8.

Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem

KVALITET 2013, Neum, B&H, 06 08. juna 2013.

VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA KAO

NAJZNAAJNIJI FAKTOR U KVALITETNOJ INTERAKCIJI
UENIK-NASTAVNIK
VERBAL AND NON-VERBAL COMMUNICATION AS THE MOST
SIGNIFICANT FACTOR IN HIGH QUALITY INTERACTION
BETWEEN A STUDENT AND A TEACHER
Nedmija Mustafii, profesor
Zenica
REZIME
Sve to radimo sa uenicima ima formu komunikacije. Pravilna i slobodna komunikacija je garant
kvalitetne interakcije, a to je pola puta uspjenog nastavnog procesa. Putem JA poruka lako emo
otkriti, ali i sami izraziti, svoja osjeanja. Komunikacija je uspjena ukoliko i uenik i nastavnik
jednako shvate poruku. Moderan i uspjean predava je onaj koji ostvari kvalitetnu i slobodnu
kominikaciju sa uenicima. Nain na koji mi komuniciramo sa uenicima je model po kojem oni
komuniciraju( meusobno) sa drugima. Da bi nastavnik imao uspjenu komunikaciju sa uenikom on
mora empatijski djelovati. Tek tada se moe nadati pozitivnoj vrnjakoj interakciji i interakciji i
izmeu nastavnika i uenika. A da bi to uspio nastavnik treba biti svjestan sebe i svojih osobina, pa e
tek tada moi da prihvati uenika onakvog kakav jeste, sa svim njegovim manama i vrlinama.
Nastavnik koji se trudi da sve vidi, uje, prepozna, primjeti, razgovara, savjetuje, ohrabri i empatie
uenike moe se smatratiti modernim i uspjenim. Tada je i njegov rad uspjean, komunikacija sa
uenicima je na visokom nivou, a sve to stvara kvalitetnu interakciju izmeu nastavnika i uenika i
doprinosi kvalitetnom nastavnom procesu.

Kljune rijei: verbalna i neverbalna komunikacija, empatija, kvalitetna interakcija

SUMMARY
All the things we do with our students represent some sort of communication. Proper and free
communication guarantees a quality interaction which is at the half of the path towards a successful
teaching process. Through the use of I messages, it is easy to discover, but also to express our own
feelings. The communication is successful if both student and teacher understand the message equally.
Contemporary and successful lecturer is the one who achieves full quality and liberty in
communication with students. The way we communicate with our students is the way they are going to
communicate with each other and to others. For the teacher to obtain successful communication with
the student, a certain level of empathy should exist. Only then, it is possible to expect positive peer
interaction, as well as student-teacher interaction. In order to achieve this, teacher must be aware of
his abilities and possibilities and only after that, the teacher will be able to accept the student the way
he/she is with all vices and virtues. Contemporary successful teacher is the one who is trying to see,
hear, recognize, notice, talk about, gives advice and feels empathy towards his students. Only after all
this, his work can be successful, communication with students at high level and all this will create
quality interaction between teacher and student and contribute to the quality of the teaching process.

Keywords: verbal and non-verbal communication, empathy, high quality interaction

421

1. MEULJUDSKI ODNOSI U UIONICI

Modernom nastavniku nije dovoljno samo znanje koje posjeduje, ve njegovo umijee
ponaanja i vjetina uspostavljanja ali i odravanja meuljudskih odnosa u uionici.
Najznaajniji faktori koji koji utiu na uspjenost meuljudskih odnosa su: socijalna
percepcija, emocinalni stavovi i empatija.
Socijalna percepcija ima za zadau da dovede nastavnika da posmatra svijet na samo sa svog
gledalita, ve i sa gledalita uenika. Kad se nastavnik stavi u poloaj uenika, vie e ga
razumijeti, shvatiti njegove elje i potreba, pa e budua komunikacija biti mnogo uspjenija.
Empatija je sposobnost pojedinca da se uivi u poloaj drugog. Nastavnik treba i mora da
respektuje osjeaje uenika. Ne treba da ga idealizira ili mijenja njegov karakter, ve da ga
prihvati ba takvog kakav on jeste. Jedan te isti motiv se kod svakog uenika manifestuje na
razliit nain. Osjaaj nesigurnost kod jednog uenika dovodi do agresivnost prema drugima.
Kod drugog uenika se manifestuje tako to se uenik povlai u sebe, dok trei uenik eli da
se istakne po svaku cijenu. Uspjean nastavnik empatie svoje uenike, te lake organizuje
odgojno-obrazovni proces i ima dobru komunikaciju sa njima a sve u svrhu kvalitetne
interakcije.
2. KOMUNIKACIJSKE VJETINE
Komunikacijske vjetine su jako vane u meuljudskim odnosima, jer loa komunikacija
esto je uzrok brojnim problemima i nesporazumima izmeu nastavnika i uenika.
Da bi uenici razumjeli poruku koju im aljemo ona mora biti jasna, razgovijetne, konkretna,
sadrajna i jednostavna. Dobre komunikacijske vjetine e osigurati svakom nastavniku da iz
uenika izvue ono najbolje. To emo lako ostvariti ako jasno iskaemo svoje zahtijeve ili
upute, ako smo uporni i prodorni ali dok to ne prelazi u agresivnost ili nametljivost, ako
ekamo povratnu poruku i ako smo dovoljno uvjerljivi i pozitivni.
Komunikacijske vjetine su veoma bitna sposobnost svakog nastavnika i temelj je uspjene
komunikacije sa uenicima. To su: sluanje, postavljanje pitanja, empatija, osjetljivost za
standarde odnosa, poznavanje situacije, samopraenje, ukljuenost i upravljanje interakcijom i
fleksibilnost ponaanja.
3. OBLICI KOMUNIKACIJE
Interpersonalna komunikacija ukljuuje verbalno i neverbalno ponaanje, jer ljudska
komunikacija ne ukljuuje samo funkciju rijei.
Intrapersonalna komunikacija je oznaena izgovorom ja-ja. Tu spada razgovor sa samim
sobom, kada neto razmiljamo, rjeavamo sami sa sobom.
Verbalna komunikacija je govorna komunikacija i njen osnovni oblik je razgovor.
Neverbalna komunikacija je nain na koji ljudi komuniciraju bez rijei, bilo namjerno bilo
nenamjerno. Tako se najvie izraavaju emocije.
Aktivno sluanje je umijee sluanja. Mnogi smatraju da se sluanje samo po sebi
podrazumijeva. esto sluamo, a zapravo ne ujemo.
Telekomunikacije su savremeni oblik komunikacije. Internet je jedan od oblika
telekomunikacija. Putem njega moemo doi do informacija u bilo koje vrijeme i na bilo
kojem mjestu.
4. VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Dananji cilj kvalitetnog obrazovanja daje veliki zadatak nastavniku, da uenika razvije u
demokratsku, kreativnu i stvaralaki usmjerenu mladu linost s vlastitim stavovima i
percepcijama, a sve to preko zadovoljenja osnovnih interakcijskih i komunikacijskih veza.

422

Komunikacija u nastavi je izmjena poruka izmeu nastavnika i uenika. Uspjena je samo u

sluaju ako su oba dijela jednako shvatila poruku, to je zapravo proces razmijene simbola ija
su znaenja svi jednako razumijeli.
I odgoj je komunikacijski proces u kojem nastavnik i uenik meusobno djeluju, a osnovna
svrha je da se pozitivno djeluje na razvoj uenika. Odgoj je takva komunikacija u kojoj se
ostvaruje uska interakcija, to je oblik meuljudske komunikacije.
Pod pojmom interakcija uenik-nastavnik se podrazumijava njihovo meusobno djelovanje
gdje jedni prema drugome zauzimaju stavove i koji sebi obostrano odreuju ponaanje. Ona
poinje u najranijoj dobi svakog pojedinca, najprije u porodici, a nastavlja se u koli, u
prijateljskim grupama, u drutvenim organizacijama. Braja je uvijek isticao da ovjeka ini
ovjekom ono njegovo JA koje nastaje unutar interpersonalnih odnosa meu ljudima od
najranijeg djetinjstava.
4.1. Verbalna komunikacija
Osnovni oblik verbalne komunikacije je razgovor, a odnosi se na dvije komunikacijske
vjetine: sluanje i govorenje. Najdjelotvornije je takozvano aktivno sluanje.
Aktivno sluanje je valjano sluanje, nastojanje nastavnika da sebi i ueniku pomogne u
razrjeavanju primljenih poruka. Da bi pomogli ueniku da se nose sa svojim emocijama,
nastavnici treba prihvatiti i potovati uenikove osjeaje. To su odlike empatinog nastavnika.
Empatian nastavnik e prihvaati uenike u totalitetu njegove linosti i takvog kakav on
zapravo jeste, te adekvatnim odgojnim metodama i postupcima pomoi da se taj uenik
razvije u eljenom pravcu. Razvijena empatijska sposobnost nastavnika posebno se istie u
interakciji nastavnik-uenik.
Najjai efekat u nastavi to se tie govorenja imaju JA i TI poruke. Ja poruka izazivamo
uenika da i on govori o svojim osjeajima, o svojim problemima i potreba. Uenik e i dalje
zadrati pozitivno osjeanje o sebi i pojaat e se njegovo samopuzdanje. Izjave koje se
baziraju na JA porukama su efektne iz razloga jer ne sude i ne popravljaju, ne prebacuju
odgovornost na nekog drugog, ve jednostavno sam uenik preuzima odgovornost na sebe
zbog onog to osjea.
Da bi nastavnik prilagodio komunikaciju svojim uenicima on sa njima mora empatijsku
komunicirati, suivljavati sa njima.
I tako se otvara put uspjenoj i slobodnoj komunikaciji, to nastavni proces ini kvalitetnijim,
a to je krajni cilj svakom nastavniku.
4.2. Neverbalna komunikacija nastavnika i uenika
Neverbalno ponaanje u toku razgovora sa uenicima esto ostavlja trajniji peat nego rijei.
Uenici su veoma osjetljivi i prilino dobri shvataju neverbalne poruke. Prate nastavnika dok
izlae, njegov govor tijela, promjene u glasu, rad ruku, gestikulacije, pa ak i nain odijevanja
nastavnika ostavlja na njih velik uticaj.
Neverbalni razgovor u razredu ili grupi je veoma vaan, jer uenici imaju vie povjerenja u
neverbalnu nego u verbalnu poruku. Savremena uionica se razlikuje od klasine uionice u
kojoj je odnos uenik-nastavnik bio strogo verbalan. Kada nastavnik ulazi u razred on
uspostavlja interakciju sa uenicima prvo neverbalnim znakovima (pogled, osmijeh, kretanje,
stav tijela, pokreti ruku itd.), pa tek onda verbalno (pozdrav, upute). Uenici ove znakove
odmah deifruju, jer im nije svejedno kako je nastavnik raspoloen i da li alje pozitivne ili
negativne vibracije. Izraz lica, pogled nastavnika, poloaj tijela i kretanje po uionici, pokreti
ruku, prostorna bliskost (dovoljno daleko da samo autorutet, ali i dovoljno blizu da nam
vjeruju), dodir (po glavi ili ramenu, kao znak ohrabrivanja), stil odijevanja i frizura su prvi
utisak koji uenici formiraju o nastavniku, ali ponekad i trajan utisak.

423

5. KVALITET INTERAKCIJE NASTAVNIK-UENIK

Odnos izmeu nastavnika i uenika temelj je cjelokupnog odgojnog zbivanja. Taj odnos je
dobar ako postoji otvorenost, brinost, meuzavisnost, samostalnost, uzajamno zadovljenje
potreba, a sve putem uspjene komunikacije.
Loa komunikacija se javlja iskljuivo u sluaju kada nastavnik komanduje, prijeti, kritikuje,
etiketira, uslovljava.
Nastavnik prije svega treba da prihvati sebe onakav kakav jeste, sa svim svojim manama i
vrlinama. Tek tada je spreman da prihvati i uenika takav kakav je.
Da bi nastavnik bio uspjean, pored objektivne slike o sebi i slike o uenicima, vano je da
zna kako svaki uenik percipira sebe i nastavnika.
Usklaenost tih slika uz kvalitetnu komunikaciju preduvjet je i siguran uspjeh kvalitetnoj
edukaciji.
Uspjean nain komuniciranja podrazumijeva da nastavnik ukljui i dio svojih emocija ako
eli postii bolju povezanost sa uenicima. Jer sasvim malo empatinog razumijevanja moe
mnogo pomoi.
Bogaenje komunikacijskih situacija, tvorenje sazrijevajueg uenja i samopoduavanja mora
biti prioritet svakom nastavniku. Kvalitetna komunikacija sa uenicima je signal da je
nastavniku stalo do njihovog napretka, te se time jaa njihovo sampouzdanje, a krajnji ishod
je poveanje efikasnosti i kvaliteta u edukaciji.
Interakcije izmeu nastavnika i uenika utiu na ivot uenika i vie nego to su nastavnici
svjesni. To je najvaniji dio nastavnikovog zanimanja, ali i uloga za koju je nastavnik
najmanje spreman. Takve stvari nastavnik mora izuavati cijeli svoj ivot, jer ne postoje
pravila niti definicije o svakom djetetu, a svako je individua za sebe. Nastavnik uvijek mora
socijalno precipirati i empatisati svoje uenike. Interakcija se dogoa i prije i poslije nastave,
kad uenik pita, kada nastavnik predaje, na vannnastavnim aktivnostima, uvijek. Mnogi
uenici su svoje zanimanje i vane ivotne odluke donijeli ba na osnovu nekih davnih
interakcija. Ne pamte uenici predavanja, nastavne jedinice, ve ono neto to je uticalo na
njihove emocije. Nastavnikov uticaj je velik. Ne postoji srednja interakcija uenik-nastavnik,
jer nema ni srednjih emocija. Inetakcija je ili uspjena ili neuspjena. Nastavnik se mora
potruditi da se uenik osjea lijepo na predavanjima, da ga prihvati, da uspjeno komunicira
sa njim, da mu pomae, da ga hrabri, da stvara osjeaj povjerenja u uionici i da tu uenik
osjea krajnje sigurno, bez ikakvih stega i strahova.
On mora neprastano gledati, sluati, osjeati, vidjeti, primjetiti, promatrati, misliti,
zakljuivati i traiti znakove da li uenik eli i da li moe komunicirati. Uenici spremnije
daju neverbalne znakove nego verbalne, a nastavnik to mora primjetiti. Interakcija izmeu
nastavnika i uenika je najtee, najodgovornije, najsloenije i najzahtijevnije iskustvo. Kada
nastavnik uspije da ostvari uspjenu interakciju izmeu uenika i izmeu sebe i uenika, to je
njegova najvea nagrada i najvee zadovoljstvo.
Najvanije stvari u ivotu djece, uenika su sigurnost, ljubav, prihvaanje i ohrabrivanje.
Uenici ue putem nastavnikove komunikacije sa njima, kako ih slua, kako rjeava
probleme, kako hoda dok predaje, kao dri tijelo, prate sve detalje. Ponekad se uenik ne sjeti
ta je nastavnik predavao, ali se jasno sjea njegove frizure ili ta je nosio taj dan.
Nain na koji nastavnik komunicira sa djecom postaje model na kojem djeca ue da
komuniciraju sa drugima.
Dakle, uspjeno ostvarena verbalna i neverbalna komunikacija uz empatijski stav nastavnika
osigurava kvalitetnu interakciju izmeu nastavnika i uenika. Moderan nastavnik zbog toga
dobija sve vei znaaj u sferi inovacija u nastavnom procesu, a sve u cilju poveanja
efikasnosti i kvaliteta u edukaciji.

424

6. LITERATURA:
[1] Ajdukovi, D. (2003): Socijalna rekonstrukcija zajednice, Psiholoki procesi, rjeavanje sukoba i
socijalne akcije, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, str. 218 220.
[2] Braja, P. (1994): Pedagoka komunikologija, kolske novine, Zagreb
[3] Friedeman Shulz von Thun (2001): Kako meusobno razgovaramo, smetnje i razjanjenja,
Opa psihologija komunikacije, Erudita, Zagreb
[4] Glasser, W. (1993): Nastavnik u kvalitetnoj koli, Educa, Zagreb
[5] Lionel, B. (1992): Umijee komuniciranja, IP Svjetlost, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Sarajevo
[6] Marshall B. Rosenberg (2006): Nenasilna komunikacija, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava,
Osijek
[7] Miller, B. (2000): Komunikacija sa djecom, Malnagi d.o.o. Sarajevo
[8] Miller, B. (2001): Kako ostvariti uspjean konstakt sa uenicima, Sarajevska tribina, Sarajevo
[9] Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb
[10] estanovi, N. (2003): Psihologija odgoja i obrazovanja, Sarajevo
[11] Tomi, R. (2005): Komunikacija sa djecom delikventnog ponaanja, Defans, Tuzla
[12] Veinrajt, G. (2001): Govor tela, Alanari&Puna kua, Beograd

425

426