Uvod u znanstveni

rad
prof. dr. sc. Amir Muzur, dr. med.
Katedra za drutvene i humanistike znanosti u
medicini
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Definicije
znanosti

Ako je ispravno shvaena, znanost lijei

ovjeka od njegove oholosti jer mu pokazuje
njegove granice.
Arthur Schopenhauer (1788.-1860.), njemaki filozof

Definicije
znanosti

Znanost je uvijek kriva: ona nikada ne rijei

problem, a da pritom ne stvori deset novih.
George Bernard Shaw (1856.-1950.), irski dramaturg i
nobelovac

Definicije
znanosti

Ope je uvjerenje da je znanost proizvod

objektivne i neosobne aktivnosti znanstvenika.
Nasuprot tomu, znanost je jedna od
najosobnijih od svih humanih stvaranja.
John C. Eccles (1903.-1997.), australski neuroznanstvenik i
nobelovac

Definicije
znanosti

Znanost je zajedniko, koherentno,

organizirano i usustavljeno znanje ljudskog
roda priskrbljeno objektivnim i potenim
opaanjima i sustavnom provedbom pokusa.
Matko Marui, urednik udbenika Uvod u znanstveni rad u
medicini (2008., 4. izdanje)

Vanost
znanosti

izvor znanja (ali: Aurelije Augustin i

iluminacija?)
obrazovna uloga (znanstvenik kao
Uitelj)
kulturna uloga
izvor unapreivanja kvalitete ivljenja

Povijesni razvitak znanstvene

misli
0. faza: opaanje i propitivanje
1. faza: uoavanje pravila i spekulativno (=bez pokusa)
objanjavanje, stihijsko i/ili sustavno zakljuivanje o
nadnaravnom praznovjerje, magija, animizam
2. faza: sustavno spekulativno objanjavanje
nadnaravnim, zameci (tueg, autoritarnog)
intelektualnog tumaenja religija
3. faza: stihijsko i/ili sustavno spekulativno objanjavanje
prirodnim fenomenima filozofija
4. faza: stihijsko (individualno, vlastito) istraivanje,
eksperimentiranje i zakljuivanje amaterska
znanost
5. faza: sustavno istraivanje, eksperimentiranje i
zakljuivanje uz usporedbu s tuim sustavnim
istraivanjem, eksperimentiranjem i zakljuivanjem

Povijesni razvitak znanstvene

misli
Stari vijek:
Grka: filozofija (teorija), preziranje praktinog aspekta
Rimljani: tehnika, vjetina, praksa
Kina i Indija: filozofija ispred znanosti
Srednji vijek:
(teoloka) spekulacija
Novi vijek:
doba znanstvenih revolucija (pokusi): XVI.-XVIII. st. (N.
Kopernik, A. Vezal, F. Bacon, G. Galilei...)
XX. stoljee:
znanost u modernom smislu

Seljenje znanstvene
avangarde

1.
2.
3.
4.
5.

do
do
do
do
do

sredine XVII. st. Italija

1800-tih Engleska
1840-ih Pariz
1920-ih Njemaka
danas SAD (i V. Britanija)

A. Simoni: Znanost, 47

Znanstvena terminologija

Struktura znanstvenih revolucija po Kuhnu

(znanost se razvija diskontinuirano, perceptivnim pomak

paradigma
(bazirana na
znanstvenim
tradicijama,
na dogmi)
= normalna znanost

ruenje paradigme
(cf. Einstein i
definicija velikog
otkria)

znanstvena
revolucija

Thomas Kuhn, 1970

Filozofi Ludwig Wittgenstein

(1889.-1951.) i Rudolf Carnap
(1891.-1970.):
znanost napreduje pukim
gomilanjem neovisnih znanstvenih
sadraja

Karl Raimund Popper (1902.-1994.),

austrijski filozof:

nova znanstvena spoznaja rui

prethodnu
nova teorija je bolja aproksimacija
istini od prethodne
prava znanstvena hipoteza moe se
opovrgnuti, tj. ima svoje limitacije
(teorija relativnosti vs. marksistika
dijalektika ili psihoanaliza)

Paul K. Feyerabend (1924.-1994.),

najznaajniji filozof znanosti XX. st.:

anarhistika teorija znanosti

velia kreativnost i potrebu da se

ona suprotstavi znanstvenoj metodi

koja bi inae pretvorila znanost u
stereotipnu sterilnu proizvodnju

Mali pojmovnik filozofije znano

indukcija: put zakljuivanja od pojedinanog k

opem
dedukcija: put zakljuivanja od opeg k
pojedinanom
holistiki pristup: svijet je cjelina sastavljena
od dijelova koji meusobno ovise i utjeu jedni
na druge
neognoza (nova gnoza; znanstvena gnoza):
miljenje da znanost, osim racionalne
komponente, ukljuuje i vjeru i/ili prosvjetljenje

Znanost i
filozofija
Filozofija kao inspiracija: samo ako se
koriste odabrane postavke
holistiki pristup filozofiji prirode za
Faradaya
Filozofija kao smetnja:
ukoliko se pokuava
nametnuti ili poistovjetiti sa
znanou cijeli filozofski
sustav (ili ideologija)
Platonov model due za
Galena
Kina i taoizam/konfucionizam

Znanost i
Religija kao inspiracija: akoreligija
se odvoji neki (npr. moralni)
aspekt religije od ostalih
aspekata
Newton i model svemira
musliman Abdus Salam
Religija kao smetnja:
ukoliko se pokuava
nametnuti ili poistovjetiti sa
znanou cijeli religijski
sustav (ili ideologija)
Ime rue i smijeh
Eccles i dualizam

Preduvjeti (znaajnog) znanstvenog otkria

1.uoavanje problema
2.znanje (optereenje? cf. Sperry i

Einstein)
3.drskost/hrabrost (cf. otkrie
ekstrakorporalnog krvotoka)
4.inteligencija (intuicija/iluminacija?
cf. Sv. Augustin)

Otkrie i sluajnost
(?)

primjeri iz Simonia
otkrie u snu? (Loewi,

Kekle, Mendeljejev...)
Kairos: Fui

Granice
genijalnosti
primjeri iz Stanojevia
znanstvenici koji su moda bolovali od

shizofrenije: Tycho Brahe, Johannes Kepler,

Isaac Newton, Andr Ampre, Michael Faraday,
Ignaz Semmelweiss, Jnos Bolyai
(matematiar), John Nash (matematiar,
nobelovac)
znanstvenici koji su moda bolovali od
epilepsije: Pitagora, Blaise Pascal

Odlike
znanosti

privremenost zakljuaka
opisivanje prirode, a ne stvaranje
novih pojava
provjerljivost zakljuaka

Starije podjele
znanja/znanosti

Aristotel: praktino, teorijsko i stvaralako

(poetino) znanje
Francis Bacon: znanje memorije (prirodna i
drutvena povijest), znanje uma (o Bogu, ovjeku i
prirodi) i znanje fantazije (knjievnost)
Auguste Comte: praktine znanosti i teorijske
znanosti
uvrijeeno: prirodne i drutvene znanosti

Znanstvena i umjetnika podruja su:

1. PRIRODNE ZNANOSTI
2. TEHNIKE ZNANOSTI
3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
4. BIOTEHNIKE ZNANOSTI
5. DRUTVENE ZNANOSTI
6. HUMANISTIKE ZNANOSTI
7. UMJETNIKO PODRUJE
8. INTERDISCIPLINARNA PODRUJA
ZNANOSTI
9. INTERDISCIPLINARNA PODRUJA
UMJETNOSTI

Podjela znanosti
prema Pravilniku Nacionalnog
vijea za znanost

3. PODRUJE BIOMEDICINE I
ZDRAVSTVA
Polja:
3.01. Temeljne medicinske znanosti
3.02. Klinike medicinske znanosti
3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena
zatita
3.04. Veterinarska medicina
3.05. Dentalna medicina
3.06. Farmacija

Grananje
znanosti

1. znanstveno podruje (1.00 6.00):

npr. 3.00 biomedicina i zdravstvo
2. znanstveno polje:
npr. 3.02 klinike medicinske znanosti
3. znanstvena grana:
npr. interna medicina
4. znanstveni ogranak:
npr. kardiologija

Znanstvene
institucije
1. sveuilita (lat. universitas) i fakulteti (lat. facultas)
Bologna 1088., Paris 1208., Padova 1222., Napulj 1224., Prag 1347.,
Harvard 1636., Zagreb 1669.
organizacijske jedinice: katedra (nastava), institut (znanost), zavod ili
odsjek (nastava i znanost)
2. akademije: Platonova; sredina XV. st. Rim i Firenca
dokolica, mecenat
nacionalne akademije (Academie des Sciences, Pariz, 1666.; JAZU/HAZU,
Zagreb, 1867.; hrvatske akademije medicinskih (HAMZ), tehnikih
(HATZ) i dr. znanosti)
3. znanstvenoistraivaki instituti (NIH National Institutes of Health
u Bethesdi, Karolinska Institutet za medicinu u Solni, CERN Conseil
Europen pour la Recherche Nuclaire u enevi, Louis Pastuer za
medicinu u Parizu, MedILS Mediterranean Institute for Life Sciences
u Splitu, Hrvatski institut za istraivanje mozga u Zagrebu i dr.)
4. drutva: Royal Society (sredina XVII. st.)

Znanstvene
organizacije

UNESCO
Meunarodno udruenje sveuilita (IAU)
Svjetska banka znanja (UNITWIN)
Europski centar za visoko obrazovanje
(CEPES)
Udruenje europskih sveuilita (CRE)

Znanstveni
programi

Transeuropski program mobilnosti za

sveuilita

(TEMPUS)

Program Socrates: potprogrami Erasmus

(visoko
obrazovanje), Lingua (uenje
stranih jezika), Comenius (osnovno i srednje
obrazovanje), Leonardo da Vinci (struno

Znaajne
deklaracije
Magna Charta Universitatum (Bologna, 1988.):

autonomija sveuilita
Sorbonska deklaracija (Pariz, 1998.): Europa kao
kontinent znanja
Bolonjska deklaracija (Bologna, 1999.):
1.zajedniki sustav preddiplomskog i diplomskog
obrazovanja
2.ECTS
3.mobilnost
4.olakano priznavanje (suplement diplomi)
5.suradnja, reforme i dr.

Znanstvena zvanja:
titule
magistar (lat. magister) zavren

poslijediplomski studij i obranjen

magistarski rad (osim mr. pharmaciae; u
anglosaksonskim zemljama Master of Art,
M.A. i u Austriji Magister za diplome u
drutvenim i humanistikim znanostima)

doktor (lat. doctor) najvii akademski

stupanj, obranjena disertacija (osim dr.

medicinae MUD, veterinae, stomatologiae;

Znanstvena
zvanja
Suradnika (i istraivaka) zvanja: asistent i

poslijedoktorand
Nastavna zvanja: predava, vii predava, profesor
visoke kole, lektor, vii lektor, umjetniki suradnik i vii
umjetniki suradnik
Struna zvanja: struni suradnik, vii struni
suradnik i struni savjetnik
Znanstvena zvanja: znanstveni suradnik, vii
znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni
savjetnik u trajnom zvanju
Znanstveno-nastavna zvanja: docent, izvanredni
profesor, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom
zvanju
Poasno znanstveno-nastavno zvanje: professor

Znanost i
zakonodavstvo
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju (2003.; nekoliko

izmjena i dopuna): preddiplomski
(undergraduate; prvostupnik ili baccalaureus),
diplomski (graduate; magistar, dr.med., prof.,
dipl.ing. i dr.) i poslijediplomski studij (doktor
znanosti, dr.sc. ili umjetnosti, dr.art.); ECTS i
drugo

Zakon o autorskom pravu i srodnim

pravima (2003.)

Teorij
a

Usklaen sustav opih pretpostavki koji

omoguuje objanjenje brojnih pojedinanih
pretpostavki.
M. Marui, Uvod u znanstveni rad

Teorij
a
teorija

dedukcija
(vs. indukcija)

test jednog
sluaja teorije
(= pokus)

hipoteza

Marui, Uvod u znanstveni rad u medicini, 17

Spoznaj
a

prepoznavanje problema
razumijevanje problema
predstavljanje problema
istraivanje problema

 opservacija hipoteza eksperiment

zakon (W. C. Roentgen)

opisivanje razumijevanje predvianje

kontroliranje (Clark Carter)

UVJERENJA = oslanjanje na
autoritete
RAZUM (RACIONALNOST) =
hipoteza postavljena s pravom,
pa makar i kriva

Istina

APSOLUTNA: nedostupna (?)

STATISTIKA: procjena vjerojatnosti
istine

Hodogram znanstvenog
promiljanja

uoiti problem
prouiti problem (informacije: ali, vidi i Sperryjevu

logiku!)
postaviti hipotezu
dizajnirati istraivanje
provesti istraivanje i obraditi rezultate
potvrditi ili odbaciti hipotezu

Naini objave rezultata

istraivanja

lanak u znanstvenom asopisu

plakat (poster): ista logika kao kod lanka, ali

naglasak na vizualnom! (dobro je pripremiti i

letak sa saetkom i adresom za
korespondenciju)
usmeno izlaganje: kao i pismeno, ali s
drugaijim proporcijama (10% uvod, 80%
rezultati i rasprava, 10% saetak)

Objava rezultata istraivanja:

korisni savjeti za usmeno
izlaganje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

ad captandam benevolentiam
glavni ciljevi dobro objanjeni
izostaviti zbunjujue detalje
jednostavni jasni grafikoni
vanije ideje ponoviti (za razliku od logike lanka)
take-home message
Power Point: tekst na slajdu s manje vitica (npr.
ARIAL)
8. to manje itanja a to vie izravnog obraanja
9. strogo pridravanje vremena

Objavljivanje lanka: opa

pravila

standardizacija lanka: CONSORT

(Consolidated Standards of Reporting

Trials), STARD (za dijagnostika
istraivanja), STROBE (za epidemioloka
istraivanja) i dr.
izvijestiti i o NEGATIVNIM nalazima!
svaka ilustracija mora imati opravdanje

Objavljivanje lanka: redoslijed

radnji

1. odabir asopisa (profil asopisa, kvaliteta

2.
3.
4.

lanka za objavu i dr.)

priprema lanka tono po Uputama za
autore
slanje lanka
ispravljanje lanka tono po uputama
recenzenata

Marui, Uvod u znanstveni rad, 206

Preduvjeti dobroga znanstvenog

rada

znanje
inovativnos

t
sustavnost
marljivost
potenje

Temelji znanstvenoistraivake
etike

znanstvenoistraivaka estitost:

ne izmiljati (fabrication) ili prepravljati (falsification) podatke

slijediti ispravnu metodologiju
ne plagirati (preuzimati ideje, metode ili pisane rijei
drugoga, bez odgovarajue naznake te s nakanom da se
prikau kao djelo onoga tko ih preuzima

kolegijalnost:

Temelji znanstvenoistraivake
etike

1. Tko moe biti (ko)autor lanka? Onaj tko znaajno doprinese

planiranju istraivanja, obradi podataka, formuliranju hipoteza i
pisanju lanka. Nije (ko)autor onaj tko omogui pristup pacijentima
i/ili podacima, statistiar, administrativna/tehnika podrka.

Marui, Uvod u
znanstveni rad,
235

2. korektnost recenzenata, mentora i kolega (razmjena

podataka)

Temelji znanstvenoistraivake
etike

zatita sudionika istraivanja (etika povjerenstva!):

1.
2.

ljudi (ispitanika, bolesnika): privatnost, informed consent,

mogunost povlaenja iz pokusa i dr.
ivotinja: 3R (replacement kad god se moe, zamijeniti
ivotinje drugim modelom; reduction to manji broj
ivotinja; refinement to je mogue vie umanjiti trpljenje)

Temelji znanstvenoistraivake
etike

estitost prema ustanovama:

otklanjanje sukoba interesa (financijskih i dr.)

otklanjanje sukoba privrenosti (aktivnosti izvan ustanove
ometaju rad)
poznavanje zakona i dr. akata

Temelji znanstvenoistraivake
etike

Ured za znanstvenoistraivaku estitost

(Office of Research Integrity): u svakoj
instituciji?
whistleblower (prijavitelj)
ombudsman (savjetnik i, eventualno, prvi

Krenje znanstvene etik

pokusi na ljudima: primjeri iz Dae Drndi, Mengeleovi

pokusi

nacistika eugenika (iskrivljavanje darvinizma):

Crnci su vrlo udaljeni od Europljana, a blizu majmuna po
svojoj sitnijoj grai, relativno maloj irini lubanje, po svojim
relativno dugim gornjim ekstremitetima i relativno kratkim
bedrima... Crnci su sliniji ivotinjama i po tome to
emitiraju odvratan smrad, iskrivljuju svoje lice pravei
grimase, a i glas im ima hrapav i kripav ton.
Oscar Peschel, Mensch und Affe, Das Ausland 36 (1863):

Prijevare: vrste i motivi

nehotino varanje:
- povrnost i/ili nepoznavanje fakata
- nepoznavanje znanstvene metodologije
hotimino varanje:
- zatita (sebe ili drugih) plemenita la
- ostvarivanje koristi (materijalne ili
probitka)

Dvije cigle koje su trebale oboriti

Aristotela

Opis pokusa
potjee od
Galilejeva
uenika
Vivianija.

Unuka i jabuka
Manipulacije parametrima
pri izraunavanju brzine
zvuka

Isaac Newton (1642.-1727.)

Unuka Isaaca Newtona,

Katharine Barton, ispriala je
Voltaireu anegdotu o jabuci,
a on ju je pronio Europom.
Vjerojatnije je da je, zapravo,
Newton posudio ideju
gravitacijskog zakona od
Roberta Hookea i
matematiki je uobliio.

Greka u graku

Gregor Johann Mendel

(1822.-1884.)

Ideja preteka za policu

Carl Wernicke
(1848.-1904.)

Theodor Meynert
(1833.-1892.)

Smrtonosni dadevnjak

Paul Kammerer
(1880.-1926.)

alosna pria o mladom

paleontologu

Jacques Deprat u Vijetnamu 1919.

Seks, lai i vukovi

Sigmund Freud
(1856.-1939.)

Kad se Nobel okree u

grobu...

Emilio Segr i Owen

Chamberlain: Nobelova
nagrada za fiziku 1959. (za
otkrie antiprotona)

Emilio Segr

Oreste Piccioni

Preko lea bolesnika

Stephen Breuning, psiholog

- 1977. poeo dokazivati tetnost

neuroleptika i korisnost psihostimulansa

(IQ raste za 50%) u terapiji mentalne
retardacije
- kao ravnatelj jednog centra u Pittsburgu,
u pet godina publicirao 1/3 lanaka u
svom podruju bavljenja
- 1983., za jedne posjete, psihijatar R.L.
Sprague posumnjao u ispravnost
Breuningove dijagnostike i izraunao da je
bilo nemogue slijediti sve opisane
sluajeve
- 1984. povjerenstvo NIMH-a otkriva
falsificirana izvjea
- 1988. Breuning osuen

Robert L. Sprague

Prvi pijetao nije uvijek prvi

Robert Gallo
- 1979. gay pneumonia
- Gallo otkriva HTLV 1 i HTLV
2, tvrdi da je otkrio i HTLV 3
uzronika AIDS-a

Luc
Montagnier
- Nobelova
nagrada za
medicinu i
fiziologiju
2008.

Institut
Pasteur

Velika zemlja za veliko

zatakavanje
- 1986. objavljuje u Cell-u rad o

Thereza Imanishi-Kari

ubacivanju u miji genom gena koji

dovodi do spreavanja odbacivanja
stranog tkiva
- Margot OToole prijavljuje
nepodudaranje objavljenih s opaenim
rezultatima
- Feder i Stewart (fraudbusters)
pokreu istragu unato protivljenju
Baltimorea
- intervenira Kongres SAD-a i FBI
- 1991. Baltimore se distancira i daje
ostavku na mjesto rektora Sveuilita
Rockefeller
- 2002. savezni je sud presudio da
nema dokaza o prijevari i rehabilitirao
Baltimorea i Imanishi-Kari
David Baltimore

Lijepo nije uvijek i dobro

- podrijetlom Nijemac, radio je u

Jan Hendrik Schn

Bellovim laboratorijima u
SAD-u
- pionir molekulske
elektronike koji je u razdoblju
od 1998. do 2001. objavio niz
lanaka u najelitnijim
asopisima (prosjek u 2001.:
svakih 8 dana jedan lanak)
- 2001. objavljen lanak u
asopisu Nature o
konstruiranom tranzistoru
debljine jedne molekule: o
Schnu se govori kao o
potencijalnom nobelovcu
- primijeena opetovana
reprodukcija istih grafova
- 2002. povjerenstvo otkriva

Nismo ni mi vesla sisali

prof. dr. Vjekoslav Milii (Pravni fakultet u

Zagrebu) trai 2000. i 2003. da se prof. dr.

Josipu Metelku oduzmu magisterij i doktorat
zbog plagiranja (vie od 80% teksta
prepisano)
Fakultetsko vijee Pravnog fakulteta u Splitu
donosi 1999. odluku o oduzimanju
magisterija Anti apiu, s obrazloenjem da
je 66% teksta magisterija prepisano iz knjige
mentora, Borisa Kandarea (s time da ta
knjiga uope nije na popisu literature)
Fakultetsko vijee Medicinskog fakulteta u
Rijeci donosi 2001. odluku o oduzimanju
doktorata znanosti Borisu Mlinariu, s
obrazloenjem da su tri kljuna poglavlja
doktorata fotokopirana iz Mlinarieva
magisterija

Poluprazna aa

Neodgovarajue
mentorstvo,
glorificiranje
kvantuma publikacija, trka za projektima i
slavom, politiki pritisak prema praktinosti
rezultata, mravo financiranje i, tek manjim
dijelom, psihopatologija, uzrok su epidemijskom
irenju krae intelektualnog vlasnitva i prijevara.
Horace Freeland Judson: The great betrayal: fraud in science
(Harcourt, 2004.)

Polupuna aa

99.9999% znanstvenih izvjea je tono i istinito.

Daniel Koshland, glavni urednik asopisa Science, 1987.

Tko mora baciti prvi kamen?

struka (posebna povjerenstva i uredi,

nadlena fakultetska vijea i
sveuilini senati)
pravosue (nadleni upravni sudovi)
javnost i javni mediji

Prijevara je teko pitanje

hotimino varanje ili nehotini

metodoloki propust?
frustracija pojedinca ili timska urota?
obraun s varalicom ili politiki progon?
danas prijevara sutra istina?
otkrivanje prijevare je otkrivanje
manjkavosti sustava

Ima li smisla
ispravljati krive
Drine?

Scijentometr
ija
pokuaj mjerenja vrijednosti doprinosa pojedinog
rada, znanstvenika ili institucije
historiometrija (kliometrija): mjeri doprinose
ljudi i djela iz prolosti (npr. Freudova
psihobiografija Leonarda, patografija
Dostojevskog i sl.)
stupanj eminentnosti: rangiranje temeljem
citiranosti i dr.
bibliometrija: mjerenje publicistike aktivnosti
(SCI)

Scijentometrija: rangiranje amerikih

medicinskih fakulteta po kvaliteti
znanstvene djelatnosti
(U.S. News & World Report, 2002.)

1.
2.
3.
4.

Harvard U. (Boston, Massachusetts)

Johns Hopkins U. (Baltimore, Maryland)
Duke U. (Durham, North Carolina)
U. of Pennsylvania (Philadelphia,
Pennsylvania) i Washington U. (St.
Louis, Missouri)
6. Columbia U. (New York, NY)
7. U. of California (San Francisco, CA)
8. Yale U. (New Haven, Connecticut)
9. Stanford U. (Stanford, CA)
10. U. of Michigan (Ann Arbor, MI)