Vie informacija o waldorfskoj pedagogiji moete nai u knjizi:

- Odgoj ka slobodi, Franza Karlgrena

( Gradska biblioteka Rijeka, Sredinji odjel i Djeji odjel Stribor, Zamet i Turni)

- brourama Osnovne waldorfske kole, Rijeka

(besplatni primjerci dostupni su u gore spomenutim bibliotekama, Gradskoj itaonici Rijeka)

- na internet stranicama kole, www.waldorf-rijeka.hr

Kako mozak ui?

NAJNOVIJA ISTRAIVANJA MOZGA I
WALDORFSKA PEDAGOGIJA

OSNOVNA WALDORFSKA KOLA

Zametska 6, 51000 Rijeka
tel: ++ 385(0)51 648 350
fax:++385(0)51 645 914
e-mail:info@waldorf-rijeka.hr
www.waldorf-rijeka.hr
iro raun:2340009-1110039317 (PBZ))

Osnovna waldorfska kola, Rijeka

lanak koji slijedi preuzet je u cijelosti s internet stranice Udruge roditelja Korak po
korak.
Naslov lanka je Kako mozak ui? i odabran je stoga to opisuje koje su promjene
u obrazovnom procesu nune kako bi se uilo na nain koji je usklaen s rezultatima
istraivanju o radu mozga i procesu uenja mozga. Naime, rezultati tih istraivanja primjenjeni
u pedagogiji, upuuju na nunost uvoenja didaktikih i metodikih noviteta u praksi
poput onih koji se ve gotovo stoljee primjenjuju u waldorfskim kolama/kolama Rudolfa
Steinera.
Spomenuti lanak dopunjen je uokvirenim komentarima koji upuuju na elemente to se
primjenjuju u waldorfskoj pedagogiji.

Mozak istrauje, prouava sam sebe!!!

U svojoj knjizi Zapanjujui mozak (The Amazing Brain) Robert Ornstein i Richard Thompson
(Sprenger, 1999) kau: U ljudskom se mozgu nalazi oko sto bilijuna modanih stanica,
neurona, a broj moguih veza izmeu tih stanica u svakom pojedinanom mozgu vei je nego
to je broj atoma u svemiru! Neuroznanost predstavlja jedno od najuzbudljivijih podruja
suvremene znanosti. Zahvaljujui brojnim novim tehnikama snimanja moemo pogledati u
sam mozak i vidjeti kako on funkcionira.
Takva promatranja znatno su proirila ak i nae razumijevanje uenja. I premda se ve
mnogo toga zna, strunjaci smatraju kako smo tek na poetku razumijevanja goleme
kompleksnosti mozga, a to znai i na poetku mogunosti primjene neuroznanstvenih
spoznaja u obrazovanju. No, ve i ovo to se danas zna ili pretpostavlja ima ogromno
znaenje za uitelja u nastavi jer te spoznaje mogu poveati ekasnosti uenja primjenom
strategija pouavanja koje e biti bolje usklaene s nainom funkcioniranja mozga.
Kako saznajemo vie o mozgu i o tome kako on ui, tako moramo pronalaziti okruenja
za uenje koja su prilagoena tim spoznajama. Uitelji ne moraju biti eksperti u znanosti
o mozgu, ali je itekako vano da shvate i uvaavaju sve one njegove karakteristike i nain
funkcioniranja, koje su bitne za proces uenja i pouavanja uenika.
Jo prije dvadesetak godina znanstvenici su vjerovali kako je struktura naeg mozga
unaprijed odreena naslijeem (geni), te da ta nepromjenjiva struktura odreuje kako se
umno razvijamo i kako ostvarujemo meuutjecaj s okolinom. Nove tehnike snimanja mozga,
meutim, pokazuju kako naslijee odreuje tek broj modanih stanica s kojim se djeca raaju
i njihov poetni raspored, dakle samo osnovni okvir.
Mozak djeluje putem tzv. neuralnih ili komunikacijskih mrea koje obuhvaaju milijarde
ivanih stanica, neurona, i nekoliko stotina tisua milijardi veza, sinapsi, meu njima.
Tipino je za njegov razvoj stvaranje ogromnog broja tih veza meu neuronima, jer se nakon
roenja sami neuroni vie ne stvaraju.
Fizika struktura mozga, mrea povezanih neurona, mijenja se kao rezultat iskustva,
uenja. To svojstvo mozga naziva se njegovom plastinou. Broj veza izmeu neurona
u mozgu dojeneta vie je nego 20-tostruko vei od njihovog broja u mozgu odraslog
ovjeka.Tijekom djetinjstva sve do adolescencije sinapse se umnoavaju u prekomjernom
1

broju ali isto tako i briu vrlo velikom brzinom. Tako nae iskustvo oblikuje na mozak a
zatim on oblikuje nae iskustvo.
1. Preivljavaju one sinapse koje se tijekom iskustva (uenja) upotrebljavaju, dok druge,
koje se ne upotrebljavaju, nestaju. Mozak se danas mnogo manje doima kao gotova
kamena skulptura, a mnogo vie kao djelo u stalnom nastajanju (Wright, 1997). Iskustvo,
naravno, moe biti vrlo razliito. Npr. snani su dokazi da prvo djetetovo iskustvo, iskustvo
s roditeljima, osobito snano oblikuje dijelove mozga koji su ukljueni u emocije, linost i
ponaanje. Neke studije pokazuju da jaina vezivanja djeteta uz one koji brinu o njemu
moe poveati njegovu sposobnost da ui i suoava se sa stresom. Druge pokazuju da
zlostavljanje i zanemarivanje djece moe mozak za cijeli ivot napuniti neprikladnom
agresijom i rastresenom panjom. To objanjava model razvoja mozga koji smatra da
primitivna, logenetski najstarija podruja mozga, sazrijevaju prva.
1. U waldorfskom vrtiu od iznimne je vanosti sve to dijete okruuje: moralnost i zdravlje
odgojitelja - smislenost radnji odraslih koje obavljaju pred djecom i u svom privatnom ivotu autentinost igraaka ( prirodni materijali i boje) - zdrava hrana - ugodne boje i oblici - ugoaj
sigurnosti i zatite - zdrav ritam aktivnosti
2. Naime, u prve tri godine ivota, ona podruja u kori velikog mozga koja upravljaju naim
senzornim i motornim vjetinama, doivljavaju najdramatiniji preustroj i ti perceptivni centri
zajedno s nagonskim centrima, kakav je limbiki sustav, bit e pod snanim utjecajem
iskustva u ranom djetinjstvu. Nasuprot tome, noviji, frontalni dijelovi korteksa, koji upravljaju
planiranjem i donoenjem odluka nisu umreeni prije pete do sedme godine ivota.
2. U predkolskom i ranokolskom dobu se intenzivno djeluje u cilju zdravog razvoja
djetetove tjelesne inteligencije, to ukljuuje senzorne i motorne vjetine. Dominantna panja
posveuje se : svestranom i smislenom pokretu djeteta ( euritmija, svakodnevne umjetniki
oblikovane vjebe za tjelesni pokret, vjebe za razvoj ne i krupne motorike) te - ritmiziranim
i raznovrsnim poticajima razliitim osjetilima djeteta.
3. Drugo veliko restrukturiranje mozga zbiva se izmeu devete i jedanaeste godine.
Usporedba elektoencefalograma (EEG) adolescenata i odraslih pokazuje da se od roenja
do smrti pojedinca otprilike svake dvije godine dogaa izvjesna modana reorganizacija.
Pretpostavlja se da su te reorganizacije posljedica dvogodinjih ciklusa, valova, razvojnih
promjena modanih hemisfera, pri emu se obnavlja jedna petina sinaptikih veza u mozgu.
Ideja o razvojnim valovima jo nije potvrena, ali sve vie znanstvenika su njezine pristalice.
Dakle, nova istraivanja mozga pokazuju da se on ne prestaje mijenjati nakon tree godine,
kako se to dosad pretpostavljalo. Neuroznanstvenica Megan Gunnar duhovito kae: Samo
se za neke funkcije prozori za ulaz utjecaja poinju zatvarati u vrlo ranoj dobi (kritina
razdoblja), no za druge se oni tek poinju otvarati (Wright, 1997). Umjesto prijanje
usporedbe mozga s raunalom, danas istraivai gledaju na mozak kao na mnogo eksibilniji,
2

samo-prilagoavajui entitet - ivi, jedinstveni organizam koji se stalno mijenja, raste i

preoblikuje prema izazovima s elementima koji nestaju ako se ne koriste.
3. U waldorfskoj koli nastavni rad temelji se na antropolokim spoznajama, koje tjelesni i
duevni razvoj djeteta i ovjeka razvrstavaju u faze. Dijete tijekom svog odrastanja mijenja
nain percipiranja, objanjavana, samopozicioniranja u svijetu. Njegova svijest evoluira u
fazama koje su sline fazama evolucije svijesti ovjeanstva u prolosti. Dakle, waldorfska
pedagogija operira sa injenicom da se senzorno-neuroloko-psiholoka konstitucija
djeteta mijenja tijekom odrastanja. Znano joj je da se nervno-osjetilno kod djeteta intenzivno
razvija i funkcionalno dogotovljuje do (oko) sedme godine, te da je nakon toga jo (otprilike)
nekoliko godina bitan eho tih promjena u svijetu djetetovih predodbi i vjetina oblikovanja.
Primjeri pedagoke potpore ovom neurosenzornom razvoju djeteta u waldorfskoj
koli:
a) Crtanje formi (oblika) u razredima 1.-4., poseban i specian predmet u waldorfskoj koli,
komplementaran je euritmiji i pretea je geometrije, a sam utjee na geometriju u djetetovom
pokretu i mentalnu higijenu djeteta. U nastavi crtanja formi upravo se radi s oblikotvornim
snagama koje su do sedme godine bili aktivne u oblikovanju neurosenzornog kod djeteta, a
nakon 7. godine djeluju u podruju predodbenog i oblikotvornog u duevnom.
b) Runi rad od 1. razreda je podrka neurosenzornom
razvoju djeteta na slijedee naine:
- U 1. razredu pletenje pravim bodom - kada dijete
prstima obiju ruku najmanje dvaput tjedno po 45 minuta
izvodi vrlo kompliciran in pletenja, zapravo je svjesni
ziki poticaj za umreavanje lijeve i desne modane
polusfere i utemeljenje brojnih i vrstih sinaptikih veza
meu modanim stanicama modanih polusfera. Treba
imati na umu da je podruje mozga koje se aktivira aktivnou ljudske ake znatno vee od
modanog podruja ijednog drugog ovjejeg organa ili dijela tijela. Kada djeje ruke pletu, i
to ba u ovom uzrastu, daje se potpora i umreavanju frontalnih renjeva mozga, to se ba
u to vrijeme prirodno deava kod svakog djeteta.
- U 2. razredu uenici kukiaju. Nastavlja se vjeba za koordinaciju rada lijeve i desne
modane polusfere vjebanjem skladnog rada obiju ruku ali sada s aktivnou koja je
sloenija i ima vie razliitih tehnika te trai veu budnost.
- U 3. razredu nastupa pletenje pravo-krivim bodom, ime se zahtijeva jo vea
svjesnost/budnost tijekom runog rada, a osobit je naglasak na vizualnoj panji. U to vrijeme
priprema se zioloka zrelost oiju za fokusirano gledanje.
- Vezenje kriiima u 4. razredu je na tragu potpore istom procesu u podruju novih
sposobnosti oiju.
- U 6. razredu, kada je taj proces ve apsolviran, pletu se arape i rukavice s pet igala. Centralna tema likovne kulture u 6. razredu je crtanje perspektive. Uvaava se injenica
da djeje oko i mozak sada prirodno imaju sposobnost percipiranja perspektive, te se to
3

uvjebava, a zapravo se kroz umjetniki rad ponovo masiraju odgovarajui renjevi mozga.
c) Euritmija je specian predmet u waldorfskim kolama i waldorfskim vrtiima. Tijekom
svakog tjedna djeca uranjaju u euritmiju: jednom (3 godine do 4. razreda) do dvaput (od 5.-12.
razreda). To je umjetnost pokreta ljudskog tijela u povezanosti s govorom i glazbom. (Govor i
glazba takoer imaju svoj bivstveni izraaj u mikro i makro pokretu cijelog ovjekovog tijela.)
Dakle, umjetniki lijepo, uz harmonizirajuu glazbu, na djeci dopadljiv i prikladan nain,
izvode se euritmijske vjebe onih tjelesnih pokreta koji su prirodno u programu funkcioniranja
ljudskog tijela. Njih neurosenzono u djetetu prepoznaje kao poznato, smisleno. Za psiholoko
u djetetu to nije strano tijelo! Te umjetnike i terapeutske vjebe kod djeteta unaprijeuju
koordinaciju gornjeg i donjeg dijela tijela, njegove lijeve i desne strane tijela. Drugim rijeima
postie se ovladanost tjelesnom geograjom, uspostavlja se zdrava lateralnost, poveava
se tjelesna spretnost. Nasluujete ve koje to posljedice ima na umreenost renjeva u
mozgu!?
- Uza sve ovo najvanije je da se tijekom vjebi dijete emocionalno angaira. Time se postie
da dijete svojim osjeajima prome dijelove svoga tijela, a ne samo svojom intelektualnom
panjom. Rezultat je bolje i trajnije umreenje u mozgu!
Gdje uenje zapoinje?
Odgovor glasi: Na mikroskopskoj staninoj razini. Mozak ima nekoliko vrsta stanica koje su
ukljuene u proces uenja, a najvie su izueni neuroni. Znanstvenici dre da su neuroni
stvarno arite aktivnosti: stalno prenose, integriraju i stvaraju informacije (Jensen, 1998).
Najbrojnije su pak modane stanice, tzv. glija stanice, ija je funkcija hranjenje neurona. to
mozak vie neurona koristi, to vie glija stanica treba. Einsteinov je mozak bio prosjene
veliine, ali je sadravao daleko vie glija stanica od normalnog mozga.
Kako uimo?
Uenje je upravo ono to mozak najbolje radi. Uenje zapravo mijenja strukturu mozga.
Znastvenici nisu jo posve sigurni kako se to dogaa, ali imaju ideju o tome to se dogaa.
Proces zapoinje podraivanjem mozga. Ti podraaji mogu biti unutranji (npr. oluja ideja)
ili mogu biti neko novo iskustvo kao rjeavanje nekog problema. Jednom kad je podraaj
primljen, svaka modana stanica radi kao mala elektrina baterija. Informacije putuju kroz
neurone u obliku elektrinih signala, koje primaju ulazni izdanci, dendriti, a dalje ih predaju
izlazni izdanci, aksoni. Kemijske tvari, neurotransmiteri, prenose elektrine impulse kroz
sinaptiki prostor do dendrita sljedeeg neurona. to se ee stimuliraju, neuroni razvijaju
bogatiju mreu dendrita a time i jae sinapse, pa tako postaju prijemljiviji za poruke.Potom
se ti podraaji razvrstavaju i obrauju u mozgu na nekoliko razina. Ako ponavljamo zadatak
ili aktivnost koju uimo, ivani putevi kojima se to odvija postaju sve ekasniji. Istraivai
H. Van Mier i S. Peterson s Medicinskog fakulteta Sveuilita Washington otkrili su snimajui
PET tehnikom (tomograja pozitronske emisije) da se pri poetnom uenju pale tj. aktivna
su mnoga podruja mozga, a to su zadaci bolje naueni to je manje takvih aktivnih podruja.
4

Jednostavno reeno, poetnici moraju koristiti vea podruja mozga, dok iskusni koriste
manje podruje, ali zato ekasnije.
4. Poticanje mozga na razvoj obino se zbiva kad inimo neto novo rjeavamo novi
problem, posjeujemo novo mjesto, gledamo novi lm, upoznajemo novu osobu. Novost
mentalnog ili motorikog poticaja stvara veu blagotvornu elektinu energiju nego kad je
u pitanju ve poznato. Mada je zanimljivo znati to se prilikom uenja zbiva na staninoj
razini mozga, ipak, jasno je da se stanino uenje i ponaanje pojedinca znatno razlikuju.
Moemo iz knjiga dobro nauiti kako omoguiti dobar proces uenja, a da pri tom u uenika
ne proizvedemo nikakve vanjske znakove prihvaanja i primjene nauenoga. Promjena
ponaanja koja je rezultat uenja ovisi o mnogobrojnim initeljima: od emocionalnih stanja,
prijanjih znanja, dnevnih oscilacija u kemizmu mozga, koliini hormona peptida. Krajnji
rezultat uenja jest ljudska inteligencija. Mozak je ono to posjedujemo (struktura), a um ono
to mozak radi (funkcija). Um je je proces. Na mozak je zaista pravo udo! Danas znamo da
je on sposoban za neprestano stvaranje novih veza, za poveavanje uma uenjem. Kapacitet
mozga za uenje je ogroman i on je stvoren za mnogo zahtjevnije intelektualne aktivnosti od
onih u koje je obino ukljuen. Pojednostavljenim pristupima i inzistiranjem na pravim
odgovorima tipian kolski razred mnogo vie suava taj kapacitet nego to ga iri.
Zanemaruje se injenica da je ljudski rod napredovao zahvaljujui upravo nepresunoj
elji da isprobava i mijenja, a ne elji da uvijek slijedi samo pouzdane i istinite
odgovore.
4. Kako nastavu uiniti zanimljivom, uvijek novom ueniku?! to
je glavno majstorstvo uitelja u waldorfskoj koli. Jedan od stupova
nosaa za pedagogiju kao umjetnost pouavanja.
Nema opeg recepta. Pored isprobanih i uspjenih metoda waldorfske
pedagogije, opeg poznavanja cjelovitog razvoja djeteta, sve je na
kreativnosti uitelja, koji promatrajui i pratei svakog uenika kao
individuu, nalazi nain da svako djete ui otvorenih usta. Cilj je to
vie, tkz. Eureka! doivljaja. U tom procesu, standardni udbenici,
su uenicima od male pomoi jer ih je pisala osoba koja ne poznaje
specine potrebe djece u odreenom razredu, niti specini obrazovni zadatak kojeg je
denirao uitelj. Nasuprot tome, od velike je pomoi razredni waldorfski uitelj koji uenike prati
svih 8 godina osnovne kole, koji poznaje njihov individualni razvoj, i koji predavajui glavninu
predmeta ( hrvatski jezik, crtanje formi, matematika, biologija, zemljopis, povijest, zika,
kemija, geologija, astronomija), moe vjeto koristiti elemente ve upoznatog i nauenog.
Kreativnost uitelja u ovakvoj nastavi neupitno se prenosi i pospjeuje kreativnost uenika.
Mozak i panja
5. Neuroznanost je bolje rasvijetlila i ulogu biolokih faktora u panji i uenju. Nemamo jedan
centar za panju. Sustavi koji su ukljueni u panju locirani su u razliitim dijelovima mozga.
Mozak uvijek na neto obraa panju, jer od toga ovisi nae preivljavanje. Veinu nae
panje okupiraju kontrasti u pokretima, zvukovima i emocijama, prema tome kontrast,
5

promjena, novost, najekasnije su sredstvo za izazivanje neije panje. Osjetljivost

mozga da obraa panju pod snanim je utjecajem uputa. Vjerojatnije je da emo na neto
paziti ako nam je reeno da to inimo. Selektivna panja ovisi o uenju obuzdavanja nevanih
i pojaavanju vanih podataka.
5. Jedno od temeljih znaajki nastave bilo kojeg predmeta u waldorfskoj koli jest da je
ona umjetnika. U prvom redu to znai da je izvoenje nastave umjetniki in. Dobro
umjetniko djelo obiluje razliitim nijansama i kontrastima, a sve zajedno je skladno.
Tako se i u nastavi se uravnoteuju kontrasti: tiho/glasno pjevanje, tiho/glasno recitiranje,
pokretanje/mirovanje, pisanje/bojanje, raunanje uz pomo predmeta/mentalno raunanje,
sluanje glasnog/tihog, gledanje toplih/hladnih boja, tjelesni pokret/duevnim pokretom,
individualno recitiranje/recitiranje u grupi, sluanje izlaganja uenika/individulani rad uenika.
6. Neuroznanstvenici naglaavaju ulogu kemijskih tvari u panji, tj. vanost neurotransmitera,
hormona i peptida. Svatko od nas zna kako tijekom dana ima razdoblja budnije i razdoblja
slabije panje.Ta razliita modana prijemljivost za podraaje utjecat e na to koliko
e dobro mozak primati i obraivati podatke i obavijesti. Zato istraivanja pokazuju da
e uenici dati nie rezultate u testu ako se testiraju u, za njih, krivo vrijeme. To
je jo jedan dokaz u prilog opravdanosti omoguavanja uenicima da u procesu uenja i
ocjenjivanja ine izbore.
Tri su razloga zato je konstantna panja kontraproduktivna u razredu:
mnogo toga to uimo ne moe se obraivati (procesirati) svjesno, jer se dogaa
prebrzo, a obrada (procesiranje) trai vremena
kako bismo stvorili novo znaenje trebamo neko svoje, unutranje vrijeme; znaenje
se uvijek stvara iznutra, ne izvana
nakon svakog novog uenja trebamo vremena da se uenje utisne; sinapse
jaaju kad im se da vremena da se neuralno povezivanje uvrsti.
Ljudska su bia prirodno usmjerena na traganje za
znaenjem, no konani rezultat toga traganja ne postie
se automatski. Budui da se znaenje postie unutarnjim
procesima, novi podraaji sukobljavaju se s unutarnjim
procesima osmiljavanja onoga to se upravo ui. Zato
moemo ostvariti punu panju uenika ili moemo
postii da otkrivaju znaenje onoga to ue, no nikad
ne postiemo oboje u isto vrijeme (Jensen, 1998).
Traiti od uenika konstantnu panju (a to najee znai
usmjerenost na uiteljevo predavanje!) jest prema tome nemogue (visoka i konstantna
panja moe se odrati samo kratko vrijeme, oko 10 minuta!). Neuroznanstvenici smatraju da
se periodi usredotoene panje u uenju smjenjuju s periodima rasprenog vremena kad
se obrauje (procesira) ono to se uilo. Nakon svakog novog uenja mora slijediti period
razmiljanja o tome to se uilo, kako bi se stvorile veze s otprije poznatim, stekao dublji uvid
6

i uoile dodatne mogunosti skrivene u ve postojeem iskustvu. Taj oblik uenja zovemo
aktivnom obradom (procesiranjem). Uenicima obino nedostaje i vjetina i potrebna
svjesnost da tragaju za znaenjem i uitelji im tu mogu pomoi. Pisanje dnevnika o uenju
ili diskusija u paru ili maloj grupi neke su od mogunosti za aktivnu obradu, jer pomau
razvrstavanju novih informacija, postavljanje pitanja za razjanjavanje, razvijanje to-ako
scenarija itd. Pretrpavanje sadrajima, stalno pretravanje s jedne vrste sadraja na druge,
proizvest e malo sadraja koji e biti stvarno (s razumijevanjem!) naueni. Neuroznanstvenici
smatraju da se periodi usredotoene panje u uenju smjenjuju s periodima rasprenog
vremena kad se obrauje (procesira) ono to se uilo. Nakon svakog novog uenja mora
slijediti period razmiljanja o tome to se uilo, kako bi se stvorile veze s otprije poznatim,
stekao dublji uvid i uoile dodatne mogunosti skrivene u ve postojeem iskustvu.
Mnogi problemi discipline u koli proizlaze iz ignoriranja injenice da
mozak ne moe biti paljiv neprekidno (non-stop).

6. Izmjena aktivnog i rasprenog u waldorfskoj koli realizira se na slijedee

naine:
a) Epohalna nastava. Predmeti glavne nastave, one koje predaje razredni uitelj pouavaju
se i prouavaju u razdobljima od 3-4 tjedna svakodnevo u prvom dijelu nastavnog dana.
Nakon toga to se puta zaboravu, a panja se usmjerava na drugo nastavno podruje
tijekom narednih 3-4 tjedna. Na isto nastavno podruje vraaju se uenici nakon nekoliko
mjeseci, ovisno o predmetu. Tako u 8. razredu nakon 3-4 tjedna bavljenja zemljopisom
Sjeverne i June Amerike, Afrike i Australije , prouava se biologija ovjeka i to sistem za
pokretanje i nervo-osjetilni sistem ovjeka. Nakon toga moe slijediti neki drugi predmet.
b) Mikrostruktura sata: cjeline od 20 minuta. Nakon aktivnog budnog bavljenja nekom
temom (osjetilima, pokretom, pripovjedanjem uitelja, eksperimentom) u trajanju od 20 minuta
ili 10 minuta za mlai uzrast uenika, slijedi raspreno, vie sanjajue, ili probavljanje i
individualno bavljenje istom temom, u vidu pisanja eseja o prethodno nauenom, crtanju skice
pokusa ili opisivanje pokusa, crtanje ili slikanje prikaza koji se odnosi na prouavanju temu i
sl.
c) metoda trokoraka u nastavi:
- tijekom prvog dana susretanje s temom,aktivno usvajanje u trajanju 10-20 minuta,
- u drugom danu, nakon brojnih drugih svakodnevnih dogaaja (i spavanja tijekom noi!),
uenici se vraaju na temu prouavanu prethodnog dana, daju svoja zapaanja, otkria,
uoavaju se sveze, izvode zakljuci
- trei korak jest primjena nauenog na razna ivotna podruja, a najee se dogaa treeg
dana.
Tog zadnjeg, treeg dana, kree se s aktivnim usvajanjem novog, a potom kree novi
7

trokorak.
d) raznovrsni predmeti (intelektualni, proizvodno-radni, umjetniki) tijekom nastavnog dana
dodatno poveavaju ueniku priliku zaboravljanja i rasprenosti nakon aktivnosti uenja.
Mozak i emocije
Ono to kontrolira nae emocije jest limbiki mozak, smjeten
izmeu korteksa i modanog debla. U sredini limbikog
podruja, iza naih oiju, su dvije amigdale. Neuroznastvenici
su otkrili da ta dva organa nalik bademima primaju i alju sve
emocionalne poruke. Naravno, u mozgu se nita ne dogaa
izolirano, amgidala stalno komunicira s korteksom gdje
obavljamo analitike i verbalne zadatke i gdje obitava naa
radna memorija. Evo kako radi naa amigdala: emocionalni
mozak promatra sve to nam se dogaa iz trenutka u trenutak, uoava je li to to nam se
upravo dogaa nalik neemu to nas je u prolosti raalostilo ili razbjesnilo. Ako uoi slinost,
amigdala die alarm - objavljuje opasnost i u djeliu sekunde mobilizira nas na akciju.
Moe to uiniti mnogo bre nego to mislei mozak shvatiti to se uope dogaa. To je
razlog zato mnogi ljudi pobjesne i uine neto neprimjereno prije nego to stignu promisliti
da li to doista ele uiniti. Nae je analitiko miljenje uvijek pod utjecajem emocija.
Ako uspostavimo zrelu, zdravu vezu izmeu modanih dijelova, moemo kontrolirati svoje
odgovore na amigdaline poruke. Korteks nam moe rei da odustanemo od neposredne
reakcije napadom. Svatko se moe razbjesniti, ali ne reagira svatko nasilniki. Djeca koja
su kronino tuna ili ljuta ili anksiozna neprestano dobivaju ometajue poruke amigdale. Zato
je njima osobito teko da se koncentriraju, da ue. Prvi prioritet za na mozak je uvijek
preivljavanje Kad smo sretni, tuni, zaplaeni ili osjeamo bilo koju drugu emociju, nae
tijelo osobaa u krvotok razne kemijske tvari koje tome pomau. Npr. kad smo prestraeni
oslobaa se noradrenalin koji nas priprema za reakciju bijega ili borbe. Kad percipiramo
prijetnju izluuje se mnogo kortizola u tijelo uzrokujui da vii misaoni procesi ustupaju mjesto
automatskom funkcioniranju koje nam pomae da preivimo. Budui da ti hormoni utjeu na
mozak, znai da je on podloan snanom utjecaju promjena u naem raspoloenju. Negativne
emocije smanjuju kapacitet mozga za razumijevanje, uoavanje znaenja, pamenje i vie
misaone procese.
7. Istraivanja mozga osobito naglaavaju upravo potrebu eliminiranja prijetnje iz okoline
za uenje. Stresna i prijetea razredna klima dramatino oteuje uenje. Stres koji
prati doivljaj prijetnje posebno aktivira limbiki sustav. Dolazi do automatskog suavanja
panje uenika, te oni gube mnogo od kapaciteta za racionalno i kreativno razmiljanje.
Uenici mogu osjetiti prijetnju i strah ako izgube odobravanje, osjete bespomonost, kritiku,
neuspjeh. Zaplaeni, zbunjeni uenici ne mogu jasno razmiljati! Drugim rijeima, uenje
nije samo mentalna funkcija, na njega snano utjeu emocije. Kad se ne uzimaju u obzir
neugodni osjeaji uenika u situaciji uenja, oni e ugroziti itav proces uenja. S druge
8

strane, dobri osjeaji stvaraju ugodno uzbuenje i ine uenje privlanim. Emocije odreuju
zato uimo i imamo li samopouzdanja i sigurnosti u rezultat uenja. Na mozak daje prioritet
svim emotivno voenim informacijama.

7. Oputena, otvorena i prijateljska kolska okolina mogua je jer se inzistira na:

a) Partnerskom i prijateljskom odnosu uitelja prema uenicima
b) Interesu uitelja za posebnost svakog uenika: njegove individualne naine uenja, njegov
ivotni cilj i vanu ulogu u svijetu, potekoe, talente
c) Nastavnom planu i programu waldorfske kole koji je primjeren razvojnim potrebama
djeteta i nije nadreen stvarnoj razrednoj situaciji
d) ueniku se daje vremena za vlastiu dinamiku psiholokog razvoja, naina i intenziteta
uenja
e) sve ovo daje djetetu stvarni osjeaj da je potovan, da ga se uvaava, da moe biti onakav
kakav jest, da moe jedriti svojom brzinom.

Poticanje mozga obogaivanjem

okoline
8. Neuroznastvenica M. Diamond utvrdila
je kako mozak doslovno raste kad se
poticajima iz okoline stvaraju nove veze.
Ona kae: Kad obogaujemo okolinu,
razvija se mozak s debljim korteksom,
razgranatijim dendritima i veim staninim
tijelima (Jensen, 1998). Neuroznastvenik
B. Jacobs utvrdio je 40% vie neuralnih
mrea u mozgovima obrazovanih ljudi nego u osoba koje su napustile kolovanje. Prema
tome, oito je da okolina, kao i osobno iskustvo, moe snano utjecati na razvoj mozga.
Stoga je pitanje: Kako obogatiti okolinu u kojoj se ui?, od prvorazrednog znaenja
za obrazovanje. Obogaena okolina je ona koja prua dovoljno podraaja da se potaknu
strukturne promjene u mozgu. Kako mozak najbre i najlake ui u prvim godinama ivota
i ranim kolskim godinama, to je vrijeme kad se poticanjem polau temelji kasnijeg uenja.
Vanjski svijet je neizmjerno bogata hrana rastuem mozgu. Mirisi, boje, zvukovi, dodiri, okusi,
rijei, osjeaji - sve su to poticaji za uspostavljanje bogatih neuralnih mrea. Ukratko: bogatu
okolinu za uenje ine izazovi i povratne informacije.
9

8. Waldorfska kola i waldorfski vrti poznati su po tome to se u njima osjeate

ugodno - ureenju kolskog prostora posveuje se posebna panja: organska arhitektura
kolskih prostora, obojanost i oslikanost kolskih interijera, prirodni i topli materijali, ugodni i
organski oblici namjetaja i dekoracija - atmosfera otvorenosti i prijateljstva u meuljudskim
odnosima - ugodni, nenasilni nastavni sadraji - vei nagaman roditelja od uobiajenog u
kolskoj praksi pridonosi da se svi osjeaju vie kao kod kue.
Kako se uveava razvoj mozga
IZAZOV
+
rjeavanje problema
kritiko miljenje
znaajni projekti
sloene aktivnosti

POVRATNA INFORMACIJA
specina
dana na razliite naine
pravovremena
kontrolirana od uenika

Budui da neto to je izazov za jednog uenika ne mora biti izazov za drugog, uenicima
valja dati mogunosti izbora u procesu uenja: izbor tempa uenja, razine sloenosti
zadatka, izbor partnera, kako e sjediti, na kojem dijelu projekta e raditi, izbor oblika krajnjeg
rezultata rada. Uitelji koji nastoje poticati razvoj mozga svojih uenika nastoje da ih, bez
obzira to uenici izabrali, izloe irokom rasponu razliitih postupaka. Tradicionalni razredi
u kojima je tako esto dosadno, u kojima se tako esto panja nastoji zadobiti prijetnjama
(ocjenjivanje!) morali bi to prije postati prolost!
Sporiji, linearniji put tradicionalnog kolskog uenja
nedovoljno stimulira mozak.
Uitelj govori (predaje gradivo) a uenici ga trebaju memorirati
kako bi u situaciji ustani i reci pokazali to znaju. Mozak je kod
takve vrste uenja, koja se oslanja na uenje iz predavanja i
udbenika, preslabo iskoriten. Ako uzmemo da su djeca u koli
oko 6 sati dnevno 175 dana u godini, to znai da su tijekom
osnovnog kolovanja izloena odreenoj okolini oko 8400 sati.
Smije li nam biti svejedno hoe li ta okolina njegovati i razvijati
mozak ili e pak doslovno suavati granice njegovih potencijala?!
Na mozak istovremeno radi na vie razina, procesirajui odjednom
svijet rijei, boja, pokreta, emocija, oblika, zvukova, okusa, teina i mnogo, mnogo toga
drugoga. On povezuje sve te podatke, komponirajui znaenje i razvrstavajui ono to je
dnevno ivotno iskustvo iz svega onog ime je okruen. Taj fantastini multi-procesor u
tradicionalnim razredima uglavnom je gladan ulaznih podataka. Zato? On je sposoban
procesirati mnogo vie informacija, iskustava i podraaja nego ih obino moe nai u koli.
Najbolje se ui kad se ui na vie razina odjednom, najvie se ui onda kad je onaj
koji ui ukljuen u bogatu, multi-senzornu realnu ivotnu situaciju. Iz tih razloga najbolji
razred je onaj vani, na dobro osmiljenom tematskom izletu, ekskurziji ili u razredu s posebnim
dogaajima, npr. projektima.
10

Obogaena okolina koja ukljuuje sve osjete uenika, stalnu povratnu informaciju od
uitelja i vrnjaka pomae hraniti ogroman apetit mozga za poticanjem.
Glad mozga za znaenjem
9. Mozak ui jer je to njegova prirodna funkcija, njegov kapacitet za uenje je
stvarno neiscrpan. Po nekim svojim svojstvima on je posve izuzetan, a to su:
sposobnost da uoava obrasce i ini aproksimacije
izuzetan kapacitet za razliite vrste pamenja
sposobnost za samokorekciju i uenje iz iskustva
analiziranje vanjskih podataka i promiljanje
neiscrpni kapacitet za stvaranje
Ako je tome tako kako to da je pouavanje esto tako tegobna aktivnost? Jedan
bitan razlog jest da jo nismo shvatili kompleksnost i eleganciju
naina na koji mozak ui, osobito kad funkcionira optimalno.
Kad shvatimo i mogunosti i raspoloive procese, tad moemo
procijeniti golemi potencijal ljudskog mozga i u stvarnom smislu
unaprijediti obrazovanje. Ili rijeima Leslie Harta, obrazovanje
moe biti usklaeno s mozgom ili suprotstavljeno mozgu (Caine
& Caine, 1994). Mnogi i danas smatraju da se uenje odvija kroz
pamenje injenica i specinih vjetina. Pritom se zanemaruje
ogroman kapacitet mozga da upija neposredno ivotno iskustvo,
da traga za smislom tj. znaenjem iskustva, za obrascima i
vezama. Primjerice, djeca poznaju paralelne crte mnogo prije nego
dou u kolu. Prije nego to o njima ui u geometriji, prosjean uenik vidio je tisue paralelnih
crta u ogradama, prozorima, slikama, mehanikim igrakama, itd. Umjesto da podsjete na sve
te primjere, veina e uitelja nacrtati paralelne crte na plou i dati deniciju. Uenici posluno
preslikaju novu informaciju u svoju biljenicu kako bi je
prouili i zapamtili za odgovaranje ili test. Paralelne crte
odjednom postaju nova, apstraktna informacija pohranjena
u mozak kao odvojena injenica. Nikakav napor nije
uinjen da se oive bogate veze koje ve u mozgu postoje
i koje mogu uenicima pruiti trenutaan Aha!osjeaj o
tome to te paralelne crte koje je upravo susreo znae
u stvarnom ivotu, to se s njima moe uiniti i kako
one postoje drukije nego kao matematika apstrakcija.
(Caine & Caine, 1994). Listajui nae udbenike, gledajui
programe nastavnih predmeta ne moemo ne vidjeti kako
preesto imaju premalo veze sa stvarnim ivotom uenika.
Pouavanje itanja i pisanja ili bilo kojeg predmeta
kao neeg odvojenog od znaenja i ivota uenika
nije sukladno prirodnom funkcioniranju mozga i zapravo
11

oteava uenje. Uenje usklaeno s prirodom mozga poiva na injenici da su razliita

podruja znanja meusobno povezana i dijele zajednike informacije koje mozak moe
prepoznati i organizirati. Ta je spoznaja u osnovi tematskog pouavanja.
Ono to je danas tipino u obrazovanju jest naglaavanje usvajanja onoga to nazivamo
povrinsko znanje, koje je u osnovi bez znaenja za uenika. Ono to trebamo jest
irenje prirodnog znanja. Svaki uenik unosi u svaku situaciju uenja odreeno znanje
koje za njega ima znaenje, a kolski predmet trebao
bi biti put za poveavanje uenikove mogunosti da
razumije taj otprije doivljeni svijet. Neuroznastvenici i
psiholozi govore o gladi mozga za znaenjem. Mozak
koji ui trai strukture koje imaju neko znaenje i opire se
besmislenima. Zapamtit e, dodue, i izolirane ili sasvim
razliite informacije, ali je ipak najekasniji u pamenju
onih koje su vaan dio neke smislene cjeline. Na
mozak stalno tei povezivanju dijelova u cjelinu,
pa najvie i najbolje uimo kad povezujemo neto novo s neim to ve znamo,
razumijemo. Neuroznanost istie jedinstvenost ljudskog mozga, iz ega proizlazi da ekasno
obrazovanje moe biti samo ono koje prua mnotvo povoljnih prilika za razliite uenike
(mozgove!) kako bi se osigurala smislenost onoga to se ui. Planirajui povezivanje novog
s ve poznatim moramo imati na umu da e biti uenika za koje e to novo biti ve davno
poznato!
Stvaranje mnotva prilika za uenike u kojima e novo znanje povezivati sa starim jest
trodijelni zadatak za uitelje:
najprije, moraju jasno identicirati bitne pojmove, principe i vjetine u predmetima
koje pouavaju, potom
dobro upoznati obrazovne potrebe svojih uenika, i na kraju
na temelju obrazovnih potreba svojih uenika stvarati prilike za uenje u kojima
e uenici konstruirati razumijevanje povezivanjem onoga to ve znaju s
bitnim podacima o onome to pokuavaju nauiti (Tomlinson, 1999)
U skladu s time i kurikulum mora uznastojati oko razvijanja znaenja, smisla, mora
biti organiziran oko kategorija, pojmova i vodeih principa. Za smisleni kurikulum je
karakteristino postizanje velike zainteresiranosti i velike primjerenosti, te zadiranje
u osjeaje i iskustvo onih koji ue. elimo li da uenici zadre, razumiju i koriste ideje,
informacije i vjetine, moramo im pruiti dovoljno
prilika da otkriju njihov smisao, uine ih svojima kroz
ukljuivanje u sloene situacije uenja (Tomlinson,
1999).

12

9. Waldorfska pedagogija ukazuje ueniku na smisao svijeta i ulogu njega samog u

svjetskim dogaajima:
a) antropolokom utemeljenosti:
- poimanje ovjeka kao cjelovitog bia tijela, due i duha u razvoju
- cjelovit i meuzavisan odnos svih ivotnih carstava u svijetu ( holistiki pristup)
b) prethodno reeno je umjeno razraeno do pojedinosti tako da je interdisciplinarni i cjeloviti
pristup svakodnevnica u nastavi pojedinih predmeta
c) razredni uitelj vodi razred svih 8 godina i ima dobar uvid to je pojedinom ueniku vano i
to su uili prethodnih godina, te ima sredstva da ono to jest smisleno i povezano u svijetu,
takvim i predoi. U ovakvim uvjetima organizacije nastave uitelj se moe stalno oslanjati na
ueniko iskustvo.
d) redoviti tjedni pedagoki sastanci svih uitelja omoguuju dodatno povezivanje nastavnih
sadraja u jednom razredu i povezivanju percepcija uitelja o tome to je vano pojedinom
razredu i pojedinim uenicima
e) ovjeku orijetiran nain pouavanja je saetak sveg ovdje navedenog, a znai: uim o
svijetu tako da mi on govori o meni, uim o sebi i svojoj ulanjenosti u svijet, uim ono
iz svijeta to e mi pomoi da odgovorno i slobodno djelujem u svijetu.

Izvori:
1. Caine, R.N., & Caine,G. (1994). Making connections: Teaching and the human brain. Menlo Park,
Calif.: Adison-Wesley
2. Jensen, E. (1998). Super teaching. San Diego, Calif.: The Brain Store, Inc.
3. Jensen, E. (1998). Teaching with the brain in mind. Alexandria, VA: ASCD
4. Sprenger, M. (1999). Learning and memory: The brain in action. Alexandria, VA: ASCD
5. Tomlinson, Carol A. (1999). The differentiated classroom: Responding to the needs of all learners.
Alexandria, VA: ASCD
6.Wright, K. Babies, Bonds and Brains. Discover, December 1997, 75-78.

Istraivanja razvoja i funkcioniranja mozga potvrdila su mnoge intuitivne i iskustvene spoznaje

o ekasnom uenju i pouavanju, te stavila pod kritiku lupu uobiajenu praksu u koli. Na
mnoga pitanja, osobito ona oko vrlo specinih problema jo ekamo jasne odgovore. No, ve
i primjena onoga to se zna moe znatno unaprijediti rad u razredu.
Tako bi sastavnice uenja i pouavanja koje je usklaeno s osobinama funkcioniranja mozga
i koje potiu njegov razvoj bile slijedee:
Sadraji koji imaju znaenje za uenike
Odsustvo prijetnje
Mogunosti izbora
Odgovarajue vrijeme (dovoljno vremena!)
Okolina bogata poticajima
Suradnja
Neposredna povratna informacija
Ovladavanje gradivom (stjecanje kompetencije)

Tekst izabrala - Jasna Marjanovi, dr.med.; tekst o waldorfskoj pedagogiji (osjenani dio)
napisala - Marinka podnjak, prof. ; lektorirala - Irena urevi-Flckiger, prof.; uredila i
priredila Dijana Grbac, dip. ing.; izdava Osnovna waldorfska kola Rijeka, 2007. godina
13

14