Profesionalna uloga odgojitelja i

uloga roditelja u dječjem vrtiću

prava i odgovornosti djeteta
• Tradicionalna uloga odgojitelja koji je izravno
uključen u proces odgoja i obrazovanja djece
sve je rjeđe prisutna jer su sve manje
zastupljene aktivnosti u kojima odgojitelj okuplja
svu djecu i realizira određeni sadržaj
• Profesionalni razvoj odgojitelja treba biti
usmjeren ne samo na stjecanje znanja nego
promjenama u njegovim uvjerenjima i ponašanju
• Stoga bi predavački tip profesionalnog
usavršavanja odgojitelja trebalo zamijeniti
suvremenijim pristupima
• Kvalitetna profesionalna znanja i kompetencije
odgojitelja više izranjaju iz njihove svakodnevne
odgojno-obrazovne prakse i ne mogu se razvijati
odvojeno od nje
• Zbog toga profesionalno usavršavanje odgojitelja
predškolskog odgoja događa se u samom dječjem
vrtiću (Slunjski, 2008)
• Zajedničko istraživanje odgojitelje osposobljava za
bolje razumijevanje i postupno mijenjanje vlastite
prakse, pri čemu odgojitelji postaju „refleksivni
praktičari“ (Šagud, 2006)
• Refleksivni praktičar u kontekstu zajedničkog
življenja djece i odraslih nastoji ga što bolje istražiti,
dokumentirati, razumjeti i mijenjati akcijsko-
etnografskim istraživanjem
• Manifestacije različitih vrijednosti odgojitelja
moguće je pratiti na različite načine:
prikupljanjem raznovrsne dokumentacije
(etnografski zapisi), foto, video, audio-zapisi,
transkripti razgovora s djecom, roditeljima.
• Na taj način odgojitelj omogućava upoznavanje
i osvještavanje vlastitih vrijednosti, kao i
vrijednosti svojih kolega kao podlogu za
zajedničko angažiranje u mijenjanju vizije
razvoja vrtića (Miljak, 1996., Slunjski, 2001,
Slunjski, 2008).
 Roditelj - ravnopravni sudionik
odgoja i obrazovanja djece
• Kvaliteta procesa odgoja i obrazovanja djece u dječjem
vrtiću mjeri se i razinom uključenosti roditelja u
cjelokupno vrtićko življenje
• Recipročna kvalitetna komunikacija odgojitelja i roditelja
omogućava zajedničko razumijevanje djece jer ........
• Život djeteta u obitelji i vrtiću odražava različitosti koje je
potrebno obostrano sagledati
• Kontinuirana razmjena iskustava roditelja i odgojitelja
dovodi do zajedničke šire slike o djetetu
• Da bi to bilo moguće roditeljima se treba slati poruka
prihvaćanja, dobrodošlice i uvažavanja
• Raznovrsna dokumentacija pridonosi u
posredovanju odnosa roditelja i vrtića
• Ona omogućava roditeljima uvid u vrtićko
događanje i razumijevanje načina na koji njihova
djeca uče i izgrađuje svoja znanja
• Roditelji mogu biti uključeni u život vrtića na
razne načine: pri izradi didaktičkih igara, izradi i
popravku vrtićkog namještaja, razne aktivnosti
kao što su posjete roditeljima na radnom mjestu
i sl.
• Dječji vrtić mora biti mjesto u kojemu je
koncentrirano znanje i emocije koje djetetu
rane dobi mogu pružiti mogućnost zdravog
i prirodnog razvoja
• To treba biti i mjesto dijaloga, suradnje i
zajedničkog učenja
• Odrasli mogu i moraju učiti od djece
• Ulaganjem u odgoj i obrazovanje djece, ulažemo i u
svoju bolju budućnost i bolji svijet čiji su djeca najvrjedniji
dio
• Put razvoja kvalitete odgojno-obrazovne prakse vrtića
dugotrajan je i zahtjevan proces, prožet različitim
izazovima, uspjesima i padovima
• Kako god nazivali neku koncepciju, koliko god je
službeno propisivali (ili pak branili), za nju se
deklarativno zalagali, svaki vrtić, kao i svaki pojedini
odgojitelj u njemu, rukovodi se svojom vlastitom
koncepcijom, radeći onako kako u određenom razdoblju
svoje profesionalne karijere najbolje zna
• Vrtić se treba kontinuirano razvijati, stalno
upoznavati, mijenjati i dograđivati ‘ teoriju ili
teorije ‘ koje rukovode njegovom praksom i
postupno, ali stalno izgrađivati kvalitetu te
prakse
• Takav pristup razvoju kvalitete vrtića je izuzetno
vrijedan, jer kvaliteta označava razvojnu, a ne
statičku kategoriju
• Vrtić je toliko dugo kvalitetan, koliko se razvija
• Vrtić je živi organizam,tj. kompleksan sustav u kojem se
nijedan dio ne može opisati, tumačiti ni razumjeti bez
povezanosti sa svim ostalim dijelovima koji čine cjelinu

• Dijelovi tog velikog, živog organizma (djeca, odrasli,

dnevni raspored, prostor i slično) predstavljaju tkanje
višestruko isprepletenih težnji i akcija svih koji u njemu
aktivno sudjeluju, (to je niz različitih interakcija,
materijalnih i nematerijalnih, poput prostorno-
materijalnog okruženja, komunikacije i odnosa pojedinca
(djece i odraslih), načina organizacije vremena i dr.
• Kvalitetu rada i perspektivu razvoja vrtića određuje i
njegova 'otvorenost prema vani'
• Ona se očituje kao spremnost na uspostavljanje
suradničkih odnosa s drugim vrtićima, povezivanje
djelatnika sa stručnjacima i svim važnim tijelima lokalne
zajednice
• Vrtić se neprekidno treba usklađivati i s nacionalnim
zahtjevima (iako svaki vrtić to čini na svoj način)
• Vrtić treba prepoznavati i kompleksnost šireg konteksta
u kojem postoji kako bi mogao kvalitetno funkcionirati
unutar šire socijalne zajednice
• Vrtić postoji na 'vidljivoj' i 'nevidljivoj razini'
'Nevidljivi' dio je sastavljen od vrijednosti,
uvjerenja i stavova odraslih i njihove slike o
djetetu što se snažno odražava na 'vidljive'
dijelove i označava njihov temelj
• Naše temeljne vrijednosti, uvjerenja i stavovi,
kao i način na koji percipiramo djecu, snažno
utječe na to kakvo ćemo im okruženje oblikovati
Koliko ćemo u vremenskoj organizaciji odgojno-
obrazovnog procesa biti fleksibilni, kako ćemo s
djecom razgovarati i dr.
• Percipiramo li djecu kao inteligentne,
kompetentne i razborite osobe, koje su
surađujući s drugima, sposobne
samoorganizirati vlastite aktivnosti i ulaziti
u svrhovite interakcije s drugom djecom i
odraslima, stvarat ćemo poticajno vrtićko
okruženje, koje promovira samoinicirane i
samoorganizirane aktivnosti djece u
njihovim raznolikim socijalnim
interakcijama.
• Cjelokupno oblikovanje odgojno-obrazovnog procesa
svakog suvremenog vrtića temelji se na pravima i
slobodama djeteta
• U takvom vrtiću to su primjerice uvažavanje, prihvaćanje
i uključenost svakog pojedinca, njegova prava i
odgovornosti, sloboda, autonomija, razvoj samosvijesti i
samopouzdanja
• Brojni autori temeljnim odgojnim vrijednostima smatraju
slobodu djece i razvoj njihove odgovornosti, umjesto
poslušnosti i pretjeranog udovoljavanja očekivanjima
odraslih, karakterističnih za tradicionalnu odgojno-
obrazovnu ustanovu