POUAVANJE DISCIPLINI

Roditelji se jako razlikuju po tome kako svoju djecu pokuavaju nauiti razliitim
karakternim osobinama, samodisciplini i moralnom ponaanju.

Cilj pouavanja djece disciplini jest razvoj samokontrole i produktivnog sudjelovanja u

ivotu zajednice (npr. u grupama vrnjaka, u razredu, u igri).

KAKO POUAVATI DJECU DISCIPLINI?

Dajte svom djetetu do znanja da ga volite.
Recite mu to tono cijenite kod njega (koje su njegove dobre osobine).
Ponekad nagradite dijete (najvea je nagrada za dijete va zagrljaj, pozorno sluanje onoga
to govori, iskazivanje ponosa zbog onoga to je uinilo, neka zajednika aktivnost - igra,
zajedniko gledanje filma, i sl.).

Postavite djetetu granice. Vano je da tono zna to oekujete od njega.

Postavite jasne granice za one aktivnosti koje vae dijete zbog svoje dobi nije sposobno
samo kontrolirati (npr. Ne smije se voziti biciklom po cesti.).

Izbjegavajte naredbe i postavljajte djetetu granice unutar kojih moe preuzeti kontrolu
svoga ponaanja.
(npr. Moe se ii igrati nakon to zavri zadau.)

Dopustite djetetu da ponekad samo donosi odluke.

Donese li dijete pritom odluku za koju smatrate da nije primjerena (npr. Ostajat u
svaku veer do 10 sati vani.), moete traiti da preispita svoju odluku i njezine
posljedice (npr. to bi uinio kad bi bio na mom mjestu?).
Budete li se prema djetetu ponaali kao prema odgovornoj osobi, njegova e odgovornost
stalno rasti. Dijete se ne moe nauiti odgovornom ponaanju ako stalno radi ono to mu
drugi kau.

Uite dijete da potuje autoritet.

Pokaite djetetu kakve uinke ima njegovo ponaanje na njega i druge. Pomozite mu
nauiti da svae ne pomau i da se zbog njih ljudi osjeaju loe. (npr. Ne elim se
svaati s tobom, nakon toga se loe osjeam.)

Budite dobar primjer svom djetetu.

Sjetite se da djeca najvie ue oponaanjem odraslih...zato, dok uite djecu da ne lau,
kradu ili psuju, budite sigurni da i sami to ne inite.

Budite jasni u svojim zahtjevima.

Djetetu je puno lake razumjeti ako mu kaete: Molim te, stavi au na sredinu stola.,
nego: Pazi na tu au mlijeka.
Kad se dogovarate s djetetom oko nekog pravila, traite od njega da ponovi svojim
rijeima ono to od njega oekujete. Tako ete biti sigurni da vas je razumjelo.

Budite ustrajni.
Pratite pridrava li se dijete pravila koje ste dogovorili.
Sjetite se jo jednom da postoje djeca koja tee prihvaaju pravila. Ne postavljajte
pravila na kojima i sami niste spremni ustrajati. (npr. Svaku e veer ii u krevet poslije
crtia.)

Neka dijete unaprijed zna koje su posljedice njegova ponaanja.

Posljedice djetetova ponaanja mogu biti prirodne (pokisnut e ako pada kia a nije
htjelo uzeti kiobran). Ova vrsta posljedica osobito je korisna kod djece starije od devet
godina. Prirodne posljedice omoguavaju djetetu da ui iz vlastita iskustva. esto roditelji
i drugi odrasli, iz pretjerane brige prema djeci, onemoguuju uenje iz vlastita iskustva
(npr. kad roditelji uporno ispriavaju djecu za nenapisane zadae). Zbog takvog odnosa
djeca nemaju priliku uiti se odgovornom ponaanju.

Posljedice moete i sami kreirati. Vano je da su one logina posljedica djetetova

ponaanja. (npr. Danas si vozio bicikl bez kacige. Mogao si pasti i ozbiljno se ozlijediti i
zato to ne smije initi. Zbog toga ga nee voziti do nedjelje., a ne: Danas si vozio
bicikl bez kacige i zato nema kompjutera!).

Koja je razlika izmeu kazne i uenja disciplini?

Cilj kazne je da se ponaanje djeteta vie nikad ne ponovi. Meutim, ak i ako se odmah
nakon kazne prestane ponaati na nain koji je neprimjeren, dijete je nakon kazne toliko
preplavljeno negativnim emocijama da e se esto poeti ponaati jo gore.
Kazna se koristi zbog vjerovanja da je osjeaj straha dobar nain da se neto naui.
Ako roditelj koristi uvijek isti oblik kanjavanja (npr. pljusku), dijete ne ui nita o
stvarnim posljedicama svoga ponaanja (npr. da, ako razbacuje hranu, nee imati to
jesti).

to kanjavanje ima za posljedicu?

Dijete nas se boji - ako dijete nije unaprijed upozoreno da e biti kanjeno ili ako ne
razumije zato je bilo kanjeno, poet e izbjegavati bilo kakve aktivnosti iz straha da se
kazna opet ne ponovi.
Osjea bijes i ljutnju prema nama jer smo mu nanijeli fiziku ili psihiku bol. Ta ljutnja
koju dijete osjea moe biti uzrok njegova agresivna ponaanja prema vrnjacima ili
odraslima.
Lae nam (da bi izbjeglo kaznu).
Narueno mu je samopotovanje - djeca koja su stalno kanjavana, nemaju znanja o
vlastitim vrijednostima i zato je njihovo samopotovanje narueno.

Iako kanjavanje izaziva brzu promjenu nepoeljnog ponaanja, KORISTITE GA TO JE

RJEE MOGUE. Ta brza promjena u pravilu je i kratkotrajna!
Kanjavanjem uimo dijete TO NE SMIJE, ali ga ne uimo to TREBA i SMIJE initi.

Npr. ako ste udarili dijete nakon to je pretralo cestu, ono je nauilo samo da cestu ne
smije pretravati. Ono jo uvijek ne zna kako da je sigurno prijee.

Izbjegavajte fiziko kanjavanje djeteta.

Fiziko kanjavanje izaziva mrnju, najrazorniju emociju koju ovjek poznaje. Kazna
moe razoriti odnos koji imate s djetetom jer negativno utjee na njegovo
samopotovanje i jer ga fizikim kanjavanjem uimo da je fiziko nasilje prihvatljivo ako
smo jai. Time ga moemo potaknuti da postane nasilnik.
Drugi oblici discipliniranja djeteta vie se odnose na promjenu djetetova ponaanja (npr.
hlaenje djeteta u sobi, skraeno igranje na raunalu i sl.) .