PDF

PREDGOVOR
Centri za socijalni rad1 imaju kljunu ulogu u pruanju socijalne zatite ugroenim pojedincima i grupama. Oni su nadleno
tijelo na opinskom nivou za implementaciju zakonodavstva, kojim se osigurava socijalna zatita, prvostepeno tijelo za zahtjeve
pojedinaca za socijalnom pomoi, ali i davaoci irokog spektra dodatnih socijalnih usluga. Uprkos obavezama koje centri imaju,
utvreni su razni propusti drave Bosne i Hercegovine u pogledu njenih meunarodnih i evropskih obaveza iz oblasti ljudskih
prava po pitanju socijalne zatite i domaih zakona i prakse. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je, kroz svoje aktivnosti
zagovaranja, jasno naglasila mnotvo takvih propusta.
Vano je da centri za socijalni rad shvataju ljudska prava kao obaveze, i savjesno obavljaju svoje dunosti prema klijentima
Bosanski
- nosiocima prava - ekasno i pravovremeno. Izmeu ostalih dunosti, ovo znai i procjenu zahtjeva i odgovora na njih na
nediskriminatorski nain, u skladu sa kriterijem koji se treba zasnivati iskljuivo na iskazanim potrebama. Pored toga, centri
za socijalni rad moraju se ukljuiti u strateko planiranje i vie aktivnosti zagovaranja sa vlastima na opinskom, kantonalnom
i entitetskom nivou, radi reforme u oblasti zakona i politike djelovanja, koja e omoguiti dostupnost ljudskih, nansijskih i
materijalnih resursa. Zauzvrat e se centrima za socijalni rad omoguiti da ekasno odgovaraju na rastui broj nosilaca prava i
odgovarajuih zahtjeva za dodatnim uslugama.
Uzimajui u obzir pitanja navedena u gornjem dijelu teksta, te u cilju podrke razvoja profesionalnih kapaciteta osoblja centara
za socijalni rad, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini izradila je prirunik za obuku, pod nazivom: Ljudska prava za socijalne
radnike u teoriji i praksi, pripremljen u suradnji sa domaim strunjacima. Poglavlja I i II pripremljena su u suradnji sa gospoom
Jasminkom Dumhur, ombudsmanom BiH, poglavlja III - V sa dr.arkom Papiem, direktorom Neovisnog biroa za humanitarna
pitanja; gospoom Rankom Ninkovi-Papi, pomonicom direktora Neovisnog biroa za humanitarna pitanja; i gospoom Mirom
uk, direktoricom Centra za socijalni rad, Trebinje.
Cilj ovog prirunika je da se socijalni radnici upoznaju s ovom problematikom i da im se objasni koncept meunarodnih i evropskih
instrumenata ljudskih prava, kojima je Bosna i Hercegovina pristupila, sa posebnim fokusom na progresivnu realizaciju socijalnih
prava i njihov znaaj u svakodnevnim aktivnostima socijalnih radnika. Prirunik bi takoer trebao pomoi osoblju centara za
socijalni rad, ne samo u utvrivanju, ve i u spreavanju neposredne i posredne diskriminacije. Osim toga, praktini elementi
ovog prirunika trebali bi socijalnim radnicima pruiti osnovna sredstva i vjetine, koje su neophodne za pripremu stratekih
planova, otvaranje prema korisnicima i procjene potreba ugroenih pojedinaca i grupa, kao i aktivnosti zagovaranja u oblasti
socijalne zatite na svim nivoima vlasti.
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini uvjerena je da e ovaj prirunik biti korisno sredstvo u pogledu praktine obuke za Gary D. Robbins
ef Misije
navedenu problematiku, kao i resurs za socijalne radnike, koji e doprinijeti uspjenijoj realizaciji obaveza iz oblasti ljudskih
OSCE-a u Bosni i Hercegovini
prava u oblasti socijalne zatite u Bosni i Hercegovini.
1 Za potrebe i prikladnost ovog dokumenta, upotreba termina centri za socijalni rad odnosit e se i na opinske slube, odgovorne za pitanja
socijalne zatite. 63
64
Bosanski
Poruka podrke Ministarstva zdravlja i socijalne zatite Republike
Srpske i Ministarstva rada i socijalne politike Federacije Bosne i
Hercegovine
Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske
pozdravljaju izdavanje prirunika za obuku pod nazivom: Ljudska prava za socijalne radnike u teoriji i praksi, koji je pripremila
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u suradnji s Institucijom ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine i Neovisnim
biroom za humanitarna pitanja.
Bosanski
U kombinaciji sa serijom treninga, koje je Misija OSCE-a organizirala tokom 2009.godine, a koji e biti odrani i u 2010.godini,
ovaj prirunik za obuku predstavlja korisno sredstvo za podrku profesionalnom razvoju socijalnih radnika u Bosni i Hercegovini. Ranko krbi
Prirunik i treninzi poboljat e kapacitete strunog osoblja centara za socijalni rad i poveati njihovu sposobnost da adekvatno Ministar
odgovore na potrebe ugroenih pojedinaca. Ministarstvo zdravlja i socijalne politike
Republika Srpska
Odgovornost za osiguravanje potivanja, zatite i ostvarenja ljudskih prava, dijele svi nivoi vlasti. Podrka ugroenim pojedincima
je vrlo znaajna, naroito u vrijeme kada su dijelovi bosanskohercegovakog drutva izloeni siromatvu i socijalnoj iskljuenosti.
Zbog toga se osoblje centara za socijalni rad suoava sa velikim izazovima, budui da igraju kljunu ulogu u pogledu ostvarenja
prava na socijalnu pomo i pruanja usluga socijalnog rada ugroenim pojedincima.
dr. Perica Jeleevi
Cijenimo podrku koju Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini prua centrima za socijalni rad, a korisnicima ovog prirunika za Ministar
Ministarstvo rada i socijalne politike
obuku elimo uspjeh u njihovom zahtjevnom radu, koji za cilj ima zatitu ljudskih prava najugroenijih pojedinaca u Bosni i Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovini.
65
66
Bosanski
SADRAJ
POGLAVLJE 1 UVOD U LJUDSKA PRAVA 71
1.1 Koncept ljudskih prava 71
1.1.1 Ope karakteristike ljudskih prava 72
1.1.2 Odgovornost za potivanje, zatitu i ostvarenje ljudskih prava 72
1.1.3 Doputena ogranienja pri ostvarenju ljudskih prava 73
1.1.4 Mehanizmi za monitoring ljudskih prava 75
1.1.5 Ljudska prava u Ustavu Bosne i Hercegovine 76
Bosanski
1.2 Ekonomska, socijalna i kulturna prava u meunarodnom pravu iz oblasti ljudskih prava 76
1.2.1 Obaveze drave u okviru ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava 76
1.2.2 Povrede ekonomskih, kulturnih i socijalnih prava 78
1.3 Meunarodni instrumenti za ljudska prava relevantni za ekonomska, socijalna i kulturna prava 79
1.3.1 Opa deklaracija o ljudskim pravima (1948.) 79
1.3.2 Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.) 79
1.3.3 Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima (1966.) 82
1.3.4 Konvencija o pravima djeteta (1989.) 82
1.3.5 Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (1979.) 83
1.3.6 Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (1965.) 84
1.3.7 Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006.) 85
1.3.8 Dodatni meunarodni instrumenti za ljudska prava 86
1.4 Evropski standardi relevantni za ekonomska, socijalna i kulturna prava 87
1.4.1 Evropska socijalna povelja (revidirana) (1961./1996.) 87
1.4.2 Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.) i okvirni protokoli 88
1.4.3 Dodatni evropski instrumenti za ljudska prava 89
POGLAVLJE 2 JEDNAKOST I NEDISKRIMINACIJA 90

2.1 Uvod 90
2.2 Principi jednakosti i nediskriminacije 91
2.2.1 Jednakost 91
2.2.2 Nediskriminacija 92
2.3 Testiranje diskriminacije 92
67
2.4 Oblici diskriminacije 96
2.4.1 Uznemiravanje i seksualno uznemiravanje 96
2.4.2 Segregacija 96
2.4.3 Nalog za diskriminaciju 96
2.4.4 Viktimizacija 96
2.5 Drugaije postupanje koji se ne smatra diskriminatorskim 96
2.5.1 Pozitivne mjere 96
2.5.2 Razumno prilagoavanje 97
POGLAVLJE 3 STRATEKO PLANIRANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD 98

Bosanski
3.1 Pristup radu centara za socijalni rad, zasnovan na ljudskim pravima 98

3.2 Strateko planiranje centara za socijalni rad, zasnovano na ljudskim pravima 99
3.2.1 Koraci stratekog planiranja 99
3.2.2 Prednosti stratekog planiranja 103
POGLAVLJE 4 OTVARANJE PREMA KORISNICIMA I PROCJENA POTREBA 105

4.1 Uloga centra za socijalni rad u monitoringu, otvaranju prema korisnicima
i procjeni socijalnih potreba 105
4.1.1 Procjena individualnih potreba 105
4.1.2 Procjena socijalnih potreba ugroenih kategorija 107
4.2 Vani aspekti za razmatranje prilikom monitoringa, otvaranja prema
korisnicima i procjene potreba 111
POGLAVLJE 5 ZAGOVARANJE 113

5.1 O zagovaranju 113
5.2 Zagovaranje u kontekstu rada centara za socijalni rad 113
PRILOZI 116
68
RJENIK POJMOVA
CAT Konvencija protiv torture i drugih surovih, nehumanih i poniavajuih postupanja ili kanjavanja
CEDAW Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena
CERD Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije
CRC Konvencija o pravima djeteta
Bosanski
CRPWD Konvencija o pravima osoba s invaliditetom
ECHR Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
ECtHR Evropski sud za ljudska prava
ECPT Evropska konvencija o sprijeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja
ESC Evropska socijalna povelja
FCNM Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina
ICCPR Meunarodni sporazum o civilnim i politikim pravima
ICESCR Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
OPCAT Okvirni protokol konvencije protiv torture
SWC Centar za socijalni rad
UDHR Opa deklaracija o ljudskim pravima
69
70
Bosanski
POGLAVLJE 1 UVOD U LJUDSKA PRAVA
1.1. Koncept ljudskih prava
ta su ljudska prava?
Ljudska prava shvataju se kao jednaka i neotuiva prava koja su zajamena svim ljudima, jednostavno zato to su
ljudska bia, bez obzira na njihovu nacionalnost, rasu, etniku pripadnost, spol, vjeroispovijest, ili drugi status.
Ljudska prava zasnivaju se na temeljnom principu, da sve osobe posjeduju priroeno dostojanstvo i da svako ima pravo na
Bosanski
uivanje svih ljudskih prava, bez obzira na razlike, kao to su: rasa, boja koe, spol, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo
uvjerenje, nacionalno ili drutveno porijeklo, imovina, status po roenju, ili drugi status.
Vano je naglasiti da pojam pravo znai da ljudska prava nisu samo apstraktni principi ili vrijednosti, nego su, u sutini,
obavezna i, bez sumnje, pripadaju svim ljudima.
Meunarodno pravo iz oblasti ljudskih prava

Ljudska prava formalno su navedena i kodicirana meunarodnim pravom iz oblasti ljudskih prava. Meunarodno pravo se, u
ovom sluaju, sastoji od meunarodnih sporazuma o ljudskim pravima i obiajnog prava. Obiajno pravo odnosi se na praksu
koju mnoge drave slijede tokom odreenog vremenskog perioda i koje je prihvaeno od strane zajednice drava kao zakonski
obavezujue.
Sporazumi o ljudskim pravima ureeni su od strane Ujedinjenih naroda, kao i regionalnih organizacija, kao to je, naprimjer,
Vijee Evrope. Ovi instrumenti formalni su sporazumi izmeu drava, koji su pravno obavezujui za drave potpisnice. 2
Primjer:
Kategorizacija ljudskih prava Bosna i Hercegovina je raticirala
Meunarodni sporazum o civilnim i
Ljudska prava obino su kategorizirana kao graanska i politika prava (prva generacija ljudskih prava), te kao ekonomska,
politikim pravima, Meunarodni
socijalna i kulturna prava (druga generacija ljudskih prava). Ova razlika zasniva se na razliitim elementima, koji se veu za ove sporazum o ekonomskim, socijalnim i
dvije grupe prava, posebno u pogledu njihove implementacije.3 Meutim, ova razlika ne podrazumijeva da je jedna grupa prava kulturnim pravima, Evropsku konvenciju o
vanija od druge grupe, ve se zasniva na shvatanju da su sva prava nedjeljiva i meuovisna. zatiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda i Evropsku socijalnu povelju.
Neophodno je spomenuti i treu generaciju ljudskih prava ili prava solidarnosti, koja obuhvata, naprimjer, pravo na razvoj, * U prilogu 1 pogledajte kompletnu listu meunarodnih
samoodreenje, mir i zdrav okoli. Pretpostavlja se da ova prava trebaju uivati ne samo pojedinci, nego i odreene grupe i sporazuma o ljudskim pravima, koje je Bosna i
Hercegovina raticirala.
narodi, i da je za njihovu realizaciju potrebna globalna suradnja i solidarnost.
2 Dravama potpisnicama smatraju se one drave, koje su potpisale i raticirale meunarodni sporazum.
3 Pogledajte Poglavlje 1.2 za vie detalja u ovom pogledu. 71
1.1.1 Ope karakteristike ljudskih prava
Opa deklaracija o ljudskim pravima (UDHR)4 naglaava da su sva ljudska prava, politika, graanska, ekonomska,
socijalna i kulturna, podjednako valjana i vana, to je potvreno na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima u Beu, 1993.
godine, gdje su predstavnici 171 drave usvojili takozvanu Beku deklaraciju i Program aktivnosti, gdje se navodi da:
Sva ljudska prava su opa, nedjeljiva, meusobno ovisna i povezana. Meunarodna zajednica mora ljudska
prava razmatrati globalno, na pravedan i jednak nain, pod jednakim uvjetima i s jednakim naglaskom. Iako se vanost
nacionalnih i regionalnih posebnosti, te historijske, kulturne i vjerske razlike moraju uzeti u obzir, drave imaju dunost,
bez obzira na njihove politike, privredne i kulturne sisteme, promovirati i tititi sva ljudska prava i temeljne slobode.5
U kontekstu ovog navoda, potrebno je shvatiti da:

Bosanski
Univerzalnost (openitost) znai da ljudska prava pripadaju svim ljudskim biima, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
Princip univerzalnosti je utvren, naprimjer, lanom 1 Ope deklaracije o ljudskim pravima, kojim je navedeno da se: Sva
ljudska bia raaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.
Nedjeljivost i meusobna ovisnost znai da su sva ljudska prava podjednako valjana i vana; ova prava treba posmatrati
kao cjelinu, i ona se ne mogu dijeliti. Meusobnom ovisnou posebno se naglaava da su sva prava meusobno povezana
i da neostvarivanje jednog prava moe opstruirati ili negirati realizaciju drugih prava.
Neotuivost znai da ljudska prava pripadaju svima. Ona ne mogu biti oduzeta, niti se bilo ko moe odrei tih prava.
1.1.2 Odgovornost za potivanje, zatitu i ostvarenje ljudskih prava

Drava potpisnica postaje obavezna u pogledu sporazuma o ljudskim pravima, nakon potpisivanja i raticiranja takvog sporazuma.
S tim u vezi, potpisivanje sporazuma poetni je korak ka ratikaciji sporazuma o ljudskim pravima i pokazuje namjeru drave da
e, nakon toga, preuzeti sve potrebne korake kako bi ispotovala i djelovala, u skladu sa sporazumom o ljudskim pravima.
Prema tome, drava potpisnica postaje pravno obavezna prema sporazumu, nakon ratikacije. Potrebno je napomenuti da
neke drave trebaju da trae prethodnu suglasnost za potpisivanje sporazuma, da usvoje sporazum u dravnom parlamentu ili
da donesu zakone, kako bi bio realiziran proces ratikacije.
Primjer protokola: Obaveze drava potpisnica sporazuma mogu se proiriti dodatnim protokolima. Protokoli su posebni dokumenti, koji trebaju
Zabrana diskriminacije zajamena lanom biti zasebno potpisani i raticirani od strane drava potpisnica.
14 Evropske konvencije o ljudskim pravima
odnosi se samo na prava zajamena tom
Konvencijom. Meutim, Protokolom broj 12 Subjekt ili ugovorna strana sporazuma o ljudskim pravima, ili u stvarnosti, jamac bilo kojeg sporazuma, je drava, a ne vlada
Evropske konvencije o ljudskim pravima koja je potpisala sporazum, jer odgovornost vlade je da samo predstavlja dravu, i, ustvari, svoj narod, u odreenom periodu.
proiruje se okvir zabrane diskriminacije Zbog toga, osnovna odgovornost drava je da osiguraju potivanje, zatitu i ostvarenje ljudskih prava na svojim teritorijima.
u lanu 14, u pogledu uivanja svih prava Ova odgovornost proiruje se na sve dravne organe, agencije i slubenike. U pogledu Bosne i Hercegovine, ova odgovornost
predvienih zakonom. proiruje se od drave, do entitetskog, kantonalnog i opinskog nivoa.
4 Pogledajte Poglavlje 1.3.1, radi detalja u vezi s UDHR-om.

5 Pogledajte Beku deklaraciju i Program aktivnosti, A/CONF, 157/23, 12. juli 1993. godine, stav 5.
72
Osim toga, drava takoer snosi odgovornost za sve zike i pravne osobe, koje legitimno djeluju u ime drave, i tako
izvravaju dravne nadlenosti. Ovo se primjenjuje, naprimjer, kada drava prenosi odgovornost na privatnu pravnu osobu,
kako bi se osiguralo dnevno zbrinjavanje djece s invaliditetom ili privatnu slubu za sigurnost, u cilju osiguravanja zatite.
Dok klasian koncept ljudskih prava ne predvia horizontalan efekt, koji znai da se ljudska prava mogu primijeniti u odnosima
izmeu privatno pravnih subjekata, odreeni aspekti horizontalne primjene su, tokom nekoliko godina, integrirani u meunarodno
pravo iz oblasti ljudskih prava. Naprimjer, Komitet UN-a za eliminaciju diskriminacije ena (CEDAW) naveo je, u vezi sa nasiljem
nad enama, da drava potpisnica ima obavezu poduzeti sve odgovarajue mjere, kako bi eliminirala diskriminaciju ena od
strane osoba, organizacije ili poduzea.6
1.1.3 Doputena ogranienja pri ostvarenju ljudskih prava
Bosanski
Samo nekoliko prava, kao to su: zabrana torture, ropstvo i retroaktivne primjene odredaba krivinog zakonodavstva, mogu se
smatrati apsolutnim ljudskim pravima, odnosno, ne postoje okolnosti u kojima je dozvoljeno krenje ili ogranienje prilikom
ostvarenja ovih prava.
Pored toga, meunarodni i evropski sporazumi o ljudskim pravima odreuju pod kojim uvjetima je ogranienje pri realizaciji
ljudskih prava dozvoljeno. Odluujui kriterij, po kojem je ogranienje dozvoljeno, jeste princip proporcionalnosti.
Konkretno, ogranienja su dozvoljena, ukoliko su u skladu sa sljedeim standardima ili kriterijima:

Zakonitost ogranienje se mora zasnivati na zakonu, ili biti propisano postojeim zakonom.
Legitiman cilj ogranienje mora biti razumno i objektivno opravdano u demokratskom drutvu. To znai da se ogranienje
ne moe opravdati razlozima koji nisu sadrani u sporazumu o ljudskim pravima ili za svrhu koja je protivna zatiti ljudskih
prava.
Legitiman cilj drave da uvede ogranienje prilikom ostvarenja ljudskog prava moe biti, naprimjer, zatita nacionalne
sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, spreavanje nereda ili kriminala ili zatita zdravlja.
Proporcionalnost restriktivne mjere trebaju biti proporcionalne cilju koji drava eli ostvariti i procjenjuju se u svim
pojedinanim sluajevima.
Nunost mora postojati nuna drutvena potreba za primjenu restriktivnih mjera, dok njihova primjena treba biti nuna,
kako bi se postigao legitiman cilj.
6 Komitet za eliminaciju diskriminacije ena, Opa preporuka broj 19 (1992.) nasilje nad enama, stav 9.
73
Sluaj I:
Policijski slubenici obustavljaju javno okupljanje osoba koje protestiraju protiv usvajanja
novog zakona, koji bi umanjio njihova socijalna primanja. Iznenada, demonstranti poinju
bacati paradajz i lake predmete prema politiarima, koji su doli da sasluaju zahtjeve
demonstranata. Zatim, neki demonstranti pokuavaju sruiti prepreke koje ih odvajaju od
politiara, koji stoje na platformi. Putem megafona, policija trai od demonstranata da prekinu
demonstracije, da se odmah raziu i napuste javno mjesto.
Bosanski
Kako bi testirali je li ogranienje prava na slobodu okupljanja i udruivanja bilo dozvoljeno

(lan 11 ECHR-a, lan 21 ICCPR-a), potrebno je postupiti u skladu sa sljedeim koracima:
1. Je li restriktivna mjera propisana zakonom? DA

Prema dravnom zakonu, drava, preko svoje policije, ima zakonsku nadlenost da obustavi
javno okupljanje, ako su zadovoljeni specini uvjeti.
2. Postoji li legitiman cilj za restriktivne mjere? DA

Policija obustavlja okupljanje, kako bi sprijeila nasilje, ouvala javnu sigurnost i sprijeila
javni nered.
3. Je li mjera proporcionalna cilju koji treba biti postignut? DA

Primijenjene mjere, koritenje megafona i zahtjev da osobe napuste javno mjesto,
proporcionalno je cilju, odnosno, spreavanju javnog nereda. Poto demonstranti poinju
bacati paradajz i lake predmete prema politiarima, a neki od njih pokuavaju sruiti prepreke,
moe se pretpostaviti kako bi, do tada mirna demonstracija, mogla izmai kontroli i pretvoriti
se u nasilnu demonstraciju.
4. Je li mjera neophodna za postizanje legitimnog cilja, postoji li hitna drutvena

potreba? DA
Kako bi se sprijeio nasilni nastup, postoji hitna drutvena potreba za primjenom mjera, kako
bi se okonala ova demonstracija i obustavilo javno okupljanje.
Izmijenjene okolnosti
Da je policija upotrijebila silu (naprimjer, palice) da obustavi do tada mirne demonstracije,
primijenjene mjere bile bi neproporcionalne postignutom cilju. Meutim, poto se okupljanje
nije pretvorilo u nasilnu demonstraciju, nije postojala ni potreba da policija upotrijebi silu.
74
1.1.4 Mehanizmi za monitoring ljudskih prava
Primjer ugovornih tijela:
Ugovorna tijela Komitet za ekonomska, socijalna i
Kako bi se osigurala provedba obaveza iz oblasti ljudskih prava, razni mehanizmi postoje na meunarodnom i regionalnom kulturna prava je tijelo neovisnih
strunjaka, koje vri monitoring
nivou. Veina mehanizama odreena je kroz sporazume o ljudskim pravima kojim su uspostavljena tijela, koja se obino implementacije Meunarodnog sporazuma
nazivaju komiteti. Veinu komiteta sainjavaju strunjaci koje imenuju drave potpisnice, sa mandatom da vre monitoring za ekonomska, socijalna i kulturna prava
implementacije ovih sporazuma. U nekim sluajevima, komiteti primaju albe koje dostavljaju drave potpisnice, protiv druge od strane drava potpisnica.
drave potpisnice, ili pojedinci ili grupe protiv drava potpisnica.
Primjer dravnih izvjetaja:
Dravni izvjetaji Posljednji izvjetaj, koji je Bosna i
Hercegovina dostavila Komitetu, i to
Drave potpisnice sporazuma o ljudskim pravima obavezne su da periodino (obino svake dvije do pet godina) informiraju
Bosanski
2005. godine, je izvjetaj o implementaciji
odgovarajue komitete o statusu implementacije prava zajamenih odgovarajuim sporazumom. Nakon razmatranja dravnog Meunarodnog sporazuma o ekonomskim,
izvjetaja, ugovorna tijela objavljuju zapaanja, komentare i preporuke dravama potpisnicama u vezi sa stepenom njihovog socijalnim i kulturnim pravima, po kojem
potivanja sporazuma. Potrebno je napomenuti da graansko drutvo moe uestvovati u procesu monitoringa i dostaviti je Komitet objavio zakljuna zapaanja i
informacije ugovornim tijelima o ispunjenju obaveza drave, u formi paralelnog izvjetaja ili izvjetaja u sjeni. dao preporuke Bosni i Hercegovini kako
poboljati ostvarenje ekonomskih, kulturnih
Predstavke pojedinaca i socijalnih prava u dravi, naglaavajui

odreene preporuke u pogledu centara za
Komiteti ICCPR-a, ICESCR-a, CERD-a, CAT-a, CEDAW-a i CRPD-a mogu razmatrati predstavke pojedinaca. socijalni rad.*
* Vidi poglavlje 1.3.2
Predstavke pojedinaca mogu biti podnesene kada su ispunjeni odreeni uvjeti. Naime, drava mora biti potpisnica odreenog
sporazuma i priznavati nadlenost komiteta. Pored toga, podnosilac predstavke mora iscrpiti sve domae pravne lijekove, prije
Primjer predstavki pojedinaca:
podnoenja predstavke. Najnoviji mehanizam za individualne albe
uspostavljen je kroz usvajanje Opcionalnog
Opi komentari protokola Meunarodnom sporazumu
o ekonomskim, kulturnim i socijalnim
Ugovorno tijelo moe usvojiti ope komentare o tematskim pitanjima ili metodama rada. Opi komentari su slubene izjave, pravima, 10. decembra 2008. godine. Od
koje usvaja Komitet nakon tumaenja sadraja odredbi iz oblasti ljudskih prava. Ovi komentari nisu pravno obavezujui za septembra 2009. godine, ovaj Protokol je
drave potpisnice, ali predstavljaju korisno sredstvo za ispravnu primjenu pojedinih odredbi i mogu pomoi da se odredi sadraj otvoren za potpisivanje od strane drava.
ovih prava, obaveze svih nivoa vlasti, povrede odreenih prava i nain implementacije prava na dravnom nivou.
Primjer opih komentara:
Opi periodini pregled Opi komentari Komiteta o ICESCR-u, koji
su bitni za rad centara za socijalni rad su,
Opi periodini pregled uspostavljen je na Generalnoj skuptini Ujedinjenih naroda, u martu 2006. godine, i predstavlja naprimjer, opi komentari o pravu na
jedinstven proces kojim se zahtijeva pregled informacija o stanju ljudskih prava u svim (192) dravama lanicama Ujedinjenih socijalnu sigurnost, nediskriminaciju u
naroda, jednom u etiri godine. Ovim procesom omoguava se da se svaka drava izjasni o tome koje mjere je poduzela ka ekonomskim, socijalnim i kulturnim
poboljanju standarda ljudskih prava i ostvarenju svojih obaveza u pogledu ljudskih prava. pravima i pravu na adekvatan smjetaj.
75
1.1.5 Ljudska prava u Ustavu Bosne i Hercegovine
Primjer UPR-a: Ljudska prava zajamena meunarodnim i regionalnim instrumentima, takoer su uvrtena u Ustav Bosne i Hercegovine.
Opi periodini pregled stanja u Bosni i
Hercegovini bit e proveden u februaru 2010. U Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u ustavima oba entiteta, nabrojana su odreena graanska i politika prava, kao
godine. Krajnji rok za podnoenje izvjetaja i ekonomska, socijalna i kulturna prava. Pored toga, Ustav Bosne i Hercegovine predvia direktnu primjenljivost Evropske
Vlade Bosne i Hercegovine je bio septembar konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njenih protokola, koja ima prioritet nad svim drugim propisima u Bosni
2009. godine. Drugi akteri, kao to su nevla- i Hercegovini.
dine organizacije, meunarodne organizacije,
Ured ombudsmana, itd., pozvani su da U Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine navedeni su meunarodni i evropski sporazumi o ljudskim pravima,7 ija je potpisnica
podnesu paralelne izvjetaje.
i Bosna i Hercegovina, a koji predviaju da e uivanje prava i sloboda biti osigurano svim osobama u Bosni i Hercegovini,
bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje,
Bosanski
nacionalno ili drutveno porijeklo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovina, status po roenju ili drugi status.
+
Pitanja i vjebe:
[1.1] ta su ljudska prava?

Primjer progresivne realizacije: [1.2] Koje su glavne karakteristike ljudskih prava?
Progresivna realizacija u kontekstu rada
centara za socijalni rad znaila bi da
[1.3] Pod kojim okolnostima su dozvoljena ogranienja ljudskog prava?
centar za socijalni rad izrauje strateki
plan akcije i obavlja aktivnosti prema
ispunjenju tog plana. Stratekim planom
[1.4] Koja je uloga drave u pogledu zatite ljudskih prava?
treba naglasiti tano formulirane mjere o
tome kako poboljati, naprimjer, ostva- [1.5] Koji mehanizmi postoje u okviru meunarodnog i evropskog sistema zatite ljudskih
renje prava na socijalnu sigurnost tokom prava za otklanjanje naruavanja ljudskih prava?
odreenog perioda, ukljuujui nansijske,
ljudske i materijalne resurse, neophodne
za postizanje odreenog cilja. U cilju
procjene da li je postignut napredak,
opina ili centar za socijalni rad prati situ- 1.2 Ekonomska, socijalna i kulturna prava u meunarodnom pravu
aciju u skladu s unaprijed utvrenim poka-
zateljima,* kao to su, naprimjer, procent iz oblasti ljudskih prava
ugroene populacije koja ne prima nikakvu
pomo, vrsta dostupnih socijalnih usluga,
iznos osigurane nansijske pomoi, itd. 1.2.1 Obaveze drave u okviru ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava
* Pokazatelji su mjere koje signaliziraju da li su Kao to je naglaeno u gornjem dijelu teksta,8 ljudska prava obino se dijele na graanska i politika prava i ekonomska,
aktivnosti usmjerene prema postizanju unaprijed
utvrenog parametra ili cilja. Parametri su unaprijed socijalna i kulturna prava. Ova podjela se zasniva na razliitoj prirodi ovih dvaju grupa prava, posebno u pogledu njihove
odreene prekretnice, koje se koriste kao kontrolne implementacije. Dok se za graanska i politika prava, uglavnom, moe rei da ih drava moe bez odlaganja implementirati, za
take za praenje napretka prema postizanju znaajnog
cilja. Pokazatelji i parametri su sredstva za praenje ekonomska, socijalna i kulturna prava potrebna su nansijska i materijalna sredstva, koja nisu nuno neposredno raspoloiva,
napretka.
i zbog toga mogu biti realizirana samo postepeno ili progresivno.
7 Pogledajte detalje o ovim sporazumima o ljudskim pravima u poglavlju 1.3 i 1.4.

8 Pogledajte Poglavlje 1.1.
76
Meutim, ove razlike ne mogu se primijeniti apsolutno na bilo koju grupu prava, jer e detaljnije razmatranje ovih prava
pokazati da su za ostvarenje graanskih i politikih prava takoer potrebna sredstva, kao naprimjer, za uspostavu i odravanje
pravosudnog sistema, ili provedbu opih izbora u dravi. Slino tome, postoji nekoliko ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava Primjer neodlonih obaveza:
Usvajanje zakona koji reguliraju pristup
koje bi drava trebala ostvariti, bez znaajnog izdvajanja sredstava, kao to su: jednaka plaa za isti rad, pravo na formiranje socijalnoj zatiti od strane institucija za
sindikata i zabrana rada za djecu. socijalnu zatitu;
Obaveza centara za socijalni rad da
Progresivna realizacija osiguraju nediskriminaciju osoba po bilo
kojem osnovu, prilikom davanja socijalne
Pored toga, osnovna obaveza drava potpisnica koja se odnosi na ekonomska, socijalna i kulturna prava po meunarodnom pomoi; kao i
pravu iz oblasti ljudskih prava je progresivna realizacija ovih prava. U skladu s time, drave su obavezne: Obaveza centara za socijalni rad da ne
spreavaju pristup socijalnoj pomoi.
Poduzeti sve odgovarajue mjere za potpunu realizaciju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava kroz, izmeu ostalog,
Bosanski
usvajanje zakona, provedbu administrativne, ekonomske, nancijske, obrazovne ili socijalne reforme, ili razvoj i uspostavu
programa aktivnosti.
Provoditi aktivnosti do maksimuma raspoloivih sredstava, ukljuujui sredstva dostupna kroz meunarodnu
suradnju i pomo. U ovom pogledu, drave potpisnice nose teret dokazivanja da su sva mogua sredstva iscrpljena.
Primjer minimalnih osnovnih
Bitno je napomenuti da koncept progresivne realizacije ne opravdava neaktivnost, s obrazloenjem da drava nije dostigla obaveza:
odreeni nivo ekonomskog razvoja. Drave potpisnice, u kojima je znaajan
broj pojedinaca lien neophodnih preh-
rambenih proizvoda, neophodne primarne
Neodlone obaveze zdravstvene njege, utoita i smjetaja, ili
najosnovnijih oblika obrazovanja, na prvi
Kao to je spomenuto u gornjem dijelu teksta, drave imaju razne neodlone obaveze u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih pogled, ne ispunjavaju svoje obaveze.*
prava, koje ne ovise o raspoloivim sredstvima. Takve obaveze obuhvataju: * Opi komentar 3 (1990.) stav 10 Komiteta za
ekonomska, socijalna i kulturna prava
Zabranu diskriminacije. U skladu s ovim, drave potpisnice obavezne su poduzeti mjere za ostvarivanje prava jednakih za
sve, bez obzira na stepen do kojeg mogu ostvariti ta prava.
Obavezu da odmah poduzmu u pogledu ostvarivanja svih relevantnih prava direktno osmiljene, konkretne i ciljane
korake u realno kratkom vremenskom roku nakon raticiranja sporazuma, kako bi se ostvarila prava navedena u sporazumu.9
Primjeri obaveze potivanja:
Minimalne osnovne obaveze Drava se mora suzdrati od djelovanja
koje bi povealo ugroenost socijalno
Takozvane minimalne osnovne obaveze ostvarivanja prava znae da drava potpisnica mora: ugroenih pojedinaca, drava ne treba
spreavati ljude da se organiziraju, kako bi
Osigurati ostvarenje minimalnog osnovnog stepena svakog ekonomskog, socijalnog i kulturnog prava, kao to je mogli traiti svoja socijalna prava i treba se
zajameno sporazumima o ljudskim pravima; a takav stepen treba osigurati suzdrati od uplitanja u pravo na adekva-
tan smjetaj provedbom samovoljnih
Neovisno o raspoloivosti sredstava ili drugih faktora i potekoa. deloacija. U okviru rada centara za soci-
jalni rad, ovo bi znailo da su oni obavezni
Nametanje minimalnih osnovnih obaveza je bitno, kako bi se ouvao razlog i svrha sporazuma. Meutim, mora se uzeti u obzir da evidentiraju svaki zahtjev za pomo i ne
ogranienje sredstava u predmetnoj dravi, prilikom procjene o tome da li su drave potpisnice izvrile svoje minimalne obaveze. smiju ih odbiti bez obaveznog razmatranja,
Kako bi se utvrdilo da li je drava potpisnica propustila ispuniti minimalne osnovne obaveze zbog nedostatka raspoloivih sredstava, ili zbog nedovoljno raspoloivih nansijskih
ona mora dokazati da su uloeni svi napori, i da je poduzela sve potrebne mjere, do maksimuma svojih raspoloivih sredstava. sredstava.
9 Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava (u daljnjem tekstu: CESCR), Opi komentar 3 (1990.), stav 2. 77
Obaveza potivanja, zatite i ostvarivanja prava
Ekonomska, socijalna i kulturna prava nameu tri vrste obaveza dravama potpisnicama, a to su:10
Primjer obaveze zatite:
Drava mora osigurati da privatne Obaveza potivanja: Ovo je neodlona obaveza, i znai da drava ima obavezu da se suzdri od uplitanja, koje bi negativno
zdravstvene slube potuju standarde utjecalo na ostvarenje prava.
zdravstvene zatite, ili da privatni
poslodavci potuju osnovne standarde Obaveza zatite: Ova neodlona obaveza znai da drave moraju osigurati da se akteri, koji ne pripadaju dravnim
rada. Osim toga, treba osigurati zatitu institucijama, ne upliu u ostvarenje ljudskih prava, kao to su privatni poslodavci, osobe iz privrednog sektora, ili nevladine
porodica od nasilja u porodici ili drugih organizacije. Prema tome, drave imaju obavezu omoguiti da postoji dovoljno mehanizama koji e regulirati (naprimjer,
krenja ljudskih prava, to je posebno kroz zakone) te aktivnosti, osigurati trajno uivanje ljudskih prava u tim podrujima.
relevantno za centre za socijalni rad.
Obaveza ostvarivanja: Ovo je obaveza koja se ostvaruje progresivno. Meutim, drave moraju poduzeti, izmeu ostalih,
Bosanski
odgovarajue zakonske, administrativne, nansijske i sudske mjere, kako bi osigurale potpunu realizaciju prava. Osim toga,
Primjer obaveze ostvarivanja:
Drave moraju omoguiti minimalan
drave moraju poduzeti takve korake u razumnom periodu, odnosno obaveze koritenja svih raspoloivih sredstava, a
stepen socijalne zatite, kao i neophodne poduzimanje svih moguih radnji za potpunu realizaciju prava, predstavlja neodlonu obavezu.
usluge primarne zdravstvene njege za sve
osobe. U kontekstu Bosne i
Hercegovine, ovo znai da institucije vlasti 1.2.2 Povrede ekonomskih, kulturnih i socijalnih prava
na svim nivoima, koje su
Neispunjavanje bilo koje od spomenutih obaveza predstavlja krenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.11 Meutim,
odgovorne za socijalnu zatitu, ukljuujui
i centre za socijalni rad, trebaju osigurati drave uivaju odreeni stepen diskrecije pri odabiru sredstava za ispunjavanje svojih obaveza, ovisno, naprimjer, o njihovim
izdvajanje dovoljnih nansijskih sredstava, specinim politikim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim okolnostima.
kako bi osigurale da svaka osoba uiva
minimalan stepen socijalne zatite i Meutim, primjena pravnih normi na konkretne sluajeve od strane meunarodnih tijela za praenje provedbe sporazuma i
poveavati ovaj stepen postupno, u skladu domaih sudova, doprinijela je razvoju opih minimalnih standarda i opeg razumijevanja okvira, karaktera i ogranienja
sa kapacitetima i budetskim sredstvima ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Ovo znai da, iako se veina ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava moe potpuno
drave.
realizirati samo postepeno, to ne mijenja pravnu obavezu drava potpisnica da realiziraju ta prava, i od njih se trai da neodlono
poduzmu odreene korake, a druge, to je mogue prije.12
Drava snosi teret dokazivanja da ostvaruje mjerljiv napredak prema potpunoj realizaciji prava, dok se standard progresivne
realizacije ne moe koristiti kao izgovor za neizvrenje realizacije prava, niti drava moe opravdati uplitanje u prava samo
zbog razliite socijalne, vjerske i kulturne pozadine.13
Smatra se da drava potpisnica izmeu ostalog vri povredu Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima ako: 14
Pravovremeno ne otkloni prepreke koje je obavezna ukloniti, kako bi omoguila neodlono ostvarenje prava;
10 Pogledajte Smjernice iz Maastrichta o krenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, Maastricht, 22.-26. januar 1997. godine. Ove Smjernice
izraene su na desetu godinjicu Limburkih principa od strane grupe strunjaka, na sastanku odranom 1997. godine
11 Pogledajte Limburke principe o implementaciji Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Smjernice iz Maastrichta
o povredi ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Limburke principe sastavila je grupa istaknutih strunjaka za meunarodno pravo, sastavljenih
od predstavnika Meunarodne komisije pravnika, Pravnog fakulteta Univerziteta Limburg (Maastricht, Holandija) 1986. godine. Smjernice iz Maa-
strichta o povredi ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava izraene su na desetu godinjicu Limburkih principa od strane strunjaka, na sastanku
odranom 1997. godine. Cilj ovog sastanka bio je stvaranje elaborata na Limburke principe u vezi sa prirodom i obimom povreda ekonomskih,
socijalnih i kulturnih prava i odgovarajui odgovori i sredstva protiv povreda tih prava.
12 Pogledajte gornji dio teksta u vezi sa progresivnom realizacijom i direktnim obavezama.
13 Pogledajte Smjernice iz Maastrichta o povredi ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, Maastricht, 22. - 26. januar 1997. godine, stav 8.
78 14 Pogledajte Smjernice iz Maastrichta o povredi ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, Maastricht, 22. - 26. januar 1997. godine, stav 14. i 15.
Ne dozvoli ostvarenje prava bez odgaanja, koje se prema Sporazumu mora odmah ostvariti;
Namjerno ne zadovolji openito prihvaen meunarodni minimalan standard postignua, to je u okviru njenih
mogunosti; Primjer povrede:
Primjeni ogranienje prava priznatog Sporazumom, drugaije nego je to propisano Sporazumom; Neispunjenjem minimalnih osnovnih
obaveza smatra se opi nedostatak usluga
Namjerno usporava ili zaustavlja progresivnu realizaciju prava, to moe biti opravdano ako, naprimjer, djeluje u okviru primarne zdravstvene njege za djecu,
ogranienja dozvoljenih Sporazumom; zbog nedostatka raspoloivih sredstava ili kao posljedica vie sile (force majeure).15 uskraivanje neophodnih
Vri diskriminaciju na temelju rase, boje koe, spola, jezika, vjeroispovijesti, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili prehrambenih proizvoda odreenoj
kategoriji stanovnitva, nedostatak pristupa
drutvenog porijekla, imovine, statusa po roenju ili drugog statusa, sa ciljem ili ishodom koji ponitava ili umanjuje jednako
pojedinaca osnovnim oblicima smjetaja i
uivanje ili ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. obrazovanja.
Bosanski
1.3. Meunarodni instrumenti za ljudska prava relevantni za
ekonomska, socijalna i kulturna prava
1.3.1 Opa deklaracija o ljudskim pravima (1948.)
Opa deklaracija o ljudskim pravima, rezolucija Generalne skuptine Ujedinjenih naroda, nastala je direktno iz iskustava Drugog
svjetskog rata i predstavlja prvo globalno izraavanje prava, koja su zajamena svim osobama. Opa deklaracija jami civilna,
Primjeri minimalnih osnovnih
politika, kao i ekonomska, socijalna i kulturna prava, i naglaava vanost jednakosti i nediskriminacije. obaveza u pogledu prava na socijalnu
sigurnost:
Ovo je bio veoma znaajan dokument za mnoge sljedee sporazume o ljudskim pravima, regionalne instrumente za ljudska prava, Osigurati pristup sistemu socijalne
kao i ustave i zakone drava. Uprkos injenici da to nije pravno obavezujui meunarodni sporazum mnogi ga openito smatraju sigurnosti, koji prua minimalan osnovni
obiajnim meunarodnim pravom16 i, kao takav, ini snano sredstvo u primjeni diplomatskog i moralnog pritiska na vlade. stepen benecija za sve pojedince i
porodice, i koji e im omoguiti dobivanje
U cilju uspostave pravno obavezujuih normi ljudskih prava, izraena su dva meunarodna sporazuma o ljudskim pravima barem osnovne zdravstvene zatite,
- Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima i njegova dva opcionalna protokola i Meunarodni sporazum o utoita i smjetaja, vode i sanitarija,
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koji, zajedno s Opom deklaracijom o ljudskim pravima, predstavljaju takozvani prehrambenih proizvoda i najosnovnijih
oblika obrazovanja;
Meunarodni dokument o ljudskim pravima. Omoguiti da pravo na pristup
shemama ili sistemima socijalne zatite
1.3.2 Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.) bude osigurano po nediskriminatorskoj
osnovi, posebno za ugroene i
marginalizirane pojedince i kategorije ljudi;
Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima izraen je kao jedan od glavnih nosilaca meunarodnog
Usvojiti i provoditi dravnu strategiju za
prava iz oblasti ljudskih prava i predstavlja jedini opi instrument za ljudska prava, koji se iskljuivo bavi cijelim spektrom socijalnu sigurnost i akcioni plan;
ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Poduzeti ciljane mjere za provedbu
shema socijalne sigurnosti, posebno onih
Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje drave potpisnice da poduzmu odgovarajue koje tite ugroene i marginalizirane
korake, kako bi se u potpunosti ostvarilo, izmeu ostalog, pravo na rad, pravo na pravine i povoljne uvjete rada, pravo na pojedince i kategorije;
formiranje sindikata, pravo na socijalnu sigurnost, ukljuujui socijalno osiguranje, pravo na adekvatan standard ivota, pravo Vriti monitoring stepena ostvarenja
prava.
na najvei dostupan standard zikog i psihikog zdravlja, pravo na obrazovanje i pravo na uee u kulturnom ivotu.
15 Force majeure odnosi se na izvanredne dogaaje ili okolnosti, koje su izvan kontrole drave potpisnice, kao to su: rat, trajk, nemiri, poplave,
zemljotresi, itd.
16 Pogledajte Poglavlje 1.1. 79
lan 2(1) Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje drave potpisnice da:
Poduzmu korake, individualno, i kroz meunarodnu ekonomsku i tehniku pomo i suradnju,

Do maksimuma raspoloivih sredstava i
S ciljem progresivnog postizanja potpune realizacije prava priznatih Konvencijom.
Jednako uivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava

Posebno su znaajni lanovi 2(2) i 3 Meunarodnog sporazuma, koji predviaju zabranu diskriminacije po bilo kojem osnovu
i posebno navode jednako pravo ena i mukaraca na uivanje prava utvrenih Sporazumom. Zadnji Opi komentar koji
je usvojio Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava u junu 2009. godine, upravo se odnosi na nediskriminaciju pri
ostvarivanju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Njime se odreuje okvir, kriteriji i razni oblici diskriminacije koji su zabranjeni
Bosanski
Sporazumom i obaveze svih drava potpisnica da potuju, tite i realiziraju ekonomska, socijalna i kulturna prava kroz politiku i
aktivnosti za suzbijanje diskriminacije.17
Pravo na socijalnu sigurnost

lan 9 ICESCR-a je posebno relevantan za rad centara za socijalni rad, jer se njime utvruje da svako ima pravo na socijalnu
sigurnost. Dok elementi prava na socijalnu sigurnost mogu varirati prema razliitim uvjetima u dravi, nekoliko bitnih faktora
moe se primijeniti u svim okolnostima:
Dostupnost: Pravo na socijalnu sigurnost trai funkcionalan i dostupan sistem socijalne sigurnosti, kako bi se osigurala
pomo u sluaju drutvenih rizika i nepredvienih situacija, i to u sluaju kada je nuna zdravstvena njega, u sluaju bolesti,
starosti, nezaposlenosti, povreda na radu, podrke porodici i djeci, porodiljstva, invaliditeta, i siroadi;
Adekvatnost: Socijalna primanja moraju biti i adekvatna, kako bi se postigao adekvatan standard ivota. Potrebno je
redovno pratiti da li primanja zadovoljavaju potrebe korisnika, odnosno, da li su korisnici u mogunosti sebi priutiti proizvode
i usluge koje su im potrebne da ostvare prava osigurana Sporazumom;
Pristupanost: Sve osobe trebaju biti zatiene sistemom socijalne sigurnosti bez diskriminacije, posebno pojedinci koji
pripadaju najugroenijim i marginaliziranim grupama. Kriteriji, potrebni za pristup pravu na socijalnu sigurnost, moraju
biti realni, transparentni i proporcionalni. Benecije treba omoguiti pravovremeno, a korisnici trebaju imati ziki pristup
pravu na usluge socijalne sigurnosti, kako bi imali na raspolaganju benecije i informacije i davati doprinose u relevantnim
sluajevima. Posebnu panju treba posvetiti osobama s invaliditetom, migrantima, osobama koje ive u udaljenim podrujima
ili podrujima izloenim nepogodama, kao i podrujima zahvaenom oruanim sukobom;
Priutivost: Ako su za sistem socijalne sigurnosti potrebni doprinosi, oni trebaju biti unaprijed odreeni. Direktni i indirektni
trokovi i izdaci nastali iz doprinosa, moraju biti priutivi za sve.
80 17 Opi komentar broj 20, nediskriminacija u ekonomskim,

onomskim, socijalnim i kulturnim pravima (lan 2, stav 2), E/C.12/GC/20.
inimalne osnovne obaveze u pogledu prava na socijalnu sigurnost: Pod minimalnim osnovnim obavezama u pogledu
prava na socijalnu sigurnost podrazumijeva se da drave moraju osigurati da najugroenijim i najranjivijim grupama bude
osiguran osnovni nivo socijalne sigurnosti. Ove grupe obuhvataju, naprimjer, starije osobe, osobe s invaliditetom i hroninim Primjeri povreda prava kroz radnje
injenja:
bolestima i siromanu djecu. Ako drava potpisnica ne moe osigurati ovaj minimalni nivo za sve rizine i nepredviene situacije Usvajanje mjera koje uzrokuju
u okviru svojih maksimalnih raspoloivih sredstava, Komitet preporuuje da drava potpisnica izabere osnovnu grupu korisnika, nazadovanje i koje nisu u skladu s
nakon to obavi sveobuhvatne konsultacije. osnovnim obavezama navedenim u
gornjem dijelu teksta, naprimjer, ako
Povreda prava na socijalnu sigurnost: Drave potpisnice moraju pokazati da su poduzele potrebne korake ka ostvarenju opina u svom planu za socijalnu sigurnost
prava na socijalnu sigurnost u okviru svojih maksimalnih raspoloivih sredstava i da jame uivanje prava bez diskriminacije. onemoguava pristup odreenim osobama
Povreda prava na socijalnu sigurnost moe se dogoditi kroz radnje injenja ili proputanja.18 da dobiju pomo;
Formalno ukidanje ili obustava zakona
Preporuke Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Bosni i Hercegovini

neophodnih za daljnje koritenje prava na
Bosanski
socijalnu sigurnost, naprimjer, usvajanje
zakona koji omoguavaju pristup pravu
Bosna i Hercegovina je, 2005. godine, dostavila inicijalni izvjetaj Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Nakon na socijalnu pomo samo za osobe s
razmatranja izvjetaja, Komitet je usvojio, izmeu ostalog, sljedea zakljuna zapaanja, koja su takoer relevantna za rad invaliditetom od 90% i 100%, iskljuujui
centara za socijalni rad u Bosni i Hercegovini.19 U ovom pogledu, Komitet je izrazio veliku zabrinutost zbog situacije u oblasti osobe sa manjim stepenom invaliditeta iz
bilo kakve podrke;
socijalne zatite, sa posebnim naglaskom na:
Uspostava razliitih uvjeta za dobivanje
Nedostatak nansijskih sredstava i strunog osoblja u centrima za socijalni rad; socijalne pomoi za ugroene i
marginalizirane pojedince, ovisno o mjestu
Velike razlike izmeu znaajnih budetskih izdvajanja za nansiranje penzija vojnih rtava rata i relativno malih sredstava prebivalita;
koja se izdvajaju za socijalnu zatitu; Odbijanje centra za socijalni rad da
Visoki stepen siromatva u dravi potpisnici, posebno u seoskim podrujima i meu najugroenijim grupama. registrira zahtjev za socijalnu pomo, s
objanjenjem da ne raspolae sa dovoljno
nansijskih sredstava.
Stoga, Komitet preporuuje Bosni i Hercegovini da:
Osigura da entiteti, kantoni i opine izdvajaju adekvatna nansijska sredstva za centre za socijalni rad i poveaju broj Primjeri povreda kroz radnje
socijalnih radnika, psihologa i drugog strunog osoblja u ovim centrima, u cilju uspjenije reakcije na posebne potrebe djece proputanja:
bez roditeljske brige, ena nosilaca domainstva, osoba s invaliditetom i rtava trgovine ljudima; Drava lanica ne provodi relevantne za-
Omogui pravedniju dodjelu postojeih nansijskih sredstava za socijalnu zatitu, posebno za civilne rtve rata, s ciljem da kone ili politiku djelovanja koja je izraena
s ciljem realizacije prava na socijalnu
se smanji razlika izmeu, pored ostalih, budeta za civilne i vojne rtve rata;
sigurnost, naprimjer, kanton ne donosi neo-
U rjeavanju problema siromatva, da osigura, na prioritetnoj osnovi, da adekvatna socijalna pomo bude dodijeljena phodne podzakonske akte, koji odreuju ili
pojedincima i grupama koji ive ispod linije siromatva, da uticaj zakona i politike djelovanja u vezi ekonomskih, socijalnih preciziraju pristup pravu na socijalnu pomo
i kulturnih prava tih pojedinaca i grupa bude ocijenjena na osnovu redovno auriranih podataka, razvrstanih prema spolu, ili uvjete za koritenje obaveznog zdravst-
venog osiguranja djece i starijih osoba;
dobi, etnikoj pripadnosti, drutvenom statusu i drugim relevantnim kriterijima, te da ekasan mehanizam monitoringa bude Dva entiteta ne postiu sporazum,
usvojen i da se provodi u takve svrhe. koji e omoguiti nansijsku odrivost
dravnog penzijskog sistema;
Mehanizam predstavki pojedinaca Propust drave da regulira aktivnosti
nevladinih organizacija koje osiguravaju
Mehanizam za pojedinane predstavke uspostavljen je 10. decembra 2008. godine, kroz usvajanje Okvirnog protokola pomo za rtve nasilja u porodici i da
Meunarodnog sporazuma za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Od septembra 2009. godine, Protokol je otvoren za prati da li je njihov rad u skladu sa datim
standardima.
potpisivanje od strane drava potpisnica.20
18 injenje je provedba odreenog djela s odreenim rezultatima, dok je proputanje neprovedba odreenog djela.
19 E/C.12/BIH/CO/1, Zakljuna zapaanja Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava, 35. sjednica, 7. - 25. novembar 2005. godine
20 Pogledajte Poglavlje 1.1.4. 81
+ Pitanja i vjebe:
[1.6] Kako biste denirali minimalne osnovne obaveze Bosne i Hercegovine u pogledu
prava na socijalnu sigurnost?
[1.7] Kako centri za socijalni rad mogu u svom svakodnevnom radu doprinijeti provedbi
preporuka Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava?
Bosanski
1.3.3 Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima (1966.)
Primjer:
Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima ini dio Meunarodnog dokumenta o ljudskim pravima. Komitet za
U takozvanim sluajevima vezanim za ljudska prava21 vri monitoring implementacije prava navedenih u ovom Sporazumu. Prava zatiena ovim Sporazumom
socijalno osiguranje u Holandiji, ovo obuhvataju: pravo na ivot, zabranu torture i okrutnog, nehumanog ili poniavajueg postupanja, pravo na slobodu i
tumaenje praktino je primjenjivao sigurnost osobe, slobodu kretanja i izbor prebivalita, jednakost pred zakonom, pravo na privatnost u porodici, dom i
Komitet za ljudska prava. Sluajevi su
se odnosili na zakone u vezi osiguranja
prepisku, slobodu izraavanja, pravo na mirno okupljanje i pravo na udruivanje.
nezaposlenih u Holandiji, u kojima su
primijenjeni diskriminatorski uvjeti za udate Vano je napomenuti da je Komitet za ljudska prava utvrdio da e klauzula o nediskriminaciji22 iz Sporazuma o graanskim
ene. U skladu s tim, udata ena morala je i politikim pravima biti primijenjena i na zatitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, to znai da e klauzula o
dostaviti dokaz da je hraniteljica porodice, nediskriminaciji tititi i ekonomska, socijalna i kulturna prava, kao to je prikazano u primjeru u desnom dijelu stranice.
kako bi bila kvalicirana za dobivanje
benecija za nezaposlenost, odnosno, Sporazum sadri dva opcionalna protokola. Prvim opcionalnim protokolom uspostavlja se mehanizam za predstavke
ostvarenje socijalnog prava. Slian uvjet
nije bio primijenjen za oenjene mukarce. pojedinaca, dok se Drugim opcionalnim protokolom ukida smrtna kazna. U odnosu na uspostavu mehanizma za
Komitet je smatrao da je ovaj zakon individualne predstavke Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,23 Opcionalni protokol
diskriminatorski po osnovu spola. Naglasio Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima donesen je ve 1966. godine.24 Ovo pokazuje razliitu
je da se klauzulom o nediskriminaciji ne brzinu razvoja podlonosti sudu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u poreenju sa graanskim i politikim pravima.
zahtijeva od bilo koje drave da donese
zakone kojima e osigurati socijalnu
sigurnost. Meutim, kada takav zakon
bude usvojen pri izvrenju ovlasti drave, 1.3.4 Konvencija o pravima djeteta (1989.)
onda on mora biti u skladu sa klauzulom o
nediskriminaciji. * Konvencijom o pravima djeteta utvrena su graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava djece.25 Konvencijom se
*Komitet za ljudska prava Zwaan-de Vries protiv drave potvruje da svako dijete ima odreena temeljna prava, ukljuujui pravo na ivot, pravo na ouvanje vlastitog imena i identiteta,
Holandije (veza broj 182/1984); Broeks protiv drave pravo djeteta na odgoj od strane njegovih roditelja u okviru porodice ili druge zajednice i da ima vezu s oba roditelja, ak i ako
Holandije (veza broj 172/1984; 172/1984).
su razdvojeni.
U kontekstu rada centra za socijalni rad vano je napomenuti da konvencija o pravima djeteta obavezuje drave potpisnice da
priznaju pravo svakog djeteta na standard ivota koji je adekvatan za ziki, psihiki, duhovni, moralni i drutveni razvoj djeteta.
21 lan 28 Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima.

22 lan 26 Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima.
23 Usvojen je u decembru 2008. godine.
24 Pogledajte Poglavlje 1.1.4.
82 25 Dijete
Dijete je ljudsko bie ispod 18 godina starosti, osim ako se, po lokalnom zakonu, punoljetnost ne stie u ranijoj dobi.
U sluaju da roditelji nisu u mogunosti ispuniti svoje obaveze u ovom pogledu, drava, putem svojih centara za socijalni rad
i drugih odgovarajuih institucija, mora osigurati materijalnu pomo, posebno u pogledu ishrane, odjee i smjetaja. Osim
toga, drava potpisnica obavezna je zatititi djecu od svih oblika seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja i poduzeti dravne,
bilateralne i multilateralne mjere protiv djeije prostitucije i djeije pornograje.
Osnovni principi konvencije o pravima djeteta su:

Prava djece treba potivati i osigurati, bez ikakve diskriminacije;
Najbolji interesi djeteta e, prije svega, biti uzeti u obzir;
Opstanak i razvoj djeteta mora se osigurati do najvieg mogueg stepena;
Potrebno je pridavati dunu vanost miljenju djeteta o svim pitanjima koja mogu utjecati na njega.
Bosanski
Preporuke Komiteta za prava djeteta Bosni i Hercegovini 26
Poduzeti sve potrebne mjere za pruanje podrke i materijalne pomoi ekonomski ugroenim porodicama, ukljuujui
programe namijenjene porodicama kojima je pomo najpotrebnija, kako bi se zajamilo pravo svakog djeteta na adekvatan
standard ivota;
Koristiti institucionalizaciju djece bez roditeljske brige, samo kao posljednju mjeru, to znai da se to realizira samo po
savjetu strunjaka (pedagoga i psihologa), i kada se smatra da je to u najboljem interesu djeteta i sistematski provoditi
periodine revizije smjetaja djece;
Razvijati kvalitetne standarde za hraniteljstvo i znaajno skraivati vrijeme, koje djeca bez roditeljske brige provode u
institucijama. Osim toga, potrebno je izdvojiti adekvatna sredstva za pravilno funkcioniranje i nadgledanje institucija za brigu
o djeci, kao i djece smjetene kod hranitelja.
+
Pitanja i vjebe:
[1.8] U kojim bi oblastima rada centra za socijalnu pomo Konvencija o pravu djeteta
mogla biti primijenjena?
[1.9] Kako centri za socijalni rad mogu, u svom svakodnevnom radu, doprinijeti ostvarenju
preporuka Komiteta za prava djeteta?
1.3.5 Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (1979.)

S obzirom na to da su ene esto vie pogoene siromatvom u poreenju sa mukarcima, to znai da imaju manji pristup
hrani, zdravstvenoj zatiti i obrazovanju, meunarodna zajednica je prepoznala potrebu za uspostavom sporazuma o ljudskim
pravima, kojim bi se direktno usmjerila panja na ova pitanja i zatitio irok spektar ljudskih prava za ene, to je rezultiralo
usvajanjem Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena.27
26 CRC/C/15/Add. 260, Zakljuna zapaanja Komiteta za prava djeteta.

27 Pogledajte Poglavlje II. 83
Konvencijom o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena utvreno je ta predstavlja diskriminaciju ena, i postavljeni su
standardi po kojima institucije vlasti moraju tititi prava ena kroz zakone i kreiranje politike djelovanja. U Konvenciji se
navodi lista raznih oblasti u kojima drave moraju poduzeti odgovarajue mjere da eliminiraju diskriminaciju po osnovi
spola u politikom i privatnom ivotu, pred zakonom, u zapoljavanju, ekonomskom i drutvenom ivotu, kao i u oblasti
obrazovanja i zdravstvene zatite. U ovom pogledu, drave potpisnice nisu samo obavezne poduzeti mjere za eliminaciju
diskriminacije posredstvom zakonskih sredstava i ukljuiti ravnopravnost spolova u domae zakonodavstvo, nego poduzeti
i politike, socijalne, ekonomske i kulturne mjere, kako bi osigurale ekasan i ravnopravan napredak ena.
Preporuke Komiteta za eliminaciju diskriminacije ena BiH 28
Poduzeti konkretne mjere za ohrabrivanje ena da prijave sluajeve nasilja u porodici i osigurati da, kroz programe obuke,
Bosanski
javni slubenici, naroito osoblje zadueno za provedbu zakona, sudstvo, zdravstveni radnici, socijalni radnici i nastavno
osoblje, budu potpuno upoznati sa primjenom zakonskih odredbi kao i sa svim oblicima nasilja nad enama, te da su
obueni da adekvatno reagiraju na nasilje.
Prikupljati podatke o sluajevima nasilja u porodici nad enama i, na osnovu takvih podataka, i dalje razvijati odrive
strategije za borbu protiv povreda ljudskih prava;
Dati prioritet prikupljanju podataka i obuhvatiti statistike podatke razvrstane na osnovu spola u svom sljedeem izvjetaju
Komitetu, u cilju prikazivanja potpune slike o praktikoj mogunosti ena da uivaju svoja ljudska prava.
+ Pitanja i vjebe:
[1.10] Kako centri za socijalni rad, u svom svakodnevnom radu, mogu doprinijeti ostvarenju
prava koja su predviena Meunarodnom konvencijom o eliminaciji diskriminacije
ena?
preporuka Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije ena?
1.3.6 Meunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (1965.)

Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije usvojena je u svjetlu Drugog svjetskog rata i besprimjernih okrutnosti
protiv osoba odreenog rasnog, etnikog i nacionalnog porijekla, kao i u kontekstu borbe drava takozvanog treeg svijeta
protiv rasne diskriminacije i kolonijalizma.
Meunarodnom konvencijom o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije utvruje se pojam rasne diskriminacije, zahtijeva
od drava potpisnica da osude sve oblike rasne diskriminacije, bilo da se zasniva na rasi, boji koe, porijeklu ili nacionalnom
ili etnikom porijeklu i da razvijaju politiku eliminacije rasne diskriminacije. Drave potpisnice moraju zajamiti pravo svih na
jednakost pred zakonom, kao i irok spektar ljudskih prava sadranih u Meunarodnom dokumentu o ljudskim pravima.29
28 CEDAW/C/BIH/CO/3, Zakljuni komentari Komiteta o eliminaciji diskriminacije ena, stav 26.

84 29 Pogledajte detalje u Poglavlju II.
Preporuke Komiteta za eliminaciju svih oblika rasne diskriminacije BiH 30
Prikupljati statistike podatke o stanovnitvu, razvrstane po etnikoj pripadnosti stanovnitva i uspostaviti adekvatan
mehanizam za praenje sluajeva etniki motivirane diskriminacije i nasilja izmeu razliitih etnikih grupa;
Omoguiti povratak svih ljudi razliitog etnikog porijekla, posebno pripadnika romske zajednice, u njihove predratne
domove i osigurati im mogunost zakonitog i sigurnog boravka u njima., a prema potrebi, osigurati adekvatan alternativni
smjetaj ili kompenzaciju raseljenim Romima, ukljuujui prijeratne stanare koji su deloirani iz svojih naselja ili iji su
domovi uniteni;
Poduzeti direktne mjere, naprimjer, uklanjanjem administrativnih prepreka, omoguiti da svi Romi dobiju line dokumente,
koji su im potrebni da koriste, izmeu ostalog, svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava, kao to su zapoljavanje,
stambeno zbrinjavanje, zdravstvena zatita, socijalna sigurnost i obrazovanje;
Bosanski
Osigurati da penzije i zdravstvena zatita budu dostupne po nediskriminatorskoj osnovi, bez obzira na etniku pripadnost,
posebno kada se tiu manjinskih povratnika.
+
Pitanja i vjebe:
preporuka Komiteta za eliminaciju svih oblika rasne diskriminacije?
1.3.7 Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006.)

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom oznaava obrazac za promjenu stava i pristupa pitanju invalidnosti. Ovom
Konvencijom promijenjeno je stanovite da su osobe s invaliditetom objekti milosra, medicinskog tretmana i socijalne zatite,
u stanovite da su oni subjekti, kojima pripadaju odreena prava i kojima je zajameno da potrauju ta prava, da mogu donositi
odluke o svojim ivotima slobodno i svjesno, i biti aktivni pripadnici drutva.
Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom namjerava se promovirati, tititi i osigurati potpuno i jednako uivanje svih ljudskih
prava i temeljnih sloboda za sve osobe s invaliditetom i promovirati potivanje njihovog uroenog dostojanstva. Pored toga,
Konvencija ima jasnu dimenziju socijalnog razvoja.
Konvencija se zasniva na sljedeim vodeim principima:

Potivanje uroenog dostojanstva, line autonomije ukljuujui slobodu linog izbora i neovisnost osoba;
Nediskriminacija;
Puno i ekasno uee i ukljuenju u drutvo;
Potivanju razlika i prihvatanju osoba s invaliditetom kao dijela ljudske raznolikosti i ovjenosti;
Jednakim mogunostima;
30 CERD/C/BIH/CO/6, Zakljuna zapaanja Komiteta o eliminaciji rasne diskriminacije.

85
Pristupanosti;
Jednakosti izmeu ena i mukaraca;
Potivanje razvojnih sposobnosti djece s tekoama u razvoju i potivanju prava djece s tekoama u razvoju na ouvanje
vlastitog identiteta.
+ Pitanja i vjebe:

[1.13] Kako centri za socijalni rad mogu, u svom svakodnevnom radu, poboljati zatitu
prava osoba s invaliditetom i osigurati jednak pristup socijalnim pravima?
Bosanski
[1.14] Koje mjere centri za socijalni rad mogu poduzeti u cilju promoviranja jednakosti
osoba s invaliditetom?
[1.15] Koje mjere treba poduzeti kao prioritet u cilju implementacije Konvencije o pravima
osoba s invaliditetom u BiH?
1.3.8 Dodatni meunarodni instrumenti za ljudska prava

Konvencija o statusu izbjeglica (1951.)
Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodica (1990.)
Konvencija o sprijeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1984.)
86
1.4. Evropski standardi relevantni za ekonomska, socijalna i
kulturna prava
1.4.1 Evropska socijalna povelja (revidirana) (1961./1996.)
Evropska socijalna povelja, koja jami ekonomska i socijalna ljudska prava, dodatak je Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima,
koja sadri civilna i politika ljudska prava.31 Evropska socijalna povelja usvojena je pod okriljem Vijea Evrope 1961. godine, i
revidirana je 1996. godine. 32
Evropska socijalna povelja jami, izmeu ostalog, pravo na rad, pravo na stambeno zbrinjavanje, pravo na zdravstvenu zatitu,
pravo na obrazovanje, pravo na socijalnu sigurnost, pravo na socijalnu i zdravstvenu pomo i zabranu diskriminacije. U pogledu
Bosanski
prava koja se odnose na rad centara za socijalni rad, najvaniji su lanovi 12, 13 i 14 Evropske socijalne povelje, koja utvruju
pravo na socijalnu sigurnost, socijalnu i medicinsku pomo i pravo na benecije iz usluga socijalnog rada.
Pravo na socijalnu sigurnost

Prema lanu 12 Evropske socijalne povelje, koji se u osnovi odnosi na iste principe kao i lan 9 Meunarodnog sporazuma
o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,33 drave potpisnice obavezne su da uspostave ili odravaju sistem socijalne
sigurnosti, da odravaju sistem na zadovoljavajuem nivou i nastoje da ga postepeno unaprijede ka viem nivou.
Pravo na socijalnu i zdravstvenu pomo

Po lanu 13 Evropske socijalne povelje, drave potpisnice obavezne su osigurati da se svim osobama, bez adekvatnih sredstava
i bez mogunosti da steknu ta sredstva svojim naporima ili iz drugih izvora, osigura adekvatna pomo i, u sluaju bolesti,
zdravstvena njega, koja je potrebna zbog uvjeta u kojima se te osobe nalaze.
Konkretno,
U lanu 13. navodi se da je socijalna pomo pravo pojedinca, i kao takvo je obaveza drave potpisnice na svim nivoima
vlasti;
Socijalnu pomo treba dodjeljivati samo na osnovu dokazane potrebe i ne treba biti uvjetovana drugim faktorima, kao to
su: rad ili plaanje doprinosa, vremenska duina prebivalita u odreenom podruju ili ograniena samo na dravljane
odreene drave. Ovaj lan izriito navodi da osobe, koje nisu dravljani odreene drave, ali koje, po zakonskoj osnovi,
ive na teritoriju te drave, trebaju primati istu socijalnu pomo kao i dravljani te drave, na osnovu dokazane potrebe;
Osobe koje su u stanju potrebe za medicinskom njegom, i nemaju drugih mogunosti da zadovolje takve potrebe, takoer
imaju pravo na zdravstvenu zatitu.
31 Pogledajte Poglavlje 1.4.2.

32 BiH je raticirala Evropsku socijalnu povelju 2008. godine, ali jo uvijek nije dostavila izvjetaj Evropskom komitetu za socijalna prava.
33 Pogledajte poglavlje 1.3.2. 87
Pravo na benecije iz usluga socijalnog rada
lanom 14 Evropske socijalne povelje propisuje se da drave potpisnice promoviraju ili osiguraju usluge koje bi doprinijele
dobrobiti i razvoju pojedinaca i kategorija u zajednici i njihovom uspjenom prilagoavanju drutvenoj sredini. Usluge socijalnog
rada trebaju biti dostupne i pristupane svakom pojedincu kome je potrebna podrka a naroito ugroenim kategorijama. Usluge
socijalnog rada trebaju biti zasnovane na pristupu orijentiranom prema klijentu tj.prilikom donoenja odluka moraju se uzeti u
obzir individualne karakteristike klijenta do najvieg mogueg stepena.
+ Pitanja i vjebe:
[1.16] Razmotrite do kojeg stepena su zakoni i propisi, koji reguliraju pristup socijalnoj
Bosanski
pomoi u BiH, u skladu sa lanom 13 Evropske socijalne povelje?

Primjer:
U sluaju Sobota-Gaji protiv BiH, [1.17] Kako socijalni radnici mogu, u svom radu, ispotovati principe lana 13 Evropske
Evropski sud za ljudska prava ustanovio socijalne povelje?
je da je BiH odgovorna za povredu prava
na privatni i porodini ivot. Podnositeljica
albe tvrdila je da su organi vlasti pokazali
nesposobnost i alarmantan nedostatak
savjesti u proteklih est godina, kada se
ona pokuavala ponovno sastati sa svojim 1.4.2 Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.)
sinom, koji je ostao s ocem, nakon to je
ona napustila dom zbog nasilja u porodici Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena je pod okriljem Vijea Evrope 1950. godine, kako bi
i nakon njihovog razvoda. Nakon to je se zatitila ljudska prava i temeljne slobode. Sve drave lanice Vijea Evrope su potpisnice Konvencije, a oekuje se da novi
iskoristila sve domae pravne lijekove, lanovi raticiraju Konvenciju to je mogue prije.
aplikantkinja je podnijela zahtjev
Evropskom sudu za ljudska prava. Sud je
u ovom sluaju utvrdio da je BiH Ova Konvencija jami irok spektar graanskih i politikih prava, kao to su, izmeu ostalog, pravo na ivot, zabrana torture, sloboda
odgovorna za uplitanje u porodini ivot izraavanja, pravo na pravino suenje, pravo na privatni ivot, pravo na mirno okupljanje i pravo na ekasan pravni lijek.
podnositeljice albe, s obzirom na to da Konvencija je usvojena u cilju poduzimanja prvih koraka prema kolektivnoj provedbi graanskih i politikih prava, kao to su i
lokalni centar za socijalni rad i zajameni Opom deklaracijom o ljudskim pravima.
prvostepenski sud u vie navrata nisu

proveli odluke u njenu korist, to je
rezultiralo pretjeranim odgaanjem i ne Princip nediskriminacije
moe se niim opravdati. Evropski sud
za ljudska prava ustanovio je da dravni Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava ima 14 Protokola,34 s opom zabranom diskriminacije, koja je navedena u Protokolu
organi nisu poduzeli sve raspoloive mjere 12 Konvencije, koji znaajno proiruje okvir zatite od diskriminacije i odreuje da se klauzula o nediskriminaciji primjenjuje,
da omogue njeno sjedinjenje sa sinom, i ne samo na prava izriito navedena u Konvenciji, ve za sva prava predviena propisima, ukljuujui i ekonomska, socijalna i
pored odluka na lokalnom nivou donesenih kulturna prava.
u njenu korist, i dodijelio je podnositeljici
zahtjeva nadoknadu za nematerijalnu
tetu, te nadoknadu njenih trokova.*
* Sluaj: Sobota-Gaji protiv Bosne i Hercegovine,
ECHR, Aplikacija br. 27966/06.
34 Protokol 1, lan 1 imovina; Protokol 1, lan 2 obrazovanje; Protokol 1, lan 3 izbori; Protokol 4 kazna zatvora za civile, sloboda kretanja,
protjerivanje; Protokol 6 - restrikcija smrtne kazne; Protokol 7 kriminal i porodica; Protokol 12 diskriminacija; Protokol 13 potpuno ukidanje
smrtne kazne; Protokol 11 (protokoli 2, 3, 5, 8, 9 i 10 zamijenjeni su Protokolom 11); Protokol 14 slijedi Protokol 11 u daljnjem poboljanju ekasnosti
88 djelovanja suda.
Evropski sud za ljudska prava
Evropski sud za ljudska prava uspostavljen je 1959. godine s ciljem zatite prava zajamenih Evropskom konvencijom o
ljudskim pravima. Drave potpisnice Evropske konvencije o ljudskim pravima ili pojedinci koji tvrde da su prekrena njihova
prava zagarantovana ECHR-om, mogu podnijeti zahtjev direktno sudu. Kako bi uloili zahtjev, pojedinci moraju najprije iscrpiti
sva pravna sredstva u svojoj dravi, i dostaviti zahtjev Evropskom sudu za ljudska prava u roku od est mjeseci od konane
odluke donesene od strane sudskih organa drave lanice.
Navedeni primjer pokazuje da se svi nivoi vlasti, ukljuujui i centre za socijalni rad, mogu smatrati odgovornim za povredu
prava navedenih u Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i da su socijalni radnici obavezni slijediti Konvenciju prilikom
obavljanja svojih svakodnevnih aktivnosti.
Bosanski
1.4.3 Dodatni evropski instrumenti za ljudska prava
Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1995.)
Evropska konvencija o sprijeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1987.)
+ Pitanja i vjebe:
[1.18] Diskutirajte i razmotrite situaciju raseljenih osoba i povratnika u Bosni i Hercegovini.

ta je potrebno uraditi, kako bi se poboljala njihova situacija? ta socijalni radnici
mogu uraditi da se omogui povratak i osigura njegova odrivost?
[1.19] Koje mjere socijalni radnici mogu poduzeti u cilju zatite djece i njihovih posebnih
potreba? Koji se meunarodni standardi mogu koristiti kao pravna osnova za
promoviranje zatite djece, posebno od diskriminacije?
[1.20] ta socijalni radnici mogu uraditi kako bi osigurali da korisnici, kojima je potrebna
pomo, ne budu diskriminirani?
89
POGLAVLJE 2 JEDNAKOST I NEDISKRIMINACIJA
2.1 Uvod
Opa deklaracija o ljudskim pravima izraava ideju da se svi ljudi raaju slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima, to je
osnova zatite i promoviranja ljudskih prava.35 Kako se navodi u prethodnom poglavlju, principi jednakosti i nediskriminacije
mogu se nai u svim znaajnim meunarodnim i evropskim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koji zajedno garantiraju
zatitu od diskriminacije.
Ustavom BiH izriito se navode principi jednakosti i nediskriminacije u lanu 2, stav 4, koji osigurava sljedee:
Uivanje prava i sloboda, predvienih u ovom lanu ili u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I
Bosanski
ovog Ustava, osigurano je svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao to
je: spol, rasa, boja koe, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa
nacionalnom manjinom, imovina, status po roenju ili drugi status.
Ovi principi osnaeni su u Ustavu, kroz neposrednu primjenu Konvencije o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, te naroito
Protokola 12 Evropske konvencije, to je ve spomenuto u poglavlju 1.4.2.
Takoer, zatita od diskriminacije u BiH je, 2009. godine, ojaana usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije. Ovaj Zakon
primjenjuje se u itavoj BiH i zabranjuje diskriminaciju u javnom i privatnom ivotu.
Zabranjene osnove za diskriminaciju

Zabranjene osnove za diskriminaciju obuhvataju, ali se ne ograniavaju na: rasu, boju, spol, rod, porijeklo, dob, jezik, religiju,
politiko ili drugo miljenje, dravljanstvo, nacionalno ili socijalno porijeklo, imovinu, invaliditet, porodini status, status po
roenju ili udruivanje, kao i na druge stvarne ili pretpostavljene zabranjene osnove za diskriminaciju.
Navod druge stvarne ili pretpostavljene zabranjene osnove za diskriminaciju u meunarodnom ugovoru u oblasti ljudskih
prava znai da, bez obzira to se odreena zabranjena osnova za diskriminaciju ne spominje izriito, pojedinac moe ipak traiti
zatitu na osnovu statusa, ak i ako se status samo pretpostavlja.36
Oblasti ivota u kojima je diskriminacija zabranjena

Zatita od diskriminacije garantirana je u svim oblastima javnog i privatnog ivota, ukljuujui graansku, politiku,
ekonomsku, socijalnu i kulturnu sferu ivota, kao to su izmeu ostalog: pravo na sigurnost, socijalnu zatitu, zdravstvenu
zatitu, obrazovanje i posao.
35 lan 1 Ope deklaracije o ljudskim pravima.

36 Na taj nain je zabranjeno diskriminirati osobu na osnovu statusa ili karakteristike, za koju se pretpostavlja da je osoba ima. To znai da su osobe
zatiene od diskriminacije u sluajevima kada se, naprimjer, vjeruje da su zaraene nekim virusom, zato to pripadaju zajednici koja je openito
90 uveliko zahvaena ovom boleu.
2.2. Principi jednakosti i nediskriminacije
2.2.1 Jednakost
S obzirom na to da su svi ljudi roeni jednaki, to se navodi i u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima, razumljivo je da se sa
njima treba postupati jednako i bez diskriminacije. Principi jednakosti i diskriminacije usko su povezani. Kako bi se razumjela
diskriminacija, od pomoi je prvo shvatiti ta ini jednakost.
Formalna jednakost
Bosanski
Formalna jednakost zasniva se na ideji da se sa pojedincima ili odreenim kategorijama u istim situacijama treba postupati na Primjer formalne jednakosti:
isti nain. Jednako zakonsko pravo za ene i
mukarce da se kandidiraju za izbore,
Formalno jednako postupanje, ipak, u praksi, moe rezultirati nejednakostima za odreene kategorije, koje su, usljed svog neovisno od historijski nepovoljnijeg
nepovoljnog poloaja, u loijem stanju od drugih. Zbog toga, jednostavno postupanje sa svima na formalno jednak nain, ne poloaja u zastupljenosti.
uzimajui u obzir razlike i slinosti u drutvu, esto je neprikladan nain osiguravanja stvarne jednakosti.
Naprimjer, ak i ako ene formalno imaju pravo da se kandidiraju za izbore, one moda nee biti u mogunosti realizirati to
pravo usljed dugotrajne diskriminacije, stereotipa ili predrasuda.
Stvarna jednakost
Stvarna jednakost zasniva se na ideji da se sa pojedincima u drugaijim situacijama treba postupati na drugaiji nain; prepoznaje Primjer koncepta jednakosti ishoda:
Osiguranje kvota za veu zastupljenost
da prava, mogunosti i pristup nisu jednako distribuirani kroz drutvo, i da moe biti prepreka koje rezultiraju nejednakim ena u politikim strankama, uz
ishodima i nejednakim mogunostima za odreene kategorije ljudi. progresivno poveanje mogunosti za
ene u politikom ivotu i mijenjanje
Stvarna jednakost obuhvata dva koncepta: jednakih ishoda i jednakih mogunosti. sistematski nedovoljne zastupljenosti ena.
Koncept jednakih ishoda podrazumijeva da bi rezultati radnje ili mjere trebali biti jednaki i prepoznaje da jednako postupanje
Primjer koncepta jednakosti
u nejednakim okolnostima moe pojaati ve postojeu diskriminaciju. Ovaj koncept zahtijeva da se uinci odnosno ishodi, kao mogunosti:
i svrha radnje ili mjere moraju uzeti u obzir. Opremanje svih birakih jedinica
adekvatnim prilazom, kako bi se osobama
Koncept jednakih mogunosti podrazumijeva da bez obzira na mogue razliite poetne pozicije, svi pojedinci trebaju imati u invalidskim kolicima osigurao jednak
jednaku mogunost da ostvare benecije koje trae. pristup birakim mjestima, kao i drugima.
91
2.2.2 Nediskriminacija
Kako je navedeno u prethodnom poglavlju, dvije konvencije, koje su posebno posveene principu jednakosti i nediskriminacije
Primjer neposredne diskriminacije:
Zakonom se prua vii nivo socijalne su Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije nad enama.37
pomoi osobama s invaliditetom koje Openito, smatra se da diskriminacija znai:
pripadaju etnikoj grupi X, u poreenju
sa drugim osobama s invaliditetom, koje
svako razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prvenstva, koji se zasnivaju na rasi, boji koe, precima,
pripadaju etnikoj grupi Y. nacionalnom ili etnikom porijeklu, koji imaju za svrhu ili za rezultat da narue ili da kompromitiraju priznavanje,
uivanje ili vrenje, pod jednakim uvjetima, prava ovjeka i temeljnih sloboda na politikom, ekonomskom,
socijalnom i kulturnom polju, ili u svakoj drugoj oblasti javnog ivota.
Primjer posredne diskriminacije:
Zahtijevanje da korisnici benecija za
Osim toga, diskriminacija se manifestira kao krenje principa jednakog postupanja, i moe se manifestirati u dva oblika:
sluaj invalidnosti moraju lino doi
Bosanski
svaka tri mjeseca pred medicinsku

komisiju, neovisno o njihovim ogranienim Neposredna diskriminacija: Neposredna diskriminacija postoji kada se osoba (ili grupa osoba) tretira na manje povoljan
mogunostima kretanja usljed nain u poreenju sa drugom osobom (ili grupom osoba). Zakonske odredbe, kriteriji ili prakse, koje rezultiraju drugaijim
invalidnosti, naprimjer, isti uvjet se postupanjem prema pojedincima u slinim situacijama, mogu se smatrati neposrednom diskriminacijom.
primjenjuje na nepokretne osobe, kao i
osobe sa slunim smetnjama. Posredna diskriminacija: Posredna diskriminacija javlja se kada prividno neutralna odredba, kriterij ili praksa rada ima
neproporcionalan uinak na osobu (ili grupe osoba) na osnovu njihove pripadnosti zatienom statusu.
Primjer: Posredna diskriminacija naglaava utjecaj, ili uinak pojedinih radnji ili mjera, prije nego razloga koji su u pozadini. Prepoznaje
Kao u primjeru neposredne
da, iako namjera nije postojala, neke radnje mogu neopravdano nepogodno utjecati na ranjive kategorije ljudi i podrati njihov
diskriminacije, navedenom u gornjem
dijelu teksta, navodne rtve diskriminacije, nepovoljan poloaj u drutvu. U vezi s tim, koncept posredne diskriminacije koristan je za razmatranje institucionalnih i manje
su osobe s invaliditetom iz etnike grupe Y, oiglednih oblika diskriminacije.
koje primaju nii nivo pomoi nego osobe s
invaliditetom iz etnike grupe X
(uporednik). Situacije su uporedive, jer
obje grupe imaju invaliditet, ali se ne 2.3 Testiranje diskriminacije
potuje zabranjena osnova za
diskriminaciju (ne pripadaju istoj etnikoj
grupi). Kako bi se procijenilo da li je dolo ili bi moglo doi do diskriminacije, treba primijeniti dvodijelni test na sljedei nain:
Prvim dijelom utvruje se drugai postupanje i/ ili nesrazmjeran uinak;

Drugim dijelom utvruje se da li drugaije postupanje ili nesrazmjeran uinak ima razumno i objektivno opravdanje.
1. Postoji li drugaije postupanje ili nesrazmjeran uinak?

Po deniciji, drugaije postupanje (neposredna diskriminacija) i nesrazmjeran uinak (posredna diskriminacija) su uporedivi
i utvruju se prema okolnostima. Prema tome, glavni metod odreivanja da li se radi o drugaijem postupanju je poreenje.
Odgovarajue poreenje se mora odrediti izmeu situacije navodne rtve diskriminacije na osnovu njegove/njene pripadnosti
zatienom statusu i situacije uporednika. U ovom kontekstu, uporednik je pojedinac ili grupa pojedinaca koja se nalazi u
uporedivoj situaciji ali ne pripada istom zatienom statusu kao i podnositelj albe.
92 37 lan 1 Meunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije nad enama.
2. Moe li postojati razumno i objektivno opravdanje?
Prema Opim komentarima o nediskriminaciji Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima, diskriminaciju
nee predstavljati svako drugaije postupanje, ako je kriterij razuman i objektivan, i ako je cilj da se postigne svrha, koja je
legitimna prema Sporazumu. 38
Kada se utvrdi sluaj drugaijeg ili nesrazmjernog postupanja, teret dokaza prebacuje se na tuenog, naprimjer, pojedinca ili Primjer:
grupu ljudi, koji su tueni za primjenu diskriminatorskih mjera, kako bi dokazali da diskriminacija nije imala ulogu u drugaijem Objektivno i razumno opravdane su,
postupanju ili nesrazmjernom uinku, ili da drugaije postupanje i nesrazmjeran uinak jesu objektivno i razumno opravdani. naprimjer, mjere neophodne za nacionalnu
sigurnost, javnu sigurnost, spreavanje
U tom pogledu, neophodno je ispitati svrhu i uinak drugaijeg ili nepovoljnijeg postupanja, koje mora imati razumno i objektivno nemira, zloina i zatita javnog zdravlja.*
* Vidi primjere sluajeva II i III.
opravdanje. Ovo znai da mjere koje se primjenjuju moraju imati legitiman cilj, te da postoji razumna veza proporcionalnosti
Bosanski
izmeu cilja i sredstava koja se koriste. Samo ukoliko su ispunjeni svi ovi uvjeti, drugaije postupanje moe biti razumno i
objektivno opravdano.
[2.a] Je li svrha drugaijeg postupanja legitimna?

Svrha ili cilj drugaijeg postupanja mora:
Odgovarati legitimnoj potrebi za radnjom ili mjerom koja je racionalna, a ne proizvoljna u vezi sa radnjom ili mjerom;
Imati dovoljan znaaj, kako bi opravdala drugaije postupanje ili uinak;
Ne smije biti u vezi sa diskriminacijom na temelju zabranjenih osnova.
[2.b] Jesu li koritene mjere proporcionalne cilju koji se eli postii?
ak i ako cilj razliitog postupanja sa pojedincima ili grupama pojedinaca jeste legitiman, mjere koritene da se ostvari legitiman
cilj moraju biti srazmjerne cilju koji se eli postii.
Prema meunarodnim standardima ljudskih prava, ogranienja prava pojedinaca ili grupa pojedinaca dozvoljena su samo
onoliko koliko je neophodno da se ostvari legitiman cilj.
Da bi bile srazmjerne:
Mjere moraju biti odgovarajue i neophodne za postizanje tog cilja;
Moraju prevagnuti nad efektom drugaijeg postupanja ili nesrazmjernosti;;
Ne smiju biti ostvarive manje tetnim sredstvima;
Mogu tetiti pravu u najmanjoj mjeri.
38 Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima, Opi komentar br. 18: Nediskriminacija, stav 13. 93
Sluaj II:
Primjer za testiranje neposredne diskriminacije:
Dvije bolnike istaice zaposlene su 2009. godine, od kojih je jedna Romkinja, a druga ne.
Romkinja prima manju plau od svoje kolegice, koja nije Romkinja.
1. Postoji li drugaije postupanje? DA
Postoji drugaije postupanje u vezi sa plaom, jer istaica koja je Romkinja prima manju
Bosanski
plau. Podnosilac albe razlikuje se po etnikoj pripadnosti. Poreenje se moe napraviti sa

podnosiocem albe i slinom situacijom istaice koja nije Romkinja.
2.Moe li postupanje biti objektivno i razumno opravdano? NE
Na osnovu poznatih informacija, Romkinja je tretirana manje povoljno od druge istaice, dok
obje istaice rade pod istim uvjetima, naprimjer, obavljaju isti posao. Stoga se ini da postoji
oigledan sluaj razliitog tretmana
Postoji li neposredna diskriminacija? DA
Ukoliko se ne moe dokazati da situacija ili status radnica nisu uporedivi, postupanje je
diskriminatorsko i legitiman cilj nee biti prihvaen.
Izmijenjene okolnosti:
Ako je ustanovljeno da je istaica koja nije Romkinja nadreena drugoj, onda su radne
okolnosti legitimno drugaije, te razlika u plai moe biti razumno i objektivno opravdana.
94
Sluaj III:
Primjer za testiranje posredne diskriminacije:
Iz sigurnosnih i higijenskih razloga, tvornica tijesta ima uvjet za zapoljavanje: ljudi koji imaju
bradu ne mogu biti uposleni. Na osnovu ovog kriterija, muslimanu, kandidatu za posao koji ima
bradu iz religijskih razloga, reeno je da mora obrijati bradu, ili nee biti uzet u obzir za posao
pekara.
1. Postoji li drugaije postupanje? DA
Bosanski
Podnosilac albe pripada religijskoj manjini, u kojoj je posjedovanje brade odraz njegovih
religijskih uvjerenja. Naizgled neutralni kriterij, koji se primjenjuje na sve osobe jednako, ima
poseban uinak na podnosioca albe (zasnovano na zabranjenim osnovama diskriminacije) i
nesrazmjerno bi utjecao na osobe koje uivaju zatieni status. Isti uinak nee postojati za
osobe koje nemaju zatieni status. Ovo znai da bi drugi radnici u tvornici, koji nisu pripadnici
iste religijske manjine, bili relevantni uporednici.
2.a. Moe li postupanje biti objektivno i razumno opravdano? DA
Uzrona veza izmeu uinka i zatienog odnosa je oigledna. Tuenik, uprava tvornice, nudi
legitiman cilj za kriterij koji je, razumno uzevi, povezan sa ciljem, a to je briga o zdravlju i
sigurnosti.
2.b. Jesu li koritene mjere srazmjerne postizanju cilja? NE
Srazmjernost se moe manifestirati kroz manje restriktivne mjere kojima e biti postignut cilj
naprimjer, noenje maske koja e pokriti bradu.
Postoji li posredna diskriminacija? DA
Bez srazmjerne ravnotee mjera i ciljeva, ne moe biti objektivne opravdanosti i uinci mjera su,
zbog toga, posredno diskriminirajui.
95
2.4. Oblici diskriminacije
Primjer uznemiravanja i seksualnog 2.4.1 Uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
uznemiravanja: Uznemiravanje je oblik neposredne diskriminacije. Moe se denirati kao neeljeno ponaanje na temelju zabranjenih osnova
Nepoeljno dodirivanje, sugestivni
komentari ili ale, zahtjevi za seksualnim
za diskriminaciju, sa ciljem ili uinkom naruavanja dostojanstva osobe i stvaranja zastraujue, neprijateljske, degradirajue,
odnosom ili eksplicitan ziki kontakt, poniavajue ili uvredljive okoline.
neumjesna pitanja o neijem privatnom
ivotu ili tijelu, uvrede ili izrugivanje na
Poslodavci, koji su svjesni uznemiravanja, a ne poduzmu nita, mogu se smatrati odgovornima. Odreeni oblici uznemiravanja,
raun spola ili seksualne orijentacije. ukljuujui seksualno uznemiravanje, mogu biti predmet krivinog gonjenja.
Primjer segregacije: 2.4.2 Segregacija

Bosanski
Segregacija djece prema etnikoj i religi-

jskoj pripadnosti, kao u sluajevima dvije Segregacija moe biti denirana kao radnje, mjere ili proputanje radnje od strane javne ili privatne institucije, zike ili pravne osobe,
kole pod jednim krovom. to vodi prisilnom razdvajanju, diferencijaciji ili razdruivanju osoba od drugih, na temelju njihove pripadnosti zatienom statusu.
Primjer naloga za diskriminaciju: 2.4.3 Nalog za diskriminaciju

Menader agencije za nekretnine izda
instrukcije svome osoblju da ne daju u Nalog za diskriminaciju protiv osoba na osnovu njihovog rasnog ili etnikog porijekla smatrat e se oblikom diskriminacije.
najam kue Romima. Osoba koja daje nalog, i osoba koja provodi diskriminaciju, smatraju se jednako odgovornim.
Primjer viktimizacije:
ena je izloena osveti svog nadreenog,
2.4.4 Viktimizacija
jer je upravi prijavila njegovo uznemira- Viktimizacija se moe denirati kao postupanje sa nekim na manje povoljan nain, jer se alio na diskriminaciju, za koga se misli
vanje koje je, prema njenom miljenju,
da se alio, ili je podrao nekog drugog u podnoenju albe.
bilo ponovljeno vie puta, agresivno i
zastraujue.
2.5. Drugaije postupanje koji se ne smatra diskriminatorskim

U skladu sa meunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava, odreeni oblici drugaijeg postupanja su dozvoljeni i ne
smatra se da rezultiraju diskriminacijom. Sve takve radnje i mjere moraju se paljivo osmisliti, kako ne bi ostavljale prostor za
neopravdano postupanje.
2.5.1 Pozitivne mjere

Pozitivne mjere39 su mjere koje se poduzimaju u svrhu spreavanja, uklanjanja negativnih posljedica ili nadoknaivanja
uinaka prole i sadanje diskriminacije na temelju zabranjenog osnova za diskriminaciju40.
Pozitivne mjere mogu se smatrati prefencijalnim postupanjem, to je suprotno od formalne jednakosti. Ipak, primjenjuju
se u cilju stvaranja uvjeta za stvarnu jednakost, bavei se sutinskim strukturama nejednakosti.
39 Nazivaju se jo pozitivnim/ armativnim akcijama ili posebnim.

40 Sukladno Meunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije, pozitivne mjere se mogu poduzeti jedino u svrhu da se osigura odgovarajui
napredak izvjesnih rasnih ili etnikih skupina ili osoba, kojima je nuna zatita koja moe biti potrebna radi jamenja, uivanja i ostvarenja prava ovjeka i
temeljnih sloboda pod pod jednakim uvjetima, a pod jednakim uvjetima ne smatraju se mjerama rasne diskriminacije, pod uvjetom da nemaju za rezultat
96 odranje razliitih prava za razne rasne skupine i ne odravaju se na snazi kada se postignu ciljevi zbog kojih su ove mjere bile poduzete.
Na takve mjere pozivaju se meunarodni ugovori o ljudskim pravima, kao to su CEDAW i Konvencija o pravima osoba
s invaliditetom, koji imaju za cilj spreavanje diskriminacije i izjednaavanje rezultata i mogunosti pruenih enama i
osobama s invaliditetom. ene i osobe s invaliditetom predstavljaju dvije grupe, koje su tradicionalno bile diskriminirane,
Primjer pozitivnih mjera:
te se i dalje suoavaju sa diskriminacijom u brojnim drutvima. Zbog toga, u ovom kontekstu, nije dovoljno postupati sa Uvoenje kvota i ciljnih grupa, naprimjer,
njima jednako, ve je neophodno osloviti generacije nejednakosti kroz primjenu pozitivnih mjera. upoljavanje osoba s invaliditetom, kako bi
se poveao njihov broj meu uposlenicima;
Kako se navodi u Konvenciji protiv svih oblika rasne diskriminacije, pozitivne mjere trebaju biti: Treninzi i programi podrke, naprimjer,
izgradnja kapaciteta za neprivilegirane,
Vremenski ograniene; treba ih obustaviti kada je svrha mjera postignuta; kako bi se poboljao nivo njihovih
Osmiljene na osnovu razumnog i objektivnog kriterija; kvalikacija i omoguilo da se nadmeu za
rukovodee pozicije;
Ograniene na postizanje odreene svrhe, zbog koje su i osmiljene. Ciljano zapoljavanje, naprimjer,
Bosanski
Implementaciju i utjecaj pozitivnih mjera treba pratiti, kako bi se osiguralo da ciljevi budu srazmjerno ostvareni. objavljivanje oglasa za posao na romskom
jeziku, kako bi se poveao broj Roma koji
se prijavljuju za odreeni posao.
2.5.2 Razumno prilagoavanje
Razumno prilagoavanje znai neophodne i odgovarajue modikacije i prilagoavanja, koje ne predstavljaju nesrazmjeran ili
Primjer razumnog prilagoavanja:
neprimjeren teret, a potrebne su u odreenim sluajevima, kako bi se osobama s invaliditetom garantiralo uivanje ili ostvarivanje Prilagoavanje za gluhe studente,
svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na jednakim osnovama.41 kroz upotrebu znakovnog jezika i pisanih
materijala;
Kao i pozitivne mjere, razumno prilagoavanje proizilazi iz priznavanja da formalna jednakost i neutralno postupanje, ne Osiguravanje odgovarajuih standarda
porodiljskog dopusta za trudnice;
eliminiraju uvijek diskriminaciju ili promoviraju stvarnu jednakost. Bez takvih mjera, odreene ugroene grupe mogu biti u tako
Prilagoavanje javnih zgrada i javnog
looj poziciji, da nisu u mogunosti da potpuno uestvuju u javnom ivotu. Neuspjeh pri prilagoavanju, kada postoji dunost prijevoza, s odgovarajuim ulazima i
da se to uradi, vodi diskriminaciji. automatskim vratima za korisnike u
invalidskim kolicima;
Pristupaan ili alternativni sistem
+ prijevoza; prilagoena uila; posjete
Pitanja i vjebe: medicinskog osoblja starijim pacijentima.
[2.1] Podijeljeni u manje grupe, denirajte osobe u Bosni i Hercegovini koje su, po vaem
miljenju, najizloenije diskriminaciji? Dajte primjere sa terena, iz javnog i privatnog
ivota, u kojima su osobe, spomenute u gornjem dijelu teksta, diskriminirane. Odredite
da li se radi o neposrednoj ili posrednoj diskriminaciji.
[2.2] Tokom sukoba na Kosovu, brani par i njihovo dvoje djece doli su u Bosnu i Hercegovinu
kao izbjeglice. Po roenju njihovog treeg djeteta, roditelji su se obratili centru za socijalni
rad, traei jednokratnu pomo za majku novoroeneta, to je predvieno kantonalnim
propisima za sve majke u periodu od est mjeseci nakon roenja djeteta. Uposlenici
centra odbili su zahtjev, na osnovu injenice da majka nije dravljanka BiH. Podijeljeni
u manje grupe, prodiskutirajte da li je zakon diskriminatoran u ograniavanju prava na
socijalnu pomo graanima drave?
41 Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, lan 2. 97

POGLAVLJE 3 STRATEKO PLANIRANJE CENTARA
ZA SOCIJALNI RAD
3.1 Pristup radu centara za socijalni rad, zasnovan na ljudskim pravima

Kod pristupa radu centara za socijalni rad, zasnovanog na ljudskim pravima, koristi se teoretski i analitiki okvir meunarodnih
standarda ljudskih prava, kako bi se analizirali i tretirali razni oblici ugroenosti, siromatva, neravnopravnosti, te politikog,
socijalnog i ekonomskog iskljuivanja. Ovakve pojave ne smatraju se iskljuivo pitanjem nezadovoljenih potreba, neadekvatnih ili
nedovoljnih sredstava, manjkavostima u razvoju pojedinaca ili grupa, ve direktnim povredama ljudskih prava. Pristup zasnovan
Bosanski
na ljudskim pravima, ne samo da prepoznaje ove sluajeve, ve ih takoer nastoji rijeiti postupcima koji imaju za cilj potivanje,
zatitu i ostvarenje ljudskih prava.
Vana osobina pristupa zasnovanog na ljudskim pravima jeste da odreuje odgovorne osobe, to jest osobe ija je obaveza da
potuju, tite i ostvaruju ljudska prava i nosioce prava, to jest pojedince koji posjeduju prava i polau pravo na njihovo ostvarenje.
U tom pogledu, pristupom zanovanom na ljudskim pravima naglaava se odgovornost nosilaca dunosti, i istie njihova odgovnost
za ispunjavanjem osnovnih obaveza, te osiguravaju minimalni standarde u realizaciji ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.
Glavni principi pristupa zasnovanog na ljudskim pravima su:

Ekasna primjena meunarodnog i domaeg okvira ljudskih prava;
Jednakost i nediskriminacija;
Utvrivanje i davanje prioriteta siromanima i ugroenim kategorijama;
Odreivanje ciljeva, mjerila i prioriteta;
Uee i osposobljavanje nosilaca prava da zahtijevaju ispunjenje svojih prava;
Monitoring aktivnosti odgovornih osoba i njihova odgovornost prema nosiocima prava.42
Pristup sistemu socijalne zatite zasnovan na ljudskim pravima znai udaljavanje od miljenja da centri za socijalni rad iskljuivo
osiguravaju pomo ili milostinju ljudima kojima je ona potrebna. Zbog toga, socijalni rad treba shvatiti kao dio usluga koje
odgovorne osobe pruaju nosiocima prava, a iji je cilj ispunjavanje obaveza drave prema pojedincu. U isto vrijeme, pristup
zasnovan na ljudskim pravima moe pomoi centrima za socijalni rad u njihovim naporima, kada od organa vlasti (opinskih,
kantonalnih i entitetskih vlasti) trae podrku, koja je neophodna za ispunjavanje njihovih obaveza.
Kako bi odgovorili na ove obaveze, uposlenici centara za socijalni rad moraju potivati standarde ljudskih prava, vrijednosti i
principe, koji moraju biti osnova njihovih svakodnevnih aktivnosti. Pored toga, socijalni radnici moraju potivati etike principe
socijalnog rada, koji se zasnivaju na vrijednostima ljudskih prava.43
42 Pogledajte: Pristupi socijalnoj zatiti zasnovani na pravima, Laure-Hlne Piron, Overseas Development Institute, DFID, septembar 2004. godine;
i Dravni izvjetaj o ljudskom razvoju, 2007. godine Socijalna inkluzija u Bosni i Hercegovini, UNDP/IBHI, Sarajevo, 2007. godine.
98 43 Pogledajte Aneks 1: Etika u socijalnom radu, izvjetaj o principima Meunarodne federacije socijalnih radnika (http://www.ifsw.org/p38000324.html)
3.2 Strateko planiranje centara za socijalni rad, zasnovano na
ljudskim pravima
Uzevi u obzir oigledne socijalne probleme u Bosni i Hercegovini danas, komibinirane s ogranienou resursa sa kojima se suoava
veina organa vlasti, kljuno je da centri za socijalni rad uspostave prioritete i osiguraju da se dostupni resursi koriste na najbolji mogui
nain. Strateko planiranje zasnovano na ljudskim pravima predstavlja korisno sredstvo u ovom pogledu, pomou kojeg centar za
socijalni rad denira vlastite kapacitete, odreuje prioritete na koje e se usredsrijediti i ciljeve koje treba ostvariti, te kreira mjere i
aktivnosti koje je realno mogue planirati i provesti u datom vremenskom okviru. Strateki plan moe se razviti kratkorono (naprimjer,
est mjeseci, do godinu dana), srednjorono (naprimjer, 2 do 3 godine) ili dugorono (5 godina i vie).
Koritenje okvira ljudskih prava u procesu planiranja znai da ciljevi, postavljeni u stratekom planu, trebaju uvijek biti usmjereni
Bosanski
ka postizanju najvieg mogueg stepena ostvarenja prava. Stratekim planiranjem potrebno je u centar panje staviti obaveze
centara za socijalni rad, kao nosilaca dunosti u pogledu ostvarivanja ljudskih prava i omoguiti centrima da planiraju aktivnosti,
koje se direktno bave odreenim primjerima neostvarivanja ljudskih prava.
Ipak, centri za socijalni rad ne trebaju izolirano razvijati strateke planove, ve u suradnji sa nadlenim opinama. Svakako,
sastavni dio procesa stratekog planiranja je povezan sa drugim razvojnim strategijama ili planovima, bez obzira da li se radi o
kantonalnom, entitetskom ili dravnom nivou. U tom smislu, u stratekom planu centra za socijalni rad potrebno je uzeti u obzir
postojee opinske ili druge razvojne planove.
U procesu stratekog planiranja zasnovanog na ljudskim pravima, uloga centra za socijalni rad prevashodno je da:
Pokrene proces stratekog planiranja u oblasti socijalne zatite unutar opine;
Preuzme vodeu ulogu kao stuni davalac socijalnih usluga i, da kao jedna od glavnih zainteresiranih strana, radi zajedno
sa drugim partnerima;
Prati i vri procjenu stepena realizacije socijalnih prava, sa fokusom na ugroene kategorije ljudi;
Uspostavi i odrava kontakte sa socijalno iskljuenim i ugroenim osobama;
Potie i podrava razne oblike partnerstava udruenja graana i nevladinih organizacija, u cilju unapreenja jednakog
ostvarivanja prava;
Ima kljunu ulogu u procesu prikupljanja podataka, odnosno, u terenskim i aktivnostima procjene potreba;
Odreuje strateke ciljeve za progresivnu realizaciju socijalnih prava ugroenih pojedinaca i kategorije ljudi.
3.2.1 Koraci stratekog planiranja

KORAK 1: Priprema
Prije izrade stratekog plana, centar za socijalni rad treba razjasniti sljedee:
Metodologija: Kako e strateki plan biti izraen? ta centri za socijalni rad oekuju u pogledu sadraja plana? ta je
konkretni cilj i koji je vremenski okvir za njegovo ostvarenje?
99
Odgovorne osobe: Koje su uloge i odgovornosti svakog lana osoblja prilikom izrade ovog plana? Potrebno je osigurati
sveukupno razumijevanje zadataka i uloge svakog lana osoblja;
Vremenski okvir: Koliko vremena centar za socijalni rad moe posvetiti izradi plana i u kojem vremenskom okviru plan
treba biti pripremljen?
Finansijske potrebe: Da li e centru za socijalni rad biti potrebna dodatna nansijska sredstva za izradu plana? Koliki
budet je potreban i na koji nain e biti osiguran?
Primjer SWOT analize:
PREDNOSTI SLABOSTI KORAK 2: Interna analiza centra za socijalni rad

lanovi osoblja sa Nedovoljan iskorak Za unutarnju analizu centra za socijalni rad e se, po pravilu, uzeti u obzir sljedei elementi:
velikim iskustvom prema stanovnitvu,
Dobra suradnja sa djelomino zbog Mandat: S obzirom na mandat i odgovarajue zakonske i obaveze iz oblasti ljudskih prava, centar za socijalni rad treba
Bosanski
policijom i zdravstven- ogranienih sredstava ispitati je li fokus rada centra jo uvijek relevantan u odnosu na trenutanu situaciju, odnosno, treba li prioritete prilagoditi
im ustanovama Negativan stav novim okolnostima? S tim u vezi, bilo bi korisno da osoblje centara za socijalni rad poznaje obaveze koje ima BiH u pogledu
Dobra suradnja sa javnosti prema centru meunarodnih standarda ljudskih prava, kao i domai pravni okvir koji se odnosi na obaveze centara za socijalni rad.
lokalnim zajednicama za socijalni rad
Nema znaajnijeg
Upravljanje i organizacijska struktura: U centrima za socijalni rad, izvriti procjenu ljudskih resursa, nadlenosti, unutarnjih
kontakta sa nevladin- procedura, naina izvjetavanja i sredstava monitoringa.
im organizacijama Budetska sredstva: Potrebno je pronai dostupna nansijska sredstva.
Pronalaenje partnera: Uzeti u obzir druge opinske odjele, organe vlasti, organizacije graanskog drutva, meunarodne
PRILIKE PRIJETNJE
partnere, drutvene grupe, itd., koje mogu biti ukljuene, i osigurati podrku u provedbi aktivnosti.
Gradonaelnik/ Primjena izmjena i
naelnik opine dopuna zakona o so- SWOT analiza: Centar za socijalni rad treba razmotriti svoj trenutni status, pri emu je SWOT analiza korisna tehnika koja
podrava socijalna cijalnoj zatiti poveat pomae u odreivanju prednosti, slabosti, prilika i opasnosti. Snage i slabosti utvruju se u okviru kapaciteta centra za
pitanja e broj administra- socijalni rad, dok se prilike i opasnosti odnose na vanjske utjecaje. Analizom bi se trebala posvetiti posebna panja ljudskim
Kantonalno mini- tivnih zadataka resursima centra i pokazati je li popuna osobljem adekvatna za potrebe centra za socijalni rad i njegovih korisnika.
starstvo otvoreno za Opina se suoava
suradnju i podrku sa tekim ekonoms-
Nevladine orga- kim statusom KORAK 3: Sistematsko ispitivanje potreba ugroenih osoba
nizacije, aktivne na da-
tom podruju, spremne Primjenjujui pristup zasnovan na ljudskim pravima, neophodno je utvrditi potrebe u pogledu prava koja nisu ostvarena, ili su
su suraivati direktno povrijeena. Neophodno je odrediti ija prava se ispituju: prava nosilaca prava, koji su ve korisnici usluga centra
za socijalni rad, prava ugroenih pojedinaca, koji su potencijalni korisnici usluga centra za socijalni rad, ili prava postojeih
ugroenih kategorije ljudi na podruju odgovornosti centra za socijalni rad.
Procjena potreba je sredstvo za izradu stratekog plana, jer e imati znaajan utjecaj na utvrivanje ciljeva i planiranje aktivnosti.
Meutim, u sluaju da centar za socijalni rad nikada ranije nije obavljao procjenu potreba, ona moe biti jedna od aktivnosti
predvienih stratekim planom.
Treba dodati da se u ovoj fazi mogu koristiti razliita sredstva radi provedbe procjena potreba, o kojima e biti vie govora u
poglavlju 4.
100
KORAK 4: Utvrivanje stratekih ciljeva i deniranje konkretnih aktivnosti za njihovo postizanje
Procjena unutarnjih kapaciteta, vanjskih partnera i postojeih potreba, omoguit e centrima za socijalni rad da utvrde ciljeve,
koji trebaju biti usklaeni s obavezama centra za socijalni rad u pogledu potivanja ljudskih prava i baviti se manjkavostima u
ostvarivanju prava.
Ciljevi trebaju biti UREENI (SMART): Primjer:

Odreeni (Specic): Postavljeni ciljevi trebaju biti fokusirani, u razumnim granicama konkretni, te trebaju biti jasan pokazatelj NEUREEN CILJ UREEN CILJ
onoga to centar za socijalni rad eli postii. (NON SMART GOAL) (SMART GOAL)
Mjerljivi (Measurable): Ciljevi moraju biti mjerljivi posebnim pokazateljima i mjerilima,44 kako bi se jasno procijenio njihov
Poboljati situaciju Utvrditi potencijalne
uspjeh ili neuspjeh. romske populacije korisnike socijalne
Bosanski
Ostvarljivi i realni (Attainable and realistic): Ciljevi moraju biti realni i u skladu sa postojeim ljudskim, materijalnim i neodreen pomoi u lokalnoj
nansijskim resursima centra za socijalni rad. suvie openit i romskoj zajednici
preopiran, moe odreen
Konkretni (Tangible): Kad se postigne odreeni cilj, taj cilj bi trebao imati stvarni ishod; dokaz ovog postignua treba biti obuhvatati veliki broj odnosi se samo na
primjetan. pitanja dio stanovnitva,
nemjerljiv usmjeren na
Aktivnosti suvie openit za najugroenije katego-
rije ljudi
odreivanje realnih
Planirane aktivnosti trebaju jasno doprinositi ostvarenju ciljeva. Prihvatanje takvog pristupa vodit e razvoju dobro osmiljenih aktivnosti pokazatelja, koje mjerljiv
koje su realne i opravdane, a ne proizvoljno odabrane. Ovaj pristup moe imati kritinu ulogu u osiguranju prihvatanja aktivnosti od centar za socijalni rad prema odreenom
strane nansijera, potencijalnih partnera koji mogu pruiti pomo u njihovoj provedbi, te zajednica i samih korisnika. moe pratiti pokazatelju, naprimjer,
Pored toga, za provoenje se trebaju odrediti uloge i odgovornosti socijalnih radnika i drugih ukljuenih aktera i utvrditi vremenski nerealan broju korisnika
okvir za njihovu primjenu. Vremenski okvir treba biti realan i u skladu s utvrenim potrebama i resursima. ima li centar za soci- socijalne pomoi,
jalni rad kapacitete da napredak se moe
pratiti
Resursi
pobolja opu situaciju
romske populacije? realan
nekonkretan - nastoji rijeiti jedan dio
Nakon to se odrede ciljevi i aktivnosti, stratekim planom se mora osigurati i procjena potrebnih resursa (nancijskih, materijalnih, pitanja u vezi romske
preopiran da bi se
ljudskih), koji e biti potrebni za njihovu implementaciju, uzimajui u obzir naine na koji se moe doi to tih resursa, bilo kroz zajednice, ne bavi se
omoguilo planiranje
opinsko ili drugo nanciranje ili kroz podjelu zadataka i trokova s partnerima odreenih aktivnosti svim problemima
koje mogu imati konk- konkretan
KORAK 5: Uspostava mehanizama za monitoring i procjenu retan ishod omoguava planiranje
odreenih aktivnosti
Posljednja mjera stratekog planiranja je proces ocjene dovrenih zadataka i provedenih aktivnosti u odnosu na prvobitni plan. (naprimjer, kontakt
Kontinuirana ocjena procesa stratekog planiranja obuhvata procjenu kvaliteta i kvantiteta promjena i treba se zasnivati na uspostavljenim sa romskim nevla-
pokazateljima, mjerilima, procedurama i metodologiji rada. dinim organizacijama,
provedba procjene
Pored konane ocjene, trebalo bi takoer provesti i srednjoronu reviziju, kako bi se centru za socijalni rad omoguilo da otkrije greke i potreba, procjena
sluajeva ugroenih
uspjehe u planiranju i provedbi. Rezultati ocjene ili srednjorone revizije trebali bi se koristiti za revidiranje tekuih aktivnosti i poboljanje
osoba, evidenti-
sadraja stratekog plana u budunosti. ranje svih zahtjeva za
pomo)
44 Pokazatelji i mjerila su sredstva kojima se posmatra napredak. Pokazatelji su signali, koji nam daju do znanja idu li aktivnosti u pravom smjeru,
kako bi se postigao unaprijed odreeni cilj ili mjerilo. Mjerila su unaprijed odreeni putokazi, koji se koriste kao kontrolne take u svrhu posmatranja
napretka ka postizanju cilja. 101
Primjer stratekog plana centra za socijalni rad:
I UVOD
Kratki saetak plana, ukljuujui njegovu svrhu i odgovarajue osnovne informacije;
Pregled procesa izrade plana
II MANDAT I SISTEM VRIJEDNOSTI CENTRA ZA SOCIJALNI RAD

Mandat centra za socijalni rad;
Sistem vrijednosti koje centar potuje u svom radu, kako bi ostvario svoj mandat: naprimjer,
profesionalnost, jednakost i nediskriminacija, principi ljudskih prava, davanje prioriteta ugroenim
grupama i pojedincima
Bosanski
III ANALIZA SITUACIJE

Interna analiza centra za socijalni rad (struktura, ljudski potencijali, materijalni i nansijski resursi,
SWOT analiza);
Eksterna analiza (kratak opis podruja odgovornosti, socijalna i ekonomska situacija, utvrene
ugroene kategorije, postojei i potencijalni partneri)
IV CILJEVI, AKTIVNOSTI I POKAZATELJI

Opi ciljevi;
Posebni ciljevi (SMART);
Odgovarajue aktivnosti (pojedinano za svaki odreeni cilj);
Pokazatelji za procjenu rezultata (za svaku aktivnost i odreeni cilj);
Specikacija partnera u provedbi aktivnosti
V MONITORING I PROCJENA
Procedure i mehanizmi monitoringa;
Uspostava mjerila i pokazatelja;
Postupak izvjetavanja i vremenski okvir;
Unaprijed utvreni vremenski intervali za reviziju i reorganizaciju i prilagoavanje plana, ukoliko
je potrebno
VI KLJUNE PRETPOSTAVKE
Mogui rizici;
Mogui naini prevladavanja rizika
102
3.2.2 Prednosti stratekog planiranja
Ogledanje i samoispitivanje: Strateko planiranje trebalo bi omoguiti centru za socijalni rad da preispita svoje kapacitete,
kao i nedostatke, te da se pripremi i bude u stanju prepoznati prepreke i prilike. Ono takoer prua priliku za konsultacije
na temu najekasnijeg koritenja ljudskih resursa unutar centra za socijalni rad, te dalje omoguava centru da odredi
neophodna sredstva, kako bi proveo planirane aktivnosti.
Interna komunikacija i motivacija: Procesom planiranja, osoblje centra za socijalni rad stalno je informirano o izazovima
s kojima se centar suoava. Zatim, procesom komunikacije se treba stvoriti osjeaj njihove vlastite odgovornosti kroz aktivno
uee u procesu planiranja i pomoi osoblju da razumiju, da se prilagode i prihvate strateke ciljeve centra za socijalni rad.
Mehanizam upravljanja: Tokom procesa planiranja, uprava odluuje o pravcu djelovanja i stratekim ciljevima centra za
Bosanski
socijalni rad, odreuje prioritete i optimalne aktivnosti uz kratkoronu, srednjoronu i dugoronu implementaciju i odreuje
posebna sredstva za koordinaciju politike djelovanja i aktivnosti. Pored toga, ovim okvirom osigurava se opravdana dodjela
nansijskih sredstava prema prioritetnim aktivnostima.
Ispitivanje okoline: Za planiranje je potrebno sistematsko ispitivanje okoline, koja moe utjecati na rad centra za socijalni rad
i zbog toga moe biti sredstvo za uspostavu dijaloga sa zainteresiranim partnerima, drugim javnim slubama i institucijama,
donatorima, tvorcima politike djelovanja, itd.
Uee i osposobljavanje: U proces planiranja se, osim rukovodstva i osoblja centra za socijalni rad, ukljuuju i nosioci
prava, donatori, volonteri i partneri. Proces zahtijeva zajedniku odgovornost svih uesnika u voenju procesa i realiziranju
dogovorenih aktivnosti.
Osnova za zagovaranje prema drugim institucijama: Strateki plan moe biti presudan, kada centar za socijalni rad od
opinskih, kantonalnih i entitetskih organa zahtijeva podrku, kako bi ispunio svoju ulogu. Dobro osmiljen strateki plan
moe pruiti centrima za socijalni rad jasno i odrivo opravdanje potreba, ukljuujui objektivno razmatranje ogranienja i
kapaciteta centra za socijalni rad i jasnu prezentaciju potreba.
103
+
Pitanja i vjebe:
[3.1] S kojim se izazovima centri za socijalni rad suoavaju u procesu stratekog planiranja
zasnovanom na ljudskim pravima, uzimajui u obzir sistem socijalne zatite u Bosni
i Hercegovini, ograniena sredstva, postojeu strukturu upravljanja i mehanizme
monitoringa?
[3.2] Kakvo iskustvo imate u prevazilaenju takvih izazova? U emu se ogleda dobrobit
primjene takvog pristupa?
Bosanski
[3.3] Kako se centar za socijalni rad moe, na najbolji nain, ukljuiti u razvoj opinskog
plana socijalne zatite?
[3.4] Kako denirate meusobnu vezu izmeu aktivnosti i ciljeva?
[3.5] Koji bi, prema vaem miljenju, trebao biti strateki razvojni smjer centra za socijalni
rad? ta bi bio zajedniki strateki smjer, koji svi centri za socijalni rad mogu prihvatiti
u svrhu svog razvoja?
[3.6] Napravite primjer SWOT analize, zasnovan na iskustvu vaeg centra za socijalni rad
(u malim grupama).
[3.7] Napravite primjer SMART ciljeva, koje biste mogli postaviti vaem centru za socijalni
rad (u malim grupama).
[3.8] Razgovarajte o utjecaju koji strateko planiranje moe imati na planiranje budeta.
104
POGLAVLJE 4 OTVARANJE PREMA KORISNICIMA I
PROCJENA POTREBA
4.1 Uloga centra za socijalni rad u monitoringu, otvaranju prema
korisnicima i procjeni socijalnih potreba
U ostvarivanju svog mandata, kao javnog davaoca socijalnih usluga, jedan od osnovnih zadataka centra za socijalni rad jeste
da vri monitoring i procjenjuje stepen realizacije socijalnih prava u okviru svog podruja odgovornosti. Monitoring i procjena
potreba ugroenih pojedinaca i grupa u okviru podruja odgovornosti omoguit e da centar za socijalni rad:
Bosanski
Jasno utvrdi oblasti u kojima ljudska prava nisu realizirana;
Prui sveobuhvatne i sistematizirane podatke, koji e doprinijeti formuliranju politika djelovanja;
Omogui struno planiranje programa i aktivnosti i ekasno fokusiranje na ugroene pojedince i skupine;
D prioritet najugroenijim pojedincima i kategorijama ljudi, kako bi na ekasan nain pristupio problemu siromatva i
socijalne iskljuenosti, uzimajui u obzir ograniena sredstva centra za socijalni rad;
Pobolja komunikaciju izmeu centra za socijalni rad i drugih relevantnih aktera u sistemu socijalne zatite i ojaa poziciju
centra za socijalni rad prilikom potranje dodatnih sredstava.
Otvaranje prema korisnicima, monitoring i procjena potreba imaju za cilj dvije meusobno povezane kategorije:
a. Ugroeni pojedinci, za koje su aktivnosti usmjerene ka utvrivanju osnovnih uzroka njihovih potreba i odreivanja metoda
kojima im se moe pruiti podrka;
b. Ugroene grupe, koje imaju specine potrebe i osobine, naprimjer, povratnici, raseljene osobe, porodice sa djecom, starije
osobe, pripadnici nacionalnih manjina i osobe s invaliditetom.
4.1.1 Procjena individualnih potreba

KORAK 1: Utvrivanje potencijalnih nosilaca prava
Centar za socijalni rad moe odrediti potencijalne nosioce prava na sljedee naine:
Prema zahtjevima i izjavama pojedinaca koji su u stanju potrebe;
Po zahtjevu lana porodice, prijatelja, susjeda, predstavnika organizacije, lokalne zajednice, volontera, odnosno, bilo kojeg
graanina koji moe prepoznati postojeu potrebu;
Po slubenoj dunosti, kroz samoinicirane aktivnosti otvaranja prema korisnicima.
105
Proces odreivanja moe se omoguiti kroz poboljane aktivnosti otvaranja prema korisnicima, tanije kroz stalne kontakte
izmeu socijalnih radnika i raznih aktera u lokalnoj zajednici, tako da drugi relevantni akteri, kao to su opinski slubenici,
policija, zdravstveni i prosvjetni radnici, mjesne zajednice, nevladine organizacije i udruenja graana, mogu upozoriti centar za
socijalni rad o identiciranim sluajevima.
Pored toga, distribuiranje dostupnih i adekvatnih informacija u zajednici, od kljunog je znaaja, kako bi se osiguralo da
potencijalni nosioci prava budu dobro informirani o svojim pravima i raspoloivim uslugama. Prilikom distribuiranja informacija
o pravima i dostupnim uslugama, centar za socijalni rad mora se pobrinuti da informacija bude pruena na odgovarajui nain,
imajui u vidu ciljane grupe i njihove specinosti. Naprimjer, iako bi postavljanje informacije na opinsku internet stranicu
moglo predstavljati pozitivan korak, ono ne bi bilo od pomoi onim potencijalnim korisnicima koji se ne slue kompjuterom ili
nemaju pristup internetu; postavljanjem informacije na oglasnu plou u opini, informacija nee stii do onih koji ive u udaljenim
Bosanski
seoskim podrujima.
KORAK 2: Prvi kontakt i evidentiranje
Evidentiranje svakog zahtjeva

Centar za socijalni rad mora evidentirati svaki zahtjev, ak i u sluajevima kada, zbog ogranienih kapaciteta, nije u mogunosti
odmah realizirati pozitivno ocijenjene zahtjeve. Evidentiranjem takvih sluajeva bit e omogueno da u centru za socijalni
rad postoji zabiljeka o osobama ija prva nisu ostvarena, to moe biti koriteno za budue planiranje aktivnosti, kao i za
odgovarajue predvianje i potraivanje dodatnih budetskih sredstava. ak i u sluaju da se daljnjom procjenom dokae
da osobe nisu kvalicirane za dobijanje pomoi, evidentiranje e biti korisno, jer prua informacije u pogledu shvatanja uloge
centara za socijalni rad od strane javnosti i moguih pokuaja da se zloupotrijebi sistem socijalne zatite.
Pruanje potpunih informacija

Prilikom prvog kontakta, klijent treba biti potpuno informiran o svojim pravima, instituciji i njenom radu, osobi koja radi na
njegovom sluaju i o svim drugim strankama ukljuenim u proces.
Vano je da socijalni radnik uspostavi dobar odnos sa nosiocem prava, uspostavi skladan odnos, koji e omoguiti zajedniko
planiranje i razjanjenje uloga i odgovornosti svih strana u procesu, slaganje u vezi s najboljim pristupom, postavljanje realnih
ciljeva i mogunosti prilagodbe ili izmjene planiranih aktivnosti Glavna karakteristika ovog procesa je osnaivanje korisnika; bez
nametanja rjeenja za njih, ve podrke u pogledu postepenog preuzimanja odgovornosti i ostvarenja njihovog potencijala u
cilju poboljanja uvjeta njihovog ivljenja.
Ako nosioci prava nisu lino podnijeli zahtjev, centar za socijalni rad duan ih je obavijestiti o primljenim informacijama i ukljuiti
ih u sve aktivnosti procesa procjene. Pristanak korisnika mora biti nedvosmislen, jasan i samostalan. U sluaju odbijanja pomoi
koju prua centar za socijalni rad, neophodno je direktno obavijestiti klijenta o svim posljedicama i dostupnim alternativama.
106
KORAK 3: Prikupljanje informacija i planiranje intervencije
Osim ispitivanja svih vanih aspekata ivotnih okolnosti osobe, jedan od vanih ciljeva procjene potreba treba biti i osposobljavanje
nosioca prava da aktivira vlastite potencijale i sve raspoloive resurse zajednice. Socijalni radnici trebaju dobiti to je mogue
potpunije informacije iz sljedeih oblasti:
Priroda socijalnog problema;
Uloga klijenta i relevantnih osoba u njegovom okruenju u kreiranju problema;
Drugih faktora u okruenju klijenta, koji doprinose stvaranju i odravanju problema;
Kapaciteti, resursi i snage klijenta, koje on moe koristiti u rjeavanju odreenih potekoa i poboljanju svoje situacije.
Na osnovu analize, centar za socijalni rad treba pripremiti individualni plan pomoi, koji e sadravati sljedee:
Bosanski
Aktivnosti koje centar za socijalni rad treba poduzeti (socijalne usluge, intervencije, itd.);
Zadaci i aktivnosti koje klijent treba poduzeti;
Ukljuivanje drugih aktera i odgovornih osoba (naprimjer, specijalistika pomo klijentu u pogledu zikog i psihikog
zdravlja, pomo ustanove socijalne zatite, strunjaka iz oblasti obrazovanja, itd.);
Odreeni vremenski okvir za realizaciju aktivnosti;
Odreeni pokazatelji za monitoring implementacije plana i aktivnosti;
Vremenski okvir za reviziju.
Cilj individualnog plana pomoi trebao bi biti da nosilac prava na kraju postane samoodriv, te da bude u stanju nastaviti ivot
neovisno o drugima. Zbog toga se centar za socijalni rad mora pobrinuti da korisnici ne postanu ovisni o socijalnoj pomoi,
nego da primaju neophodnu pomo, kako bi konano doli u stanje da preuzmu punu odgovornost za vlastiti ivot. Centar za
socijalni rad mora odrediti kapacitet korisnika, kao i kapacitet okruenja i socijalne mree, te raditi na osposobljavanju pojedinca
za preuzimanje kontrole nad vlastitim ivotom i napretkom.
4.1.2 Procjena socijalnih potreba ugroenih kategorija

Od centara za socijalni rad dalje se oekuje da vre monitoring i procjenu situacije u kojoj se nalaze ugroene kategorije ljudi, kao to
su porodice sa jednim roditeljem, starije osobe, osobe s invaliditetom, djeca sa posebnim potrebama, porodice koje su bile izloene
nasilju, nacionalne manjine, izbjeglice, raseljene osobe, povratnici, itd. Zbog injenice da se ove kategorije ljudi suoavaju sa slinim
ogranienjima u ostvarivanju socijalnih prava, potrebna je sveobuhvatna politika djelovanja, kako bi se zadovoljile njihove potrebe.
Metodologija rada, koja bi se koristila u procesu monitoringa i procjene ostvarenja socijalnih prava u lokalnoj zajednici, ovisi
o nekoliko faktora, kao to su: veliina opine, broj stanovnika, razvoj njenog institucionalnog sistema, raspoloivi resursi u
zajednici, itd. U manjim opinama bit e lake provesti procjenu potreba i izgraditi mehanizme za stalni monitoring. Meutim,
moda e biti neophodno posvetiti posebnu panju udaljenim i izoliranim manjim zajednicama. Pored toga, kako bi se primjereno
koristio ovaj potencijal, vano je utvrditi procedure za protok informacija i koordinaciju izmeu svih aktera.
107
U veim opinama, preporuuje se formiranje tima u okviru centra za socijalni rad (komisija ili grupa), koji bi imao posebnu
odgovornost da denira, koordinira i provodi proces procjene potreba ugroenih kategorija ljudi.
KORAK 1: Faza pripreme

Poto je procjena potreba ugroenih kategorija ljudi prilino kompleksna aktivnost, od posebne vanosti je adekvatno planirati
proces, uzimajui u obzir sljedea pitanja:
Odabir osoblja u centru za socijalni rad: Treba odabrati odgovarajue osoblje centra za socijalni rad i uspostaviti tim ili
grupu, sa posebnim zadacima i odgovornostima u pogledu procjene potreba. Takoer treba razmotriti i specijalistiku obuku
osoblja centra za socijalni rad i drugih partnera koji e provoditi procjenu potreba.
Koristiti standarde ljudskih prava u odreivanju cilja: Angairano osoblje mora u potpunosti poznavati meunarodne
Bosanski
i evropske obaveze Bosne i Hercegovine u pogledu ljudskih prava, te kako te obaveze prenijeti u specine obaveze na
domai nivo, posebno kada se govori o radu centra za socijalni rad. Uz to, centar za socijalni rad trebao bi razmotriti domai
pravni okvir, kao i standarde ljudskih prava i njihove zatite koje taj okvir uspostavlja. Ovim e se razjasniti koje posebne
aspekte treba ispitati u procesu procjene potreba i odrediti osnovu po kojoj se moe mjeriti ostvarenje prava.
Osigurati odgovarajue informacije: Socijalni radnici moraju biti upoznati sa historijskim ili drugim relevantnim okvirom, koji
utjee, ili je utjecao na socijalni i ekonomski status lokalnog stanovnitva. Ovo ukljuuje demograju, migracije, ekonomiju,
kulturu, samoidentikaciju zajednica (naprimjer, romska zajednica ili druge manjine), pored ostalih faktora.
Odrediti ciljne grupe za procjenu potreba: Vano je da centri za socijalni rad dobro znaju koje su to socijalno iskljuene kategorije
ljudi u njihovom podruju. Za pripremu konkretne procjene potreba, centar za socijalni rad mora odluiti da li je procjenom cilja
obuhvaena samo odreena ugroena grupa, ili je potrebno izvriti procjenu odreenog dijela sveukupnog stanovnitva. To e
zavisiti o odreenim prioritetima centara za socijalni rad, kao i o konkretnim ciljevima procjene potreba koju treba provesti.
Postavljanje ciljeva i zadataka: Centar za socijalni rad mora odrediti ciljeve akcije, uzimajui u obzir raspoloive ljudske
potencijale i materijalne resurse i rokove.
Informiranje o ciljevima i zadacima: Centar za socijalni rad treba, to je mogue sveobuhvatnije, informirati zajednice
ukljuene u proces, o cilju i svrsi procjene potreba. Uz to, svi partneri koji uestvuju u procesu, drugi relevantni akteri,
lokalne vlasti i donosioci odluka, moraju biti detaljno obavijeteni o aktivnostima. Posljednji su posebno vani, naroito ako
je potrebno osigurati dodatna nansijska sredstva ili usvojiti programe, posebno sainjene kao rezultat procjene potreba.
KORAK 2: Faza implementacije
Prije poetka prikupljanja podataka, mora postojati jasan plan o tome koji konkretni podaci trebaju biti prikupljeni, kako e se
pohranjivati i kakva analiza e biti neophodna. Baza podataka je izuzetno korisno sredstvo, zbog toga to omoguava koritenje
informacija po odreenim kriterijima.
Korisna sredstva za provedbu procjene potreba su sljedea:

Ankete ili upitnici su najjednostavnije sredstvo za prikupljanje informacija, a posebno su pogodni za prikupljanje informacija
u manjim zajednicama. U veim sredinama, ankete se obino vre na reprezentativnom uzorku stanovnitva. Centar za
108
socijalni rad moe odluiti da provede ankete s odreenim kategorijama ljudi, kao to su: Romi, ene nosioci domainstva,
zajednice povratnika, kako bi se, pomou rezultata ankete, izvrila procjena specinosti njihove situacije.
Ankete putem pote relativno su jeftine, jer se alju na kune adrese, kako bi se prikupile informacije o socijalnom i
ekonomskom statusu lokalnog stanovnitva. Pri koritenju rezultata takvih anketa, centri za socijalni rad trebali bi biti svjesni
da se te ankete mogu pokazati manje pouzdanim nego direktni razgovor. Ipak, njihova prednost je u tome to mogu obuhvatiti
veliki dio stanovnitva za relativno kratko vrijeme.
Intervjui osiguravaju direktan kontakt i interaktivnu razmjenu pitanja i odgovora. Osim direktnog kontakta, intervjui se mogu
provoditi telefonom i s odreenom grupom ljudi koji predstavljaju lokalnu zajednicu.
Formiranje ciljnih grupa, sastavljenih od predstavnika odreenih grupa, s ciljem diskusije o posebnim potrebama,
odreivanja prioriteta i olakavanja komunikacije.
Bosanski
Javni forumi graana podrazumijevaju okupljanje svih graana koji ive u odreenom podruju i pozivanje da razgovaraju
o svojim potrebama, izraavaju svoje miljenje, daju prijedloge i odreuju prioritete u pogledu neophodnih usluga.
U pripremi procjene potreba, vano je biti svjestan prednosti i mana sredstva spomenutog u gornjem dijelu teksta, kao i toga
do koje je mjere to prikladno za pojedine ciljne grupe; naprimjer, ankete putem pote mogu se pokazati neprikladnima za ciljnu
grupu u kojoj postoji vei broj nepismenih osoba. Zbog toga, mnogi sluajevi iziskuju koritenje kombinacije razliitih sredstava,
ovisno o karakteristikama ciljnih grupa.
KORAK 3: Analiza i auriranje prikupljenih podataka
Analiza i razvrstavanje podataka

Kako bi bila izvrena analiza prikupljenih podataka, jedinstveni sistem klasikacije socijalnih potreba, problema i prava iz oblasti
socijalne zatite treba biti kreiran unaprijed. Ovaj sistem klasikacije bi, na standardiziran nain, primjenjivali svi akteri, ukljuujui centre
za socijalni rad, slube za statistiku, nadlena ministarstva, i druge ustanove koje vre monitoring statusa i dogaaja u oblasti socijalne
zatite. Podaci trebaju biti pohranjeni u jedinstvenu bazu podataka, koja je dostupna svim akterima ukljuenim u proces.
Iako kreiranje centralizirane baze podataka nee biti svugdje mogue, to ne smije ni u kom sluaju biti razlog za neprikupljanje
podataka na razini centara za socijalni rad. Centri za socijalni rad bi u svakom sluaju trebali osigurati da prikupljeni podaci budu
razvrstani i sistematski pohranjeni. U ovom sluaju, centar za socijalni rad moe koristiti jednostavniji program koji ne zahtijeva
osobite tehnike vjetine.
Bez obzira na nain pohranjivanja informacija, neophodno je razvrstati podatke prema raznim relevantnim kategorijama, kao to
su: spol, dob, etnika pripadnost, drutveni status, itd. Ovim e se osigurati da prikupljene informacije budu grupirane, tako da
se moe prikazati odreena vrsta ugroenosti pojedinih grupa i, u skladu s tim, odreivati prioritetne aktivnosti.
Zatita podataka
Vrlo je vano donijeti i primjenjivati standardizirana pravila o pristupu prikupljenim informacijama, odrediti koje osobe ili organi
mogu imati pristup informacijama, kao i razne nivoe pristupa za razliite korisnike.
109
Stalni monitoring i auriranje podataka
Kako bi se osiguralo da centar za socijalni rad bude upoznat sa socijalnom i ekonomskom situacijom u svom podruju
odgovornosti, neophodno je redovno obavljati aktivnosti procjene potreba, sa namjerom da se auriraju prikupljeni podaci i tako
provjeri da li su aktivnosti centra za socijalni rad imale oekivani uinak i kakva daljnja intervencija centra je potrebna.
Sluaj I:
NN osoba iz centra za socijalni rad pokrenula je projekt pod nazivom: Socijalna i ekonomska
karta u okviru lokalnog programa ekonomskog razvoja opine. Za projekt je koriten
Bosanski
standardizirani upitnik i prikupljene informacije o prihodima domainstva, zaposlenju, raseljenju,

zdravlju, stambenoj situaciji, i druge. Nevladina organizacija je bila partner centru za socijalni
rad i pruala je pomo u realizaciji posjeta, a centar je imao i podrku opine i nadlenog
ministarstva. Projekt je bio dio veeg opinskog projekta, kojim je osigurana podrka od strane
opine. Ukljueni su bili i predstavnici lokalne zajednice, dok su informacije za javnost emitirane
preko lokalnog radija, internet stranice i broure. Rezultat procjene bilo je odreivanje oko 670
novih korisnika, kojima je, kao rezultat ove akcije, centar za socijalni rad mogao pruati razne
oblike pomoi. Ishod je bio i uspostava novih standardnih procedura, po kojima e predstavnici
lokalnih zajednica moi osigurati redovno aurirane informacije centru za socijalni rad. Na
kraju, daljnji korak bila je uspostava opinskog koordinacijskog tijela, koje ukljuuje razne javne
ustanove, kako bi se osigurala redovna razmjena informacija.
Sluaj II:
Kantonalno ministarstvo za socijalnu zatitu zapoelo je akciju procjene potreba u svim
opinama u kantonu, koju vodi osoblje centara za socijalni rad, u suradnji sa predstavnicima
lokalnih zajednica, vjerskih zajednica, kola, policije i nevladinih organizacija. Centri za
socijalni rad koristili su usluge svoga osoblja i pripravnika za ovaj zadatak. Uposlenici centara
posjetili su osobe i domainstva, koja bi mogla biti u stanju potrebe, kao i sve lokalne mjesne
zajednice u svojim opinama. Odrali su sastanke i konsultacije s osobama vodeim u mjesnim
zajednicama, policijom, kolama, medicinskim ustanovama, vjerskim zajednicama o osobama
u stanju potrebe, koje ne primaju nikakav vid socijalne pomoi. Osnovni vodi za kriterije za
utvrivanje ugroenih pojedinaca bio je kantonalni zakon o socijalnoj zatiti i zatiti porodica sa
djecom. Sve intervjuirane osobe obavijetene su o procesu, moguim socijalnim primanjima za
koje bi mogli biti kvalicirani i kako bi se koristile njihove informacije. Utvreno je vie od 2000
novih korisnika tokom procjene potreba u 13 opina.
110
4.2 Vani aspekti za razmatranje prilikom monitoringa, otvaranja
prema korisnicima i procjene potreba
Znaaj socijalnih mrea u procesu procjene potreba

Za svaku procjenu potreba, socijalne mree45 e biti od velike vanosti, jer mogu osigurati obilje informacija i biti sredstvo za
provjeru ve prikupljenih informacija. Posebno u sluajevima ogranienih resursa centra za socijalni rad, gdje nee biti mogue
lino intervjuirati svaku osobu, socijalne mree mogu osigurati najvei dio informacija. Pored toga, mogu imati veoma vanu
ulogu prilikom upozoravanja centra za socijalni rad u sluaju neostvarivanja socijalnih prava ugroenih pojedinaca ili grupa.
Zbog toga je posebno vano da centar za socijalni rad odrava dobru i redovnu komunikaciju i kontakte sa to je mogue
Bosanski
vie aktera unutar odgovarajuih socijalnih mrea. To e obino, prije svega, obuhvatati mjesne zajednice i druga lokalna
udruenja. Osim toga, socijalne mree mogu imati znaajnu ulogu u obavjetavanju centara za socijalni rad o neispunjavanju
socijalnih prava ugroenih pojedinaca ili kategorija ljudi. Zbog toga je veoma vano da centar za socijalni rad odrava redovnu
i produktivnu komunikaciju sa to vie aktera u okviru odreene socijalne mree.
Razvoj partnerstva u mjesnoj zajednici i izmeu raznih aktera, sektora i nivoa vlasti
Centar za socijalni rad treba predstaviti socijalne potrebe ugroenih kategorija ljudi i pojedinaca s namjerom da motiviraju i uvjere
odgovorne aktere da uestvuju u socijalnim intervencijama i utjeu na planiranje i implementaciju politike djelovanja. Socijalni radnici
mogu, naprimjer, pokrenuti i uspostaviti razne grupe ili udruenja za samopomo, u cilju rjeavanja zajednikih problema. Oni mogu
ponuditi i strunu pomo i osposobiti druge aktere da preuzmu odreene odgovornosti u pogledu razvoja socijalnih usluga. Centri za
socijalni rad takoer trebaju koordinirati aktivnosti sa drugim relevantnim akterima, kako bi sprijeili podudaranje dunosti i poveali
pristup i obim usluga. S ovim pristupom, centar za socijalni rad moe postati multifunkcionalna institucija u oblasti socijalne zatite.
Rad u partnerstvu sa zajednicama, nevladinim organizacijama i drugim ustanovama ima sljedee prednosti posebno u
zajednicama s ogranienim resursima:
Racionalna upotreba postojeih resursa;

Olakavanje razmjene podataka;
Stvaranje i razvoj novih usluga;
Jaanje odgovornosti graanskog drutva i lokalnih zajednica prema aktivnostima vezanim za socijalnu zatitu;
Povean broj osoba sa pristupom uslugama socijalne zatite;
Stvaranje preduvjeta za razvoj sistema socijalne zatite, zasnovanog iskljuivo na potrebama.
45 Treba uzeti u obzir da su utvrene dvije vrste socijalnih mrea. Prva se odnosi na mikrosocijalne mree, koja obuhvata ljude i veze unutar blie
porodice, susjedstva i prijateljske odnose, i takozvane makrosocijalne mree, odnosno kola, radno okruenje, sistem socijalnih institucija. 111
Razvoj mjeovitog modela socijalne zatite
U ovom pogledu, ustanove socijalne zatite trebaju uzeti u obzir razvoj mjeovitog modela socijalne zatite jer ovaj model
predvia da javne ustanove blisko surauju i dijele odgovornost sa graanskim drutvom i privatnim sektorom u pogledu
inicijativa i aktivnosti za dobrobit ugroenih grupa i pojedinaca. Dobro planiran i koordiniran rad relevantnih aktera u javnom
sektoru, privatnom sektoru i graanskom drutvu, stvara vee resurse i mogunosti za razvoj i pruanje socijalnih usluga.
Preduvjeti za mjeoviti model su: nivo svijesti zajednice o postojeim socijalnim izazovima, snano graanskno drutvo, kao i
zainteresiran privatni sektor. Kako bi se to postiglo, snani pokuaji zagovaranja trebaju biti poduzeti od strane javnih ustanova
i civilnog drutva. Osim toga, za ovaj model potrebni su mehanizmi u zajednici, koji omoguavaju aktivno uee, pristup
fondovima i stalno promoviranje dobrih primjera iz prakse iz ove oblasti.
Bosanski
+
Pitanja i vjebe:
[4.1] Koje bi posebne aktivnosti otvaranja prema korisnicima centri za socijalni rad mogli
poduzeti, neovisno o dodatnim nansijskim sredstvima?
[4.2] Imate li iskustva u implementiranju procjene potreba? Koja su vaa pozitivna i negativna
iskustva?
[4.3] Sa kojim partnerima, koji bi mogli pomoi u provedbi procjene potreba, trenutno radite?
Smatrate li da va centar za socijalni rad koristi svoj puni potencijal?
[4.4] Koja su najuobiajenija ogranienja sa kojima se suoavate u organiziranju procjene
potreba? Na koje naine se, prema vaem miljenju, ove tekoe mogu prevazii?
[4.5] Kakvu biste strategiju primijenili u zagovaranju (dodatne) podrke od strane viih nivoa vlasti,
provedbi (poveanih) aktivnosti otvaranja prema korisnicima, kao i u procjeni potreba?
[4.6] Na koji nain biste zagovarali razvoj mjeovitog sistema socijalne zatite u vaem podruju
odgovornosti? Koje su prednosti i izazovi mjeovitog sistema socijalne zatite?
112
POGLAVLJE 5 ZAGOVARANJE
5.1 Zagovaranje
Zagovaranje se moe denirati kao niz aktivnosti, kojima se promoviraju promjene, tako to se utie na politike, socijalne
i ekonomske uslove, a iji je cilj stvaranje promjena u odnosima moi i procesu donoenje odluka u nakani da se stvore
mogunosti i uslovi koji e omoguiti smisleno uee onih na koje izravno utiu ti uslovi
U okviru socijalnog rada, zagovaranje je proces posveivanja vie panje i usmjeravanja panje lokalne zajednice prema
bitnim postojeim izazovima u oblasti socijalne zatite i upuivanja donosilaca odluka prema rjeenjima i promjenama u cilju
ostvarivanja socijalne pravde.
Bosanski
Radnje zagovaranja trebaju uzeti u obzir sljedee principe:
Jasno izraavanje postojeih problema od strane onih koji se direktno suoavaju sa problemima;
Smisleno uee i osnaivanje onih koji su direktno pogoeni problemima. Korisno je uspostaviti irok spektar saveznika
i podrke, koji mogu doprinijeti ostvarivanju ciljeva zagovaranja;
Odgovornost prema drutvu, drutveno marginaliziranim i iskljuenim;
Transparentnost aktivnosti zagovaranja: radnje trebaju biti javne, javnost informirana, a informacije pristupane graanima.
5.2 Zagovaranje u kontekstu rada centara za socijalni rad

Centar za socijalni rad treba u svom pristupu uzimati u obzir ljudska prava prilikom zagovaranja, osiguravajui da lobiranje
prihvate relevantni akteri za donoenje odluka i osmiljavanje politike djelovanja, ali ne kao molbu za milosre od strane osoba
kojima je to potrebno, ve kao legitiman zahtjev prema vlastima, kako bi ispunile svoje obaveze koje proizilaze iz domaih,
evropskih i meunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava.
Uz promoviranje mjeovitog modela socijalne zatite, zagovaranje centra za socijalni rad prvenstveno e biti usmjereno ka
privlaenju panje vladinih institucija na opinskom, kantonalnom i entitetskom nivou, nevladinog i privatnog sektora u cilju
jaanja sektora socijalne zatite, poboljanju razvoja aktivnosti centara za socijalni rad i promoviranju socijalnog ukljuivanja
ranjivih pojedinaca i kategorija ljudi.
Zagovaranje centra za socijalni rad trebalo bi ii u sljedeem smjeru:

Obraanje nadlenim vlastima na opinskom, kantonalnom ili entitetskom nivou pismenim putem - zajedno sa drugim
centrom za socijalni rad - istiui nedostatke odreenih propisa i/ili problem u vezi s implementacijom i zagovaranjem za
odreene promjene;
Prezentiranje provjerenih podataka, zasnovanih na rezultatima procjene potreba ugroenih pojedinaca ili kategorija ljudi,
sa ciljem da se zagovara s odgovornim vlastima na lokalnom, kantonalnom ili entitetskom nivou za dostatno nansiranje u
cilju adekvatnog odgovora na utvrene socijalne potrebe;
113
Prezentiranje izvjetaja zasnovanog na injenicama opinskim vlastima o nedovoljnoj zastupljenosti osoblja i materijalnih
resursa centra za socijalni rad, kako bi se zagovaralo za adekvatne resurse;
Kontinuirano praenje problema sa kojima su vlasti upoznate. Prezentiranje bilo kojeg problema samo jednom, u pisanoj
formi ili na drugi nain, nee biti dovoljno da donese promjenu; neophodno je pratiti problem, kako bi se osiguralo da je
dobro shvaen i da se po njemu postupa;
Provesti javne kampanje, kako bi se podigao nivo svijesti javnosti o siromatvu, socijalnoj iskljuenosti i specinim
potrebama ugroenih pojedinaca i grupa u cilju promjene shvatanja i stvaranja opeg razumijevanja javnosti o socijalnim
potrebama i neostvarenim ljudskim pravima.
Partnerstva u zagovaranju
Bosanski
Razvijanje partnerstava od kljunog je znaaja u procesu zagovaranja. Znaajna korist od stvaranja partnerstva jeste da poruka
zagovaranja moe biti snanija, ukoliko dolazi od vie od jedne zainteresirane strane, s obzirom na to da oni predstavljaju veliki
dio zajednice i mogu poveati pritisak na one koji donose odluke i osmiljavaju politiku djelovanja.
Osim toga, partnerske organizacije mogu udruivati resurse i na taj nain poveati zajedniki kapital. Partnerstva mogu znaiti
bolji pristup infromacijama, stvarajui atmosferu saradnje, to zauzvrat umanjuje rizik s kojim se svaki partner pojedinano
susree. Svaki partner moe pokriti razliite segmente i promovirati aktivnosti, koje su meusobno usklaene, kako ne bi
doslo do preklapanja. Takoer, partnerski pristup moze dovesti do razvoja odgovornost u zajednici, kroz poveanu interakciju i
saradnju radi postizanja istih ciljeva.
U svrhu zagovaranja, centri za socijalni rad trebali bi uspostavljati partnerstva sa drugim predstavnicima vlasti (centri za socijalni
rad u drugim opinama, kantonalna ministarstva, kole, domovi zdravlja, policija, itd.) u bitnim oblastima, kao i s organizacijama
graanskog drutva (nevladine organizacije, udruenja povratnika, itd.) ili privatnim osobama, koje su zainteresirane za sektor
socijalne zatite.
Stvaranja partnerstva u svrhe zagovaranja, naroito sa predstavnicima udruenja ranjivih grupa, takoer znai da centri za
socijalni rad moraju imati proaktivan pristup marginaliziranim zajednicama. To moe pomoi smanjenju nedostatka povjerenja
ovih zajednica prema vlastima i borbi protiv diskriminacije.
114
Sluaj I:
Centar za socijalni rad radi u partnerstvu s udruenjem povratnika, zagovarajui dodatna

sredstva, kako bi se raspodijelila rastuem broju korisnika socijalne pomoi u lokalnoj zajednici
povratnika. Udruenje moe podrati centar za socijalni rad, pruajui nove informacije o
socijalnom i ekonomskom statusu povratnike populacije, dok centar za socijalni rad moe
utedjeti resurse, koji su neophodni za takvu procjenu. S druge strane, udruenje ima bolji
uvid u specinost problema sa kojim se suoava povratnika zajednica i moe poboljati
kontakt izmeu zajednice i centra za socijalni rad. Na osnovu izvjetaja o socijalnom statusu
povratnike zajednice, centar za socijalni rad i udruenje povratnika poduzimaju zajednike
radnje zagovaranja, kako bi lobirali u opini za izdvajanje veih nansijskih sredstava, radi
Bosanski
ispunjavanja socijalnih prava lokalne povratnike populacije.
+
Pitanja i vjebe:
[5.1] Dajte primjer odreenog problema iz vae radne sredine, u kojem vidite potrebu za
zagovaranjem. Kako biste predstavili problem i kojim vlastima? Kako biste osigurali
kontinuirano praenje problema?
[5.2] Sa kojim vlastima ili predstavnicima graanskog drutva u vaoj sredini biste mogli
zajedno zagovarati? Kako biste odredili prioritete ciljeva zagovaranja?
[5.3] Ukoliko ste poduzeli radnje zagovaranja, sa kojim izazovima ste se susreli? Kako ste
ih prevazili?
115
PRILOZI
PRILOG 1
Potpisivanje i raticiranje meunarodnih konvencija od strane BiH
Konvencija Potpisivanje Raticiranje
Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima (1966.) 1. septembar 1993. (sukcesija)
Okvirni protokol Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima (1966.) 1. mart 1995. 1. mart 1995.
Drugi okvirni protokol Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima, sa ciljem ukidanja smrtne kazne (1989.) 7. septembar 2000. 16. mart 2001.
Bosanski
Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.) 1. septembar 1993. (sukcesija)
Okvirni protokol Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (2008.)
Konvencija o pravima djeteta (1989.) 1. septembar 1993. (sukcesija)
Okvirni protokol Konvencije o pravima djeteta, koji se odnosi na angairanje djece u oruanim sukobima (2000.) 7. septembar 2000. 10. oktobar 2003.
Okvirni protokol Konvencije o pravima djeteta, koji se odnosi na prodaju djece, djeiju prostituciju i djeiju pornograju (2000.) 7. septembar 2000. 4. septembar 2002.
Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama (1979.) 1. septembar 1993. (sukcesija)
Okvirni protokol Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama (1999.) 7. septembar 2000. 4. septembar 2002.
Meunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (1965.) 16. juli 1993. (sukcesija)
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006.) 29. juli 2009. U toku
Okvirni protokol Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (2006.) 29. juli 2009. U toku
Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka (1984.) 1. septembar 1993. (sukcesija)
Okvirni protokol Konvencije protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka (2002.) 7. decembar 2007. 24. oktobar 2008.
Konvencija o statusu izbjeglica (1951.) 1. septembar 1993. (sukcesija)
Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodica (1990.) 13. decembar 1996. (pristupanje)
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950.) i okvirni protokoli (14) 24. april 2002. 12. juli 2002.
Evropska socijalna povelja (revidirana) (1961./1996.) 11. maj 2004. 7. oktobar 2008.
Dopunski protokol Evropske socijalne povelje (1988.) Ne Ne
Protokol o izmjenama Evropske socijalne povelje (1991.) Ne Ne
Dopunski protokol iz 1995. godine, koji predvia sistem kolektivnih albi (1995.) Ne Ne
Evropska konvencija o spreavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1987.) 12. juli 2002. 12. juli 2002.
Protokol broj 1 Evropske konvencije o spreavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja
(1993.) (nije okvirni) 12. juli 2002. 12. juli 2002.
Protokol broj 2 Evropske konvencije o spreavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja
(1993.) (nije okvirni) 12. juli 2002. 12. juli 2002.
Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1995.) 24. februar 2000. (pristupanje)
116
PR I L O G 2
Etika socijalnog rada, pregled principa
Meunarodna federacija socijalnih radnika (IFSW), Meunarodna asocijacija obrazovnih ustanova socijalnog rada (IASSW)
1. Uvod
Etika osvijetenost sutinski je dio profesionalne prakse socijalnih radnika. Njihova sposobnost i volja da se ponaaju etiki,
osnovni je aspekt kvaliteta usluge koja se nudi onima koji koriste usluge socijalnog rada. Svrha rada IASSW-a i IFSW-a u kontekstu
etike je da promovira etiku debatu i promiljanje kod organizacija potpisnika, kod socijalnih radnika u zemljama lanicama, kao
i kod obrazovnih ustanova za socijalni rad, te studenata socijalnog rada.. Neki etiki izazovi i problemi, sa kojima se suoavaju
socijalni radnici, specini su za odreene drave, dok su neki zajedniki. Uzimajui u obzir ope principe, ove dvije asocijacije
zajedniki ele ohrabriti socijalne radnike irom svijeta i pokazati izazove i dileme sa kojima se susreu, te ih informirati o moralnim
Bosanski
odlukama, te o tome kako se ponaati u pojedinanim sluajevima. Neke od ovih problematinih oblasti obuhvataju:
injenicu da je lojalnost socijalnih radnika esto u sreditu sukobljenih interesa.
injenicu da socijalni radnici pomau i kontroliraju.
Sukobe izmeu dunosti socijalnih radnika da zatite interese ljudi sa kojima rade i ispune zahtjeve koji podrazumijevaju
ekasnost i korisnost.
injenicu da resursi u drutvu mogu biti ogranieni.
Ovaj dokument, kao polaznu taku uzima deniciju socijalnog rada, usvojenu od strane IFSW-a i IASSW-a odvojeno na njihovim
skuptinama u Montrealu, Kanada, u julu 2000. godine, o kojoj su se usuglasili zajedno u Copenhagenu, u maju 2001. godine (drugi
dio). Ova denicija istie principe ljudskih prava i socijalne pravde. Sljedea sekcija (3) odnosi se na razliite deklaracije i konvencije o
ljudskim pravima koje su bitne za socijalni rad, praene pregledom opih etikih principa pod dva iroko postavljena naslova ljudskih
prava i digniteta i socijalne pravde (sekcija 4). Posljednja sekcija uvodi neke osnovne vodilje o etikom ponaanju pri socijalnom radu,
to e biti elaborirano etikim smjernicama i razliitim pravilnicima i uputama lanica organizacija IFSW-a i IASSW-a.
2. Denicija socijalnog rada

Socijalni rad promovira drutvenu promjenu, rjeava meuljudske probleme i osnauje i oslobaa ljude i poboljava njihov ivot.
Koristei teorije o ljudskom ponaanju i drutvenim sistemima, socijalni rad intervenira u trenucima kada ljudi komuniciraju sa
svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde osnova su socijalnog rada.
3. Meunarodne konvencije
Meunarodne deklaracije i konvencije iz oblasti ljudskih prava pruaju zajednike standarde uspjeha, i prepoznaju prava koja
su prihvaena u iroj zajednici. Dokumenti, koji su posebno vani za socijalni rad i praksu, su:
Opa deklaracija o ljudskim pravima
Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima
Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije
Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad enama
Konvencija o pravima djeteta
Konvencija o domorodakim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama (MOR Konvencija br. 169)
117
4. Principi
4.1 Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo
Socijalni rad zasniva se na potivanju nerazdvojivih vrijednosti i dostojanstva svih ljudi, i prava koja proizilaze iz ovoga. Socijalni
radnici trebali bi odrati i braniti ziki, psiholoki, emotivni i duhovni integritet svake osobe, kao i blagostanje. Ovo znai:
1. Potivanje prava na samoodreenje - socijalni radnici trebali bi potivati i promovirati pravo ljudi na izbor i vlastite odluke,
neovisno o njihovim vrijednostima i ivotnom izboru, ukoliko to ne prijeti pravima i legitimnim interesima drugih.
2. Promoviranje prava na uee - socijalni radnici trebali bi promovirati potpuno uee u cilju osnaivanja u svim aspektima
odluka i radnji koje se tiu njihovih ivota.
3. Tretiranje svake osobe posebno - socijalni radnici trebaju se baviti svakom osobom, u okviru porodice, zajednice, drutvenog
i prirodnog okruenja, i traiti prepoznavanje svih aspekata ivota jedne osobe.
4. Utvrivanje i razvijanje snaga - socijalni radnici trebaju se usredsrijediti na snagu pojedinaca, grupa i zajednica, te promovirati
Bosanski
njihovo osnaivanje.
4.2 Socijalna pravda

Socijalni radnici imaju odgovornost da promoviraju socijalnu pravdu, u vezi sa drutvom openito, i u vezi sa ljudima sa kojima
rade. Ovo znai:
1. Ukazivanje na negativnu diskriminaciju* - socijalni radnici imaju odgovornost da ukazuju na negativnu diskriminaciju na
osnovu karakteristika, kao to su: invaliditet, dob, kultura, rod ili spol, brani status, socijalni i ekonomski status, politiko
miljenje, boja koe, rasna ili druga zika karakteristika, seksualna orijentacija, ili duhovna uvjerenja.
*U nekim dravama, pojam diskriminacija koristi se umjesto negativna diskriminacija. Rije negativna ovdje se koristi, jer
se u nekim dravama pozitivna diskriminacija smatra armativnom radnjom. Termini pozitivna diskriminacija ili pozitivne
mjere takoer se koriste. Pozitivna diskriminacija ili pozitivne mjere oznaavaju pozitivne korake, koji se poduzimaju kako bi se
preinaili uinci historijske diskriminacije prema kategoriji ljudi, koja je spomenuta u odlomku 4.2.1.
2. Prepoznavanje razliitosti - socijalni radnici trebali bi prepoznati i potivati etniku i kulturnu raznolikost drutava u kojima
rade, uzimajui u obzir pojedinane, porodine, grupne razlike i razlike u zajednici.
3. Ravnomjerno rasporeivanje resursa - socijalni radnici trebali bi osigurati da resursi, koji su im na raspolaganju, budu
rasporeeni pravedno i u skladu sa potrebama.
4. Razmatranje politika i praksi djelovanja koje nisu pravedne - socijalni radnici duni su skrenuti panju poslodavaca, kreatora
politika djelovanja, politiara i javnosti na neadekvatne resurse ili na sluajeve gdje su resursi neadekvatno rasporeeni, na
ugnjetavajue politike i prakse djelovanja, kao i one koje su nepravedne i tetne.
5. Davanje podrke u radu - socijalni radnici imaju obavezu da se suoe sa drutvenim uvjetima koji doprinose drutvenom
iskljuivanju, stigmatizaciji ili podreenosti, te da rade u svrhu drutva koje bi ukljuilo sve pojedince.
5. Profesionalno obavljanje posla

Domae organizacije, koje su lanice IFSW-a i IASSW-a, imaju odgovornost da razvijaju i redovno poboljavaju svoje etike
pravilnike ili etike smjernice, kako bi bili u skladu sa misijom IFSW/IASSW-a. Odgovornost domaih organizacija takoer je
da informiraju socijalne radnike i obrazovne ustanove za socijalne radnike o ovim pravilnicima ili smjernicama. Socijalni radnici
118
trebali bi raditi u skladu s etikim pravilnikom ili smjernicama u njihovoj dravi. Oni e sadravati detaljnije vodstvo u praksi, u
pogledu etike, uzimajui u obzir specini kontekst drave. Ope smjernice o profesionalnom ponaanju, navedene u donjem
dijelu teksta, primjenjivat e se:
1. Od socijalnih radnika se oekuje da razviju i odre traene vjetine i znanje da obavljaju svoj posao.
2. Socijalni radnici ne smiju koristiti svoja znanja i vjetine za nehumane svrhe, kao to su muenje ili terorizam.
3. Socijalni radnici moraju raditi s integritetom: ne smiju zloupotrebljavati vezu povjerenja, koristei svoje usluge, prepoznavajui
granice izmeu linog i profesionalnog ivota, bez zloupotrebljavanja njihove pozicije za linu korist ili dobit.
4. Socijalni radnici moraju se ponaati, uzimajui u obzir ljude koji im se obraaju traei njihove usluge: sa suosjeanjem,
empatijom i brigom.
5. Socijalni radnici ne smiju podreivati potrebe ili interese ljudi koji koriste njihove usluge svojim potrebama ili interesima.
Bosanski
6. Socijalni radnici imaju dunost da poduzmu neophodne korake u profesionalnom i linom pogledu na radnom mjestu i u
drutvu, kako bi osigurali adekvatne usluge.
7. Socijalni radnici moraju odrati povjerljivost po pitanju informacija o ljudima koji koriste njihove usluge. Izuzetak ovome
moe se opravdati samo na osnovu znaajnije moralne obaveze (kao to je ouvanje ivota).
8. Socijalni radnici moraju prihvatiti da su odgovorni za svoje radnje naspram korisnika usluga, ljudi sa kojima rade, njihovih
kolega, poslodavaca, profesionalnih udruenja i prema zakonu, kao i da se ove odgovornosti mogu sukobljavati.
9. Socijalni radnici moraju biti voljni da surauju s obrazovnim ustanovama za socijalni rad u cilju podrke studentima socijalnog
rada, kako bi dobili praktinu obuku dobrog kvaliteta i praktine informacije.
10. Socijalni radnici moraju uzeti u obzir i uestvovati u etikim debatama sa svojim kolegama i poslodavcima i preuzeti
odgovornost za donoenje etikih odluka.
11. Socijalni radnici moraju biti pripremljeni da navedu razloge svoje odluke na osnovu moralnih obrazloenja, i da budu
odgovorni za svoj izbor i poduzete radnje.
12. Socijalni radnici moraju raditi kako bi stvorili uvjete u agencijama za zapoljavanje i u svojoj dravi gdje su principi njihove
misije i zakona (ako postoje) razmotreni i ocijenjeni.
Dokument Etika socijalnog rada, pregled principa odobrila je Generalna skuptina IFSW-a i Meunarodna asocijacija obrazovnih
ustanova socijalnog rada iz Adelaidea, Australia, u oktobru 2004. godine.
Copyright 2004 International Federation of Social Workers and International Association of Schools of Social Work, PO Box 6875,
CH-3001 Bern, Switzerland.
119
120
Bosanski

PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREDGOVOR

POGLAVLJE 2 JEDNAKOST I NEDISKRIMINACIJA 90

POGLAVLJE 3 STRATEKO PLANIRANJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD 98

3.1 Pristup radu centara za socijalni rad, zasnovan na ljudskim pravima 98

POGLAVLJE 4 OTVARANJE PREMA KORISNICIMA I PROCJENA POTREBA 105

POGLAVLJE 5 ZAGOVARANJE 113

CEDAW Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena

CERD Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije

CRC Konvencija o pravima djeteta

ECHR Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda

ECtHR Evropski sud za ljudska prava

ESC Evropska socijalna povelja

FCNM Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina

ICCPR Meunarodni sporazum o civilnim i politikim pravima

ICESCR Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

OPCAT Okvirni protokol konvencije protiv torture

SWC Centar za socijalni rad

UDHR Opa deklaracija o ljudskim pravima

1.1. Koncept ljudskih prava

Meunarodno pravo iz oblasti ljudskih prava

U kontekstu ovog navoda, potrebno je shvatiti da:

1.1.2 Odgovornost za potivanje, zatitu i ostvarenje ljudskih prava

4 Pogledajte Poglavlje 1.3.1, radi detalja u vezi s UDHR-om.

1.1.3 Doputena ogranienja pri ostvarenju ljudskih prava

Konkretno, ogranienja su dozvoljena, ukoliko su u skladu sa sljedeim standardima ili kriterijima:

Kako bi testirali je li ogranienje prava na slobodu okupljanja i udruivanja bilo dozvoljeno

1. Je li restriktivna mjera propisana zakonom? DA

2. Postoji li legitiman cilj za restriktivne mjere? DA

3. Je li mjera proporcionalna cilju koji treba biti postignut? DA

4. Je li mjera neophodna za postizanje legitimnog cilja, postoji li hitna drutvena

Predstavke pojedinaca i socijalnih prava u dravi, naglaavajui

[1.1] ta su ljudska prava?

7 Pogledajte detalje o ovim sporazumima o ljudskim pravima u poglavlju 1.3 i 1.4.

Poduzmu korake, individualno, i kroz meunarodnu ekonomsku i tehniku pomo i suradnju,

Jednako uivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava

Pravo na socijalnu sigurnost

80 17 Opi komentar broj 20, nediskriminacija u ekonomskim,

Preporuke Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Bosni i Hercegovini

1.3.3 Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima (1966.)

21 lan 28 Meunarodnog sporazuma o graanskim i politikim pravima.

Osnovni principi konvencije o pravima djeteta su:

1.3.5 Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (1979.)

26 CRC/C/15/Add. 260, Zakljuna zapaanja Komiteta za prava djeteta.

Preporuke Komiteta za eliminaciju diskriminacije ena BiH 28

+ Pitanja i vjebe:

1.3.6 Meunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (1965.)

28 CEDAW/C/BIH/CO/3, Zakljuni komentari Komiteta o eliminaciji diskriminacije ena, stav 26.

1.3.7 Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006.)

Konvencija se zasniva na sljedeim vodeim principima:

30 CERD/C/BIH/CO/6, Zakljuna zapaanja Komiteta o eliminaciji rasne diskriminacije.

+ Pitanja i vjebe:

1.3.8 Dodatni meunarodni instrumenti za ljudska prava

Pravo na socijalnu sigurnost

Pravo na socijalnu i zdravstvenu pomo

31 Pogledajte Poglavlje 1.4.2.

+ Pitanja i vjebe:

pomoi u BiH, u skladu sa lanom 13 Evropske socijalne povelje?

+ Pitanja i vjebe:

[1.18] Diskutirajte i razmotrite situaciju raseljenih osoba i povratnika u Bosni i Hercegovini.

Zabranjene osnove za diskriminaciju

Oblasti ivota u kojima je diskriminacija zabranjena

35 lan 1 Ope deklaracije o ljudskim pravima.

svaka tri mjeseca pred medicinsku

+ Pitanja i vjebe:

+ Pitanja i vjebe:

+ Pitanja i vjebe:

+ Pitanja i vjebe: