Logopedija: popis stručne literature, slikovnica, AV građe i igračaka

Programi i odjeli 28 Studeni 2015

Logopedija: stručna literatura i igre za razvoj grafomotorike

STRUČNA LITERATURA

1. Apel, Kenn. Jezik i govor od rođenja do šeste godine : od glasanja i prvih riječi do početne pismenosti -
potpuni vodič za roditelje i odgajatelje. Lekenik : Ostvarenje, 2004.

2. Čudina-Obradović, Mira. Psihologija čitanja od motivacije do razumijevanja : priručnik. Zagreb :

Golden marketing - Tehnička knjiga : Učiteljski fakultet Sveučilišta, 2014.

3. Dulčić, Adinda [et al.]. Verbotonalni pristup djeci s teškoćama sluha, slušanja i govora. Zagreb:
ArTresor naklada, 2012.

4. Goldberg, Sally. Razvojne igre za predškolsko dijete : individualizirani program igre i učenja.
Lekenik : Ostvarenje, 2003.

4. Ivanovskaja, Ol'ga Gennad'evna. Vesela škola s logopedom : program poticanja govorno-jezičnog

razvoja u djece starije predškolske i mlađe školske dobi. Zagreb : Planet Zoe, 2010.

5. Kako dijete govori? : razvoj govora i jezika, najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije djece
predškolske dobi : priručnik za roditelje, odgojitelje, pedijatre i sve koji prate razvoj djece. Zagreb :
Planet Zoe, 2010.

6. Kantić, Ahmet. Rječnik pojmova u logopediji : sa spiskom dijagnoza navedenih u posljednjoj, desetoj
reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti MKB 10. Tešanj : Centar za kulturu i obrazovanje, 2014.

7. Lisica, Dragan. Put do dječjeg srca : priručnik za logopede, stručne suradnike i odgojitelje uz
slikovnicu Dicka Brune "Pričaj". Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga, 2004.

8. Moomaw, Sally. Igre čitanja i pisanja : aktivnosti za razvoj predčitačkih vještina i početnog čitanja i
pisanja u predškolskoj dobi i prvom razredu. Buševec : Ostvarenje, 2008.
9. Osmanova, Guria. 150 igara prstićima za razvoj fine motorike i govora : s pjesmicama na sve dječje.
Zagreb : Planet Zoe, 2010.

10. Peti-Stantić, Anita. Jezične igre za velike i male. Zagreb : Alfa, 2008.

11. Popov, Darija. Enciklopedija razvojnih igara : za djecu od 3 do 7 godina. Zagreb : Planet Zoe, 2010.

12. Posokhova, Ilona. 145 logopedskih igara : zabavne igre i aktivnosti za razvoj govora. Zagreb : Planet
Zoe, 2009.

13. Posokhova, Ilona. 200 logopedskih igara : zabavne igre i aktivnosti za razvoj govora. Zagreb : Planet
Zoe, 2010.

14. Posokhova, Ilona. Izgovor: kako ga poboljšati : rad na razvijanju pravilnog izgovora glasova u djece.
Lekenik : Ostvarenje, 2005.

15. Posokhova, Ilona. Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece : priručnik za roditelje.
Buševec : Ostvarenje, 2008.

16. Posokhova, Ilona. Zabavan jezik u slikama i igrama. Zagreb : Planet Zoe, 2009-____. __ sv. Knj. 1 :
Riječi; Knj. 2 : Glasovi.

17. Rade, Renata. Poticanje ranog govorno-jezičnog razvoja : namijenjeno roditeljima djece usporena
govorno-jezičnog razvoja. Zagreb : Foto Marketing FoMa, 2003.

18. Sizova, Olga. Šest koraka u razvoju govora : program rada na razvoju govora i psihičkih funkcija uz
pomoć logopedskih bajki. Zagreb : Planet Zoe, 2010.

19. Soboleva, Aleksandra Eugenevna. Pišem bez pogrješaka : igre, vježbe i aktivnosti za pomoć djeci s
teškoćama u pisanju s uputama i preporukama neuropsihologa : priručnik za roditelje, logopede i učitelje.
Zagreb : Planet Zoe, 2010
21. Stoecklin-Meier, Susanne. Prstićima gore, nogicama dolje rastimo bolje : kreativno poticanje
govorno-jezičnog razvoja. Split : Harfa, 2011.

22. Štanger-Velički, Vladimira. Stihovi u pokretu : malešnice i igre prstima kao poticaj za govor. Zagreb :
Alfa, 2011.

23. Tkačenko, Tatjana Aleksandrovna. Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj govora. Zagreb : Planet
Zoe, 2012.

24. Tkačenko, Tatjana Aleksandrovna. Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj fine motorike. Zagreb :
Planet Zoe, 2012.

CD-ovi

1. Butorac, Željka; Lenček, Mirjana, Leljak, Stanislava . Čitajmo zajedno : multimedijski pristup čitanju.
Zagreb : Hrvatska udruga za disleksiju, 2008.

2. Butorac, Željka; Lenček, Mirjana; Leljak, Stanislava . Čitajmo zajedno 2: multimedijski pristup čitanju.
Zagreb : Hrvatska udruga za disleksiju, 2011.

3. Martan, Mirjana. Čituljica 1 : interaktivna vježbenica za učenje čitanja. Varaždin: Artmedia,

multimedija i izdavaštvo, 2012.

4. Martan, Mirjana. Čituljica 2 : interaktivna vježbenica za učenje čitanja. Varaždin: Artmedia,

multimedija i izdavaštvo, 2012.

5. Martan, Mirjana. Čituljica 3 : interaktivna vježbenica za učenje čitanja. Varaždin: Artmedia,

multimedija i izdavaštvo, 2013.

6. Martan, Mirjana. Slovarica : zabavna multimedijalna slovarica. Varaždin : Artmedia, multimedija i

izdavaštvo, 2009.
7. Mozgalice : za pametne glavice. Varaždin: Artmedia, multimedija i izdavaštvo, 2014.

8. Mozgalomanija : igre za treniranje mentalnih sposobnosti. Varaždin: Artmedia, multimedija i

izdavaštvo, 2010.

9. Rade, Renata. Rano poticanje djece usporena govorno-jezičnog razvoja. Zagreb: Foma, 2005.

IGRE

1. Magnetni labirint: brojevi

2. Slovo na slovo

3. Abeceda puzzle

4. Kozlov, Jasmina; Barišić Lazar, Gordana. Vesela škola : slog na slog. Buševec : Ostvarenje, 2008.

SLIKOVNICE

1. Amery, Heather. Priče s Voćne farme : razvojne priče za glasno čitanje. Zagreb : Planet Zoe, 2012. (i
druge slikovnice iz serije: Nove zgode s Voćne farme i Na Voćnu farmu stiže vlak!)

2. En ten tini : dječje pjesme i brojalice. Zagreb : Naša djeca, 2006.

3. Pokraj peći maca prela. Zagreb : Naša djeca, 2007.

4. Puž muž : dječje pjesme i brojalice. Zagreb : Naša djeca, 2007.

5. Posokhova, Ilona. Mamina vesela pjesmarica za mališane i predškolce. Zagreb : Planet Zoe, 2011. (i
drugi naslovi autorice: Mamine pjesmice : za bebe i mališane, Pjesmice bake Guske)

6. Flegar, Dunja; Kružkova, Zoja. Tri patuljka i čarobno pero : knjiga čitanja, učenja, zabave i čuda!.
Zagreb : Planet Zoe, 2010.

KNJIGE ZA OSOBE S DISLEKSIJOM I KNJIGE LAGANE ZA ČITANJE

1. Brlić-Mažuranić, Ivana. Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Osijek : Odjel za kulturologiju Sveučilišta J.
J. Strossmayera u Osijeku, 2013.

2. Brlić-Mažuranić, Ivana. Priče iz davnine. Zagreb : Zaklada Čujem, vjerujem, vidim, 2015.

3. Pitman, Norman Hinsdale. Kineska knjiga čuda : priče i bajke iz kineske davnine. Zagreb : Planet Zoe,
2010.

4. Pogorelski, Antonij. Crna kokoš ili Stanovnici podzemnog kraljevstva. Zagreb : Planet Zoe, 2011.

https://www.gkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=818&Itemid=372
 Logopedske bajke u radu s djecom mlađe dobi
Tekstovi logopedskih bajki i prateće aktivnosti s bajkama posebno su prilagođeni za rad na razvoju
govora u djece najranije dobi, kao i u djece usporena govornog razvoja koju se tim radom potiče da od
glasovnih oponašanja napreduju prema komunikaciji riječima i, poslije, prema rečeničnom govoru.
Programa rada s logopedskim bajkama obično obuhvaća nekoliko posebno pripremljenih bajki koje
najčešće predstavljaju obrade poznatih narodnih bajki, čija se struktura i jezična zahtjevnost postupno
povećava. Rad s logopedskom bajkom sastoji je od neposrednog rada s tekstom bajke i od pratećih
strukturiranih terapijskih zadataka koji prate određen program. Program rada s logopedskim bajkama
razrađuje logoped, uz posebnu prilagodbu individualnim potrebama pojedinog djeteta, a provodi ga mogu
ne samo logopedi, već i roditelji, i odgojitelji. S logopedskim bajkama može se raditi kako individualno,
tako i grupno.

Program rada na razvoju govora i psihičkih funkcija uz pomoć šest logopedskih bajki, koji predstavljamo
u ovom članku, u cijelosti je sadržan u knjizi s CD-om „Šest koraka u razvoju govora“ (Planet Zoe,
2010). Osobito se preporučuje za kućni rad s djetetom usporena govorno-jezičnog razvoja, ali i za
poticanje mališana uredna razvoja starijih od dvije godine.

Kako raditi s logopedskim bajkama

Svi znaju koliko djeca vole bajke. Svaki se mališan s bajkama već stoljećima susreće na primjeru gotovo
uvijek istih, kanonskih tekstova, u najvećoj mjeri prilagođenih dječjoj percepciji. Jednostavna fabula,
ponavljanje radnji i riječi – čini se da u tome nema ništa posebno. Međutim, upravo takve bajke izazivaju
zanimanje čak i u djece usporena razvoja, jednako kao i u djece koja ne pokazuju preveliku želju za
čitanjem „pametnih“ didaktičkih slikovnica.

U čemu je tajna tih bajki? Zar bi odrasla osoba toliko podrobno i precizno opisivala cijeli taj postupak
vađenja repe iz tla? Njezina bi priča vjerojatno glasila ovako: „Djed je zasadio repu. Kada je repa izrasla,
svi članovi obitelji i kućni ljubimci pomogli su djedu izvaditi repu iz tla“. Zašto onda mališana toliko
zabavlja detaljno nabrajanje svih djedovih pomoćnika i njihovih jednoličnih radnji?

Stvar je u sljedećem: kako bi usvojilo odnos uzroka i posljedice, te da bi shvatilo kako se od prvotne
zamisli dolazi do konačnog rezultata, dijete treba uvijek iznova pratiti redoslijed koraka koji vode od
početka puta do njegova kraja. Malo dijete nije sposobno sâmo u svakodnevnim aktivnostima odraslih
razabrati korake koji vode do ostvarivanja cilja. S druge strane, u bajci se podrobno izlaže očit i konkretan
redoslijed radnji.

Iz nagomilanog iskustva mnogih naraštaja pripovjedača otkriven je i malome slušatelju najzanimljiviji

oblik pripovijedanja relativno složenoga sadržaja. Jezik prvih bajki što ih mališan sluša ritmičan je, riječi
se u njima često rimuju, a likovima se dodjeljuju neočekivani i zabavni epiteti: „mišić-rupić“, „zeko-
trko“, itd. Riječi u tim bajkama same su po sebi zanimljive. Zato baš takve bajke pomažu potaknuti
zanimanje za riječi i govor u djece usporena govornog razvoja ili u djece s poremećajima u komunikaciji.

Naravno, djetetu koje nije u dovoljnoj mjeri usmjereno na govor bajka mora biti predočena vizualno,
slikovito. Zašto bajku ne bismo uprizorili u malom kućnom kazalištu? Dovoljno je s djetetom uvježbati
likove iz bajke i ući u veselo, bajkovito raspoloženje: neka mišić skviči, a medvjed mumlja dubokim
glasom, neka pjesmicu pjevaju ne samo likovi iz bajke, nego i gledatelji. U tom vam je slučaju djetetova
pozornost zajamčena, a mogućnosti bajki su goleme:

- pripovijedajući bajku odrasla osoba može djetetu predložiti zadatke povezane s fabulom; takvi su zadaci
usmjereni na razvoj govora, mišljenja, pažnje, orijentacije u prostoru; dijete je mnogo motiviranije za rad
na „bajkovitim“ zadacima, nego za obične vježbe;

- tekstovi prvih dječjih bajki su jednostavni, no odrasla ih osoba može dodatno pojednostaviti u skladu s
djetetovim govornim mogućnostima: višesložni i djetetovom izgovoru nedostupni nazivi životinja bez
utjecaja na smisao bajke mogu se zamijeniti glasovnim oponašanjima: KO-KO umjesto KOKOŠ, MAU
umjesto MAČKA; jednostavnost glasovno-slogovne strukture oponašanja glasanja životinja potiče dijete
na ponavljanje tih pojednostavljenih riječi, a kasnije i riječi povezanih s glasovnim oponašanjima po
smislu (O! UH! TUP-TUP), čime se aktivizira sposobnost produkcije smislenog govora;

- fabule narodnih bajki jednostavne su i životne, u tekstovima ima mnogo ponavljanja i stabilnih obrata –
sve to znatno olakšava razumijevanje teksta onoj djeci koja su, zbog nedovoljno razvijene sposobnosti
percipiranja smislenog teksta, nepažljiva u čitanju autorskih slikovnica;

- ako u tekstu dijete po prvi put čuje novu riječ koja je dostupna njegovu razumijevanju, to pogoduje
boljem usvajanju nove riječi jer se značenje riječi, kao i njezine moguće veze s drugim riječima, potpunije
odražavaju upravo u tekstu. Razrađene upute za zadatke u kojima se odigravaju postupci likova i radnja
bajke, također se lakše shvaćaju u odnosu s tekstom bajke, čak i ako u svakodnevnom životu dijete ima
teškoća u izvršavanju upute što se sastoji od više koraka.

Mogućnosti bajke, uz uvjet kreativnog pristupa istoj, toliko su velike da dopuštaju predlaganje
„bajkovitih“ zadataka djeci svih dobi i djeci koja se nalaze na različitim stupnjevima jezično-govornog i
spoznajnog razvoja.

Bajke i njihove likovi (uglavnom standardan izbor životinja – medvjed, zeko, vuk, lisica, miš, pas, mačka;
i ljudi – djed i baka, dječak, djevojčica) važan su izvor spoznajnog i jezično-govornog razvoja djeteta
mlađe dobi. Dijete lako povezuje svoje plišane igračke s likovima prvih bajki. Slušajući blisku odraslu
osoba kako mu pripovijeda jednostavnu bajku, dijete se postupno i samo uključuje: prvo razgledava slike,
zatim pokušava glasovnim oponašanjima imenovati likove i izgovarati najjednostavnija afektivna
ponavljanja u bajkama, izgovara kraj poznate rimovane fraze i, naposljetku, prepričava bajku.

Tekstovi logopedskih bajki posebno su prilagođeni za rad na razvoju govora u djece najranije dobi, kao i
u djece usporena govornog razvoja koju se tim radom potiče da od glasovnih oponašanja napreduju prema
komunikaciji riječima i, poslije, prema rečeničnom govoru. Programa rada s logopedskim bajkama obično
obuhvaća nekoliko bajki, čija se struktura i jezična zahtjevnost postupno povećava. Na sljedećem stupnju
programa djecu se potiče na uspoređivanje nekoliko bajki i njihovih likova, na karakteriziranje likova,
primjećivanje promjena i razvoja radnje bajke. U svrhu boljeg zapamćivanja i poticanja na izgovaranje
riječi u djece rane dobi, osobito pri usporenom govornom razvoju, logoped u radu s bajkom koristi
posebne metode i sredstva: papirnate lutke likova, različite slikovne sheme, crteže-simbole i dr. Sve to
pomaže udaljiti dijete od kaotičnog ponašanja i nesmislene verbalne produkcije te usmjeriti ga na
strukturirane radnje i smislenu govornu produkciju. Dijete zajedno s logopedom (ili roditeljem)
reproducira poznati dio radnje bajke pomoću figurica likova, održavajući pritom pozitivno emocionalno
„bajkovito“ raspoloženje. Uživljavajući se u likove bajke, dijete preuzima na sebe njihovu ulogu. Zadaci
koji se postavljaju pred dijete postupno postaju zahtjevniji. Rad s logopedskim bajkama koji se provodi
prema strukturiranom zadanom programu jednostavan je i logoped ga može lako objasniti roditeljima
djeteta usporena govornog razvoja, kako bi sa svojim djetetom radili kod kuće. To omogućuje
uključivanje djeteta u svakodnevni terapijski rad, što je vrlo važan uvjet rane intervencije.

Korištenje bajki pomaže cjelokupnoj jezično-govornoj aktivnosti djece – proširivanju vokabulara, razvoju
smislenog govornog izražavanja, automatizaciji i diferencijaciji izgovora glasova. Zadaci rada s
logopedskim bajkama uključuju artikulacijsku gimnastiku, gimnastiku za ruke i prstiće, govor
sinkroniziran s pokretima, aktivnosti ra razvoj fine motorike i dr. Osim toga, u logopedske bajke lako je
uklopiti zadatke za razvoj psihičkih funkcija djece: za razvoj analitičkog mišljenja, vizualno-prostornih
predodžbi, pamćenja i pažnje (koji su likovi isti u različitim bajkama, što se promijenilo u poznatoj bajci,
koji je lik „zalutao“ iz druge bajke, stavi figurice likova u red slijedom njihova pojavljivanja u bajci,
razmještanje likova na slikovnoj shemi bajke – baku i djeda kraj peći, kolačić na prozor pa u dvorište i
dr.). U rad s logopedskim bajkama moguće i uklopiti i psihogimnastiku (pokaži kako su se životinjice
uplašile strašnog medvjeda, pokaži kako se medvjed naljutio, pokaži kako je lisica prevarila Kolačića,
pokaži kako je Maša nadmudrila medvjeda i kako se Maša obradovala kada se vratila kući i dr.), vokalne i
respiratorne vježbe, relaksaciju (npr. u radu s djecom koja mucaju) i dr. Sve je to važno uzeti u obzir jer
djeca s različitim vrstama kašnjenja u jezično-govornom razvoju često imaju nestabilnu psihu, labilno
psihoemocionalno stanje, nisku radnu sposobnost i brzo se umaraju.

Rad s logopedskim bajkama prema strukturiranom programu s mališanima i djecom predškolske dobi
pomaže kako ciljanom, tako i spontanom razvoju vokabulara i smislenog govora, razvoju analitičkog
mišljenja (razumijevaju uzročno-posljedičnih odnosa događaja i njihovo izražavanje u govoru,
uspoređivanju elemenata nekoliko bajki, razvrstavanju likova, uspoređivanju istih likova i njihovih uloga
u različitim bajkama), te uključuje u rad sve osjetilne sustave. Formirane predodžbe potom napreduju u
pojmove, što je važno za buduće školovanje.

Program rada na razvoju govora i psihičkih funkcija uz pomoć logopedskih bajki „Šest koraka u razvoju
govora“:

Sustav rada što se preporučuje u programu „Šest koraka u razvoju govora“ omogućuje odrasloj osobi
(logopedu, roditelju, odgojitelju) da bira zadatke koji su prema razini složenosti prilagođeni svakom
pojedinom djetetu i koji su mu zanimljivi i zabavni. Rad sa svakom bajkom počinje na razini koja je
prikladna za mališana starog jednu i pol do dvije godine ili za starije dijete s teškoćama u jezično-
govornom ili spoznajnom razvoju.
Program obuhvaća šest kraćih logopedskih bajki. U knjizi se osim ilustriranih tekstova bajki nalazi
detaljan opis programa rada sa svakom bajkom. Rad sa svakom bajkom raspoređen je na 3 do 4 sata.
Svaki sad uključuje 4 zadatka. Trajanje programa je minimum mjesec dana, najoptimalnije trajanje je
nekoliko mjeseci (nije nužno provesti sva 4 zadatka u jednom danu, podjela na satove je uvjetna).
Program obuhvaća vrlo raznolike zadatke: zadatke za razvoj govora i jezika, gimnastiku za prstiće,
artikulacijsku gimnastiku, recitiranje pjesmica s pokretima, grafomotoričke vježbe, crtanje, bojanje,
oblikovanje koncem, rad s papirnatim lutkama, konstruiranje od štapića, rad s bojama i geometrijskim
likovima, početno čitanje riječi i rečenica, i još mnogo toga.

Prema ovom programu s djetetom starijim od 2 godine mogu raditi kako roditelji kod kuće, tako i
odgojitelji i logopedi.

Uz knjigu voditelj programa dobiva i CD-ROM na kojem se nalaze radni listovi, bojanke i lutke za
izrezivanje, tekstovi i ilustracije za izradu velikih slikovnica i drugi materijali za rad prema programu.
Može se raditi kako individualno (roditelj – dijete, logoped – dijete), tako i grupno (odgojitelj – vrtićke
skupine djece od 2 do 3 i od 3 do 6 godina). U radu sa skupinom zadaci se mogu prilagoditi djeci
različitih uzrasta i razina sposobnosti.

Program je vrlo fleksibilan, zadaci su prilagodljivi kako najmlađima (dvogodišnjacima) i djeci usporena
govornog razvoja koja komuniciraju glasovnim oponašanjima i još ne vladaju rečeničnim govorom, tako i
predškolcima uredna razvoja koji se pripremaju za školu.

Sadržaj programa:

I. Program rada s bajkama počinjemo poznatom bajkom „Djed i repa“. Veći dio teksta u njoj sastoji se od
ponavljanja rečenica koje se tek neznatno mijenjaju (mijenjaju se samo imena likova).

II. “Šarena kokica“ druga je bajka s kojom ćemo raditi. U ovoj vrlo kratkoj bajci, za razliku od bajke
„Djed i repa“, radnja se ne gradi na ponavljanjima, nego se razvija (iako su i ovdje ponavljanja prisutna:
„Djed je lupao, lupao – nije razbio jaje. Baka je lupala, lupala – nije razbila jaje“). Fabula je istodobno
jednostavna i razumljiva djetetu najmlađe dobi.

III. „Djevojčica i lisica“ treća je bajka u preporučenom programu. Uz prisutna ponavlja, radnja se u njoj
sukcesivno razvija. To je nešto složenija bajka u kojoj se pojavljuju prvi ponavljani dijalozi.

IV. „Kolačić“ je sljedeća bajka u našem programu. Ona sadrži mnogo likova, ali radnja predstavlja lanac
jednakih događaja s izmjenjivanjem likova. Razrada dijaloškog govora u njoj se nastavlja.

V. “Maša i medvjed“ bajka je u kojoj imamo samo dva aktivna lika, no fabula je razrađena i prilično
složena, bez ponavljanja. To je novi, napredniji stupanj rada s logopedskim bajkama.
VI. Posljednja bajka u našem programu nosi naziv „Kućica u šumi“. Velik broj likova i relativno
jednostavna fabula omogućuju djetetu da pokaže svoja postignuća uz najveću mjeru samostalnosti.
Budući da bajka dolazi na red na samom kraju našeg programa, djeca su dotad već uglavnom sposobna
prijeći od glasovnih oponašanja na manje-više točno imenovanje likova cijelim riječima. Naprimjer, točna
reprodukcija riječi „žabica“ može još biti prezahtjevna, no dijete ipak pokušava izgovoriti riječ, a ne samo
glasovno oponašati „kre-kre“. Ako dijete ipak inzistira na zamjenjivanju riječi glasovnim oponašanjem,
nemojte se buniti, nego svaki put mirno predložite da uz glasovno oponašanje izgovori i riječ: „Tako je,
kre-kre, žabica“.

Sve upute i didaktički materijal za rad prema programu nalaze se u knjizi i na CD-u.

© Planet Zoe 2010. Sva prava pridržana. Korištenje, kopiranje i citiranje tekstova zabranjeno bez dozvole
nakladnika.

https://www.planetzoe.hr/logopedske-bajke-u-radu-s-djecom-mlade-dobi/