PREDŠKOLSKI

ODGOJ DJECE

Gabrijela Soldo
Matea Bokan
Dora Tonšić
UVOD

– RAZMATRANJE INSTITUCIONALNOG PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVNJA

– POZITIVAN UTJECAJ NA KONGITIVNI RAZVOJ DJETETA
VAŽNOST FUNKCIJE:
1. naglašavanje stručnjaka da se sposobnosti razvijaju prvih 5 godina
2. razlikovanje obitelji po količini socijalnih I kongitivnih resursa

- socijalne investicije – strategije usmjerene investiranju javnih sredstava u snage I

sposobnosti pojedinca
UČINCI INSTITUCIONALIZIRANOG I
PREDŠKOLSKOG ODGOJA I
OBRAZOVANJA
– pozitivni učinci pohađanja predškolskih ustanova
ČIMBENICI KOJI PRIDONOSE KONGITIVNOM RAZVOJU:
1. kvalitet
2. kvantitet

- povezanst kvalitete institucionaliziranog predškolskog odgoja I obrazovanja sa

razvijenim vještinama
- važnost kongitivno usmjerenog programa – strukturalni činitelj
SOCIO-EMOCIONALNA PRILAGODBA –
PROBLEMI U PONAŠANJU

– polaženje u predškolske ustanove – nepoželjna ponašanja

– rezultiranje konfliktnog odnosa majke i učiteljice u trećem razredu
– vrtićka djeca – socionalno I emocionalno kompetetniji
– kvaliteta institucionaliziranog predškolskog odgoja
PREDŠKOLSKI ODGOJ

– ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim,

kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji
– dječji vrtić
Težište odgojno-obrazovne djelatnosti

Odgoj predškolske djece zasniva se na humanističko-razvojnoj koncepciji koju čine:

- ideja humanizma (dijete je vrijednost po sebi)

-spoznaje o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske
dobi, te spoznaje o čovjekovu razvoju u cjelini
- spoznaja o značajkama izvanobiteljskog odgoja predškolske djece
 Načela predškolskog odgoja

- zadovoljiti djetetove osnovne tjelesne potrebe osnovni je preduvjet razvoja u cjelini

- da su socio-emocionalne potrebe istovrijedne kao i tjelesni razvoj a sva područja razvoja nalaze se u
interakciji
- osigurati optimalne uvjete za razvoj: fleksibilna organizacija
- razdoblje prilagodbe djeteta na DV i re-prilagodbe (nakon izbivanja)
- priprema djeteta za školu
- sprečavanje negativnih utjecaja na dijete + aktivno zaštićivanje
- spontanost kao princip rada (uvijek omogućiti djetetu spontanost)
- stalna interakcija dijete-odrasli
- individualni pristup djetetu
- pažljivo oblikovati prostor i materijalnu sredinu gdje je dijete
- fleksibilno organizirati odgojno-obrazovni proces, prema djetetu ne za dijete
- poštivati zakonitosti razvoja (dobne mogućnosti + cjelovitost razvoja)
- vrednovanje rezultata odgojno-obrazovnog rada i uvjeta
Programi odgoja i obrazovanja

– redoviti program
– posebni programi
PISA i TIMSS

– . MEĐUNARODNE PROCJENE ZNANJA I VJEŠTINA UČENIKA (PISA) koju provodi

OECD
– . MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE TRENDOVA U ZNANJU MATEMATIKE I
PRIRODOSLOVLJA (TIMSS) koju provodi IEA
– Oba se istraživanja periodično provode u više od 40 država i u svakoj uključuju
više od 4000 učenika
MJERNI INSTRUMENI

– Kriterijske varijable kognitivnog postignuća korištene su procjene razine

matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti
– Prediktorske varijable odnose se na pohađanje RPOO-A (RANOG
PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA)
– Najviše obrazovanje roditelja je ključna kontrolna varijabla. Ta varijabla je
grupirana u pet kategorija : BEZ SREDNJE ŠKOLE, TROGODIŠNJA SREDNJA
ŠKOLA, ČETVEROGODIŠNJA SREDNJA ŠKOLA ILI GIMNAZIJA, STRUČNI STUDIJ TE
SVEUČILIŠNI STUDIJ
REZULTATI

– razlike u obrascima participacije u RPOO s obzirom na obrazovanje roditelja

– provjera hipoteze o općem doprinosu pohađanja RPOO-a postignuću učenika

– Provjera hipoteze u kompenzacijskom učinku RPOO-a
Zaključak

– Većina analiza PISA i TIMSS podataka utvrdila je određeni opći doprinos

dugotrajnijeg pohađanja RPOO-a na razinu postignuća učenika u Hrvatskoj u
području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti, a koji se ne može
objasniti obrazovanjem ili zanimanjem roditelja.
– Značajno je ograničenje analiza temeljnih na PISA i TIMSS testovima što ispituju
isključivo doprinos pohađanja RPOO-a postignućima u pismenosti, odnosno tek
jednom podskupu kognitivnih ishoda kod djece. Pohađanje RPOO-a pridonosi i
socioemocionalnom razvoju djece, iznimnom bitnom za dobrobit djeteta, a koje
nisu predmet tih istraživanja.
LITERATURA:

- Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i
roditeljima, Vol. 18 No. 67, 2012. , https://hrcak.srce.hr/124016
- Revija za sociologiju, Vol. 49 No. 1, 2019. , https://
hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=324752
- Predškolski odgoj i obrazovanje , https://
eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice/content/early-childhood-education-and-care-14_hr