Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. 121.

UDK: 371.695:373.3
Prethodno priopenje
Primljeno: 15. prosinca 2010.

KORITENJE I UINKOVITOST IGRE

U RAZREDNOJ NASTAVI
mr. sc. Anela Nikevi-Milkovi
Uiteljski fakultet u Rijeci, Odsjek u Gospiu
Maja Rukavina, asistentica
Uiteljski fakultet u Rijeci, Odsjek u Gospiu
Maja Gali, dipl. uiteljica
Osnovna kola "S. S. Kranjevia" Senj
Saetak: Istraivanje koje smo proveli potvrdilo je koritenje i uinkovitost igre u razrednoj
nastavi. Uitelji razredne nastave igru u nastavi najvie koriste vie puta tjedno. Uiteljima su
se sljedee igre pokazale uinkovitima u razrednoj nastavi: igre asocijacija, igre rijeima,
natjecateljske igre, matematike igre, krialjke i rebusi. Uenici najvie vole igre asocijacija i
natjecateljske igre. Uitelji igre najvie koriste u uvodnom i zavrnom dijelu sata. Uitelji iz
gradova igru koriste u svim kolskim predmetima. Uitelji s manje godina staa navode vei
broj igara koje su im se pokazale uinkovitima u razrednoj nastavi, dok uitelji s vie godina
staa znaju i koriste vei broj igara povezanih sa zaviajem u kojem smo istraivanje proveli.
Uitelji s visokom strunom spremom navode vei broj igara koje koriste i koje su im se
pokazale uinkovitima u razrednoj nastavi u odnosu na uitelje s viom strunom spremom.
Uitelji s viom strunom spremom vie istiu natjecateljske i zaviajne igre kao one koje
koriste u razrednoj nastavi.
Kljune rijei: igra u razrednoj nastavi; koritenje igre u razrednoj nastavi uitelja iz gradova
i mjesta, uitelja razliitih godina staa i strune spreme; vrste igara u
razrednoj nastavi.

Uvod
Igra pojedincu pomae u sazrijevanju ili maturaciji u jedinstveno bie s
vlastitim identitetom. Igra pomae razvoju djeteta u smislu napredovanja,
usvajajui razliita znanja i vjetine (navike). Pojedinac kroz igru razvija sve
svoje razvojne aspekte: a) kognitivni (igra zahtijeva rjeavanje problema,
planiranje, kritiko miljenje, kreativnost, evaluaciju, intelektualnu
radoznalost, heuristiku ili otkrie, smisao za humor, itd.), b) razvoj govora
(usvajanje jezinih pravila i funkcija; igra je prostor verbalnih interakcija i
snalaenja u njima; razvoj jezine kompetentnosti, itd.) c) socijalnoemocionalni (razvoj slike o sebi; razvoj samopotovanja, samokontrole,
samoregulacije; razvoj motivacije, empatije, prosocijalnog ponaanja;
socijalizacija djeteta razvojem socijalnih vjetina, tolerancije, grupne

108

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

pripadnosti, itd.), d) psihomotorni (razvoj grube i fine motorike; razvoj

muskulature, itd.). Igra ima posebno znaajnu ulogu kod djece s nedostatcima
u tjelesnom razvoju.
Postoje mnoge teorije igre. Piaget, Vygotski i Erikson autoriteti su u
okviru ovih teorija. Prema Piagetu (1962., a), igra je za dijete prilagodba na
svijet oko sebe i vlastite mogunosti. Dijete asimilira (prihvaa) i akomodira
(prilagoava sebi) dogaaje, ljude i stvari iz svoje okoline. Prema ovom autoru,
igra se mijenja s razvojem intelektualnog aspekta djeteta. Igra predkolskog
djeteta u intelektualnom smislu, prije svega, zahtijeva neposrednu imitaciju te
manipuliranje razliitim simbolima. Jednostavnije senzomotorike reakcije (do
druge godine djetetova ivota) prelaze u simboline mentalne reprezentacije i
ponaanja koja iz njih proizlaze (tzv. predoperacijski nain miljenja izmeu
druge i este godine djetetova ivota), (Piaget, 1962., a, b). Igra je kod djece
rane kolske dobi na razini logikog miljenja s konkretnim objektima ili
konkretima (tzv. faza konkretnih operacija). Ulaskom djeteta u pubertet igra
poprima karakteristike vieg stupnja miljenja koje je logiko-apstraktno (tzv.
razina formalnih operacija), (Piaget, 1962.). Igra adolescenata i odraslih
rezultat je sve razvijenijeg logino-apstraktnog miljenja (ponekad igra u toj
dobi preraste u konkretan rad pojedinca kroz njegovo zanimanje ili hobi).
Prema Vygotskom (Wood, 1992.), igra je sredstvo pomou kojeg se dijete
"penje" na viu razinu svog mogueg razvoja (zona neposrednog razvoja), ona
je sredstvo njegovih stvaralakih mogunosti (igrom dijete eksperimentira,
manipulira, otkriva i stvara). Piaget, Erikson i Vygotski slau se da dijete igru
koristi za samouenje. Kao to odrasli razmiljaju o situacijama u kojima se
nalaze i donose odluke o njima, tako dijete o situacijama, ljudima, stvarima i
dogaajima promilja kroz igru i njene aktivnosti.
Igra je osnova razvoja djeteta kroz cjelokupnu povijest ovjeanstva.
Meutim, kako se razvija ljudska civilizacija, tako se razvijaju i mijenjaju
oblici i metode igre. John Huizinga (prema urko i Kragi, 2009.) u knjizi
Homo ludens tvrdi kako civilizacija proizlazi i razvija se u igri i kao igra. Ona
jest jedna od ljudskih karakteristika, ljudski obred, a slui za rekreaciju,
zabavu, ali i uenje. Razvoj i mijenjanje oblika i metoda igara dogaa se
paralelno s napretkom znanosti i tehnologije. Djeca suvremenog doba, igru u
prirodi i s vrnjacima, zamijenila su raunalnim igrama i virtualnim
prijateljima. Suvremena igra, za razliku od prije, posredovana je veim brojem
komercijalnih igraaka kao gotovih, dovrenih proizvoda. Meu njima istiu se
igre koje su rezultat suvremenih tehnologija (raunala, playstationi, mobiteli,
MP4 i dr.). U pedagokom smislu, meutim, vrijednost takvih igara i igraaka
vrlo je mala. Za djetetov razvoj bolje su igre i igrake koje dijete samo ili u
drutvu osmiljava i razvija. Istraivanja prednosti i nedostataka koritenja
suvremenih tehnologija (ponajprije interneta i mobitela) kod uenika pokazuju,
prije svega, njihove prednosti. Prednosti koritenja suvremenih tehnologija
koje uenici navode su: zabava, koritenje slobodnog vremena, brza

109

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

komunikacija na daljinu s ljudima iz svih dijelova svijeta, druenje, mogunost

dolaenja do informacija potrebnih za kolu, zabavu i sl. Nedostatci koritenja
suvremenih tehnologija prema njima su: umor, bol u glavi i kraljenici, titranje
pred oima, izoliranost, problemi s roditeljima, troenje novca itd.
S obzirom na to da je igra prirodni oblik uenja i razvoja djeteta, ona se
treba koristiti i koristi se u nastavi. Istraivanja uinkovitosti primjene igre u
razrednoj nastavi potvrdila su da je uenje kroz igru efikasnije od klasinog
naina pouavanja, dovodi do vee aktivnosti uenika, pridonosi boljoj
atmosferi u razredu te sadraji naueni kroz igru ostaju u dugoronom
pamenju uenika. Promatrajui reforme kolstva (npr. HNOS), alternativne i
suvremene programe i pravce u odgoju i obrazovanju (npr. kola Marije
Montessori i Waldorfska kola), vidimo da svi oni istiu veliku vanost uenja
kroz igru. Uenje kroz igru vano je na svim razinama odgoja i obrazovanja, a
naroito u mlaoj djejoj dobi. U pedagokoj, psiholokoj i metodikoj
literaturi nalazimo brojne primjere uporabe igre i igrovnih oblika na svim
odgojno-obrazovnim razinama. Nakon najfrekventnije uporabe igre u
predkolskom razdoblju, u kolskom se razdoblju ona najee javlja u nastavi
materinskog i stranog jezika, matematike, prirode i drutva, tjelesne i
zdravstvene kulture, glazbene kulture, a tek povremeno u nastavi kemije,
povijesti, geografije, vjeronauka. Igra se vie koristi u razrednoj nego u
predmetnoj nastavi. Zastupljenija je u osnovnokolskom obrazovanju u odnosu
na srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje, gdje se takoer javlja.
Pregledom literature, igra se javlja u razliitim oblicima (ponajprije kao
simulacijske igre i igre uloga) i u nastavi visokog kolstva. Igra u nastavi moe
se primjenjivati u svim etapama nastavnog procesa. Naroito se primjenjuje
kao motivacija uenika u uvodnom dijelu sata ili prilikom ponavljanja i
utvrivanja gradiva. Moe se koristiti u oblicima individualnog rada, rada u
paru ili grupnog rada. Prema Duran (1995.), tri su kategorije igara: stvaralake
igre, igre s pravilima i funkcionalne igre. Stvaralake igre su: igre uloga,
dramatizacije i konstruktivne igre. Igre s pravilima su: narodne igre (koje se
prenose predajom), pokretne i didaktike igre. Funkcionalne igre javljaju se u
ranom djetinjstvu, a oznaavaju sve razvijenije funkcije djeteta u aspektima
motorikog, osjetilnog i perceptivnog razvoja. Ove se igre smanjuju od druge
godine djetetova ivota na raun sve veeg broja stvaralakih igara, a potom i
igara s pravilima (koje su karakteristine za stariju djecu). U nastavi se najvie
koriste stvaralake igre, a zatim igre s pravilima.
Prema spoznajama iz literature (npr. Boocock, 1971.; Retter, 1979.,
Furlan, 1968., prema Bognar, 1986., www.skole.hr), prednosti uenja kroz igru
su: bolja koncentracija i panja uenika, pozitivni stavovi uenika prema ovom
obliku rada, vea aktivnost djece u odnosu na druge oblike uenja, manji umor
djece, vea motivacija, vee zanimanje djece, igra uenje ini zanimljivijim,
pasivni uenici postaju aktivniji, poveava se ukljuenost uenika s tekoama
te do izraaja dolaze njihove mogunosti, uenje i pamenje injenica

110

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

podjednako je u koritenju igre kao oblika rada u nastavi u odnosu na klasine

oblike nastave, meutim, istraivanja pokazuju da je pamenje tih injenica
prilikom uenja kroz igru djelotvornije.
Koritenje igre u nastavi zahtijeva dobru pripremljenost nastavnika. Kod
svake igre oni moraju znati zato ju uvode te koji nastavni cilj ele njom
postii. Vano je da o tome upoznaju uenike kako bi oni znali svrhu i cilj
svake igre. Nastavnici trebaju prilagoditi igru dobi, sposobnostima,
zanimanjima i potrebama uenika. Trebali bi brinuti o dinaminosti igre (npr.
da zadaci ne budu predugaki), vremenu trajanja igre (da igra ne postane
dosadna) i nastavnim sredstvima i pomagalima (dostupnima ili onima koje
nastavnik izrauje sam ili s uenicima i njihovim roditeljima). Nastavnici
trebaju paziti da sadraji igre ostanu cijelo vrijeme dominantni, a ne da ih
zamijene pravila, ciljevi ili tehnike pojedinosti igre. Trebaju paziti da se igra
ne pretvori u puko natjecanje s jedinim ciljem postizanja pobjede samo nekih
uenika (udina-Obradovi, 1996.). Postoje i iracionalni otpori prema primjeni
igre u nastavi: ona se smatra neozbiljnom aktivnou, slui samo razbijanju
monotonije i ispunjavanju "praznog hoda", buna je i unosi previe uzbuenja
u nastavu.
Metodologija istraivanja
Cilj istraivanja
Cilj istraivanja bio je ispitati koliko se igra koristi u razrednoj nastavi,
kakva je njena uinkovitost te postoje li razlike u koritenju igre u nastavi kod
uitelja iz gradova i mjesta, uitelja razliite strune spreme i godina staa.
Sudionici istraivanja
U istraivanju je sudjelovalo 66 uitelja1 razredne nastave iz jedanaest
osnovnih kola u Liko-senjskoj upaniji. Uzorak je bio sluajni i kvotni.
Brinulo se o: a) podjednakoj zastupljenosti uitelja iz gradova i manjih mjesta
u upaniji, b) strunoj spremi uitelja (visoka struna sprema VSS i via
struna sprema - VS) i c) godinama staa uitelja (do 15 godina - manje
godina staa i 15 i vie godina - vie godina staa). U istraivanju su
sudjelovale gradske kole iz: Gospia, Otoca i Senja te mjesne kole iz:
Brinja, Likog Osika, Pazarita, Klanca, vice, Kompolja, Krasnog i Svetog
Jurja. Istraivanje je bilo terensko.

Pod pojmom uitelj mislimo na uitelje oba spola. Zbog lakoe itanja koristit emo pojam samo u
jednom rodu.

111

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

Instrument
Podatke smo prikupili standardiziranim, strukturiranim intervjuom
otvorenog tipa2 kojeg smo osmislili za potrebe ovog istraivanja. Pitanja
intervjua bila su sljedea:
1. Koliko intenzivno koristite igru u nastavi?
2. Koje su se igre Vama pokazale uinkovitima u odgojno-obrazovnom
radu?
3. Koje igre u nastavi uenici najvie vole?
4. Kada i u kojim dijelovima nastavnog procesa i u okviru kojih predmeta
intenzivno koristite igru u nastavi?
5. Mijenjate li igre s obzirom na dob djece te postoje li igre koje koristite
bez obzira na njihovu dob?
6. Postoje li igre koje koristite u nastavi, a tipine su za Liko-senjski
zaviaj?
Postupak
Nakon pribavljenih doputenja za provoenje istraivanja (od ravnatelja
kola) po sluaju smo odabrali uitelje s kojima smo obavili intervjue. Pri
odabiru smo pazili da imamo priblino isti broj uitelja u svim predvienim
kvotama: grad/mjesto, struna sprema (VSS i VS) i godine staa (manje i vie
od 15 god.). Istraivanje koje smo proveli kvalitativno je istraivanje.
Rezultati i rasprava
Da bismo ispitali koritenje i uinkovitost igre u razrednoj nastavi,
intervjuirali smo uitelje na podruju Liko-senjske upanije (ovo istraivanje
je terenskog tipa na podruju ove upanije, meutim, smatramo da se rezultati
ovog istraivanja mogu generalizirani, odnosno da ne vrijede iskljuivo za ovo
podruje na kojem je istraivanje obavljeno, ve da rezultate moemo
sagledavati kao openito vaee). Rezultate intervjua pokazujemo u narednim
tablicama. Cilj ovog istraivanja bio je utvrditi slinosti i razlike u koritenju
igre u razrednoj nastavi meu uiteljima iz gradova i manjih mjesta te uitelja
razliite strune spreme (VSS, VS) i godina staa (manje i vie od 15 god.).
Ove rezultate pokazujemo u tablicama od 3. do 5.

Kod standardiziranog, strukturiranog intervjua formulacija i redoslijed postavljanja pitanja su

unaprijed odreeni, a svim sugovornicima postavljaju se ista pitanja istim redoslijedom. Pitanja su
oblikovana kao potpuno otvorena ispitanici slobodno produciraju odgovore. Ova se metoda pokazala
jako korisnom u situacijama kada nam je na raspolaganju kratko vrijeme, kada se s osobom moe
provesti samo jedan intervju i kada je poeljno od svake osobe dobiti istu vrstu informacija radi kasnijeg

usporeivanja. Njom se i minimalizira efekt intervjuera (Ajdukovi, 2004.).

112

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

GRADOVI
frekventniji
odgovori
1. Koliko
intenzivno
koristite
igru u
nastavi?
2. Koje su se
igre Vama
pokazale
uinkovitima u
odgojnoobrazovnom
radu?
3. Koje igre
u nastavi
uenici
najvie
vole?
4. a) Kada i
u kojim
dijelovima
nastavnog
procesa i
b) u okviru
kojih
predmeta
intenzivno
koristite
igru u
nastavi?
5. a)
Mijenjate
li igre s
obzirom na
dob djece?
b) Postoje li
igre koje
koristite
bez obzira

vie puta
tjedno
igre
asocijacija,
igre rijeima,
matematike
igre,
natjecateljske
igre, krialjke,
rebusi,
dramatizacija

MJESTA
manje
frekventni
odgovori
svakodnevno,
jednom tjedno

a) igre se
mijenjaju s
dobi djeteta
b) neke se igre
koriste bez
obzira na dob
djeteta
(domino,
karte,

natjecateljske
igre, igre
asocijacija

a) zavrnom
dijelu sata, u
svim etapama
sata

manje
frekventni
odgovori

vie puta
tjedno

igre
asocijacija,
natjecateljske
domino,slagalice, igre, krialjke,
rebuse,
Pogodi tko je?,
govorni lanac,
Memory
Vjetar pue,
Memory,
Pogodi tko je?

vole sve igre, a

najvie: igre
asocijacija i
igre natjecanja
a) u uvodnom
dijelu sata (za
motivaciju), za
ponavljanje i
vjebanje
gradiva,
zavrnom
dijelu sata
b) u svim
predmetima

frekventniji
odgovori

govorni lanac,
Vjetar pue,
Memory,
Pogodi tko je?

Vjetar pue,
krialjke,
rebusi

a) u uvodnom
i zavrnom
dijelu sata

a) da, od
jednostavnijih
ka
sloenijima;
ovisno o
sadraju

113

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

na dob?

6. Postoje li
igre koje
koristite u
nastavi, a
tipine su
za va
zaviaj?

krialjke,
rebusi itd.)
kolica,
Vuenje ueta,
Bacanje
kamena s
ramena,
Bojice, Gdje si
Jakove?,
Pivac, Ledena
baba, Lonii,
Piljke, Kote3

kolica,
Vuenje ueta,
Bacanje
kamena s
ramena,
Bojice, Gdje
si Jakove?,
Pivac, Ledena
baba, Lonii

neke zaviajne
igre koriste u
nastavi
tjelesne i
zdravstvene
kulture

Tablica 3. Zavrna tablica rezultata koritenja i uinkovitosti igre u nastavi

uitelja razredne nastave iz gradova i manjih mjesta.

Iz tablice 3. vidimo da uitelji razredne nastave iz gradova i manjih

mjesta igru u nastavi najvie koriste vie puta tjedno. Samo poneki uitelji iz
gradova igru koriste svakodnevno ili jednom tjedno. Podjednako su se
uiteljima iz gradova i mjesta sljedee igre pokazale uinkovitima u odgojnoobrazovnom radu: igre asocijacija, igre rijeima, natjecateljske igre,
matematike igre, krialjke i rebusi. Uenici iz gradova i mjesta najvie vole
igre asocijacija i natjecateljske igre. Uitelji iz gradova i mjesta igre najvie
koriste u uvodnom i zavrnom dijelu kolskog sata. Uitelji iz gradova igru
koriste u svim predmetima. Takoer, vidimo da uitelji iz gradova i mjesta
razliite igre koriste ili prilagoavaju s obzirom na dob djeteta (u rasponu od
sedam do deset godina), dok manji broj igara uitelji koriste bez obzira na dob
(npr. igre: domino, karte, krialjke i rebuse). Uitelji iz gradova i mjesta koriste
sljedee igre u nastavi koje povezuju s Liko-senjskim zaviajem (iako nisu
posve sigurni da su te igre nastale u ovom zaviaju): kolice, Vuenje ueta,
Bacanje kamena s ramena, Bojice, Gdje si Jakove?, Pivac, Ledena baba,
Loni, Piljke i Kote. Na temelju rezultata iz tablice 3. vidimo da nema razlike
u koritenju igara u nastavi kod uitelja iz gradova i manjih mjesta.
U okviru 2. problema ispitivanja koritenja i uinkovitosti igre u
razrednoj nastavi intervjuirali smo uitelje razliitih godina staa (manje i vie
od 15 godina staa) te utvrdili ima li razlike meu njima.

Uitelji navode gore nabrojene igre, ali ne mogu sa sigurnou tvrditi jesu li one nastale na podruju
Liko-senjske upanije.

114

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

GODINE STAA: MANJE OD 15 GOD.

manje
frekventniji
frekventni
odgovori
odgovori
1. Koliko
intenzivno
vie puta tjedno
koristite igru
u funkciji
nastave?
2. Koje su se
igre asocijacija,
igre Vama
kviz, jezine
pokazale
igre,
uinkovitima
matematike
u odgojnoigre, krialjke,
obrazovnom
rebusi
radu?
sve igre, a
3. Koje igre u
najvie: igre
nastavi
asocijacija,
uenici najvie
natjecateljske
vole?
igre, kviz
4.
a) Kada i u
kojim
a) u svim
dijelovima
a) u uvodnom
etapama
nastavnog
dijelu sata (za
sata
procesa
motivaciju) i
b) u okviru
zavrnom
b) u svim
kojih
predmetima
predmeta
intenzivno
koristite igru
u nastavi?
5.
a) Mijenjate li
igre s obzirom
na dob djece?
b) Postoje li igre
koje koristite
bez obzira na
dob?

a) igre se
mijenjaju po
dobi i postaju
sadrajnije

VIE OD 15 GOD.
manje
frekventniji
frekventni
odgovori
odgovori
vie puta
tjedno

svakodnevno,
jednom tjedno

jezine igre,
igre asocijacija

natjecateljske
igre

sve igre, a
najvie: igre
asocijacija,
natjecateljske
igre
a) za
ponavljanje i
vjebanje
a) u uvodnom i
b) u svim
zavrnom
predmetima
dijelu
(najvie u
tjelesnoj i
zdravstvenoj
kulturi)
a) igre se
mijenjaju s
obzirom na
dob, postaju
sadrajnije
b) neke koriste
bez obzira na
dob

115

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

6. Postoje li igre
koje koristite
u nastavi, a
tipine su za
ovaj zaviaj?

ne znaju niti
jednu igru s
ovog podruja

Piljke i
Kote

Lonii,
Bacanje
kamena s
ramena,
kolica,
Vuenje ueta,
Ledena baba,
Bojice, Pivac,
Gdje si
Jakove?

Tablica 4. Zavrna tablica rezultata slinosti i razlika u koritenju igreu razrednoj nastavi
izmeu uitelja razliitih godina staa (manje i vie od 15 god. staa).

Tablica 4. pokazuje nam razlike u koritenju igre u razrednoj nastavi

izmeu uitelja s razliitim godinama staa (manje i vie od 15 godina staa).
Iz tablice vidimo da uitelji s vie, kao i oni s manje godina staa, igru u
nastavi preteno koriste vie puta tjedno. Samo poneki uitelji s vie godina
staa igru koriste svakodnevno, a neki jednom tjedno. Uiteljima s vie godina
staa uglavnom su se uinkovitima pokazale sljedee igre: jezine igre i igre
asocijacija (a nekim uiteljima i natjecateljske igre). Uiteljima s manje
godina staa, osim navedenih igara, uinkovitima su se pokazale: matematike
igre, rebusi i krialjke. Uitelji s vie godina staa, kao i oni s manje, navode
da djeca vole sve vrste igara, a najvie: igre asocijacija, natjecateljske igre i
kvizove. Uitelji s manje i vie godina staa uglavnom navode da igru u nastavi
koriste u uvodnom i zavrnom dijelu sata. Poneki uitelji navode da igru
koriste u svim etapama sata i u svim predmetima (najvie u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi). Veina uitelja s vie i manje godina staa navodi da se
igre mijenjaju s dobi djece (s dobi postaju sadrajnije), dok neke igre koriste
bez obzira na dob, a to su: domino, puzzle, rebusi i krialjke. Uitelji s manje
godina staa uglavnom ne poznaju i ne koriste zaviajne igre, poneki od njih
navode koritenje dvije vrste takvih igara: Piljke i Kote. S druge strane,
uitelji s vie godina staa navode cijeli niz zaviajnih igara koje koriste u
nastavi: Lonii, Bacanje kamena s ramena, kolice, Vuenje ueta, Ledene
babe, Bojice, Pivac, Gdje si Jakove?. Zakljuno iz tablice 4. vidimo da uitelji
s manje godina staa navode vei broj igara koje su im se pokazale
uinkovitima u nastavi, dok uitelji s vie godina staa koriste vei broj
zaviajnih igara u nastavi.
Daljnji cilj naeg istraivanja bio je ispitati koritenje i uinkovitost igre
u razrednoj nastavi uitelja razliite strune spreme (VSS, VS) te utvrdili ima
li razlike meu njima.

116

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

VISOKA STRUNA SPREMA (VSS)

frekventniji
odgovori
1. Koliko
intenzivno
koristite igru u
funkciji
nastave?
2. Koje su se igre
Vama pokazale
uinkovitima u
odgojnoobrazovnom
radu?

3. Koje igre u
nastavi uenici
najvie vole?

vie puta
tjedno
igre rijeima,
igre
asocijacija,
kvizove,
natjecateljske
igre,
matematike
igre
sve igre, a
najvie: igre
natjecanja,
dramatizacije,
Vjetar pue,
Dremuckanje,
igre
zamjeivanja

4.
a) Kada i u kojim
dijelovima
nastavnog
a) u uvodnom
procesa
i zavrnom
b) u okviru kojih
dijelu sata
predmeta
intenzivno
koristite igru u
nastavi?
5.
a) Mijenjate li
igre s obzirom
na dob djece?
b) postoje li igre

manje
frekventni
odgovori

a) igre se
mijenjaju
po sadraju
(od
jednostavni

VIA STRUNA SPREMA

(VS)
frekventniji
odgovori

manje
frekventni
odgovori

vie puta tjedno

igre asocijacija i
natjecateljske
igre

nema niti
jedne igre
koju uenici
posebno
vole

igre natjecanja

a) uvodni dio
sata (za
motivaciju)
i zavrni dio
sata

b) u
predmetima
glazbene
kulture i
tjelesne i
zdravstvene
kulture; u
okviru svih
predmeta; za
ponavljanje i
vjebanje
gradiva

a) igra se
mijenja s
obzirom na
dob
b) postoje igre

117

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

koje koristite
bez obzira na
dob?

6. Postoje li igre
koje koristite u
nastavi, a
tipine su za
ovaj zaviaj?

jih ka
teima)
b) igre koje se
koriste bez
obzira na
dob:
Memory,
kviz,
rebusi,
krialjke,
domino
ne znaju niti
jednu igru s
ovog podruja

koje se
koriste bez
obzira na dob
djeteta

Piljke i
Kote

Lonii, Bojice,
Povlaenje
ueta, Bacanje
kamena s
ramena, kolica

Tablica 5. Zavrna tablica rezultata slinosti i razlike u koritenju igre u razrednoj nastavi
izmeu uitelja razliite strune spreme (VSS i VS).

Tablica 5. pokazuje nam rezultate koritenja igre u razrednoj nastavi

kod uitelja s razliitom strunom spremom (VSS, VS). Uitelji s visokom,
kao i oni s viom strunom spremom, igru u nastavi preteno koriste vie puta
tjedno. Uitelji s visokom strunom spremom navode vei broj igara koje su
im se pokazale uinkovitima u nastavi: igre rijeima, igre asocijacija, kvizovi,
natjecateljske igre i matematike igre. Uitelji s viom strunom spremom pod
uinkovitim igrama navode samo: igre asocijacija i natjecateljske igre. Uitelji
s visokom strunom spremom navode da uenici vole sve vrste igara, a
naroito: natjecateljske igre, igre dramatizacije, igru Vjetar pue, igru
Dremuckanje i igre zamjeivanja. Uitelji s viom strunom spremom navode
da uenici najvie vole igre natjecanja. Uitelji s VSS i VS navode da igru u
razrednoj nastavi preteno koriste u uvodnom i zavrnom dijelu sata. Poneki
uitelji s VS navode da igru najee koriste u predmetima glazbene, tjelesne
i zdravstvene kulture, poneki da je koriste u okviru svih predmeta, a poneki da
je koriste za ponavljanje i vjebanje gradiva. Uitelji s VSS i VS navode da
postoje igre u nastavi koje se mijenjaju s obzirom na dob djece, kao i one igre
koje se ne mijenjaju (npr. Memory, kviz, rebusi, krialjke i domino). Uitelji s
VS navode vei broj zaviajnih igara koje koriste u nastavi: Lonii, Bojice,
Povlaenje ueta, Bacanje kamena s ramena, kolice (za koje, meutim, nisu
sigurni jesu li su nastale na prostoru ovog zaviaja). Samo poneki uitelji s
VSS navode dvije vrste zaviajnih igara koje koriste u nastavi: Piljke i Kote.
Na temelju iznesenog, vidimo da uitelji s visokom strunom spremom
navode vei broj igara koje koriste i koje su im uinkovite u razrednoj nastavi
u odnosu na uitelje s VS. Takoer, uitelji s VSS navode niz igara koje
uenici vole, za razliku od uitelja s VS, koji navode samo natjecateljske igre.
118

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

Ovakav rezultat vjerojatno je povezan s temeljnim obrazovanjem uitelja

(dvogodinji, etverogodinji i sada petogodinji studij) jer se unazad
posljednjih desetljea u podruju odgoja i obrazovanja preporuuje vee
koritenje suradnikih igara u odnosu na natjecateljske. Stoga su uitelji s VSS
vie obrazovani u smjeru veeg koritenja igre u nastavi te veeg koritenja
suradnikih igara. Pod utjecajem HNOS-a takoer se preporuuje ee
koritenje igre u nastavi, manje koritenje natjecanja u odnosu na suradnike
aktivnosti uenika. Uitelji s viom strunom spremom navode niz zaviajnih
igara koje koriste u nastavi, za razliku od uitelja s visokom strunom
spremom, koji su se samo mjestimino sjetili nekih od njih.
Zakljuak
Na temelju istraivanja koje smo proveli potvrdili smo da se igra koristi
u razrednoj nastavi i da je uinkovita u radu s djecom. Uitelji razredne nastave
igru u nastavi koriste najvie vie puta tjedno. Uiteljima iz gradskih, kao i iz
mjesnih kola, sljedee igre su se pokazale uinkovitima: igre asocijacija, igre
rijeima, natjecateljske igre, matematike igre, krialjke i rebusi. Uenici
najvie vole igre asocijacija i natjecateljske igre. Uitelji igre najvie koriste u
uvodnom i zavrnom dijelu sata. Uitelji iz gradova igru koriste u svim
predmetima. Uitelji s manje godina staa navode vei broj igara koje su im se
pokazale uinkovitima u nastavi, dok uitelji s vie godina staa znaju i koriste
vei broj igara povezanih sa zaviajem. Uitelji s visokom strunom spremom
navode vei broj igara koje koriste u razrednoj nastavi i koje su im se pokazale
uinkovitima u odnosu na uitelje s viom strunom spremom. Uitelji s viom
strunom spremom vie istiu natjecateljske igre kao one koje djeca naroito
vole, za razliku od suradnikih igara koje strunjaci vie preporuuju. Uitelji s
viom strunom spremom (koji su ujedno i uitelji s vie godina staa) navode
cijeli niz zaviajnih igara koje znaju i koriste u nastavi, za razliku od uitelja s
visokom strunom spremom (koji su ujedno i mlai uitelji).
Literatura:
1. Ajdukovi, D. (2004). Psihologijska metodologija kvalitativna istraivanja
(interna skripta poslijediplomskog studija psihologije), Zagreb: Filozofski
fakultet.
2. Bognar, L. (1986.). Igra u nastavi na poetku kolovanja, Zagreb: kolska knjiga.
3. urko, B., Kragi, I. (2009.). Igra put k multidimenzioniranom miljenju (Na
tragu filozofije za djecu), Filozofska istraivanja, 114, God.29, Sv.2, str. 303.310.
4. Duran, M. (1995.). Dijete i igra, Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. udina-Obradovi, M. (1996.). Igrom do itanja, Zagreb: kolska knjiga.

119

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

6. Gali, M. (2008.), Koritenje igre u nastavi, diplomski rad, Sveuilite u Rijeci,

Uiteljski fakultet u Rijeci, Odsjek za uiteljski studij u Gospiu.
7. HNOS - Moja nova kola (2006.). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
RH, Zagreb.
8. Petz, B. (2005.). Psihologijski rjenik, Zagreb: Naklada Slap.
9. Piaget, J. (1962.a). Plays, Dreams and Imitation in Childhood, New York:
Norton.
10. Piaget, J. i Inhelder, B. (1962.b). The Psychology of the Child. New York: Basic,
Books.
11. Vasta, R., Haih, M.M., Miller, S.A. (1998.). Djeja psihologija, Jastrebarsko:
Naklada Slap.
12. Vodi kroz Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard za osnovnu kolu (2005).
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH.
13. Wood, D. (1992). Kako djeca misle i ue: drutveni kontekst spoznajnog razvitka,
Zagreb: Educa.
14. www.skole.hr (12.7.2010.)

THE USE AND EFFICIENCY OF GAMES IN THE CLASS TEACHING

Summary: The research has confirmed the use and efficiency of games in the class
teaching. The primary school teachers from various places (towns and villages) use
games in their class mostly few times a week. The following games proved efficient
in the class: association games, word games, mathematical games, crosswords and
rebuses. Pupils mostly enjoy association and competitive games. The games are
mostly used in the opening and closing parts of the lesson. Teachers from towns use
games in all the subjects they teach. Less experienced teachers tend to use more
games which proved efficient in their classes, while more experienced teachers tend
to use more games specifically connected with the Lika-Senj area. Teachers with the
university degree use more games which proved efficient in their classes compared to
teachers with the college degree. Teachers with the college degree tend to emphasize
competitive and specifically regional games.
Key words: games in the class, use of games by teachers from various places (towns
and villages), teachers with university/college degrees and different
level of experience; types of games in the class.

DER GEBRAUCH UND UND DIE WIRKSAMKEIT DER SPIELE IM

GRUNDSCHULUNTERRICHT
Zusammenfassung: Die Untersuchung, die wir durchgefhrt haben, hat den Gebrauch
und die Wirksamkeit der Spiele im Grundschulunterricht besttigt. Grundschullehrer
setzen Spiele im Unterricht meistens mehrmals in der Woche ein. Folgende Spiele
zeigten sich im Grundschulunterricht als wirksam: Assoziationsspiele, Wortspiele,
120

Anela Nikevi-Milkovi, Maja Rukavina, Maja Gali: Koritenje i uinkovitost igre

ivot i kola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 108. - 121.

Wettbewerbsspiele, Mathematikspiele, Kreuzwortrtsel und Rebusse. Schler

bevorzugen Assoziationsspiele und Wettbewerbsspiele. Lehrer gebrauchen Spiele am
meisten im Einfhrungs- sowie im Schlussteil der Unterrichtsstunde. Lehrer aus
Stdten gebrauchen Spiele in allen Schulfchern. Lehrer mit weniger Dienstjahren
fhren eine grere Anzahl der Spiele an, die sich im Grundschulunterricht als
wirksam erwiesen haben, whrend Lehrer mit mehr Dienstjahren mehr Spiele, die mit
dem Heimatort (wo auch die Untersuchung durchgefhrt wurde) verbunden sind,
kennen und gebrauchen. Lehrer mit einem Universittsabschluss fhren mehr Spiele
an, die sie verwenden, und die sich im Grundschulunterricht als wirksam erwiesen
haben als Lehrer mit dem Abschluss einer hheren Schule. Lehrer mit der hheren
Bildung heben Wettbewerbsspiele und heimatliche Spiele hervor als diejenigen, die
sie im Unterricht verwenden.
Schlsselwrter: Spiele im Grundschulunterricht; Gebrauch der Spiele im
Grundschulunterricht von Lehrern aus Stdten und Drfern, von
Lehrern unterschiedlicher Dauer der Dienstjahre und dem
Bildungsgrad; Spielarten im Grundschulunterricht.

121