eljka Bjelanovi Dijani, prof.

mentor
profesorica matematike i informatike
Srednja kola azma
zeljka.bjelanovic@bj.t-com.hr

Akcijsko istraivanje znanstveno utemeljeno uvoenje inovacija u nastavi

matematike
Saetak:
Zbog raznih problema na koje nailazimo u nastavnoj praksi, skloni smo promiljati o
promjenama i uvoenju inovacija kako bi uoene probleme otklonili te poboljali svoj rad. Akcijsko
istraivanje kao kombinacija akcije i istraivanja pomae nam da uoeni problem znanstveno
prouavamo kroz etiri etape: planiranje, djelovanje, opaanje i refleksiju. Pritom nastavnik ima
dvostruku ulogu, on sudjeluje u odgojno-obrazovnoj praksi te ju istovremeno i istrauje. Uenici su
takoer sudionici, ali i suradnici. Kako bi istraivanje bilo to objektivnije, ukljuuju se i drugi
suradnici kritiki prijatelji. Akcijska istraivanja izrazito su pogodna za istraivanje nastavnog
procesa jer doprinose poboljanju prakse te razvoju teorije obrazovanja i pouavanja.
U radu se opisuje proces planiranja i provoenja akcijskog istraivanja. Istiu se odgojne
vrijednosti kao temelj akcijskih istraivanja koje pomau u donoenju kriterija za procjenu uspjenosti
ostvarenja planiranih ciljeva. Takoer se naglaava vanost prikupljanja kvantitativnih i kvalitativnih
podataka te njihova analiza. Istraivanje se provodi u nekoliko ciklusa kako bi se otklonile potekoe
na koje se nailazi tijekom rada.
Opisan je nain izrade izvjetaja akcijskog istraivanja, a sve je popraeno primjerima iz
izvjetaja akcijskog istraivanja koje je autorica provela s uenicima 2.c razreda ope gimnazije u
Srednjoj koli u azmi istraujui problem uenja matematike otkrivanjem uz pomo raunala i
GeoGebre.
Kljune rijei:
akcijsko istraivanje, izvjetaj akcijskog istraivanja, kritiki prijatelj, nastava matematike, odgojne
vrijednosti, plan istraivanja, problem istraivanja, uenje otkrivanjem uz pomo raunala i
GeoGebre

1. Uvod
Vjerojatno nema nastavnika koji se tijekom nastavne prakse nije susreo s nekim
problemom to ga je potaklo na razmiljanje o uvoenju promjena kako bi uoeni problem
otklonio ili bar donekle umanjio. Meutim, rijetki su nastavnici koji su taj problem pokuali
znanstveno istraiti to ne udi s obzirom da znanstveno-istraivaki rad nije posao
nastavnika. Ipak, to ne znai da nastavnik tijekom nastavne prakse ne bi mogao znanstveno
prouiti uoeni problem. Akcijsko istraivanje kao kombinacija akcije i istraivanja moe dati
zanimljive rezultate za unaprjeenje kvalitete odgojno-obrazovne prakse te postaje mono
oruje za poboljanja na lokalnoj razini, ali i ire. Svakako valja napomenuti da u
znanstvenim krugovima (posebno hrvatskih znanstvenika) postoje opreni stavovi o tome
mogu li se akcijska istraivanja ubrojiti u znanstvenu djelatnost u strogom smislu. Meutim,
utemeljitelj akcijskih istraivanja Kurt Lewin (1948) istie kako akademska zajednica nije
dovoljna da razjasni postojee drutvene probleme te da je vano da i sami praktiari u
konkretnoj socijalnoj situaciji imaju mogunosti usmjeravati svoje djelovanje na temelju
rezultata koje su uoili (prema Bognar, 2006, str 211).
U Hrvatskoj gotovo da i nema akcijskih istraivanja koje su provodili nastavnici
matematike za razliku od npr. nastavnika engleskog jezika ija se najnovija akcijska
1

istraivanja mogu pogledati u dvojezinom zborniku Akcijsko istraivanje i profesionalni

razvoj uitelja i nastavnika (Mianovi, 2011) kojeg je objavila Agencija za odgoj i
obrazovanje u suradnji s Vijeem Europe. S obzirom da se na strunim skupovima nastavnika
matematike malo govorilo o toj temi, u ovom radu opisat u proces planiranja, provoenja te
izrade izvjetaja akcijskog istraivanja na nain na koji sam ja provela svoje prvo akcijsko
istraivanje to e biti popraeno konkretnim primjerima iz mog istraivanja.
Primjer 1.
Akcijsko istraivanje u nastavi matematike Uenje matematike otkrivanjem uz
pomo programa dinamike geometrije GeoGebra koje sam provela s
uenicima 2.c razreda ope gimnazije u azmi objavljeno je na Treem
meunarodnom znanstvenom kolokviju Matematika i dijete u Osijeku 2011. i
dostupno na http://free-bj.t-com.hr/zbjelanovic/radovi.htm.

2. Sudionici akcijskih istraivanja u koli

Zuber-Skerritt smatra da su ciljevi bilo kojeg projekta akcijskog istraivanja ili
programa uvesti praktino poboljanje, inovaciju, promjenu ili razvoj drutvene prakse i
pridonijeti da praktiari bolje razumiju vlastitu praksu (prema Cohen, Manion i Morrison,
2007, str 227). Kad govorimo u akcijskim istraivanjima u koli, onda se pod pojmom
praktiari podrazumijeva nastavnici (uitelji). U akcijskom istraivanju u koli nastavnik ima
dvostruku ulogu, on sudjeluje u odgojno-obrazovnoj praksi kao nastavnik te je istovremeno
istrauje kao znanstvenik s ciljem da ju bolje razumije kako bi mogao poboljati vlastiti rad.
A time pridonosi ne samo promjenama u svojoj praksi nego i u praksi svojih kolega te razvoju
teorije obrazovanja i pouavanja.
S obzirom da je nastavnik ujedno i istraiva njegova objektivnost mogla bi se dovesti
u pitanje. Zbog toga u ostvarivanju akcijskog istraivanja vanu ulogu imaju kritiki
prijatelji - osobe koje daju savjete i surauju s uiteljem tijekom istraivanja. Costa i Kallick
(prema Bognar, 2008, str 73) smatraju kako je kritiki prijatelj povjerljiva osoba koja
postavlja provokativna pitanja, omoguuje vienje nastavne situacije iz druge perspektive i
nudi kritiki uvid u djelovanje ije rezultate prati. Te osobe mogu biti pedagozi, kolege iz
kole, ravnatelji ili netko drugi zainteresiran za nastavnikovo napredovanje kroz istraivanje.
Za ostvarivanje nove profesionalne uloge akcijskog istraivaa vana je i uloga mentora ije
su najvanije osobine strunost i iskustvo u provoenju akcijskih istraivanja te se od njega
oekuje brza povratna informacija. Prilikom pripremanja, a naroito kad se krene u provedbu,
stvari se odvijaju vrlo brzo i esto se nailazi na probleme koje treba to prije i to kvalitetnije
rijeiti. Zato je vano imati mentora koji e razumjeti, ohrabriti i savjetovati nastavnika.
Primjer 2. (kritiki prijatelji)
Tijek mog akcijskog istraivanja pratila su tri kritika prijatelja:
1. dr. sc. Branko Bognar docent na Filozofskom fakultetu u Osijeku,
bavi se temama vezanima uz akcijska istraivanja, takoer mentor za
metodoloki aspekt istraivanja;
2. ime ulji profesor matematike na Gimnaziji i strukovnoj koli Jurja
Dobrile u Pazinu, intenzivno se bavi primjenom raunala u nastavi
matematike, izrauje interaktivne digitalne materijale, redovito prati
razvoj kognitivnih alata u svijetu;
3. eljko Kralj ravnatelj Srednje kole azma i nastavnik matematike s
2

30-godinjim iskustvom koji pokazuje veliki interes za promjene koje

pokuavam uvesti u nastavi.
Akcijska istraivanja u koli najee se bave nekim aspektom nastavnog procesa to
ukljuuje rad s uenicima. Uenici tako postaju sudionici akcijskog istraivanja kao
ravnopravni igrai koji surauju i takoer su odgovorni za (ne)uspjeh samog istraivanja.
Komunikacija svih sudionika je vrlo vana i uenicima treba omoguiti da izraze svoje
miljenje o tijeku istraivanja, problemu kojeg se prouava, problemima na koje se nailazi
putem i sl. Moje iskustvo govori da su uenici voljni sudjelovati u ovakvim istraivanjima, uz
uvjet da im se na poetku objasni zato to radimo, kako emo to izvesti, koje su njihove
dodatne obveze te da ih se pita to oni oekuju od cijelog projekta. Takoer sam primijetila
veu ozbiljnost uenika na nastavi, naroito u etapi refleksije gdje se pokazalo da uenici vole
iznositi svoja razmiljanja o tijeku nastave i aktivnostima u kojima su sudjelovali.

3. Obiljeja akcijskih istraivanja u koli

Osnovno obiljeje akcijskih istraivanja je kombinacija akcije i istraivanja. Ako
govorimo o akcijskom istraivanju u koli, onda se akcija odnosi na voenje nastavnog
procesa, a istraivanje podrazumijeva prikupljanje podataka, analizu podataka i izradu
izvjetaja. Pri tom se prikupljanje podataka uglavnom odvija tijekom akcije dok se analiza
podataka i izrada izvjetaja ostvaruju nakon akcije.
Prema originalnoj Lewinovoj ideji akcijsko istraivanje se ostvaruje u spiralnoj
(ciklikoj) izmjeni osnovnih etapa: planiranja, djelovanja (akcije), promatranja i refleksije.
PLAN
PLAN
PLAN

AKCIJA
AKCIJA
AKCIJA

REFLEKSIJA
REFLEKSIJA

REFLEKSIJA

PROMATRANJE
PROMATRANJE

PROMATRANJE

Slika 1. Spiralni ciklusi akcijskog istraivanja

to se dogaa u prvom ciklusu? Nakon to nastavnik identificira problem kojeg eli
istraiti kako bi poboljao nastavnu praksu, kree se u planiranje akcije, odnosno djelovanja
unutar nastavnog procesa koje bi trebalo potaknuti promjene. Za vrijeme nastave dok je akcija
u tijeku, nastavnik promatra to se dogaa i prikuplja podatke prema prethodno osmiljenom
planu. Na temelju prikupljenih podataka provodi se kritika analiza dobivenih rezultata kako
bi se ustanovilo jesu li i u kojoj mjeri potaknute eljene promjene. Na temelju refleksije
prethodnog planira se idui ciklus.
Ako se istrauje problem vezan uz nastavu, ciklusi se mogu osmisliti tako da
obuhvaaju nekoliko nastavnih tema koje nuno ne slijede jedna iza druge. Naime, oko
3

provoenja istraivanja ima jako puno posla pa nastavnik fiziki teko moe stii odraditi
posao jednog ciklusa u vremenu izmeu dviju tema. Tim vie to bi u refleksiju trebalo
ukljuiti ostale sudionike, uenike i kritike prijatelje.
Primjer 3. (ciklusi)
Ciklusi koje sam odabrala istraujui problem uenja otkrivanjem uz pomo
GeoGebre vezani su uz nastavne teme za koje sam pronala ili osmislila
odgovarajue digitalne obrazovne materijale na kojima bi uenici radili:
1. Translacija grafa kvadratne funkcije f(x)=ax2;
2. Nultoke polinoma drugog stupnja i njegov graf;
3. Definicije trigonometrijskih funkcija iljastog kuta.
Temelj akcijskog istraivanja su vrijednosti, a kada se provodi unutar odgojnoobrazovnog procesa govorimo o odgojnim vrijednostima. S obzirom da se u akcijsko
istraivanje kree nakon uoenog problema, vrijednosti od koji se polazi esto su naruene.
Na poetku akcijskog istraivanja sudionici bi zajedniki kroz demokratski dijalog trebali
utvrditi vrijednosti od kojih polaze. Tako definirane vrijednosti koristit e se i za donoenje
kriterija za procjenu uspjenosti ostvarenja planiranih ciljeva istraivanja. Oekuje se da e
sudionici tijekom istraivanja kritiki promiljati o svojim dotadanjim vrijednostima to e
rezultirati promjenama i poboljanjima kako na osobnoj razini tako i u nastavnoj praksi.
Na ovogodinjem dravnom strunom skupu za uitelje/nastavnike matematike u
Primotenu mogli smo posluati predavanje Zlatka Milie Profesionalne i radne vrijednosti
kod odraslih i tinejdera te sudjelovati u radionici Profesionalne vrijednosti u radu
nastavnika matematike. Milia je kao vrijednosti u koli izdvojio: kritinost, kreativnost,
marljivost, upornost, samostalnost, empatiju i altruizam, a meu najvanije profesionalne
vrijednosti nastavnici su na radionici izdvojili: odgovornost, dosljednost, moralnost,
strpljivost, estitost, marljivost, empatiju, pravednost, kolegijalnost, optimizam, kreativnost,
samokritinost,...
Primjer 4. (odgojne vrijednosti)
Odgojne vrijednosti od kojih smo poli u mom istraivanju su samostalnost pri
uenju, aktivnost svih uenika, suradnja uenika, motivacija za uenje
matematike i uenje uz pomo raunala.
Akcijsko istraivanje je samokritiko istraivanje, ono zahtijeva da nastavnik kritiki
preispituje svoju praksu. To je nain uenja o svojoj praksi i jedan oblik permanentnog
strunog usavravanja nastavnika. Zuber-Skerritt istie da su akcijska istraivanja kritiko (i
samokritiko) suradniko istraivanje refleksivnih praktiara koji su odgovorni i rezultate
vlastitih istraivanja ine javnima, samoevaluiraju svoju praksu i ukljuuju se u sudioniko
rjeavanje problema i trajni profesionalni razvoj (prema Cohen, Manion i Morrison, 2007, str
228).
Zanimljivo je da akcijska istraivanja zapoinju malim koracima moda i samo jedne
osobe, a mogu napredovati prema opsenim promjenama. Akcijsko istraivanje moe biti
individualno (jedan nastavnik je istraiva), ali i zajedniko istraivanje npr. vie nastavnika
jedne kole, strunog vijea ili skupine nastavnika iz razliitih krajeva Hrvatske ili svijeta koji
se odlue na takvu suradnju putem interneta.
Vano je napomenuti da postoji nekoliko vrsta akcijskih istraivanja, ali ne postoji
jedinstvena podjela. Autori koji su se bavili idejom i problemima akcijskih istraivanja s
4

razliitih aspekata, sastavili su podjele prema razliitim kriterijima o emu se detaljnije moe
proitati u Bognar (2006, 2008), Cohen, Manion i Morrison (2007) i Mianovi (2011).

4. Planiranje i provoenje akcijskog istraivanja

Ne postoje jedinstvene i stroge upute kako provesti proces akcijskog istraivanja.
Autori predlau razliita rjeenja, a puno se moe nauiti iz primjera ve provedenih i
objavljenih akcijskih istraivanja (na kraju rada je popis asopisa u kojima se moe nai
takvih primjera). Zbog toga u ovdje dati samo smjernice kojima sam se ja koristila u svom
istraivanju uz napomenu da to nisu kruta pravila nego se cijeli proces moe izvesti i
drugaije ovisno o temi koja se prouava i kreativnosti nastavnika istraivaa.
Nakon to nastavnik dijagnosticira problem i odlui uvesti promjene u svojoj praksi na
nain da usput provede akcijsko istraivanje, slijedi prva faza planiranja akcijskog
istraivanja. Sam poetak moe biti dosta teak, pitamo se otkuda uope krenuti. Tu mogu
pomoi pitanja koja McNiff i Whitehead (prema Bognar, 2006) predlau za sastavljanje
strukture akcijskog plana:
to je predmet mog interesa?
Zato sam zaiteresiran/a?
to smatram da mogu uiniti?
to u uiniti?
Kako u prikupiti dokaze kako bih pokazao/la da sam utjecao/la na situaciju?
Kako u osigurati da moje prosudbe budu prihvatljive i istinite?
Za poetak bi takoer bilo bi dobro prouiti strunu literaturu i vidjeti to o temi naeg
interesa kau drugi autori, ima li slinih istraivanja i do kojih rezultata se dolo.
Potom treba definirati odgojne vrijednosti od kojih emo u istraivanju poi to e
nam pomoi da odredimo problem istraivanja i konkretiziramo ciljeve istraivanja. Na
temelju odgojnih vrijednosti donosimo i kriterije za procjenu uspjenosti ostvarenja planiranih
ciljeva akcijskog istraivanja (vidi primjer u tablici 1).
Primjer 5. (problem istraivanja)
Kako pomoi uenicima da samostalno usvajaju nove matematike pojmove,
koncepte i ideje uenjem otkrivanjem uz pomo raunala i raunalnog
programa dinamike geometrije GeoGebra?
Zatim treba planirati aktivnosti koje e se odvijati za vrijeme istraivanja (tj. nastave
ako se prouavanje odvija unutar nastavnog procesa). Aktivnosti su okosnica samog
istraivanja, one bi tijekom nekoliko ciklusa trebale dovesti do eljenih promjena sa svrhom
unapreivanja prakse u skladu s postavljenim ciljevima. Zbog toga je vrlo vano da se o
aktivnostima i svemu bitnom to se dogaa za vrijeme istraivanja sustavno i planski
prikupljaju podaci to takoer treba uvrstiti u plan istraivanja (vidi primjer u tablici 1).
Za razliku od ostalih istraivakih pristupa akcijsko istraivanje ima svojstvo
elastinosti to znai da se nacrt (plan) istraivanja moe mijenjati tijekom same akcije kad
god to zahtijevaju okolnosti istraivanja ime se pridonosi kvalitetnijem tijeku odgojnoobrazovnog procesa u kojem se istraivanje odvija (Mui, 2004, str 29). Zbog toga se
istraivanje planira u ciklusima kako bi sudionici imali dovoljno vremena za otklanjanje
problema i postupna poboljanja tijekom planiranih aktivnosti.
Tablica 1. Primjer plana istraivanja
5

2. ciklus

1. ciklus

Ciljevi
1. Osposobljavanje uenika za samostalno uenje metodom otkrivanja uz pomo raunalnog
programa dinamike geometrije GeoGebra.
2. Izrada novih i prilagodba postojeih digitalnih materijala potrebama samostalnog uenja
otkrivanjem uz pomo raunala.
Kriteriji
Uenici pokazuju veu samostalnost pri usvajaju novih nastavnih sadraja.
Uenici samostalno dolaze do zakljuaka.
Gotovo svi uenici su aktivni na satu.
Uenici iskazuju manju potrebu za dodatnim objanjenjima nastavnice pred ploom.
Uenici pokazuju vei interes i motivaciju za uenjem matematike.
Uenici samoinicijativno kod kue posjeuju web stranice s digitalnim materijalima.
Uenici su zadovoljniji na nastavi matematike (jer ee rade na raunalima).
Uenici se jedni drugima obraaju za pomo te si vie pomau meusobno.
Aktivnosti
Za 1. cilj predvia se da uenici u informatikoj uionici samostalno ue otkrivanjem dolje
navedene nastavne teme (po dva nastavna sata za svaku temu) kroz tri ciklusa:
Nast. tema
Translacija grafa kvadratne funkcije f(x)=ax2
Digitalni
http://www.normala.hr/interaktivna_matematika/kvadratna.htm
materijal
Prikupljanje upitnik 2 (skala procjene, pitanja otvorenog tipa)
podataka
radovi uenika radni list i kratka pisana provjera
fotografije nastave
istraivaki dnevnik nastavnice
biljeke kritikih prijatelja, e-mail poruke
Nast. tema
Digitalni
materijal
Prikupljanje
podataka

Nultoke polinoma drugog stupnja i njegov graf

izraditi novi digitalni materijal uz pomo kritikog prijatelja kolege
ime uljia
video snimka i fotografije nastave
biljeke na temelju sustavnog promatranja (video snimka)
radovi uenika - pisana provjera znanja
grupni intervju
istraivaki dnevnik nastavnice
biljeke kritikih prijatelja, e-mail poruke

Definicije trigonometrijskih funkcija iljastog kuta

uz dozvolu autora A. Meiera prevesti i prilagoditi materijal na
http://www.realmath.de/Neues/10zwo/trigo/sinuseinf.html
video snimka i fotografije nastave
biljeke na temelju sustavnog promatranja (video snimka)
upitnik 3 (Likertova skala procjene)
istraivaki dnevnik nastavnice
biljeke kritikih prijatelja, e-mail poruke
Vrijeme: tijekom studenog i prosinca 2010.
Za 2. cilj predvia se dodatna aktivnost koju nastavnica provodi samostalno i kontinuirano:
prouavanje literature vezano uz kreiranje interaktivnih digitalnih obrazovnih materijala koji
odgovaraju specifinostima nastave matematike.
3. ciklus

Nast. tema
Digitalni
materijal
Prikupljanje
podataka

5. Prikupljanje podataka
Matematiari su po svojoj prirodi skloni brojkama, odnosno prikupljanju
kvantitativnih, a zanemarivanju kvalitativnih podataka (kao to se meni dogodilo u prvom
6

ciklusu, sreom tu je bio mentor koji je odmah uoio moj propust i ve u drugom ciklusu smo
to popravili). Za akcijska istraivanja su kvalitativni podatci jednako vani, ako ne i vaniji.
Stoga u ukratko opisati naine prikupljanja kvalitativnih (i kvantitativnih) podataka
karakteristinih za akcijska istraivanja u koli.
5.1. Istraivaki dnevnik
S obzirom da je nuno sustavno prikupljanje podataka o svemu bitnom to se dogaa
tijekom istraivanja, bilo da je vezano za planirane aktivnosti ili neplanirane situacije tijekom,
prije ili poslije aktivnosti, jedan od najvanijih izvora podataka je istraivaki dnevnik. On se
koristi za praenje vremenskog slijeda dogaaja. Uz svaki dogaaj biljei se datum, vrijeme i
kontekst te se na taj nain dokumentira to se dogaalo. Biljee se i razmiljanja istraivaa,
razgovori s kritikim prijateljima i ostalim sudionicima, izjave uenika, crtei i sheme,
promatranja i sl. Istraivaki dnevnik koristi se i za refleksiju, odnosno promiljanje
istraivaa o istraivakoj praksi te kao izvor podataka potrebnih u analizi. Takoer slui za
prikaz napredovanja tijekom istraivanja pri emu se biljee sve uspjene i neuspjene
aktivnosti. Vano je da se dnevnik vodi redovito, a stil voenja biljeki svaki istraiva
prilagoava svojim potrebama.
Primjer 6. (zapis iz istraivakog dnevnika koriten u izvjetaju)
U istraivakom dnevniku 16.12.2010. je zabiljeeno: "Vidi se poboljanje u
snalaenju uenika, vjebe su motivirajue, a sakupljanje bodova ih posebno
veseli. Uenici s lakoom rjeavaju radni list. U nekim Meierovim apletima je
bilo bugova upozorila uenike kako da to izbjegnu. U 45 minuta veina
uenika odradila posao, dalje nastavljamo po udbeniku."
5.2. Sustavno promatranje i video snimke
Sustavno promatranje je najizravniji nain prikupljanja podataka kada se istrauje
odgojno-obrazovna praksa. Ono moe biti nestrukturirano (bez plana), srednje strukturirano (s
planom, ali bez kategorija) i visoko-strukturirano (unaprijed pripremljene kategorije koje
treba opaati). Poto je istraiva ujedno i nastavnik teko da moe u isto vrijeme voditi
nastavni proces (biti sudionik) i objektivno promatrati (biti promatra) to se dogaa na
nastavi. Zbog toga se koriste kamere kojima snimamo to se dogaa da bi kasnije i po
nekoliko puta mogli pogledati snimku, pokazati ju uenicima i kritikim prijateljima, a video
zapis mogue je koristiti za kvalitativnu i kvantitativnu analizu.
Pregledavajui snimke posebna panja posveuje se onim kategorijama koje su bitne
za problem istraivanja. Primjerice, ako istraujemo problem aktivnosti uenika na nastavi,
tada bi trebalo biljeiti koliko dugo i na koji nain su uenici bili aktivni, to su radili, koliko
uenika je to radilo, a koliko ne i sl. Vrlo esto istrauje se interakcija sudionika nastave. Za
takvo promatranje Flanders je osmislio protokol interakcijske analize koji se moe pogledati
kod Muia (2004, str 83-85).
Primjer 7. (kvantitativna analiza video zapisa)

Grafikon 5. Analiza video snimki - ukupno trajanje

aktivnosti nastavnice
1:09

16.12.
25.11.

6:49
0:05

0:00

12:42
5:00

10:00

pom ae ueniku

15:00

20:00

govori razredu

Na prvoj snimci (25.11.) moe se prebrojati da je nastavnica pomagala

uenicima (pritom se misli na tihi razgovor izmeu nastavnice i dva uenika u
paru) ukupno 28 puta u ukupnom trajanju od 12:42 minute (63,5%) to bi
znailo da je u prosjeku svaki par samo 6,35% vremena imao pomo
nastavnice, dok ostalo otpada na samostalnu aktivnost. Na drugoj snimci
(16.12.) nastavnica je 9 puta u trajanju od 1:09 minuta cijelom razredu glasno
davala upute, a individualno je pomagala 17 puta u trajanju od 6:49 minuta
(34,08%) to je u prosjeku 3,41% po ueniku (jer smo imali 10 parova).
5.3. Intervju
Istraivaki intervju definira se kao razgovor kojeg istraiva inicira i usmjerava na
sadraj odreen ciljevima istraivanja kao sustavan opis, predvianje ili objanjavanje sa
svrhom prikupljanja informacija relevantnih za istraivanje (Cohen, Manion i Morrison, 2007,
str 269). U akcijskom istraivanju intervju se vrlo esto koristi u kombinaciji s promatranjem
zbog triangulacije. Naime, analiza kvalitativnih podataka zahtijeva postupak kojim se nastoji
izbjei jednostranost (taj postupak zove se triangulacija), a to se, izmeu ostalog, moe postii
usporeivanjem podataka dobivenih razliitim postupcima prikupljanja. Na primjer, ako
istraujemo neki aspekt nastavnog procesa, tada je podatke dobivene snimanjem nastave
korisno usporediti s podacima dobivenima iz razgovora s uenicima.
Postoji nekoliko vrsta intervjua, a za koji e se istraiva odluiti ovisi o konkretnoj
situaciji i onome to se intervjuom eli postii. Intervju moe biti individualni ili grupni, te
slobodni (zadana samo tema), polustrukturirani (zadane natuknice) ili strukturirani (unaprijed
pripremljena pitanja).
Primjer 8. (grupni intervju)
U mom istraivanju organizirali smo grupni polustrukturirani intervju. Uenici
su se podijelili u dvije skupine po 10 i odgovarali na pitanja, a cijeli intervju
snimili smo kamerom te kasnije zapisali njihove odgovore:
1. Koje prednosti samostalnog uenja pomou raunala i GeoGebre ste uoili?
zanimljivije
lake se usvaja gradivo jer ima puno primjera
samostalno dolaenje do zakljuka je poticajno
ostaje dulje u sjeanju
moemo si vizualizirat to to radimo, vizualno vie zapamtimo
moemo ii svojim tempom
moemo vie puta proi istu stvar ako nam nije jasno da si razjasnimo
8

 materijal je na webu, moemo pogledati kod kue

2. Koje nedostatke samostalnog uenja pomou raunala i GeoGebre ste
uoili?
nije nam objanjeno kako vi objasnite
problem s razumijevanjem uputa
kompjuter nacrta automatski, a mi to trebamo postepeno
trebalo bi najvanije zapisati u biljenicu
5.4. Fotografije
Fotografije kao vizualni podaci vrlo su vaan izvor kvalitativnih podataka u akcijskom
istraivanju jer pomau da na kraju dobijemo kompletnu sliku napretka, odnosno ostvarenih
promjena. Tim vie to je u dananje vrijeme digitalnih fotoaparata njihovo koritenje
jednostavno, brzo i efikasno. U par minuta moe ih se elektronikom potom poslati
kritikom prijatelju i zamoliti ga da komentira to uoava na fotografijama, a moglo bi
utjecati na tijek istraivanja.
Svakako bi nekoliko karakteristinih fotografija trebalo izdvojiti i uvrstiti u izvjee
akcijskog istraivanja da upotpune sliku napretka, a est je sluaj prikazivanja slika u paru
gdje jedna pokazuje prijanje, a druga novonastalo stanje. Izdvajam jedan takav primjer iz
mog istraivanja uz komentar kritikog prijatelja:

Slike 2. i 3. Raunalo u nastavi frontalno ili samostalno (u paru)

Primjer 9. (osvrt kritikog prijatelja na fotografije)

Slika 2. prikazuje kako smo raunalo i projektor koristili u frontalnoj nastavi,
dok je slika 3. snimljena dok su uenici uili u paru koristei digitalne
materijale. Branko Bognar dao je u e-mail poruci od 14.12.2010. svoj osvrt na
ove dvije fotografije: "Na prvoj fotografiji je mogue vidjeti frontalnu nastavu
u kojoj je dominantan uitelj, dok su na drugoj fotografiji aktivni uenici. Na
licima uenika (druga fotografija) mogue je uoiti interes i koncentriranost na
aktivnosti kojima se bave."
5.5. Anketiranje (upitnik)
Anketiranje je postupak u kojem anketirani pismeno odgovaraju na pitanja koja se
odnose na injenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim miljenjem
9

(Mui, 2004, str 89). Anketama se prikupljaju podaci o miljenjima, stavovima ili znanju
ispitanika, a mogu biti anonimne kako bi se izbjegli neiskreni odgovori.
Pitanja mogu biti otvorenog, zatvorenog i kombiniranog tipa. Treba paziti da budu
jasna i razumljiva svim ispitanicima, izbjegavati sugestivna ili hipotetska pitanja te
izbjegavati postavljanje vie pitanja odjednom. Pri sastavljanju upitnika svakako valja voditi
rauna i o analizi podataka. Podatke dobivene odgovaranjem na pitanja otvorenog tipa puno je
tee analizirati nego one dobivene odgovaranjem na pitanja zatvorenog tipa.
Primjer 10. (podatci dobiveni anketiranjem)
Na poetku istraivanja anketirala sam uenike da vidim ele li sudjelovati u
akcijskom istraivanju. Trebali su navesti razloge za i protiv?
DA (tj. ele sudjelovati) 19 uenika
DA i NE 1 uenik
Razlozi za: lake usvajanje gradiva (6 u.), nov nain rada i zanimljivo (4 u.),
samostalno dolaenje do zakljuaka (4 u.), rad na raunalima (1 u.), taj rad
funkcionira i treba ga vie koristiti (1 u.), moda e biti bolje za uenike
kojima tee ide (1 u.), promiemo neto dobro (1 u.), otkrili bi neke stvari o
sebi (1 u.)
Razlozi protiv: pokusni kunii (1 u.), moda nee svi razumjeti gradivo (1 u.)
5.6. Procjenjivanje i prosuivanje (skala procjene)
Skala procjene je instrument kojim se prikupljaju podaci o miljenjima ispitanika
vezanih uz opaane dogaaje, neije osobine i sl. Po vanjskom izgledu mogu biti deskriptivne
ili grafike. Deskriptivne skale procjena jednostavnije su za analizu podataka jer se sastoje od
niza tvrdnji poredanih po stupnju intenziteta, a procjenjiva oznauje onu koja po njegovom
miljenju najbolje odgovara stvarnosti (Mui, 2004, str 101).
esto se koristi Likertova skala procjene s pet stupnjeva intenziteta: uope se ne
slaem, ne slaem se, niti se slaem niti se ne slaem, slaem se, u potpunosti se slaem (to
se odnosi na stupanj slaganja sa zadanom tvrdnjom). U tablici 2. mogu se pogledati neki
rezultati mog istraivanja dobiveni koritenjem Likertove skale:

1.
3.
4.
6.

U potpunosti se
slaem.

Slaem se.

Niti se slaem,
niti se ne slaem.

Tvrdnja
Samostalno uenje uz pomo raunala
omoguava mi lake usvajanje gradiva.
Raunalo mi omoguava da lake samostalno
doem do zakljuaka.
Raunalo mi pomae u vizualizaciji
matematikih pojmova.
Raunalo me tjera da razmiljam vie nego kad
je nastava u naoj uionici.

Ne slaem se.

Uope se ne
slaem.

Tablica 2. Likertova skala procjene

20% 65% 15%

10% 70% 20%
15% 40% 45%
10% 70% 20%

10

Napredovanje vlastitim tempom je prednost

10. samostalnog uenja uz pomo raunala.

25% 50% 25%

Zbog toga to raunalo lako i automatski crta

11. grafove, kasnije imam potekoa kad moram

5%

20% 40% 30%

sam/a nacrtati graf olovkom na papiru.

Digitalni materijali dostupni putem weba
12. omoguuju mi da si kod kue ponovim i
razjasnim to na satu nisam dobro shvatio/la.

5%

10% 30% 60%

Osim prethodno navedenih naina prikupljanja podataka (koji se koriste i u drugim

vrstama istraivanja), u akcijskom istraivanju korisno je prikupiti jo podataka iz nekih
drugih izvora zbog ve spomenutog procesa triangulacije. Vie o triangulaciji moe se
proitati kod Cohen, Manion i Morrison (2007, str 112).
Ostali izvori mogu biti: biljeke ili izjave kritikih prijatelja, ueniki radovi, pisane
provjere znanja, evaluacijski listii, e-mail poruke, rasprave na forumima i sl.
Primjer 11. (rezultati pisanih provjera)
Grafikon 4. Rezultati pisanih provjera u 2.c razredu
8
7
broj u enika

6
5

1. provjera

2. provjera

3. provjera

2
1
0
nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odlian

Prikupljene podatke zatim treba analizirati. U akcijskim istraivanjima koja provode

nastavnici najee se koristi kvalitativna analiza uz neke elemente jednostavne statistike
analize. Miles i Huberman (prema Mui, 2004, str 109) izdvajaju tri etape kvalitativne
analize podataka: redukciju, sreivanje podataka i izvoenje zakljuaka. Naime, tijekom
istraivanja moe se prikupiti jako puno podataka to je dobro, ali oteava analizu. Paljivo
treba pregledati sve podatke te izdvojiti one koji su bitni za problem istraivanja. Izdvojene
podatke zatim treba srediti u odgovarajue preglede, matrice i sl. uz primjenu kategorizacija
koje su pogodne za tematiku istraivanja. Pri izvoenju zakljuaka sustavno se biljei sve to
sreeni podaci govore, a dobiveni rezultati se na razne naine provjeravaju.

6. Izvjetaj akcijskog istraivanja

Izvjeivanje o provedenom istraivanju moe biti predstavljanje rezultata u koli, na
strunom skupu, konferenciji ili pisanje za objavu u asopisu, zborniku, knjizi. Kao to ne
postoje jedinstvene upute kako provesti proces akcijskog istraivanja, tako ne postoje stroga
pravila kako pripremiti, odnosno napisati izvjetaj. To e prvenstveno ovisiti o svrsi u koju ga
piemo.
11

S obzirom da sam izvjetaj svog akcijskog istraivanja pripremala kao znanstveni rad
za objavu na konferenciji, ovdje u opisati sastavnice od kojih bih se takav izvjetaj trebao
sastojati: istraivaki kontekst, problem i plan istraivanja, opis procesa djelovanja,
interpretacija i popis literature (Bognar, 2009). Takoer se moe dodati uvod na poetak i
zakljuak na kraj.
6.1. Istraivaki kontekst
Za potpuno razumijevanje akcijskog istraivanja vano je razumjeti specifine uvjete u
kojima je ono ostvareno. Dakle, istraiva bi trebao predstaviti sebe u profesionalnom (a
moe i osobnom) smislu, objasniti tko su ostali sudionici istraivanja, opisati materijalne
uvjete i objasniti organizacijske uvjete djelovanja. Pri tome se moe koristiti opisima,
fotografijama, video zapisima, kolskom dokumentacijom i sl.
Primjer 12. (opis istraivakog konteksta)
Sudionici akcijskog istraivanja su uenici 2.c razreda ope gimnazije u
Srednjoj koli azma (ima ih 20 u razredu), a u ulozi istraivaa i nastavnika
sam ja - njihova nastavnica matematike i informatike eljka Bjelanovi
Dijani. U dva razreda ope gimnazije predajem matematiku, a svim razredima
u koli informatiku ili raunalstvo te mi je informatika uionica uvijek na
raspolaganju. U uionici imamo jedno glavno raunalo (server) koje opsluuje
16 tankih klijenata, LCD projektor i platno te je pristup internetu mogu sa svih
16 radnih mjesta. Ponekad organiziram nastavu matematike da uenici
samostalno ili u paru rade na interaktivnim digitalnim nastavnim materijalima.
Tijek akcijskog istraivanja pratila su i tri kritika prijatelja:...
6.2. Problem i plan istraivanja
Za poetak bi trebalo objasniti razloge zbog kojih smo odluili provesti akcijsko
istraivanje, na koji problem smo naili u praksi te to smo odluili promijeniti i zbog ega.
Tu valja poi od naih profesionalnih odgojnih vrijednosti i navesti to nije bilo u skladu s
polaznim odgojnim vrijednostima (ivotna kontradikcija).
Zatim bi trebalo dati krai prikaz teorijskih polazita u svezi odabrane teme
istraivanja, navesti za koju vrstu akcijskog istraivanja smo se odluili i zato, te to
istraiva podrazumijeva pod pojmom akcijskog istraivanja.
Problem istraivanja treba eksplicitno zapisati u obliku pitanja (vidi primjer 5.).
Plan istraivanja trebao bi sadravati ciljeve, kriterije, aktivnosti, vrijeme i postupke
prikupljanja podataka to je zbog preglednosti dobro prikazati u tablici (vidi tablicu 1.)
6.3. Proces ostvarivanja akcijskog istraivanja
Ovo poglavlje zauzimat e najvie stranica izvjetaja iz kojih bi trebalo biti jasno
odakle smo krenuli, to smo sve uinili te gdje smo stigli. Zbog toga je dobro (ali ne i nuno)
informacije prikazati kronolokim slijedom. Ovakva vrsta istraivanja generira veliku
koliinu podataka kao to sam ve ranije objasnila. Pri opisu aktivnosti nije potrebno navoditi
sve nego je dovoljno uzeti reducirane podatke te izabrati reprezentativne dogaaje koji e
posluiti kao polazite za interpretaciju.
U izvjetaju bi trebalo opisati promjene koje su se dogodile za vrijeme istraivanja. U
tu svrhu mogu se koristiti statistiki pokazatelji i grafikoni (primjeri 7. i 11.) koje je dobro
12

potkrijepiti fotografijama ili video zapisom. U praenju promjena vano je navesti miljenja
kritikih prijatelja (doslovno ili parafrazirano) (primjer 9.).
Izvjetaj bi trebao pokazati kako ispunjavamo nae vrijednosti, bez obzira jesmo li ili
nismo ostvarili ono za to smo se zalagali. Jer i iz neuspjeha se moe neto nauiti.
Ako smo za vrijeme ostvarivanja naeg istraivanja uoili jo neke probleme, svakako
ih je potrebno navesti u izvjetaju. Uoavanje i evidentiranje problema jednako je vano kao i
prezentiranje napretka. Bitna je sposobnost suoavanja s problemom, prihvaanje kritikih
sugestija te samokritinost.
6.4. Interpretacija
Interpretacija se temelji na podacima prezentiranima u opisu procesa ostvarivanja
akcijskog istraivanja, a slui nam za objanjavanje i pridavanje znaaja tim podacima te
izvlaenje pouka i stvaranje zakljuaka.
Meutim, treba pripaziti da se u interpretaciji ne dogode pogreke prebrzog
zakljuivanja kao npr. jednostrano objanjavanje uzroka, posljedica i odnosa na temelju
izoliranih varijabli. U stvaranju zakljuaka na temelju svih prezentiranih podataka moe
pomoi kritiki prijatelj koji je pratio tijek istraivanja. Rezultati se mogu povezati i s
teorijskim postavkama iz literature, a istraiva se moe pozvati na vlastito iskustvo.
Primjer 13. (izvadak iz interpretacije)
Iz slika 2., 3. i 4. vidljivo je da smo postigli aktivnost svih uenika na satu. To
potvruju i rezultati pisanih provjera koji su znatno bolje nego inae. U kratkoj
provjeri (grafikon 3) treina uenika ocijenjena je odlinim, dok je u treoj
pisanoj provjeri (grafikon 4) 80% uenika ocijenjeno pozitivnom ocjenom.
Uenici kao prednost istiu napredovanje vlastitim tempom (75% uenika,
tablica 3, tvrdnja 10) te injenicu da vie puta mogu ponoviti isti postupak dok
si ne razjasne problem. 90% uenika (tablica 3, tvrdnja 6) smatra da ih raunalo
tjera na razmiljanje vie nego tradicionalno organizirana nastava. Za
pretpostaviti je da sve to utjee na veu aktivnost uenika na satu.
Svrha akcijskih istraivanja nije samo u rjeavanju postojeih problema nego i u
otvaranju novih perspektiva. Stoga akcijsko istraivanje nikada nije ni savreno ni zavreno.
Ono otvara nova pitanja i izazove te je usmjereno budunosti. Zbog toga bi na kraju
interpretacije trebalo navesti to vidimo kao razvojnu perspektivu upravo ostvarenog
istraivanja.
U Bognarovoj doktorskoj disertaciji (2008, str 450) mogu se pogledati detaljni kriteriji
za izradu izvjetaja, odnosno za procjenu kvalitete akcijskog istraivanja.

7. to istraivati akcijskim istraivanjima u nastavi matematike?

Akcijska istraivanja provode se u Hrvatskoj i u svijetu u svim podrujima koja
ukljuuju rad s ljudima: odgoj i obrazovanje, socijalni rad, medicina, pravo, ekonomija,
sociologija, demografija, politika, industrija i sl. U Hrvatskoj je najvie akcijskih istraivanja
vezano uz probleme predkolskog odgoja i rada u djejim vrtiima, zatim razredne nastave i
rada s djecom s poremeajima u ponaanju, dok se predmetni nastavnici u neto manjem
opsegu bave akcijskim istraivanjima.
Cohen, Manion i Morrison (2007, str 226) predlau podruja, odnosno probleme koji
bi se mogli istraivati akcijskim istraivanjima u koli:
13

 metode pouavanja npr. zamjena tradicionalne metode metodom otkrivanja;

strategije uenja prihvaanje integriranog pristupa uenju umjesto pristupa
pouavanja i uenja samo jednog predmeta;
postupci evaluacije poboljanje metoda kontinuirane procjene;
stavovi i vrijednosti poticanje pozitivnijih stavova prema koli, prilagodba uenikih
vrijednosnih sustava u odnosu na neki aspekt ivota;
cjeloivotno usavravanje uitelja poboljanje vjetina pouavanja, razvijanje novih
metoda uenja;
upravljanje i kontrola postupno uvoenje tehnika modifikacije ponaanja;
administracija poveanje efikasnosti nekog aspekta administrativne strane kolskog
ivota.
Mui (2004, str 30) takoer navodi primjere moguih tema:
uvoenje i ustanovljavanje uinka alternativnih oblika organizacije nastave;
uvoenje nove nastavne tehnike, npr. individualizacija nastave pomou raunala;
uvoenje raznih oblika samovrjednovanja i meusobnog vrjednovanja uenika, da bi
se utvrdio njihov odgojni i/ili obrazovni uinak, doprinos ekonomiziranju uiteljevog
vremena kojeg on troi na vrjednovanje, ali i opasnosti da se ti oblici izvrgnu u
karikaturu onog to se time eli postii.
Bognar (2006, str 217) daje primjere pitanja kojima bi moglo zapoeti akcijsko
istraivanje:
Kako unaprijediti kreativnost uenika koristei tehnike kreativnog miljenja?
Kako unaprijediti suradnju uenika primjenom timskog uenja?
Kako unaprijediti struno usavravanje uitelja koritenjem ICT?
Kako unaprijediti ocjenjivanje uenika koristei portfolije?
A evo i nekih konkretnih prijedloga za nastavnike matematike:
uvoenje grafikih kalkulatora i uinci na obrazovna postignua uenika;
poticanje promiljanja uenika o matematikim idejama uvoenjem matematike
lektire;
unaprjeenje kvalitete nastave matematike koritenjem pametne ploe;
unaprjeenje kvalitete nastave matematike koritenjem programa dinamike
geometrije;
unaprjeenje samostalnog rada uenika kod kue zadavanjem domaih zadaa s
uenikovim slobodnim izborom zadataka;
poticanje razvoja sposobnosti rjeavanja problema uvoenjem diferencirane nastave;
poticanje kritikog miljenja u nastavi matematike uvoenjem zadataka otvorenog
tipa;
poticanje vee aktivnosti i suradnje meu uenicima uvoenjem timskog rada;
unaprjeenje priprema uenika za natjecanje iz matematike koritenjem internet
servisa (e-mail, forum, chat, video pozivi)
unaprjeenje rada s uenicima s tekoama u okviru redovne nastave matematike,...
Problem moe biti vezan i uz neki dio nastavnog gradiva matematike kojeg uenici
tee savladavaju ili ako je bitan za korelaciju s drugim nastavnim predmetima:
problem razumijevanja pojma funkcije u 1. i 2. razredu gimnazije;
problem linearnih jednadbi kao korelacija s nastavnim sadrajima iz fizike i kemije okretanje formula;
problem razvijanja prostornog zora u geometriji,...
14

8. Gdje objaviti izvjetaj akcijskog istraivanja i pogledati to drugi piu?

Nastavnici matematike svoje radove najee objavljuju u asopisima za nastavu
matematike Matematika i kola te Pouak ili u zbornicima sa struno-metodikih skupova
(poput ovog u organizaciji Matematikog drutva Istra ili na kongresu Hrvatskog
matematikog drutva u Zagrebu). Znanstveni radovi iz podruja matematike objavljuju se u
asopisima Glasnik matematiki i Mathematical Communications. Struni radovi namijenjeni
uenicima, studentima i nastavnicima objavljuju se u asopisima Math.e i Osjekom
matematikom listu, dok su Matematiko-fiziki list i Matka asopisi prilagoeni uenicima.
U Hrvatskoj postoji desetak asopisa koji objavljuju znanstvene i strune radove iz
podruja odgoja i obrazovanja. U krugovima nastavnika matematike manje su poznati pa
donosim detaljniji pregled uz napomenu da su objavljeni radovi i upute autorima dostupni
preko Hrka - portala znanstvenih asopisa Republike Hrvatske (http://hrcak.srce.hr).
Metodiki obzori - asopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu. Objavljuje radove
iz svih znanstvenih podruja pod uvjetom da se dotiu odgoja i obrazovanja, a izdaje ga
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli.
Metodiki ogledi - asopis za filozofiju odgoja kojeg izdaje Hrvatsko filozofsko
drutvo. Objavljuje radove iz svih znanstvenih podruja pod uvjetom da otvaraju nove uvide u
filozofsku pozadinu odgoja.
Metodika - asopis za teoriju i praksu metodika u predkolskom odgoju, kolskoj i
visokokolskoj izobrazbi kojeg izdaje Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Od ove
godine vie ne izlazi, a radovi e se moi objavljivati u novom asopisu Hrvatski asopis za
odgoj i obrazovanje (http://ed.vus-ck.hr/ojs/index.php/CJOE)
Napredak asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, izdaju ga Hrvatski pedagokoknjievni zbor i Filozofski fakultet u Splitu. To je prvi pedagoki asopis u Hrvatskoj koji
izlazi neprekidno posljednjih 148 godina. Radovi nisu dostupni putem Hrka nego na
http://www.hpkz-napredak.hr/NindexH.html.
Odgojne znanosti asopis koji je prije izlazio pod nazivom Zbornik Uiteljske
akademije u Zagrebu, a koji objavljuje znanstvene i strune radove koji neposredno ili
posredno reflektiraju tematiku odgoja i obrazovanja. Kao i Metodika vie nee izlaziti jer e
se radovi objavljivati u Hrvatskom asopisu za odgoj i obrazovanje.
Zrno - asopis za obitelj, vrti i kolu, objavljuje strune i znanstvene radove koji
obrauju problematiku odgoja i obrazovanja. Radovi su dostupni na http://casopis-zrno.com.
ivot i kola - asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, objavljuje radove iz
predkolskog odgoja, kolske i visokokolske izobrazbe. Izdaje ga Filozofski fakultet u
Osijeku.
U ograncima Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora izdaju se jo tri asopisa za
pedagoka i kolska pitanja: Bjelovarski uitelj, kolski vjesnik (Split) i Vukovarskosrijemski
uitelj.
Na kraju bi svakako trebalo spomenuti i Pogled kroz prozor digitalni multimedijski
asopis za obrazovne strunjake koji objavljuje lanke, studije sluaja, primjere iz nastave i
intervjue o primjeni obrazovnih tehnologija. Pokrenut je u okviru Microsoftovog programa
Suradnici u uenju i dostupan na http://pogledkrozprozor.wordpress.com. Izlazi jednom
mjeseno online, a poseban je i po tome to se autorski lanci honoriraju.

15

Literatura:
[1] Bjelanovi Dijani, . (2011), Uenje matematike otkrivanjem uz pomo
programa dinamike geometrije GeoGebra Akcijsko istraivanje. The Third International
Scientific Colloquium "Mathematics and Children" The Math Teacher, Osijek,
http://free-bj.t-com.hr/zbjelanovic/radovi/akcijsko_istrazivanje_GeoGebra.pdf.
[2] Bognar, B. (2006), Akcijska istraivanja u koli. Odgojne znanosti, Vol. 8, br.
1(11), p. 209-227., http://hrcak.srce.hr/file/41429.
[3] Bognar, B. (2008), Mogunost ostvarivanja uloge uitelja akcijskog istraivaa
posredstvom elektronikog uenja (doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu),
http://kreativnost.pedagogija.net/file.php/1/Dokumenti/ddisertacija_kraj.pdf.
[4] Bognar, B. (2009), Analiza podataka i izrada izvjetaja o ostvarenom akcijskom
istraivanju. Neobjavljeni rukopis.
[5] Cohen, L., Manion, L. Morrison, K. (2007), Metode istraivanja u obrazovanju.
Jastrebarsko: Slap.
[6] Hrak portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske. http://hrcak.srce.hr/.
[7] Mianovi, M. (ur.) (2011), Akcijsko istraivanje i profesionalni razvoj uitelja i
nastavnika (zbornik radova). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje,
http://www.azoo.hr/images/razno/Akcijsko_istrazivanje.pdf.
[8] Mui, V. (2004), Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja.
Zagreb: Educa.

16