SENZORNA INTEGRACIJA

Jasmina Zorc, prof.reh.

TO JE TO SENZORNA INTEGRACIJA?

Senzorna integracija je neurobioloka aktivnost unutar naeg tijela kojom ivani sustav
obrauje informacije iz osjetila.
Dakle, svakog trenutka velik broj osjetnih informacija ulazi u na ivani sustav. Senzorna
integracija je sposobnost mozga i ivanog sustava da organizira te podraaje. Samo ako su
podraaji iz okoline organizirani i integrirani u mozgu, moemo ih upotrijebiti pri oblikovanju
percepcija, ponaanja i novih uenja.
Posjedujemo "vanjska" i "unutarnja" ili "skrivena" osjetila. "Vanjska" osjetila su osjetilo
sluha, vida, okusa, njuha i dodira, a nazivaju se "vanjskima" jer odgovaraju na vanjske
podraaje koji dolaze izvan naeg tijela. Unutarnja osjetila su manje poznata jer smo ih manje
svjesni, to su vestibularno osjetilo koje obrauje informacije o pokretu (osjetilo ravnotee), te
informacije se obrauju u unutarnjem uhu, te proprioceptivno osjetilo, koje obrauje
informacije o poloaju i dijelovima tijela koje dolaze putem miia, ligamenata i zglobova
(saginjanje, istezanje).

Prvih sedam godina ivota djeteta naziva se razdobljem senzomotornog razvoja i ako je
senzorna integracija tada dobro organizirana dijete e lake uiti mentalne i socijalne vjetine
u budunosti.

TO JE TO DISFUNKCIJA SENZORNE INTEGRACIJE?

Disfunkcija ili poremeaj senzorne integracije se pojavljuje kada su mozak i ivani sustav u
nemogunosti adekvatno integrirati osjetne informacije te tako dolazi do potekoa u
percepciji, ponaanju i uenju.
Problem disfunkcije senzorne integracije prva je opisala A. Jean Ayers tijekom pedesetih i
ezdesetih godina dvadesetog stoljea.
Na osobnom iskustvu, poremeaj senzorne integracije opisala je i sveuilina profesorica
Temple Grandin, koja ima autizam, i koja je udila za fizikim pritiskom koji je dobivala
zamatanjem u deke i jastuke, a kasnije je izumila "napravu za stiskanje".
Disfunkcija senzorne integracije dogaa se kada mozak prima previe ili premalo informacija,
pa ne moemo adekvatno reagirati.
Disfunkcija senzorne integracije ne ukljuuje obvezno oteenje mozga, ona znai potekoe
pri primanju, obradi i otputanju informacija. Primanje previe informacija naziva se
hipersenzitivnost, u toj situaciji mozak je pretrpan, pa se izbjegavaju osjetni podraaji iz
okoline, a primanje premalo informacija se naziva hiposenzitivnost, stalno se trae dodatni
stimulansi.

2
STOPA UESTALOSTI

Disfunkcija senzorne integracije esto je prisutna kod djece s autistinim poremeajem,

govornim potekoama, kod djece s cerebralnom paralizom, fetalnim alkoholnim sindromom,
tekom mentalnom retardacijom. I neka "prosjena" djeca koja nemaju nikakve znaajne ili
dijagnosticirane poremeaje imaju disfunkciju senzorne integracije. Procjenjuje se da 12 do
20 posto "prosjene "djece ima probleme s disfunkcijom senzorne integracije. U priblino 80
posto sluajeva se javlja kod djeaka.
Razlozi tome su promijenjeni nain igranja djece i promijenjeni sveukupno odnosi u obitelji.
Tehnoloki i informacijsko komunikacijski napredak omoguuje djeci vie vremena za
provoenje pasivnih igara i uenja.

UZROCI NASTANKA DISFUNKCIJE SENZORNE INTEGRACIJE

Genetska ili nasljedna predispozicija, koja esto nastaje ako je djetetov roditelj, braa i
sestre, ili neki drugi bliski roak imao disfunkciju senzorne integracije
Prenatalne okolnosti koje ukljuuju kemikalije, lijekove ili otrove, majina ovisnost o
drogama ili alkoholu, komplikacije u trudnoi kao to su virusne, kronine bolesti ili
visoka razina stresa
Prematuritet ili prerano roenje
Mogua poroajna trauma, nastala zbog hitnog carskog reza, hipoksije ili nedostatka
kisika ili operacije nedugo nakon poroda
Postnatalne okolnosti kao to su pretjerana ili nedovoljna senzorna stimulacija nakon
roenja, dugotrajna hospitalizacija
Nepoznati uzroci

SENZORNI RAZVOJ

Kad na mozak efikasno obradi osjetnu informaciju, mi reagiramo primjereno i automatski.

To moemo jer je na mozak opremljen za moduliranje senzornih uputa.
Modulacija je pojam koji oznaava sposobnost tijela da regulira vlastite aktivnosti. Njome se
uravnoteuje dotok osjetnih informacija u sredinji ivani sustav.
Svake minute mi primamo milijune senzornih podraaja. Veina njih je nebitna za nau
trenutnu situaciju, pa ih stoga mozak inhibira. Inhibicija je neuroloki proces koji reducira
povezivanje senzornih podraaja i bihevioralnih reakcija. Na primjer, nepotrebno je
odgovarati na podraaj strujanja zraka ili na promjenu u ravnotei kod svakog koraka.
Neke poruke, poput vezanja pojasa u automobilu, su nam u nekom trenutku oduzele
pozornost, ali kada se naviknemo na mozak je automatski iskljuuje jer vie nije nova. Ovaj
proces naziva se habituacija.
Facilitacija je neuroloki proces kojim se potie povezivanje osjetnih podraaja i ponaajnih
reakcija. Ako inimo neto znaajno i smisleno, na nam mozak daje podrku da tu aktivnost
nastavimo. Kada su inhibicija i facilitacija uravnoteene u mogunosti smo lako prelaziti s
jedne aktivnosti na drugu.

3
PRIMJER KAKO SREDINJI IVANI SUSTAV OBRAUJE OSJETE

Porezali ste se na papir. Taktilni receptori u vaoj koi alju poruku preko mijeliniziranih
senzornih neurona kroz periferni ivani sustav do mozga: du vae ruke, kroz lenu
modinu, modano deblo do thalamusa i senzornog dijela kore velikog mozga. U kori se
poruka analizira, a neurotransmiteri otputaju ekscitacijske impulse. Najprije postajete svjesni
laganog pritiska, milisekundu kasnije postajete svjesni boli. U meuvremenu vie neurona
alje impulse do vaeg prsta i vi ga brzo odmiete od papira.

VANI NAPUTCI O DISFUNKCIJI SENZORNE INTEGRACIJE

- Dijete sa senzornom integracijom ne mora nuno pokazivati sve karakteristike. Na

primjer, dijete s vestibularnom disfunkcijom moe imati lou ravnoteu, ali dobar
miini tonus.
- Ponekad dijete moe znakove senzorne disfunkcije jedan dan pokazivati, a drugi dan
ne.
- Dijete moe pokazivati znakove disfunkcije, ali je ipak ne imati. Na primjer, povlai
se pred fizikim dodirom, a zapravo je uzrok emocionalni problem.
- Dijete moe istovremeno biti i hiposenzitivno i hipersenzitivno.
- Svatko s vremena na vrijeme ima potekoe s senzornom integracijom.

PRETJERANA OSJETLJIVOST NA OSJETNE PODRAAJE ILI

HIPERSENZITIVNOST

Mozak pretjerano osjetljivog djeteta preintenzivno registrira osjete. Lagan dodir se pogreno
interpretira kao ugroavajui udarac. Zvukovi iz pozadine ne mogu se iskljuiti.
Dijete tada moe reagirati na dva naina, moe izbjegavati situaciju, izbjegavati socijalne
interakcije, moe izbjegavati igre koje ukljuuju puno pokreta ili dodira ili moe pokazivati
negativne oblike ponaanja prepiranje, agresivnost, anksioznost, pla. Dijete se pojaano
kree, krae je panje, teko dovede do cilja zapoetu aktivnost, izbjegava aktivnosti vezane
uz manipuliranje olovkom.

NEDOVOLJNA OSJETLJIVOST NA OSJETNE PODRAAJE ILI

HIPOSENZITIVNOST

Dijete ne dobiva dovoljno osjetnih informacija. Zbog toga ono mora stvoriti izvore
stimulacija. Moe se sudarati sa zidovima ili ljudima zato to trai dodatnu taktilnu
stimulaciju, moe se vrpoljiti na stolcu jer treba dodatnu vestibularnu stimulaciju, moe
previdjeti rjeenja koja druga djeca lako uoavaju, moe se ozlijediti zbog toga to ne
registrira vrue ili otro kao bolne osjete, moe vakati nejestive predmete kao to su rukavi i
igrake u elji da dobije osjetnu stimulaciju ustima. Djeca teko stupaju u interakciju s
drugom djecom.

4
Djeca koja potekoe senzorne integracije imaju ozbiljnih problema s uenjem, ponaanjem,
percepcijom, koordinacijom ( esto se spotie, imaju tekoe s rezanjem i crtanjem,
pisanjem), zaostaju u razvoju govora, imaju problema s panjom i samokontrolom.

PONAANJA PRETJERANO STIMULIRANOG DJETETA NASUPROT

PONAANJU NEDOVOLJNO STIMULIRANOG DJETETA

Pretjerano osjetljivo dijete treba Osjeti Nedovoljno osjetljivo dijete

manje stimulacije
Dijete izbjegava dodirivati ili
biti dodirnuto. Burno reagira ili
se povlai u sluaju da se
zamae, na odreene vrste
tkanine i hrane
Dijete izbjegava pomicanje,
osjea nesigurnost vezanu uz
ravnoteu, izbjegava tranje,
penjanje, sputanje niz tobogan,
ljuljanje
Dijete moe biti napeto,
ukoeno i nekoordinirano. Moe
izbjegavati igre na igralitu koje
zahtijevaju dobru svjesnost o
vlastitom tijelu.
treba vie stimulacije.
Dodir Dijete moe biti nesvjesno boli,
temperature ili teksture
predmeta.
Ravnotea Dijete moe udjeti za brzim i
rotirajuim pokretima kao to su
ljuljanje, brzo okretanje i vonja
na vrtuljku, a da mu se pri tome
ne zavrti u glavi. Dijete se moe
neprestano pomicati, vrpoljiti,
uivati u obrnutom poloaju i
biti previe smiono.
Propriocepcija Dijete moe padati, njegove
radnje mogu biti nespretne i
netone. Moe se zaletavati u
predmete, lupati nogama, vrtjeti
prstima.

Dijete moe postati pretjerano
uzbueno kada ima previe
stvari za gledanje. esto moe
pokrivati oi, imati lo kontakt
oima i biti nepaljivo prilikom
crtanja ili rada za stolom, te
pretjerano reagirati na jako
svjetlo
Dijete moe pokrivati ui, moe
se buniti na zvukove kao to su
zvuk usisivaa i miksera.
Dijete moe imati prigovore na
mirise, kao to je miris banane,
koje druga djeca ne primjeuju.
Dijete moe imati prigovore na
strukturu i temperaturu hrane.
Moe esto zatvarati usta
prilikom hranjenja.
Vid Iako moe vidjeti, dijete moe
dodirivati predmete da bi ih
upoznalo jer ima lou vidnu
koordinaciju. Moe propustiti
vane vidne informacije, kao to
su izrazi lica, geste, putokaze.
Sluh Dijete moe ignorirati glasove i
imati tekoa u praenju
verbalnih uputa. Loe uje svoj
glas i zato buno govori. eli
glasno sluati televizijski
program i muziku.
Njuh Dijete moe ignorirati neugodne
mirise. Moe mirisati hranu,
ljude i predmete.
Okus Dijete moe lizati ili kuati
nejestive predmete kao to su
igrake ili plastelin. Moe
preferirati vrlo zainjenu ili vrlo
ljutu hranu.

5
 Igralite straha

Moj se ivot odvija na igralitu

Sa svom svojom sreom i boli.
Strahovi i sumnje u sebe
Dolaze kroz igru u tom previe stvarnom svijetu mate.

Bila sam izgubljena u dungli sprava,

Nesigurna u sebe zbunjena,
Neodreena smjera.
Od mene se nije uo smijeh
Dok sam traila svoj put u tom labirintu strave.

Penjala sam se uz stepenice gigantske strmine,

Sleena od onog ispred sebe
Nesposobna da se vratim.
Od mene se nije uo smijeh
Dok sam slijepo srljala naprijed nesigurna u svoju sudbinu.

Jurila sam prema klackalici

eljna zabave uzbuenja,
Sve je postalo gorko u zraku dok sam letila odbaena u prostor.
Od mene se nije uo smijeh
Dok sam iz svog sna padala dolje u krutu stvarnost.

Skoila sam na ljuljaku

Spremna na veselo iskustvo letenje.
Dok su me drugi gurajui udaljavali od moje sigurnosti smijui se
Brzina je zamutila svaku mogunost razboritosti,
Od mene se nije uo smijeh
Do sam se pripila uz nadu o brzom svretku moje patnje.

Dola sam, na kraj, da se suoim s izazovom metalnih prstenova

S nadom ovdje samo ja upravljam.
Ali hladno, sivo eljezo nije sjalo sunanim sjajem.
I samo suze su tekle iz mene
Dok sam udarila glavom u jednom trenutku nesvjesnosti
Surova i gorka poruka moje bespomonosti.

I tako sam pobjegla iz igralita straha-

Taj prestvarni svijet mate,
Dom gdje se nastavljaju igrati igre ivota.
Od mene se nije uo smijeh.

6
SUSTAV ZA PROCJENU SENZORNE INTEGRACIJE

Sustav za procjenu senzorne integracije sastoji se od tri dijela:

1. Upitnika o povijesti sluaja

2. Liste za oznaavanje
3. Skale procjene za odreivanje pretjerane i nedovoljne osjetljivosti

Sustav za procjenu senzorne integracije je konstruiran za djecu u dobi od tri do etrnaest

godina, no moe se primjenjivati i kod mlae ili starije djece.
Osoba koja ispunjava upitnik treba biti odrasla osoba koja ima najbolji uvid u ponaanje
djeteta. Osobi koja ispunjava upitnik vano je naglasiti da mora dati odgovor na svaki
zadatak, da ne postoje toni ili pogreni odgovori i da naglasak nije na tome to dijete moe
napraviti ve to dijete radi.
Procjena senzorne integracije je potrebna kako bi se omoguilo osmiljavanje naina
intervencije. Cilj intervencije za pretjerano osjetljivo dijete je umirivanje djetetovog ivanog
sustava kad ono postane pretjerano stimulirano, kao i pronalaenje naina intervencija koje bi
poveale djetetovu toleranciju na razliite podraaje.
Cilj intervencije za nedovoljno osjetljivo dijete je omoguavanje socijalno prihvatljivog
naina putem kojeg e dijete dobiti potrebnu stimulaciju.

TERAPIJA SENZORNE INTEGRACIJE

Terapija senzorne integracije je holistiki pristup, ona ukljuuje itavo tijelo, sva osjetila i
mozak.
Sredstva koja se koriste u terapiji: lopte, bazen s lopticama, ljuljaka, pikave lopte, lopte sae,
trampolin, daske za vonju, taktilna stopala, kretanje preko prepreka, razliite tkanine, zvune
table, diskovi za odravanje ravnotee, obrui, razliiti mirisi, slualice, stolac za ljuljanje,
vree, utezi

Terapija u kojoj se koristi senzorna stimulacija i fizika interakcija popravlja senzornu

integraciju i poboljava uenje i ponaanje.
U sri senzorne integracije je vjeto strukturirana igra koja ima terapijsku svrhu.
Cilj terapije je da dijete postane samoorganizirano, odnosno da se moe igrati nekim
predmetom ili nekom osobom na konstruktivan nain jedno odreeno vrijeme.
Aktivnosti se proteu u rasponu od velikih motorikih pokreta na loptama razliite veliine,
oblika i teksture, ljuljanja na posebnom stolcu, balansiranja na razliitim zibalima i
diskovima, skakanja na trampolinu, do specifinih taktilnih iskustava ili relaksacije ili
stimulacije u opremljenom svjetlosnom kutu. Neizostavni dio programa je kontinuirano
izlaganjem mirisima-aromaterapija. Takoer, primjenjuje se i Mozart efekt terapija zvukom.
Mozartova glazba ima najvei uinak na ljudsko tijelo zbog specifine melodije, ritmova,
visokofrekventnih tonova, te zbog svoje istoe i jednostavnosti. Glazba djeluje poticajno,
pomae boljoj koncentraciji i panji,

7
Igre:
- dodavanje balonom, igranje depnom svjetiljkom (ako je nedovoljno osjetljivo na
vizualne podraaje)
- sluanje zvukova u daljini, neka dijete pokua odgonetnuti odakle dolaze ( ako je
preosjetljivo na auditivne podraaje)
- istraivanje materijala raznih tekstura rukama i nogama (ria, vata, kamenii, spuva,
) ( ako je preosjetljivo na taktilne podraaje)
- rad s plastelinom
- masiranje djeteta na razne naine ( ako je nedovoljno osjetljivo na taktilne podraaje)
- poskakivanje na velikoj terapijskoj lopti
- "take"- proprioceptivni podraaji
- ljuljanje na drvenoj ljuljaki, mrei za ljuljanje vestibularni podraaji
- isprobavanje razliitih vrsta mirisa (olfaktorni podraaji) i okusa ( gustativni
podraaji)

Cilj je otkriti koji podraaji dijete smiruju ili potiu na aktivnost te malo po malo dijete
navikavati na podraaje koji mu smetaju ili ih uope ne primjeuje.

ZA KRAJ

Terapija senzorne integracije omoguuje cjelovit osjetilni i osjeajni doivljaj. Uinci utjecaja
senzorne integracije su trajni zbog osjeaja koja uenici pri tome doivljavaju. Njenom
primjenom moemo utjecati na razvoj boljih kapaciteta za uenje, djeca postaju sigurnija,
samostalnija, s vie povjerenja u sebe i okolinu, a time postaju i uspjenija.

PREPORUENA LITERATURA

Ayres, J. A.: Dijete i senzorna integracija, Naklada Slap

Biel, L., Peske, N: Senzorna integracija iz dana u dan, Ostvarenje
Campbell, D.: Mozart efekt, Dvostruka duga