilian G. Katz i Diane E. McClellan:
Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije
(Koncept knjige iz kolegija: Sociologija odgoja)






















Nastavnik: prof. dr. Mujo Slatina Student:
Suradnik: ass. Lejla Hodi Lucija Vrljiak

Sarajevo, studeni/novembar 2010.
1.

Socijalna kompetencija u ranom djetinjstvu


- Kompetencija pretpostavlja razvoj u odnosima s drugim ljudima na osnovu
kombinacije osjeaja, misli i umijea.
- Temelje ovih sastavnica u ranom djetinjstvu polau roditelji, odgajateljice,
uiteljice i druge odrasle osobe.
- Sve to odvija se u kontekstu raznih interakcija djece sa vrnjacima.



Odreenje socijalne kompetencije

- Socijalne kompetencije su sposobnosti pojedinca da inicira i odri zadovoljavajue
i reciprone odnose sa vrnjacima.
- Socijalno kompetentna osoba odlikuje se nizom karakteristika (iskoritavanje
poticaja iz okoline za stvaranje dobrih rezultata, koritenje tih rezultata za
sudjelovanje u radu drugih grupa i zajednice kojoj pripada).
- Prema Watersu i Sroufeu socijalno kompetentna djeca su ona koja se na jedan
zadovoljavajui nain ukljuuju u interakciju s vrnjacima i odraslima, te tako
unaprijeuju svoju kompetenciju.

Popularnost i prijateljstvo

- Dva su aspekta socijalne kompetencije: 1) popularnost (ili status meu vrnjacima)
i 2) prijateljstvo.
- Oba statusa odnose sa na razinu u kojoj vrnjaci prihvaaju ili odbijaju djecu.
- Dijete moe biti popularno, a da ipak ne razvije prijateljstva i obrnuto, moe imati
puno prijatelja, a ne biti popularno.
- Veu pozornost treba obratiti na prijateljstva, jer su za dugotrajni razvoj djeteta,
vaniji od popularnosti.

Drutvenost i prisnost

- Vaan faktor u ocjenjivanju socijalnog razvoja djeteta treba biti kvantitet, a ne
kvalitet odnosa sa vrnjacima.
- Neka su djeca drueljubiva, pa lako uspostavljaju odnose sa drugima, ali bez
dubokog vezanja.
- Stoga je vanije razvijati prijateljstvo od drutvenosti i popularnosti.
- Vano je ustanoviti djetetovu sposobnost da stvara bliske i uzajamne odnose sa
vrnjacima.
- Za ovo je vano da djeca u ranom djetinjstvu provode to vie vremena okruena
vrnjacima, kako bi ih pedagozi mogli to bolje procijeniti.


01
- Pedagozi i odgajateljice tada trebaju znati razlikovati kod djece zdrave naine
ponaanja prema drugima, od potrebe za dodatnom pomoi u razvoju kvalitetnih
odnosa sa vrnjacima.



Sastavnice socijalne kompetencije

- Socijalna kompetencija ukljuuje regulaciju emocija, poznavanje i razumijevanje
drutva i socijalna umijea za postupanje u odreenim situacijama.
- Djeca razvijaju sposobnost reguliranja svojih emocija i to uvelike doprinosi
njihovom statusu meu vrnjacima.
- Sposobnost stjecanja prijatelja takoer ovisi od raznih oblika socijalnih ponaanja.
- Za razvijanje socijalnih kompetencija veoma je vano za djecu sudjelovanje u
raznim aktivnostima i interakcija sa drugom djecom.

Regulacija emocija

- U ranom djetinjstvu vano je razviti sposobnost regulacije emocija (sposobnost da
se na odreenu situaciju reagira nizom razliitih emocija, a na socijalno prihvatljiv
nain, fleksibilan i spontan).
- Npr. razvijanje sposobnosti zadravanja frustracije dok se ne rijei konfliktna
situacija, se razvija iz interakcije sa roditeljima ili skrbnicima i iz djetetova
priroenog temperamenta.
- Na osnovu reakcija skrbnika, dijete ui kako regulirati svoje emocije i to naui do
vremena polaska u vrti.
- Rano djetinjstvo je period kada djeca ue kako izai na kraj sa frustracijama i
gubicima, kako prepoznati i izbjei opasnost, kako prevladati strah i tjeskobu i
kako ponekad biti sam i razvijati se bez pomoi prijatelja.
- Uenje socijalnih kompetencija oteano je u sluaju kada djeca ne reguliraju
dovoljno emocije poput straha, ljutnje i gnjeva, to odlazi u krajnost.
- Kao druga krajnost javljaju se inhibirana djeca koja pretjeruju u regulaciji svojih
emocija, to dovodi do bjeanja od interakcije sa drugima.

Socijalna znanja i socijalno razumijevanje

- Socijalna znanja odnose se na usvajanje socijalnih normi i pravila grupe kojoj
pripada pojedinac.
- Za socijalna znanja vano je dobro ovladati jezikom kojim grupa komunicira, jer
se u igrama djeca najee upoznaju kroz bajke i prie.
- Socijalna razumijevanja odnose se na sposobnosti predvianja tuih reakcija na
neke ustaljene situacije unutar odnosa vrnjaka, te na razumijevanje tuih osjeaja
i potreba.
- Za ovaj je segment vana sposobnost komunikacije i interakcije, sudjelovanja u
raspravama i pregovorima, razgovora i suradnje, te da svoje ponaanje usklauju s
tuim tako to pronalaze zajedniki jezik, razmjenjuju informacije i ispituju
meusobne slinosti i razlike, to sve ih ini socijalno kompetentnim.



02
Socijalna umijea

- Socijalna interakcija izmeu predkolske djece odlikuje se ili tenjom za
pripadanjem odreenoj grupi, ili tenjom da se sprijei ulazak novih lanova u
postojeu.
- Tu nastaju konflikti i sukobi.
- Obrasci socijalnog pristupa grupi ue se u predkolsko doba i najvanija su
socijalana umijea koja se primjenjuju u socijalnim interakcijama u prvih par
razreda osnovne kole.
- Ostala ponaanja koja potpomau ostvarivanju socijalne interakcije su: pozorno
sluanje i zanimanje za druge, traenje informacija o drugima i njihovim
aktivnostima, ekanje na svoj red za igru i sl.

Socijalne dispozicije

- Dispozicije su ralativno trajne navike i naini reagiranja na odreenu situaciju, a
steene putem iskustva.
- Npr. radoznalost, aljivost, kreativnost, refleksivnost, pristupanost, svadljivost i
krtost, neke poeljne, a neke nepoeljne.
- Veina dispozicija je uroena (uenje, znatielja), a ostale se ue iz iskustva, preko
modela kojeg djeci pruaju osobe iz njihove najblie sredine.
- Dispozicije se ukorjenjuju tako to djeca dobivaju u raznim situacijama, prilike da
ih iskau.



Uobiajeni problemi socijalizacije


- To su: nedovoljna kontrola poriva za uspjeno ukljuivanje u naizmjenian
razgovor, nedovoljno razvijena sposobnost pregovora i kompromisa u sukobima,
manjak znanja i umijea za ukljuivanje u interakciju sa vrnjacima itd.
- Ponekad djeca, iako su usvojila odreena socijalna umijea, nisu dovoljno sigurna
u sebe da ih koriste u interakciji sa drugima, pa se pri svakoj prepreci oslanjanju na
pomo odraslih.
- Ponekad je, pak, problem u jezinoj komunikaciji, kada djeca nisu dovoljno
ovladala jezikom, da bi izrazila svoje osjeaje i elje.
- Problem nastaje i kada djeca ne mogu dovoljno dugo zadrati koncentraciju u
raspravama o odreenim temama.
- Srameljiva i povuena djeca takoer su esto izolirana i izostavljena iz interakcije
s vrnjacima.
- Tu je problem i diskriminacija djece prema manjima, mravijima i niima od sebe,
prema onima to nose naoale, imaju govornu manu ili jednostavno neobino ime.
- U ovom i ostalim sluajevima vanu ulogu imaju odgajatelji, pedagozi i roditelji.
- Postoje djeca koja odbijaju usvojiti obrasce ponaanja, iz razliitih razloga, pa tako
zbog emocionalnog stresa doivljenog u vrtiu ili koli, zatim zbog djetetove
izraene samostalnosti i nezainteresiranosti.



03
Stidljivost

- Stidljivost, srameljivost i rezerviranost u nepoznatim su situacijama za djecu neka
vrsta prikladne reakcije.
- Ali svakako je posao odgajatelja ili uitelja da djeci pomognu ukloniti takve
reakcije i osloboditi ih u stupanju u kontakte sa drugom djecom.
- Ovaj se problem najee ipak rjeava spontano i s vremenom, bez utjecaja
odraslih.
- U sluaju da se dugo zadre, srameljivost i povuenost u sebe, mogu ostaviti
velike posljedice na socijalni razvoj djeteta.

Niska razina interakcije

- Postoji povezanost izmeu niske razine interakcija u ranom djetinjstvu, koja vodi
socijalnoj povuenosti, i nemogunosti ostvarivanja socijalne kompetencije u
kasnijem razvoju.
- Zbog toga je predkolsko razdoblje najpogodnije za pomo djeci sa problemima u
odnosima sa vrnjacima, te je temelj za kasniji ivotni razvoj socijalnih odnosa sa
drugim ljudima.

Agresivnost

- Agresivnost je jedan od najveih problema djece u ranoj dobi, a sa kojim se
moraju uhvatiti u kotac i roditelji i struni djelatnici.
- Prema autorima Schwartz, Dodge i Coie, sklonost ka agresivnosti formira se u
niim razredima osnovne kole, a najmanje dva tipa su zastupljena: 1) rekreativna
agresivnost i 2) proaktivna agresivnost.
- Prva je obrambena reakcija na izazov koji je u pratnji oblika bijesa, a druga je
agresivnost kao ponaanje usmjereno na cilj, bez popratnih vidljivih znakova
bijesa.
- Dvije su teorije o tome zato djeca pokazuju agresivnost: 1) teorija deficita i 2)
teorija suficita.
- Prema prvoj su djeca agresivna jer im neto manjka (npr. socijalno umijee).
- Prema drugoj, djeca su agresivna jer se ne znaju nositi sa visokim razinama bijesa i
agresivnosti.

Usamljenost

- Novija istraivanja govore o pojavi usamljenosti u ranom djetinjstvu, a zbog
uvjerenja da ne pripadaju nekoj grupi, da nemaju prijatelja ili da se ne sviaju
vrnjacima.
- Kod mlae djece, usamljenost je u vezi sa nepostojanjem prijatelja za igru, dok je
u kasnijem djetinjstvu usamljenost shvaena kao pojava mogua i kada imate
drutvo.
- Kronini i jak osjeaj usamljenosti kod djece, dovodi do emocionalnog stresa.
- Pomo takvoj djeci trebaju pruiti prije svega roditelji, a najee odgajatelji ili
uitelji.



04
Utjecaji na razvoj socijalne kompetencije


- Mnogi imbenici utjeu na razvoj socijalne kompetencije kod djece.
- Npr. prirodna pojava privrenosti koju djeca osjeaju prema svojim prvobitnim
skrbnicima, uzor koji im daju roditelji, odgajatelji i uitelji, interakcija s
vrnjacima, odnosi djeteta sa odraslima iz okoline itd.

Uloga obitelji

- U obitelji se nalazi temeljna podrka i ljubav potrebna za razvijanje socijalnih
kompetencija.
- Jednako vanu ulogu ima tradicionala obitelj kao i druge vrste obitelji, pa tako
proirena ili ona sa jednim roditeljom.
- Vanu ulogu igra i odgojni stil roditelja, pa se uspjenijim smatra autoritativni od
autoritarnog ili permisivnog.
- Ovo se opet razlikuje od kulture do kulture.
- Vana je i velika koliina panje koju roditelji posveuju djeci od najranije dobi.

Obitelj u irem kontekstu

- Nain na koji se ira okolina odnosi prema, na primjer, samohranim majkama,
uvelike utjee na razvoj socijalnih kompetencija djece.
- Stoga je vano da se takve majke ukljuuju u strune programe koji e im pomoi
da razviju roditeljska umijea i pomognu svojoj djeci.

Uloga zajednice

- Glavno obiljeje zajednice jeste ostvarenje napretka i boljitka za svakog njenog
lana, kako bi ona sama dobro funkcionirala.
- Zajednica je opi socijalni kontekst u kojemu ljudi ive.
- Stoga je i jasna potreba djetetova pripadanja zajednici, radi to boljeg socijalnog
odgoja.

Uloga vrnjaka

- Bitan izvor socijalnih informacija nalazi se upravo u odnosima sa vrnjacima.
- Ako neko dijete ostane neprihvaeno od svojih vrnjaka, u ranom djetinjstvu, teko
e se nauiti kasnije kako se snai u drutvu.
- Isto tako, ta e djeca biti previe vezana za odrasle, a ona koja ne ostvare odnose sa
odraslima, vezat e se za svoju skupinu vrnjaka.

Uloga odgajateljica i uiteljica

- Odgajateljice i uiteljice igraju vanu ulogu u razvoju djetetovih socijalnih
kompetencija.
- U ranom djetinjstvu nisu uspjene metode izravnog pouavanja kroz nastavne
materijale i predavanja, niti je poeljna metoda pouavanja cijele grupe.
- Uspjean naina rada sa malom djecom je individualno voenje.
05
2.

Stvaranje konteksta socijalnog razvoja


- Odgajateljice jednako kao i roditelji utjeu na socijalni razvoj djece, bilo to
posrednim ili neposrednim putem.
- Odgajateljice su te koje uvelike stvaraju kontekst unutar kojega se odvijaju
socijalne interakcije meu djecom.
- Strunjaci smatraju da je ovjekovo ponaanje lake mijenjati ako se promijeni
njegova okolina, nego izravnim putem.
- Postoje tri grupe sluajeva koje djeca sa sobom donose u vrti i kolu.
- To su: 1) djeca koja sa sobom donose ozbiljne socijalne i emocionalne probleme,
2) djeca koja naizgled imaju probleme, zato to jo nisu nauila kako
rjeavati socijalne situacije u koje dolaze,
3) djeca kojoj su programom predviene aktivnosti u biti dosadne, te se
neposlunim ponaanjem nastoje animirati.
- Jako je vano u ovakvim situacijama da je odgajatelj ili nastavnik spreman i
prethodno pripremljen.



Zajednica temelj socijalnog razvoja


- Kroz povijest su se djeca odgajala u velikim obiteljskim zajednicama, sa veim
brojem odraslih i djece.
- Takoer su kole u 19. st., koje su imale samo jedan veliki razred, djelovale poput
velike obitelji.
- Starija djeca su pazila na mlau, a ova su opet u njima imala model zrelijeg
ponaanja i uzor.
- Nakon industrijske revolucije situacija se mijenja, i zajednice obitelji se raspadaju.
- Zbog stalnih seoba za poslom, djeca nemaju stalnost u obitelji, pa tako niti
kontekst potreban za socijalni odgoj.
- Tada roditelji prestaju biti sredite zajednice, a danas su to pored njih odgojno-
obrazovne ustanove.

Obiteljski model obrazovanja nasuprot tvornikom modelu obrazovanja

- Tvorniki ili industrijski model obrazovanja razvija se nakon prve industrijske
revolucije.
- Takav model djecu tretira kao sirovinu koju treba oblikovati u iste kalupe i kao
zamjenjive dijelove.
- Sva djeca na kraju trebaju ispasti jednako.
- Smatra se da ovaj model ne samo da nije djelotvoran, nego je i tetan po djecu.
- Veina autora (npr. Katzova), smatra da je bolji i zdraviji obiteljski model
odgajanja.
- Obitelj je emocionalno privrenija i odgovara potrebama djeteta.
06
Izgradnja zajednice


- Kako bi izgradile zajednicu u ivotu djeteta, odgajateljice poinju s odgojnom
grupom, a kasnije se ona proiruje ukljuivanjem u zajednicu i roditelja i djece i
odgajateljica i uiteljica.

Poeci u odgojnoj grupi

- Tradicionalna usmjerenost na pojedinca: najvanije je u grupi pronai mjesto
svakom djetetu ili mu pomoi u tome.
- Pojaana pozornost zajednici: struna istraivanja na prvo mjesto stavljaju
zajednicu, kada govore o onome to kolu ini funkcionalnom.

Ukljuivanje roditelja i ire vrtike i kolske zajednice

- Danas roditelji rade izvan kue i nisu ukljueni u sve aspekte djetetova ivota.
- Ovdje uloga vrtia postaje vana, jer odgajatelji i pedagozi trebaju osmisliti naine
kako da to vie ukljue roditelje u taj kontekst ivota njihove djece.
- Vano je za stvaranje zajednice ukljuiti i roditelje i iru kolsku zajednicu.

Odravanje zajednice pomou alternativnih vrtikih i razrednih struktura

- U dananje vrijeme javljaju se novi naini ustrojavanja razreda i grupa u kojima se
djeca odgajaju i obrazuju, kako bi se to bolje osvario socijalni razvoj.
- Postoje brojni novi naini formiranja grupa i razreda.

Grupe s djecom mjeovite dobi

- Ovakve grupe sastoje se od djece razliitog uzrasta, sa razlikom u godinama
izmeu dvije i tri godine.
- U takvim grupama djeca stjeu socijalna umijea, zajedno sa kolskim umijeima i
intelektualnim spoznajama.
- Djeci se prua niz prilika za pruanje i primanje pomoi, te tako i razvijanje
socijalnih kompetencija.
- Manja je i mogunost osjeaja neprihvaenosti od strane vrnjaka u grupama
mjeovite dobi.
- Kombinacija djece iste i razliite dobi u jednoj odgojnoj grupi dobitna je.
- Vana je prednost kada jednu grupu vie godina vode iste odgajateljice i uiteljice.



Elementi programa koji pridonose razvoju zajednice
i socijalnom razvoju


- Iako se smatra da programi imaju samo intelektualne sadraje, oni posredno ili
neposredno doprinose socijalnom kontekstu djetetova ivota u vrtiu ili koli.

07
- Postoji niz kontekstualnih, organizacijskih i strukturalnih imbenika koji utjeu na
socijalni ivot odgojne zajednice.

Fiziko okruje

- Vaan je utjecaj koji koritenje prostora moe imati na razvoj zajednice.
- Pa tako se nastoji kolski i vrtiki prostor uiniti to ugodnijim i prirodnijim.
- Okruenje samo djeluje kao odgajatelj.
- Na socijalne interakcije djece utjee na najmanje dva naina: 1) stimulacijom
emocionalnih i estetskih reakcija i 2) prikazom moguih socijalnih interakcija.
- Okruenje nudi veliki raspon moguih aktivnosti.
- Potrebno je ostvariti emocionalno i estetsko okruenje.

Vrijeme

- Vrijeme treba prilagoditit potrebama djece kako bi ostvarila interakciju brzinom
koja njima odgovara.
- Bronfenbrenner naglaava kako je za djecu opasan dananji ubrzani ritam ivota
odraslih, ali i kako to utjee na djecu.
- Jednako je vano napraviti ravnoteu izmeu vremena provedenog u formalnim i
neformalnim aktivnostima.
- Zatim je potrebno omoguiti djeci da odaberu vlastite aktivnosti.

I gra

- Igre poput indivudualnih, usporednih, grubih ili sociodrama su sve nizom primjeri
socijalne prirode.
- Neki materijali, oprema i aktivnosti izazivaju meu djecom puno vie socijalnih
interakcija od drugih.
- Npr. igre zamiljanja i dramatizacije iziskuju sloenu suradnju.
- U izgradnji scenarija za ovakve igre, djeca izmiljaju, dijele uloge, raspravljaju o
ulogama i razvoju i zapletu prie.
- Igre zamiljanja maloj djeci osiguravaju vaan okvir za uvjebavanje i dotjerivanje
socijalno-kognitivnih umijea.

Grupno propitivanje

- Na socijalni razvoj utjee intelektualni ivot odgojne grupe.
- U odgojnoj grupi djeca ue u suradnji s drugima, kroz diskusiju i pronalaenje
zajednikog rjeenja.
- Grupa takoer prua mogunost zajedike suradnje kroz rad na projektima.
- U grupnom radu odgajateljice i uiteljice mogu poticati djecu da opisuju svoje
zamisli drugoj djeci rijeima ili crteom.








08
3.

Naela pedagoke prakse koja poveavaju
socijalnu kompetenciju


- Postoji devet naela koja su povezana sa ulogom odgajateljica i uiteljica u razvoju
socijalne kompetencije male djece.
- Naelo se odnosi na generalizaciju dovoljno pouzdanu da bi je odgajateljice i
uiteljice uzele u obzir u donoenju odgojnih odluka.


Djeji osjeaji zasluuju potovanje

- To je temeljno naelo za upravljanje radom sa predkolskom i kolskom djecom.
- Potrebno je potovati djeje osjeaje i potrebe.
- Odgajateljice pored uvaavanja djejih osjeaja, trebaju imati visoka oekivanja
glede pozitivnog, suradnikog i pristojnog ponaanja djece.

Socijalna kompetencija kulturoloki je odreena

- U odgojnim grupama odrastaju djeca koja pripadaju raznim kulturama.
- Jedna od najvanijih uloga odgajateljica jeste upravo tona interpretacija
socijalnog ponaanja djece iz raliitih kultura.
- Svi odrastamo u kulturalnom kontekstu koji nam ili odobrava ili zabranjuje
odreene socijalne odnose.
- Ta se nepisana pravila uzimaju zdravo za gotovo i teko se mijenjaju.
- Treba shvatiti da kulturalna raznolikost meu djecom i odraslima, odgajateljicama
prua priliku da naue nova umijea, dispozicije i stajalita.

Tekoe socijalizacije prigoda su za pouku

- Najee tekoe se oituju kao otpor grupnim aktivnostima, odgojnim pravilima i
dnevnom rasporedu.
- Stoga treba najprije odrediti kontekst u kojem neko dijete moe nauiti socijalna
ponaanja i prigodnih reagiranja na situacije.

Socijalno se ponaanje razvija u zatvorenom krugu

- Dugotrajni efekti tekoa u socijalizaciji u ranom djetinjstvu mogu se smatrati
zaaranim krugom.
- U takvom krugu, odreeni obrasci socijalnog ponaanja izazivaju reakcije drugih
koje jo vie potiu takvo ponaanje i uvruju ga.





09
Izravna komunikacija pojaava djelotvornost odraslih

- Jedna od najvanijih zadaa odgajateljica je da pomognu djeci da iz roditeljskog
prijeu u grupno okruenje.
- Prvi vani odnosi izvan obitelji, za veinu djece su upravo odgajateljice i pedagozi.
- Zato je vano da je komunikacija izmeu djece i odraslih autentina, neposredna i
izravna.

Vani odnosi zahtijevaju sadrajnost

- Svi trajni odnosi moraju biti sadrajni, tj. mora postojati neto e pojedince koji
stupaju u odnos povezati.
- Stoga odgajateljice trebaju promicati odnose usmjerene na sadraj.

Optimalna intervencija odgajateljica potie socijalnu
kompetenciju

- Sukobi su sastavni dio svakog odnosa, stoga ih nije mogue potpuno ukloniti.
- Odgajateljice mogu unaprijediti djeju socijalizaciju kroz spontane i neizbjene
tekoe koje se javljaju kad se djeca igraju i rade zajedno.
- Intervencije ne smiju biti preeste, kako bi djeca to ee imala priliku sama
rjeiti konflikt.

Oekivanja odraslih oblikuju djeje karaktere

- Jo u najranijem djetinjstvu odrasli nastoje oblikovati karakter djeteta.
- Djeca tako svoja ponaanja usklauju sa oekivanjima odraslih.
- Atributi koje odrasli daju djeci kako bi ih opisali, esto postaju predodbe koje
djeca stvaraju o samoj sebi.
- Odgajateljice u ovom sluaju mogu povremeno preispitati takve atribute, te
umjesto negativnih, ponuditi pozitivne definicije.

Inetrakcija odgajateljica i uiteljica s djecom model
je socijalne kompetencije

- Djeca u komunikaciji i interakciji koju sa njima ostvaruju odgajateljice i uiteljice,
esto vide model uspjene socijalne kompetencije.
- Odgajateljice i uiteljice zato trebaju obratiti panju na nain na koji se ophode sa
djecom.











10
4.

Strategije pouavanja koje pojaavaju
socijalnu kompetenciju


- Pored temeljinih naela, odgajateljicama i uiteljicama u poboljavanju djeje
socijalne kompetencije, pomoi e i niz strategija pouavanja.


Djelotvorne strategije za poticanje socijalnog razvoja

- Otvorena komunikacija sa roditeljima.
- Potivanje djejih osjeaja.
- Uspostavljanje autoriteta i povjerenja.
- Pozitivno etiketiranje djejih karaktera.
- Poboljano ovladavanje porivima.
- Uvaavanje individualnih razlika.
- Pozivanje na temeljna pravila.
- Pojaavanje prosocijalnih umijea.
- Obraanje djejem zdravom razumu.
- Pomo djeci u prevladavanju nedaa.


Postupci odgajateljica i uiteljica koji podrivaju
socijalni razvoj

- Prazne prijetnje kod djece izazivaju naruavanje povjerenja, ako se njima pokuava
promijeniti djeje ponaanje.
- Implicitne usporedbe sa drugom djecom koja slue kao primjer pozitivnog
ponaanja, eto prelaze u osjeaj kritiziranja njihovog loeg ponaanja.
- Neprimjerena pohvala ima za cilj da hvaljenjem uvrsti poeljno ponaanje, ali
ese postigne kontraefekat.
- Postavljanje zbunjujuih pitanja najee rezultira odgovorom koji se ve oekuje,
jer su to u biti retorika pitanja, kojima se ne postie eljeni efekat.
- Pretjerano pripisivanje potreba djeci moe na dijete djelovati poniavajue, ali i
prijetee i zastraujue.
- Motiviranje djece neizravnom pokudom majee se odvija tako to roditelji i
odgajateljice nastoje implicitnom porukom motivirati djecu da nepoeljno
ponaanje znai da pripadaju negdje drugdje.
- Neprimjereno sluenje tajmautom kod djece u veini sluajeva izaziva nejasnou i
zbunjenost oko onoga to odgajatelj eli postii time.






11
5.

Pojaavanje pojedinih sastavnica socijalne
kompetencije


Produbljivanje socijalnog znanja i socijalnog
razumijevanja

- Poticanje empatije i altruizma moe se ostvariti u nizu situacija, na to
odgajateljice uvijek trebaju obratiti panju.
- Skretanje pozornosti djece na tue osjeaje i interese odrasli mogu napraviti u
primjerenim kontekstima, a cilj je razviti djetetove dispozicije predvianja reakcija
i osjeaja vrnjaka na razne situacije.
- Poticanje alternativnih interpretacija tueg ponaanja veoma je dobra tehnika
sprjeavanja djejeg negativnog etiketiranja vrnjaka koji su drukiji od njih ili im
nisu simpatini.
- Pomo djeci u primjerenom sudjelovanju u raspravama, bez prekidanja, upadanja u
rije, suvinih komentara i sl.
- Pomo djeci u otkrivanju zajednikih obiljeja jedan je od najveih preduvjeta
stvaranja prijateljstava, kroz zajednike interese i sklonosti.
- Poticanje konstruktivnih povratnih informacija meu djecom postie se tako to se
djecu upuuje jednu na drugu kako bi se nauila razmjenjivati misli i osjeaje.


Pospjeivanje interaktivnih umijea

- Njegovanje verbalne komunikacije odgajateljice mogu ostvariti tako da djeci
ukau na naine na koje ona mogu jasno izraziti svoje elje, misli i osjeaje.
- Poetni verbalni potezi se uvjebavaju kao prijedlozi kako spremno prii nekoj
skupini djece i znati to rei i uraditi.
- Njegovanje umijea naizmjeninog sudjelovanja olakat e svaku igru i
interakciju, ako se zna kada je na koga red.
- Pomo djeci u razvoju umijea pregovaranja potrebna je kako bi djeca razvila
sposobnost pogaanja onoga to e se nekom drugom djetetu svidjeti kao
prijedlog.
- Pouavanje djece obzirnom izraavanju svojih preferencija nastoji kod djece
usaditi osjetljivost na potrebe druge djece i odraslih, a ne samo usmjeravanje na
svoje elje i potrebe.
- Smanjivanje zadirkivanja na najmanju mjeru ostvarivo je samo kada se procijeni
kolika je razina uzrujanosti djeteta kojega se zadirkuje, jer ima djece koja sa
uzbuenjem reagiraju na zadirkivanje.
- Pomo agresivnoj djeci i njihovim rtvama u promjeni njihova ponaanja kroz
mijenjanje ponaanja nasilnika, ali i uenje rtava kako da se suprotstave i obrane.
- Stvaranje prigoda za socijalnu interakciju sparivanjem djece, jedna je od veoma
uspjenih metoda rjeavanja niza problema pri socijalizaciji djece.

12
- Osiguranje alternativa tuakanju kao jednom od naina privlaenja panje
odgajateljice, odnosi se na odloeno reagiranje u smislu savjetovanja djeteta da se
vrati na svoje mjesto i upozori ostalu djecu da se primjereno ponaaju.


Uvjebavanje socijalnih umijea

- Ovo se uvjebavanje moe odviti na brojne naine.
- Jedan od najpoeljnijih jeste da se ne poduzima nita u trenutku djetetova
nepoeljnog ponaanja, nego da se o tome porazgovara nakon to se situacija
smiri.
- Zatim se zajedniki predlau i iznalaze pozitivni ishodi spomenutih situacija i
promjene koji bi dijete trebalo napraviti.

Djelotvornost uvjebavanja socijalnih umijea

- Uvjebavanje socijalnih umijea moe se shvatiti i kao proces osvjetavanja
nepisanih pravila socijalne interakcije koja se ue najee nesvjesnim putem.
- Najea su ponaanja nesvjesna, a njihovim uvjebavanjem ona se dovode u
svijest i ostaju modificirana za ubudue.

Smjernice za uvjebavanje socijalnih umijea

- Odgajateljice trebaju obratiti panju na tri aspekta: 1) znanje, 2) akcija i 3)
primjena.
- 1) Zna li dijete to mu je potrebno da bi moglo djelovati socijalno?
- 2) Posjeduje li dijete potrebne sposobnosti kako bi djelovalo u skladu sa svojim
znanjem?
- 3) Zna li dijete kako primijeniti svoja znanja u veini socijalnih situacija i hoe li
ga znati primijeniti u buduim interakcijama?























13































Koncept knjige:

Katz, Lilian, G., i McClellan, Diane, E., Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije,
Educa, Zagreb, 1999.

Izvorni naslov: Fostering children's social competence, 1997.

Prevela: Boica Jakovlev

Broj stranica: 120

Ilustracije: 21 cm