Slikovnica- susret djeteta i pisane rijei

to je slikovnica?
Slikovnica je prva djetetova knjiga u kojoj je pria popraena i upotpunjena ilustracijama. No,
pria moe biti ispriana i bez rijei, dakle samo slikama, ili su slike samo nanizane kao
pojmovi koje dijete razgledava, prepoznaje i imenuje. Ako se radi o kvalitetnoj slikovnici
imena autora su navedena na naslovnici, dok su anonimne slikovnice uglavnom esto znak da
se radi o manje vrijednom djelu.

to je to dobra slikovnica?
Postoji nekoliko kriterija za kvalitetu slikovnice;
1. Sigurnosni
2. Estetski - u likovnom, literarnom i tehnikom smislu
3. Pedagoki
4. Primjerenost dobi djeteta

1. Prije svega slikovnica mora biti tiskana neotrovnim bojama, sigurna, dakle bez otrih
rubova te prikladna za rukovanje djetetu.

2. U likovnom smislu govorimo o kvaliteti slike, odnosno ilustracije. U slikovnici ona ima
ulogu simbola koji djetetu prenosi poruku. Tako ilustracija treba biti jednostavna i razumljiva,
skladnih boja te realna kada djetetu prenosi poruku, matovita kada prati radnju koja vodi u
svijet mate, te osobito vano jednostavnija i s manje detalja za mlau djecu, odnosno
bogatija i sloenija za stariju djecu.
U literarnom smislu kvalitetna se slikovnica odlikuje jasnim, i prilagoenim tekstovima
ovisno o poruci koju prenose te ritminou i izgledom postavljen tako da izazove panju
djeteta ali da izgleda skladno i lijepo.
U tehnikom smislu slikovnica treba biti prilagoena djetetu; dimenzijama, veliinom slova,
oblikom, nainom uveza.
3. Slikovnica je ne samo sredstvo zabave i razonode nego i vrlo bitno sredstvo odgoja i
obrazovanja, pa upravo zbog toga sadraji u slikovnici moraju biti edukatvni te potovati
osnovne pedagoke principe-od jednostavnijeg prema sloenome i od poznatoga,
nepoznatome. Tako e kvalitetne slikovnice za najmlae prvo sadravati poznate predmete i
ivotinje iz okoline i ivota djeteta a poslije one novije, nepoznatije.
4. Primjerenost dobi djeteta je vrlo bitna prilikom odabira slikovnice;
- za najmlae dijete, izmeu 1,5 i 3 godine, uglavnom su predviene slikovnice bez teksta,
laporello slikovnice (savijaju se poput harmonike, esto su vrlo sline igrakama mogu biti u
razliitim oblicima, debljih kartonskih listova ili mekih materijala-tkanine, spuve ili
plastike). Prve djetetove slikovnice su takozvane pojmovne slikovnice koje prikazuju slike
predmeta, pojava, ivotinja i osoba iz poznate i manje poznate okoline, iz kojih dijete ui
imenovati, prepoznati, opisati i usporediti.
- za djecu izmeu 2 i 4 godine zanimljive, poticajne i preporuljive su slikovnice koje u sebi
nemaju tekst ili ga ima vrlo malo, ali u kojima poredak slika ini priu koju dijete stvara samo
ili uz pomo odrasle osobe. U ovoj dobi djeci su zanimljivi i lako pamtljivi tekstovi u stihu.
- za djecu 4-6 godina ilustrirana knjiga bi trebala imati vie ilustracija nego teksta ali tekst su
sada bajke, basne, prie i narodne prie, te tekst u stihu.
Djeci od 6. godine postaju zanimljive i slikovnice s matovitim i nedoreenim ilustracijama,
sloenije prie o dalekim krajevima i prolosti.

1
Zato itati?
Brojna su istraivanja pokazala da se djeca kojoj se ita i pria od najranije dobi bre
razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, bre ue i naravno bolje se snalaze u komunikaciji te
razvijaju preditalake vjetine. Osim toga tijekom itanja stvaraju se posebne emocionalne
veze izmeu djeteta i odraslog, izaziva se osjeaj ugode i zadovoljstva, obogauje se rjenik
te pomae u razvoju opaanja, promatranja, pozornosti, miljenja i logikog zakljuivanja.

Kada itati?
Mnogi autori i israivai preporuuju itati djeci ve od roenja, jer se na taj nain sluanjem
glasa odrasle osobe razvija osjetljivost za glasove i govor to se kasnije pokazuje kao vrlo
vana preditaka vjetina.
itati djeci moemo kadgod imamo priliku za to, ali preporua se i stvarati rituale vezano za
itanje, (npr. itati prije spavanja, prije ili za stariju djecu tijekom popodnevnog odmora).

Kako itati?
Vano je na koji nain odrasla osoba ita djetetu. Okruenje treba biti ugodno, potrebno je
iskljuiti sve to bi moglo ometati itanje. Knjigu treba drati ispred djeteta, da ju ono moe
dobro vidjeti i dodirivati, ukljuiti ga u itanje na nain da mu se odgovara na pitanja o
proitanome, da mu se ita jasno ali ritmino, sa stankama koje e mu omoguiti da proradi
ono to je ulo. Vano je zajedno s djetetom odabrati slikovnicu za itanje, te uvaiti njegovu
elju za ponovnim itanjem iste slikovnice.
Osim slikovnica, starijoj djeci (a to e i sami najee traiti) bit e zanimljivo ako im se
proita neto iz okruenja ili iz kue (cijene u trgovini, recepti, upute za koritenje nekih
predmeta, pota...) jer na taj nain e ono vidjeti smisao i primjenu itanja i pisanja.

to su problemske slikovnice?
Slikovnice svojom tematikom pokrivaju irok spektar tema, a roditeljima su esto
najzanimljivije slikovnice koje pomau djeci, takozvane problemske slikovnice.
Naime zbog mogunosti da se sadraj slikovnice interpretira na osnovi svog vlastitog iskustva
i potrebe, slikovnica nerijetko postaje velika pomo djetetu u prevladavanju problema.
esto se dogodi da je djetetu teko izrei odnosno podijeliti s drugima svoj problem, a u tome
e mu pomoi slikovnica jer e dijete postati emocionalno ukljueno u dogaaje lika iz
slikovnice, vidjet e to se s njim dogaalo, kako je on rijeio problem i to ono samo ili uz
pomo drugih moe uiniti da si pomogne. Tada djetetu postaje lake rei, nacrtati ili oglumiti
uz pomo igraaka situaciju koja mu stvara problem.
Osim strunjaka; odgajatelja, defektologa, pedagoga, i psihologa koji esto u radu s djecom
koriste problemske slikovnice, njima se mogu posluiti i roditelji.
esto se javi problem, kako odabrati pravu slikovnicu. U sluaju kada elimo raditi s
problemskim slikovnicama, prvenstveno je bitno otkriti toan problem ili potrebu djeteta.
Zatim je potrebno pronai literaturu koja se bavi razvojnim i emocionalnim potekoama ili
nesretnim sluajevima koje je dijete doivjelo. Nakon toga je potrebno proitati materijale i
provjeriti jesu li primjereni djetetu po dobi, zrelosti i openito djetetu za koje smo ih
namjenili. Vano je i provjeriti da li slikovnica donosi realno i iskreno rjeenje problema. Ako
su zadovoljeni svi kriteriji, tek tada djetetu itamo slikovnicu.
Nakon itanja kod djeteta potiemo to bolji doivljaj knjige razliitim aktivnostima
(dramatizacijom, koritenjem lutaka, likovnim tehnikama, prepriavanjem i sl.)
2
U naim se knjinicama moe nai sve vie problemskih slikovnica na hrvatskom jeziku, evo
nekoliko naslova:

1. Petigny Aline de: Zbirka ''Petra'' -obrauje raznolike teme; strahovi, ivot s
vrnjacima, svakodnevne situacije oblaenje, pranje, govorenje runih rijei
2. Kleven Sandy: "Ispravni dodir - pria koju treba itati na glas da bi pomogla
prevenciji seksualnog zlostavljanja djece''
3. Rundek Melita: ''Mirko i 7 prigovora'' - kako se oduprijeti zlostavljanju
4. Biblioteka "to mogu uiniti" - knjige za neto veu djecu i njihove roditelje koje
govore o problemima prehrane, razvodu i sl.
5. Schreiber-Wicke Edith, Holland Carola: "Neko" slikovnica o djejim pravima iz koje
e maleni nauiti kada je pravo mjesto i pravi trenutak rei NE
6. Tony Ross: "Hou svoju tutu", ''Hou svoj zubi'', ''Hou svoju dudu'', ''Neu u
krevet'', ''Neu u bolnicu'', "Operi ruke" - o jednoj princezi s obinim problemima
7. Weninger Brigitte: "Pauli, ti zloesti Pauli" - o Pauliu koji nikako da napravi neto
dobro
8. Pfister Marcus: "Ribica duginih boja" - za djecu koja nerado dijele stvari
9. McKee David: "Elmer"- o razliitosti
10. Zbirka "Moji prijatelji i ja" - svaka slikovnica predstavlja jednog zeia koji se
razlikuje od drugih (imaju preveliki trbuh, srameljivi su i sl.)
11. Brezinova Ivona: "Dora i naoale" - o Dori koja jedina nema naoale u svojoj obitelji
12. Miklaui ura: "Super je biti razliit" - o razliitostima koje nas ne dijele ve
spajaju.
13. Doinet Mymi: ''Gaston se ne igra s drugom djecom'' -usamljenost
14. Baronian Jean Baptiste: ''Zauvijek'' -odbaenost
15. Hodak Dane: ''Semafor Filip'' -odbaenost
16. Bloom Becky: ''Uljueni vuk'' -rad na sebi
17. Berenstain Stanley: ''Medvjedii i nevolje s prijateljima'' -prijateljstvo
18. Macbratney Sam:''Pogodi koliko te volim'' ljubav
19. Palmer Pat: ''Da te barem mogu drati za ruku'' - tuga/gubitak
20. Roca Nuria ''Jesi li srameljiv?'' - srameljivost
21. Raos Nenad: ''to bi bilo kad...''- poticanje stvaralakog nemira i istraivakog duha
22. Reiger Anja: ''Lana i Pavo''-vanost paljivog ponaanja prema drugima
23. Kulot Daniela, Ullrich Horetnse: ''Gospodin Nosko nalazi prijatelja''- vanost i ljepota
prijateljstva
24. Deinert Sylvia, kreig tine, Boljahn Ulrike: ''Obiteljski album''- suoavanje sa
zlostavljanjem
25. Moroney Trace: ''Kada se ljutim'', ''Kada se bojim''

Literatura koritena za pisanje lanka:

1. udina Obradovi Mira: ''itanje prije kole''- prirunik za roditelje i odgojitelje, Zagreb,
2002.
2. Javor Ranka: Kakva je knjiga slikovnica-zbornik, Knjinice grada Zagreba, Zagreb, 2000.
3. Petrovi-Soo Biserka: Dijete, odgajatelj i slikovnica: akcijsko istraivanje, Alinea, Zagreb,
1997.
4. Zalar Dijana: Kritika i metodika biljenica (slikovnica i dijete) 1 i 2, Golden marketing,
Zagreb,2002.
5.URL izvori: internet stranica knjinice u akovcu http://www.kcc.hr/

Pie: Slaana Knebl Klasi,

odgajatelj u DV Malenica

Neke od fotografija za lanak: