udan ep i jo udnija aa? arobni papir? Ma ne, to je samo zrak!

Priam ti priu:

Na poetku poigrati se: udahnimo zajedno i izdahnimo u

dlanove. Hladimo rukama lice kao da maemo lepezom.
Ispruimo ruke i brzo iz zavrtimo. Moemo li vidjeti zrak? Ne!
to osjetimo u nosu kada udahnemo' Osjetimo da zrak struji. to
osjeamo kada puhnemo u dlanove' Zrak. Kako to moemo
vidjeti?

Cilj:

uoiti da zrak zauzima prostor

Pribor i materijal:

ira vea aa, manja aa, voda, pluteni ep

Tijek rada:

u iru au stavimo malo vode, a na povrinu vode poloimo

ep. ep pluta na povrini vode. Preokrenutom drugom aom
poklopiti ep. ep ostaje na dnu velike ae! Neka ovo bude
uvod u jo veu aroliju koja se zove ZRAK!

Pribor i materijal:

manja aa, papirnati ubrusi, plastina ili staklena ira posuda,

voda

Tijek rada:

a) zguvati papir i njime ispuniti au; treba staviti dovoljno

papira da kada se aa okrene s otvorom prema dolje da papir ne
ispadne iz ae
b) plastinu ili staklenu iru posudu napuniti vodom
c) au okrenuti s otvorom prema dolje te je prstima pritisnuti
sve do dna posude s vodom
d) nakon to aa dotakne dno posude, au jednim potezom
izvaditi iz posude s vodom
e) au drati naopako odnosno s otvorom prema dolje te
papirnatim ubrusom obrisati vanjsku stijenku ae od vode
f) izvaditi papir iz ae
g) nacrtati pokus

Objanjenje:

papir u ai je ostao suh; zrak koji se nalazio izmeu zguvanog

papira djelovao je kao tit koji je sprijeio ulazak vode; neto
vode e prodrijeti, ali nedovoljno da papir postane mokar

Kompetencijska
dimenzija:

izvoenjem pokusa potaknuti usmjeravanje panje, aktivnom

djelatnou promatranjem spoznati svojstvo zraka da zauzima
prostor, spoznati jednostavne sveze izmeu prirodnih pojava.

Veliki kit lagan kao perce!

Priam ti priu:

plavetni kit najvea je ivotinja na svijetu. Odrasli kit moe

teiti od 100 do 160 tona, a duljina tijela je od 20 do 30 m. Moe
dnevno pojesti i do 6 tona planktonskih raia kojima se hrani;
kit se glasa gunanjem, mumljanjem i stenjanjem. Kada dode na
povrinu vode kroz otvore isputa vodoskok vode visok i do 9
metara. Otkrijmo jednostavnim pokusom kako tako velika
ivotinja kao to je plavetni kit moe tako lako i spretno plivati?

Cilj :

pokazati uzgon vode

Pribor i materijal:

olovka ili tapi, dva jednaka metalna privjeska u obliku kita ili
obina dva vijka koja e glumiti kita, konac, posuda s vodom

Tijek rada:

a) napraviti vagu kako je prikazano na fotografiji

b) konac na kojem vise vijci pomii lijevo-desno dok vaga ne
bude u ravnotei, tj. olovka mora biti u vodoravnom poloaju
c) u jednu praznu posudu npr. od marmelade ulij vodu gotovo do
vrha
d) jedan vijak lagano spusti u posudu s vodom, drugi ostavi
izvan posude (vidi sliku)

Objanjenje:

dok su bili na zraku kitovi/vijci vaga je bila u ravnotei, dakle

jednako su teili. Kada tijela (u ovom sluaju vijke) uronimo u
tekuinu, uzgon vode die ih prema gore. Na taj nain se
smanjuje teina tijela. Upravo zato je plavetni kit koji ima teinu
do 160 tona u vodi vrlo pokretan. Ovaj sisavac ne bi se mogao
kretati kopnom.

Kompetencijska
dimenzija:

Eureka!
Priam ti priu:

Postoji anegdota koja govori kako je Arhimed otkrio da zlatna kruna,

napravljena za kralja Hierona ll., nije od istog zlata. Kada je zlatna kruna u
obliku lovorovog vijenca napravljena, od Arhimeda se zatrailo da utvrdi je li
kruna od istog zlata ili je neasni zlatar umijeao i srebro. Pri tom nije smio
otetiti krunu. Problem je bio kako odrediti obujam krune pomou kojeg bi se
uz poznatu masu, odredila gustoa zlata. Rjeenje je dolo za vrijeme kupanja.
Primjetio je da se ulaskom u kadu podigao nivo vode. Shvatio je da je to nain
kojim bi se mogao izraunati obujam krune. Jednostavnim matematikim
raunom odnosno djeljenjem mase krune s njenim obujmom izraunala bi se
gustoa metala u kruni. Manja gustoa od gustoe zlata znailo bi da je zlatu
dodano srebro. Naavi rjeenje problema, bio je toliko uzbuen da je,
zaboravivi se obui, istrao iz kade na ulicu, viui Eureka! - Naao sam!.

Cilj:

uoiti da razliite vrste tekuina imaju razliitu gustou

Pribor i materijal:

2 ae, ulje, otopina kuhinjske soli, hladna voda, vodene boje, kist,
mali komadi pluta, zrno slanutka, mala tanka lego-kockica

Tijek rada:

a) uliti u au 2-3 cm vode i otopiti u njoj 1 veliku licu kuhinjske soli

b) dodati pomou kista malo vodene boje (plave)
c) obojanoj otopini paljivo dodaj 2-3 cm ulja
d) u drugu au uliti jednaku koliinu vode i obojati je crvenom bojom
f) au s uljem i plavom otopinom lagano nakositi te u nju po stijenci
polako uliti drugu otopinu
g) priekati kratko vrijeme te na na vrh polagano staviti pluto, slanutak i
lego-kockicu
h) promatriti to se dogaa
g) nacrtati opaeno

Objanjenje:

tekuine u ovom pokusu nisu se pomijeale nego tvore tri odvojena

sloja : otopina soli je na dnu, iznad nje je obina voda i na vrhu ulje.
Razlog tomu je to su razliito teke; kaemo jo i da imaju razliitu
gustou. Lagana tekuina tj. ona koja ima manju gustou pliva iznad
tekuine koja ima veu gustou. Ulje ima manju gustou od obine
vode i od otopine soli i zato pliva na vrhu. I predmeti koje smo stavili u
au imaju razliite gustoe. Zato plivaju na razliitim razinama.
Predmet pliva na nekoj tekuini ako je laki tj. ako ima manju gistou
od te tekuine. U ovom pokusu poredak sastojaka od lakih prema
teem izgleda ovako: pluto ima najmanju gustou, slijedi ulje, slanutak,
voda, lego-kockica, otopina soli.
Kompetencijska
dimenzija:

promatranjem procesa u prirodi pojmiti neke osnovne zakonitosti

prirode; potaknuti zanimanje za opaanje u prirodi;

Ja sam edan/edna? Je li i cvijet edan?

Priam ti priu:

ivot i zdravlje ne moe se zamisliti bez vode. Vodu ovjek

unosi u tijelo hranom i tekuinama (vodom, ajevima,
napicima). ovjek bez vode ne moe dulje od tri dana. Kako
bismo bili zdravi moramo dnevno u svoj organizma unijeti od
1,5 do 2 litre tekuine. Jesu li i biljke edne?

Cilj:

pokazati kako biljke upijaju vodu

Pribor i materijal:

bijeli papir, bojice ili kola papir, kare, okrugla, plitka zdjela s
vodom

Tijek rada:

a) izrezati od lista papira cvijet s nekoliko latica

b) obojiti cvijet drvenim bojicama ili upotrijebiti kola papir,
napraviti nekoliko cvjetova
c) saviti latice kao da se cvijet zatvorio
d) uliti u zdjelu nekoliko centimetara vode
e) lagano poloiti cvijet na vodu; promotriti to se dogaa

Objanjenje:

latice cvijeta su se otvorile; to je zato jer su upile vodu

Kompetencijska
dimenzija:

razvijati svijest o vanosti unosa tekuine u organizam i

ouvanju zdravlja, vanosti ouvanja prirode, razvijati
odgovornost za vlastito zdravlje, razumjeti povezanost biljaka i
vode.

Zaljubljene planete
Priam ti priu:

Sunce je zvijezda u centru Suneva sustava. Sunce privlai osam

planeta. Oko Sunca najbre se okree Merkur. Venera je planet vulkana.
Zemlja je jedini poznati planet na kojem ima ivota. Mars je crveni
planet. Jupiter je najvei planet koji krui oko Sunca. Saturn ima sjajne
prstenove i na nebu izgleda kao ukasta zvijezda. Uran je nagnut
postrance i tako nagnut krui oko Sunca. Neptunom puu najbri
vjetrovi.
Djeji pisac Zvonimir Balog u pjesmi Sunce i Zemlja pie:
Sunce i Zemlja su deko
i cura,
zato se Zemlja oko Sunca
stalno fura.
Uvijek na istoj crti
zaljubljenosti se
oko njega vrti.
Sunce jo toplije
poljupce alje
i tako dalje.

Cilj:

nainiti model Suneva sustava uvaavajui veliinske odnose planeta

Pribor i materijal:

jedan deblji hamer-papir plave boje dimenzija 55 x 70 cm, ljepilo,

metar, estar, olovka, kolani papir (uti, bijeli, svjetlo plavi, svjetlo
smei, zeleni, naranasti, tamnocrveni), crni flomaster, ravnalo, bijeli
hamer-papir dimenzija 55 x 70 cm; umjesto kolanog papira moe se
upotrijebiti bijeli papir te flomasteri sljedeih boja: plava, naranasta,
svjetlocrvena, tamnocrvena, svjetlosmea, zelena, vuna ili paga.

Napomena:

budui da djeca ne znaju centimetre, dovoljno je samo drati se

veliinskih odnosa to je vea, a to je manje. Upute koje slijede se
mogu, ali i ne moraju precizno uvaiti.

Tijek rada:

a) Odrezati 10 cm od hamer-papira za naslov. Hamer-papir savinuti

prema dimenzijama oznaenim na crteu.

4510
cm
cm

Naslov

20 cm

20 cm

30 cm

b) Koristei se estarom, na utom kolanom papiru nacrtati krug promjera 24 cm,

izrei i duge tanke "zrake" Sunca. Flomasterom u unutranjost napisati "Sunce"; Sunce s
pripadnim zrakama naljepi na lijevu stranu postera. Koristei se dolje navedenom tablicom,
izrezati planete odgovarajue boje iz kolanog papira (ili bijeli papir oboji flomasterima). Na
planete napisati njihove nazive, ako u grupi imamo djecu koja znaju itati.
veliina modela planeta
planet
promjer (cm)
Merkur
0,5
Mars
0,7
Venera
1,2
Zemlja
1,3
Uran
5
Neptun
5
Saturn
12
Jupiter
12

boja
crvena
tamnocrvena
svjetlosmea
zelenoplava
plava
svjetloplava
svjetlosmea
naranasta

Budui da su planeti Merkur, Mars, Venera i Zemlja vrlo mali, mogu se zalijepiti na kocku
bijelog papira dimenzija 3.75 x 3.75 cm te napisati njihov naziv.
c) Izrezati vunu ili pagu razliitih duljina te jedan kraj vrpce zalijepiti na poleinu planeta, a
drugi slobodni kraj na traku hamer-papira na kojoj je naslov (vidi sliku). Neka vrpce budu
razliitih duina kako ne bi dolo do preklapanja planeta.
d) Hamer-papir s naslovom staviti u gornji zarezani dio postera (vidi sliku)
e) Od bijelog papira izrezati zvijezde i polijepiti ih po posteru.

Kompetencijska
dimenzija:

vizualnim opaanjem stei predodbu o planetama, izradom

ovog postera potaknut emo kod djece razvoj fine motorike koja
je pokretaka snaga razvitku misli u kojem se praktine
aktivnosti interioriziraju u odgovarajue umne aktivnosti;

Nahrani me!
Priam ti priu:

neke ptice provode zimu u naim krajevim i njih zovemo pticama

stanaricama. Neke ptice odlaze tijekom zime u toplije krajeve. To su
ptice selice. Evo jedne pjesmice o lastavici ptici selici. Pjesmicu je
napisao djeji pisac Kuzman Landeka Da sam ptica lastavica:
Da sam ptica lastavica
letio bih prema jugu.
Ptica lastavica da sam
pruio bih svima ruku.
Da sam ptica lastavica
letio bih preko mora.
Ptica lastavica da sam
jutru ja bih bio zora.
Da sam ptica lastavica
prvi bio bih u letu.
Ptica lastavica da sam
donio bih proljee na repu.
Da sam ptica lastavica
letio bih sve do duge.
Ptica lastavica da sam
na bi bilo vie tuge.
Da sam ptica lastavica
obletio bih cijeli svijet.
Ptica lastavica da sam,
ivot bi nam bio lijep.
Pomozimo pticama stanaricama da i tijekom zime imaju hranu.

Cilj:

izraditi hranilite za ptice

Pribor i materijal:

otpalo lie, plastina boca (mlijeka, vode ili soka), plastina posuda
(od sireva, margarina ili drugih namaza), obostrano ljepljiva traka, ue,
kare, sjemenke penice, suncokreta, kukuruza

Tijek rada:

a) plastinoj boci odrezati dno

b) obostrano ljepljivom trakom oblijepiti bocu i plastinu posudu
c) obloiti bocu i posudicu s otpalim liem (vidi sliku)
d) na mjestu gdje je odrezano dno boce karama izbuiti dva manja
otvora kroz koje emo provui ue; isto uiniti i na plastinoj posudici
e) kroz napravljene rupice provui ue i povezati bocu i plastinu
posudicu (vidi sliku)
f) bocu napuniti sjemenkama
g) objesi je na mirno i skrovito mjesto; uskoro e se pojaviti ptiice

Kompetencijska
dimenzija:

senzibilizitrati djecu za brigu o ivotinjama

Zatiti me!
Priam ti priu:

Evo ulomka iz prie Sanje Pili Vie cvijea-manje smea:

Jednog jutra na cvjetnom trgu tri koare za smee tuno su plakale: jako, jako smo gladne.
Vrlo, vrlo smo jadne. Joj, joj, umrijet emo od gladi.. prva koara je rekla: zadnji put sam
dorukovala u etvrtak. A danas je ve subota. Onesvijestit u se bez smea. Druga koara je
rekla: Imala sam vie sree. Danas ujutro, u zoru, plavokosi je djeak u moja usta ubacio
komadi olovke. Trea koara je rekla: Veerala sam limenku kokakole i pet papirnatih
maramica, ali sam jo uvijek gladna....Strana su vremena dola rekla je prva koara
skrivajui suze zar ne drage moje prijateljice? Pogledajte koliko papiria lei na ulici, a
meni kruli u elucu.....
Djeci moemo ispriati i ovu priu: Luka je etao uz obalu mora/rijeke. Primjetio je kako na
povrini vode plutaju plastine vreice i boce. Sjetio se kako je uo na vijestima da ivotinje
mogu progutati takav otpad jer misle da je to hrana. Nekim ivotinjama omotaju se te
plastine vreice oko glave te ne mogu jesti, disati i na kraju uginu. Mama mu je rekla da
treba proi puno, puno godina, ak 300 godina da se jedna plastina vreica razgradi i
nestane iz vode. Ni jedna ivotinja ne ivit toliko dugo i ne moe ekati da se vreica
razgradi. Stoga svi moramo paziti da ne oneistimo na okoli.
Cilj:

odrediti uinak plastinog otpada na ivotinje koje ive u vodi

Pribor i materijal:

gumica za zimnicu/kosu

Tijek rada:

a) omotati gumicu kako je prikazano na slici

b) pokuati skinuti gumicu bez pomoi druge ruke ili drugih predmeta

Objanjenje:

sisavci koji ive u vodi i ribe nemaju ruke i ne mogu skinuti plastine
prstenove, vreice i drugi slian otpad koji im se omota oko tijela

Kompetencijska
dimenzija:

senzibilizitrati djecu za brigu o okoliu i zatiti ivotinja

Vidi me? Ne vidi me?

Cilj:

na primjeru odnosa plijena i predatora (lovine i lovca) uoiti kako boja

tijela pomae ivotinjama da ne budu otkrivene/pojedene

Pribor i materijal:

ovisno obroju djece odabrati arene podloge dimenzija 90 x 100 cm

uzorka boje trave, lia, cvjetni uzorak i sl.; od est razliitih boja
papira napraviti konfete (od svake boje po 20 konfeta; ukupno moramo
imati za svaku podlogu, odnosno grupu 120 konfeta), 5 koverti ili
plastinih manjih vreica, drvene bojice ili flomasteri u bojama konfeta,
sat sa sekundaricom (ili e netkood djece brojati do 10), pincete (nije
obvezno),

Tijek rada:
a) izabrati pet podloga s motivom iz prirode; svakoj grupi dodijeliti jednu
podlogu; u kovertu staviti konfete u bojama podloge kao i konfete u bojama
koje nisu u skladu s podlogom (est boja, od svake boje po 20 konfeta);
prijedlog: svakako izabrati dvije svijetle boje, obavezno bijelu boju, izabrati
dvije tamne boje, obavezno crnu boju te ostale dvije boje neka budu to slinije
podlozi;
b) za svaku podlogu odvojiti konfete u zasebnu kovertu te je oznaiti istim
brojem ili slovom kao i podlogu;
c) zapisati toan broj konfeta i boja u svakoj koverti; svaka konfeta predstavlja
jednu jedinku neke ivotinje
d) jedan lan grupe biti e lovouvar; ostali lanovi grupe su predatori,
konfete predstavljaju plijen
e) lovouvar treba zamoliti predatore da okrenu lea ili zatvore oi dok on
na podlogu rasporedi konfete; nakon to rasporedi jedinke po stanitu (konfete
po podlozi) lovouvar treba rei Sad! te predatori trebaju otvoriti oi i u
roku od maksimalno 10 sekundi sakupiti to je mogue vie jedinki (konfeta);
sakupljanje se moe obaviti prstima ili pincetama;
f) nakon to je lov zavrio, potrebno je potraiti preostale neulovljene
jedinke odnosno konfete, grupirati ih po boji te ih prebrojati;
Kompetencijska
dimenzija:
potaknuti djecu da promiljaju o prilagodbama ivotinja; bojom tijela
prilagodile su se okoliu; ova prilagodba omoguava im preivljavanje

Priroda dizajnira!
Cilj:

istraiti kako sluajan odabir utjee na raznolikost riba

Pribor i materijal:
ravnalo duljine 15 cm, olovka, crvena i zelena bojica ili flomaster (moe i
crveni i zeleni kola papir), kare, kockica (za igranje drutvenih igara), tablica
za biljeenje rezultata bacanja kockice
Tijek rada:
1. Baci kockicu jedanput. Dobiveni broj upii u tablicu u stupac A. Dobiveni broj
pomnoi s 2 i upii u stupac duljina tijela.
2. Baci kockicu ponovo. Dobiveni broj upii u tablicu u stupac B. Dobiveni broj pomnoi
s 2 i upii u stupac irina tijela.
3. Baci kockicu ponovo. Dobiveni rezultat predstavlja duljinu repa tvoje ribe. Upii
podatak u stupac C.
4. Baci kockicu ponovo. Dobiveni rezultat predstavlja irinu repa tvoje ribe. Upii
podatak u stupac D.
5. Baci kockicu. Ako si dobio/dobila paran broj tvoja riba mora biti zelene boje. Ako je
rezultat bacanja kockice neparan broj, tvoja riba mora biti crvene boje. Upii dobiveni
rezultat (boju ribe) u odgovarajui stupac u tablici.
Ponovi postupke od 1 do 5 jo dva puta kako bi dobio/dobila mjere za izradu tri
razliite ribe.
Izrei svoje ribe i usporedi njihov izgled s ribama ostalih uenika u razrednom odjelu.

Bx2
D

C
Ax2

Duljina
tijela
Ax2 (cm)

irina tijela
Bx2 (cm)

Duljina
repa
(cm)

irina
repa
(cm)

Boja

Povrinska napetost vode!

Priam ti priu:

Vodena kopnica jest jedan od kukaca koji moe hodati po vodi. Hodanje po vodi
omoguuju joj povrinska napetost vode i male koliine zraka to se nalaze meu
dlaicama na dnu nogu.

________________________________________________________________________
Cilj:

uoiti da je povrinska napetost vode vano svojstvo o kojem ovisi ivot mnogih organizama

Pribor i materijal: aa, voda, kovanice, spajalice, kapalica, ira posuda

Tijek rada:
au do vrha napunite vodom.
Pogledajte sa strane i provjerite ima li voda u ai trbui.
Kapalicom dodajte vode dok ne uoite trbui.
Ubacite to je mogue vie kovanica i pritom pazite da se voda ne izlije iz a
Na povrinu paljivo stavite eljeznu spajalicu ili pribadau.

Objanjenje:
Zbog povezivanja estica vode stvara se povrinska napetost koja mnogim
kukcima i drugim laganim ivotinjama omoguuje hodanje po vodi.