ISHODIMAse definisu razvojne promjene i dostignuca djeteta u njima.

Ishodi govore
o znanjima,vjestinama i stavovima predskolskog djeteta kao kompetencijama sa
kojima dijete koraca ka narednom nivou razvoja.

POJAM ISHODAPredstavljaju konkretne ciljeve ucenja,izrazeni su terminima

djecijeg ponasanja i predstavljaju sve ono sto predskolsko dijete zna,umije i moze
da uradi ili ce moci da uradi na odredjenom uzrasnom nivuo nakon procesa ucenja.

2.ASPEKTI RAZVOJA. 1)FIZICKI RAZVOJ 1.Ishodi vezani za raznovrsne oblike

kretanja,2)Ishodi pereptivno-motorickih aktivnosti,3)Ishodi zdravstveno higijenskih
aktivnosti.2)SOCIO-EMOCIONALNI razvoj i razvoj licnosti1)Ishodi drustvenih
aktivnosti,2)Ishodi efikasnih aktivnosti,3)Iskhodi ekoloskih aktivnosti,4)Ishodi
prakticnih aktivnosti.3)INTELEKTUALNI RAZVOJ1)Ishodi otkrivacko-pronolazackih
saznajnih aktivnosti.2) Ishodi logicko matematickih aktivnosti,3)Ishodi grafo
motorickih aktivnosti.

3.CENTRI ZA UCENJE-Su fizicki definisani prostori u radnoj sobi sa niskim

pregradama kako bi maloe grupe imale prostorni dozivljaj u strukturnom uceecen
ambijentu.Namjena centra za ucenje ,mora postovati ocekivanu raznovrsnu prirodu
interesovanja djece za aktivnosti i uvijek imaju vise mogucnosti od jedne planirane.

4.DJECIJI CRTE Slui da rekonstruise sta je vidjelo i douivjelo,ali za dijete znaci

mnogo vise od toga sta je vidjelo,licni pecat jer ne zeli biti samo posmatrac,vec i
ucesnik svega sto se dogadja.VRSTE:Skrabanje-krajem 2godine do 4
god,PRESEMATSKA faza poslije4 god,ematski razvijen detaljan crtez,sa
karakteristicnim djecim realizmom koji najvise svjedoxi o sivim aspektima
razvoja,dijete crtezom izrazava sve sto je za njega vazno,estetski kriterijum nije
bitan,bogastvo poruke,sematski razvijen detaljan crtez.

METODE PREDKOLSKOG VASPITANJA I OBRAZOVANJA:1.DJEIJA IGRA kao

relativno najbogatiji i najpovoljniji prirodni okvir za uee aktivnosti, jer djeca tako
najbre ue kroz igru. 2.POSMATRANJE I DEMONSTRIRANJE sadraja kojima se
utie na sve vrste ulnog opaanja. 3.METODA GOVORA zasnovana na ivoj
rijei vaspitaa 4.METODA RADA SA DJEIJOM KNJIGOM i tekstovnim
materijalima 5.PRAKTINI RAD I VJEBANJE je nezaobilazna metoda zbog
empirijske prirode uenja u ovoj dobi 6.METODA STIMULISANJA I HRABRENJA
NA AKTIVNOST to podrazumjeva niz postupaka nagraivanja i pozitivnih ishoda
uenja

PLANIRANJE uopte je najsloeniji proces usmjeren na predvianje toka procesa i

svih moguih uslova koji ga mogu pospjeiti ili oteati. PLANIRANJE je
operacionalizacija program predkolskog vaspitanja i obrazovanja a prema
obiljeajima i namjeni ima vie vrsta planova.VRSTE PLANIRANJA: dugorono
(uglavnom godinje), etapno (za krai period i zavisnosti od trajanja etape),
procesno (neposredno i blisko), planiranje u hodu (tokom rada).PROCESNOM
PLANIRANJU PRIPADA-detaljna razrada etapnog plana na manje cjeline (najbolje
jedan dan) po prirodi je scenario kojim e se aktivnosti pokrenuti kojim se utvruje
orijentaciono trajanje, izmjene aktivnosti, rekreativne pauze, aktivnost za namirenje
potreba djece (ruak i sl.) -kreativni in tima vaspitaa kojim se vodi rauna o
svakom pojedincu -u procesu se aktivno ukljuuju pedagoka sluba i roditelji
sutinske razlike ,,od grupe do grupe,, -kratko je po obimu zapisivanja i predstavlja
uglavnom ,,podsjetnik,, za jednodnevni rad.

PLANIRANJE U HODU zapoinje sa poetkom ostvarivanja procesnog plana

-,,deurno oko i uho,, podrazumjeva da se sve to je zamiljeno paljivo prati
naroito u pogledu interesovanja djece -,,odluka u promjeni,, ako se uoi daje
aktivnost dosadna i monotona poslije procesa evaluacije etapnog plana

ETAPNO PLANIRANJE sistematsko i uglavnom timsko bavljenje osnovnim

pitanjima za rad u jednoj etapi etapnim planovima se obezbjeuje kontinuitet
ostvarivanja programa njima se predviaju najdirektnije djelovanje okolnosti
konkretne grupe ili okruenja

DUGORONO PLANIRANJE najmanje za dui vremenski period po prirodi je

naelno i uoptenije (dugogodinji) ishodi se preuzimaju, sadraji rada su uglavnom
selektivni struno usavravanje didaktika i metodika strategija

ETAPNI PLAN najbitniji elementi etapnog plana: ishodi i njihovo pribliivanje

izboru aktivnosti inventar aktivnosti koji e initi sistem i biti usmjerenje prema
aspektima razvoja;predvianje orijentacionog trajanja evaluacija izbor modela

MATOVITOST I GOVOR KOD DJECE matovitost je u uskoj vezi sa

ogranienjima i specifinostima miljenja. U ranom djetinjstvu prilino skromna i ne
pojavljuje se nezavisno od praktinih aktivnosti. Govor i miljenje su povezani veliki
skok u razvoju zamjena rijei za stvar. Govor je od velike vanosti za ubrzavanje
ukupnog razvoja.

PANJA I PAMENJE panja je usmjerena na ono to je privlano i nije pod

dovoljnom kontrolom. Plastinost u pamenju, lake se pamte pojave koje ostave
snaniji utisak i sve to je dijete ukljueno.

OSNOVNA UPORITA:dijete akter svog razvoja, socijalna sredina i ciljevi zadaci i

mjere drutvene osnove.

CILJEVI I ZADACI PREDKOLSKOG VASPITANJA: PREDMET OSNOVA

METODIKE PVO- sitematsko bavljenje aplikacijom programa u praksu predkolskih
ustanova, prouavanje I razvojna jpovoljnijih koncepcija uenja I didaktike
osnovepredkolskog uenja. U odnosu na predkolsku pedagogiju koja je teorija
predkolskog vaspitanja I obrazovanja to je teorija prakse u svim aspektima

OSNOVNAA UPORITA METODIKE PVO- sadrajna strana programapredkoldkog

vaspitanja I njegove primjene u praksi predkolskihustanova: upustva za primjenu.
Ne ulazi se u ,,implicitne programe,, PVO u prodici, ukoliko dijete nije u dodiru sa
predkolskim ustanovama.

CILJEVI I ZADACI OSNOVA METODIKE Prati I prouava najpovoljnije naine

osposobljavanja vaspitaa za orijentaciju aktivnosti u predkolskojgrupi. Tumai
Program predkolskog vaspitanja u RS na operativnom nivou I bavi se razvojem
najpovoljnijih naina podrke ostvarivanju ovog programa. Obezbjeuje naunu
zasnovanost prakse predkolskog vaspitanje I obrazovanja.