UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Komunikacije
SMJER: Komunikacijske tehnologije
PREDMET: Metodologija istraivakog i naunog rada

Tema : Pisanje znanstvenog lanka

Seminarski rad

Studenti:
Maida Vrki 386/6292
Ammar Veli 379/6306

Predmetni profesor:
Red. prof. dr. efkija eki
Predmetni asistent:
V. asis. mr. Amel Kosovac, dipl.ing

Sarajevo, januar 2015. godine

SADRAJ

SADRAJ ................................................................................................................................. 2
UVOD ........................................................................................................................................ 3
1.

POJAM I VRSTE ZNANSTVENIH DJELA ................................................................ 4

2.

ZNANSTVENI LANCI ................................................................................................. 6

2.1

Obiljeja znanstvenog lanka ...................................................................................... 6

2.2

Kategorizacija znanstvenih lanaka ............................................................................. 7

2.2.1

Izvorni znanstveni lanak ..................................................................................... 7

2.2.2

Prethodno priopenje ............................................................................................ 7

2.2.3

Pregledni lanak ................................................................................................... 8

2.2.4

Izlaganje sa znanstvenih skupova......................................................................... 8

2.3

Pitanja o znanstvenom lanku na koja treba odgovoriti prije pisanja ......................... 9

2.4

Pisanje znanstvenog lanka ....................................................................................... 11

2.4.1

Stil znanstvenoga lanka .................................................................................... 12

2.4.2

Pisanje znanstvenih lanaka za izlaganje na znanstvenim skupovima .............. 13

ZAKLJUAK ......................................................................................................................... 15
LITERATURA ....................................................................................................................... 16

UVOD
Znanstveno istraivaki rad je sistemska stvaralaka aktivnost kojom se primjenom
znanstvenih metoda stiu nove znanstvene spoznaje, odnosno stvaralaki koristi postojee
znanje za nove primjene.
Znaenje i vrijednost rezultata znanstvenoistraivakog rada odreuje se doprinosom tih
rezultata razvoju same znanosti, kao i u objetkivinim mogunostima njihove primjene u
razvoju privrednog i drutvenog sistema.
Rezultati znanstveno istraivakog rada jesu ope ljudsko dobro i oni su dostupni javnosti.
Dostupnost i javnost rezultata znanstveno istraivakog rada osigurava se njihovim
objavljivanjem.
Znanstveni lanci, odnosno znanstvene rasprave imaju iznimno vanu misiju u mikro, makro i
globalnim obrazovnim i znanstvenim industrijama, odnosno u mikro, makro i globalnim
obrazovnim i znanstvenim sustavima.
U ovom seminarskom radu itaocu e se ponuditi najvanije definicije znanstvenih djela,
znanstvenih lanaka, podjele istih te odreene smjernice koje bi trebali slijediti oni koji e
eventualno pisati i objavljivati odreene znanstvene lanke.
Pored opeg i teorijskog pristupa pisanja naunog i strunog lanka koji emo predstaviti,
svaki nauni i struni asopis daje detaljne i precizne upute autorima o pisanju, pripremi i
obimu lanka za objavljivanje.

1. POJAM I VRSTE ZNANSTVENIH DJELA

Iako izmeu znanstvenog, znanstvenostrunog i strunog djela nema otrih granica, potrebno
je prema njima izvriti odreena razgranienja, jer se u mnogim sluajevima u skupinu
znanstvenih djela svrstavaju i ona djela koja po svojim kvalitativnim, strukturnim i
metodolokim osobinama nemaju ni minimalne uvjete kvalitetnog znanstvenog rada.
Respektirajui i druga stajalita o obiljejima znanstvenog djela, navodi se samo nekoliko
izrazito karakteristinih, argumentiranih i jezgrovito formuliranih definicija (stajalita) o
znanstvenom djelu.
Prema Borojeviu,1 znanstvenim djelom moe se smatrati ono djelo koje je nastalo kao
rezultat znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih metoda, a koje otkriva do tad
nepoznate injenice i odnose i objanjava zakonitosti meu pojavama.
Na slian nain i uvela definira znanstveni rad, kao djelo koje je usmjereno na ispitivanja
veza i odnosa meu predmetima i pojavama (tanije meu stvarima i pojavama) u objektivnoj
stvarnosti, a utvruje pravilnosti i zakonitosti u prirodi i drutvu, i primjenjuje znanstvene
metode u istraivanju i otkriva dotad nepoznate injenice i teorije i pridonosi poveanju
znanstvenih spoznaja.2
Isto tako Vujevi

navodi mnogo argumenata na temelju kojih razlikuje znanstvene od

strunih radova (tanije znanstvenih i strunih djela). On navodi da se obino smatra da je

znanstveno djelo neto ozbiljnije i kvalitetnije od strunih djela. 3
Meutim, ovakvo je stajalite neodrivo. On tvrdi da su znanstveni i struni rad dvije razliite
aktivnosti, pa znanstveni rad moe biti i nekvalitetan, a struni moe biti vrlo kvalitetan. On
dodue tu svoju tvrdnju ne argumentira pa je s rezervom treba prihvatiti, jer je tako neto i
mogue u pojedinanim sluajevima, ali je to ipak gledajui uopeno neprihvatljivo.
Znanost, naime, pridonosi poboljanju ovjekove prakse spoznavanjem objektivne stvarnosti,
dok je akcija zasnovana na istinitim spoznajama struna aktivnost. Ispravna je tvrdnja da
nema promjena bez jedinstva znanstvenog, znanstvenostrunog i strunog djela, lako ona
mogu sluiti istom cilju, znanstveno, znanstvenostruno i struno djelo nisu jedno te isto:
1

BOROJEVI, $.: Metodologija eksperimentalnog naunog rada. Radniki univerzitet "Radivoj ipranov",
Novi Sad, 1974., p. 35. (preuzeto iz Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog
djela (etvrto izdanje))
2
UVELA, I.: Uvod u ekonomska istraivanja, Skripta, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1978.,
p. 14 (preuzeto iz Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela (etvrto
izdanje))
3
VUJEVI. M.: Uvoenje u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, Informator*, Zagreb, 1983., p. 14.
(preuzeto iz Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela (etvrto izdanje))

znanstvenim se djelom otkrivaju nove spoznaje, znanstvenostruno djelo ima vie ili manje
elemenata i znanstvenog i strunog djela, a strunim se djelom djeluje na temelju otkrivenih
spoznaja. Stoga se znanstvenim djelom stvara velika potencijalna korist koja se strunim
djelom transformira u stvarnu korist.
Znanstveno, znanstvenostruno i struno djelo su tri razliite, ali interakcijski povezane
stvaralake aktivnosti. Rezultat njihovih stvaralakih aktivnosti u praksi su znanstvena,
znanstvenostruna i struna djela.
Svako znanstveno djelo mora imati elemente originalnosti, odnosno mora iznijeti originalne
rezultate istraivanja i mora pridonositi svjetskoj riznici znanja. Jer, originalnost je bit i svrha
znanstvenog istraivanja i znanstvenog djela. Originalno podrazumijeva novo, do tada
nepoznato, novo ne u lokalnim okvirima nego novo u svjetskoj znanstvenoj riznici znanja. Tu
originalnost i kvalitetu znanstvenih djela mogu ocjenjivati samo dobro informirani
znanstvenici svjetskog ugleda.
ini se da je na kraju potrebno navesti jo jednu definiciju znanstvenog djela. Prema Dayu4
vjerodostojno primarno znanstveno djelo mora biti prvi prikaz rezultata istraivanja to sadri
dostatno obavijesti da bi kolege mogli: 1) procijeniti rezultate, 2) ponoviti eksperimente i 3)
procijeniti tok razmiljanja. Takav prikaz mora biti neprekidno primjetan osjetilima, bez
ogranienja dostupan znanstvenoj javnosti i glavnim i sekundarnim servisima. Tako
sadrajnoj i jezgrovitoj definiciji svaki komentar bio bi suvian.
Nedvojbeno je da bi se u skupinu znanstvenih djela mogla ubrojiti ova djela: 1) monografija,
2) doktorska disertacija, 3) magistarski znanstveni rad, 4) znanstveni lanci, 5) znanstvene
studije i 6) patenti.

DAY, H. A.: Scientific Journals: an endangered species. Int Forum, Inf Docum 1:6-8- prema Studijski izvjetaj
o provedivosti svjetskog sistema naunih informacija, Referalni centar Sveuilita, Zagreb, 1977. (preuzeto iz
Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela (etvrto izdanje))

2. ZNANSTVENI LANCI
2.1

Obiljeja znanstvenog lanka

Znanstveni lanak je napisan i objavljen opis originalnih rezultata istraivanja.5 To znai

da je znanstveni lanak samo jedna vrsta znanstvenog djela i da on mora imati sve atribute
takvog djela (osim opsega, oblika i stila). Osim toga, znanstveni lanak mora biti napisan,
objavljen i dostupan svjetskoj znanstvenoj javnosti, to znai da mora biti objavljen na
jednom od svjetskih jezika u meunarodnom znanstvenom asopisu. Jedan od najbitnijih
elemenata znanstvenog lanka je opis originalnih rezultata istraivanja. ta to zapravo znai?
To znai da je i opis originalnih rezultata istraivanja bit znanstvenog istraivanja (a ona
obuhvaa fundamentalna i primijenjena istraivanja) i najvaniji element znanstvenog djela.
Ovom se prilikom posebno naglaava da originalno mora podrazumijevati samo ono to je
novo, to je do tada nepoznato, ali ne u uskim, lokalnim i regionalnim okvirima nego to je
novo u svjetskim okvirima znanstvenih spoznaja. Isti autor predlae pojednostavljenu, ali
potpunu definiciju znanstvenog lanka: znanstveni lanak je prvo objavljivanje originalnih
rezultata znanstvenih istraivanja (opaanja) u publikaciji koja je lako dostupna
meunarodnoj znanstvenoj javnosti, a napisan je tako da se istraivanja mogu ponoviti i
zakljuci provjeriti.
Znanstveni lanak mora imati ove najvanije elemente: 1) naslov (koji mora zadovoljiti
veoma zahtjevne standarde metodologije i tehnologije znanstvenog istraivanja) 2) saetak
(opsega do 250 rijei), 3) uvod (u njemu mora biti definiran znanstveni problem istraivanja,
znanstveni zadatak, postavljena znanstvena hipoteza, navedene znanstvene metode,...),
4) historijski teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio (to je prvi radni dio),
5) analitiko eksperimentalni dio (to je drugi radni dio, najvaniji i najopseniji dio, dio u
kojemu se rjeava problem i projektni zadatak istraivanja, dokazuje postavljena znanstvena
hipoteza i daje dijagnoza bolesti koja se tretira u lanku...) 6) perspektivni dio (to je trei
radni dio, dio u kojemu se nude novi modeli, nova rjeenja, nove mjere, novi instrumenti,
nove aktivnosti...) 7) zakljuak (to je posljednji dio lanka, a u njemu se daje sinteza rezultata
istraivanja kojima je dokazana postavljena znanstvena hipoteza ...), 8) literatura (tj. popis
koritenih bibliografskih jedinica sa svim elementima).

SILOBRI, V.: Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, JUMENA, Zagreb, 1989., p. 17. (preuzeto iz Ratko
Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela (etvrto izdanje))

Kategorizacija znanstvenih lanaka

2.2

Svi se znanstveni lanci mogu hijerarhijski sistematizirati u etiri kategorije, i to:

1. izvorni znanstveni lanak,
2. prethodno priopenje,
3. pregledni lanak i
4. izlaganje sa znanstvenih skupova
2.2.1 Izvorni znanstveni lanak
Izvorni znanstveni lanak (eng. Original scientific paper, njem. Wissenschaftlicher
Originalbeitrag)6 je originalno znanstveno djelo u kojem su izneseni novi rezultati
fundamentalnih ili primijenjenih istraivanja. U ovu kategoriju djela spadaju nove, jo
nepoznate znanstvene injenice, spoznaje i teorije koje predstavljaju doprinos znanosti, a
napisano je tako da bilo koji kvalificirani istraiva na temelju datih informacija moe:
1. ponoviti eksperiment i postii opisane rezultate znanstvenog istraivanja s jednakom
tonou ili unutar granice eksperimentalne pogreke, kako to navodi autor i
2. ponoviti autorova zapaanja, proraune ili teorijske izvode (spoznaje) i donijeti slina
mjerenja.
lako je ova kategorija znanstvenog djela primjerenija prirodnim, biomedicinskim i tehnikim
znanostima, ona isto tako mogu nastati i u drutvenim i humanistikim znanostima ili
biotehnikim znanostima.
2.2.2
Prethodno

Prethodno priopenje
priopenje

ili

znanstvena

biljeka

(eng.

Preliminary

communication,

njem. Vorlufige Mitteilung)7 je takoer znanstveno djelo koje sadri znanstvene spoznaje ili
rezultate znanstvenih istraivanja iji karakter zahtijeva objavljivanje. Ovaj znanstveni lanak
obvezno sadri jednu ili vie znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi
omoguile itatelju provjeru iznesenih znanstvenih spoznaja, rezultata istraivanja i
znanstvenih informacija na nain kako je to opisano za izvorni znanstveni lanak.
Ova kategorija znanstvenog lanka (djela) primjerena je u svim znanstvenim podrujima i
znanstvenim poljima.

6
7

http://unvi.edu.ba/Files/uputstva/UPUTSTVO_ZA_PISANJE_NAUCNIH_I_STRUCNIH_CLANAKA.pdf
http://unvi.edu.ba/Files/uputstva/UPUTSTVO_ZA_PISANJE_NAUCNIH_I_STRUCNIH_CLANAKA.pdf

2.2.3

Pregledni lanak

Pregledni lanak (eng. Review, njem. Ubersichtsarbeit)8 sadri cjelovit prikaz (izvjetaj) o
odreenom pitanju ili problemu istraivanja o kojemu je ve objavljena znanstvena
informacija, rezultat znanstvenog istraivanja, odnosno znanstvenih spoznaja, samo su u
njemu one na nov nain prikupljene, analizirane, sintetizirane i na znanstveni nain
prezentirane. Taj se lanak od izvornog znanstvenog lanka razlikuje po tome to ne mora
sadravati originalne (nove) rezultate istraivanja. Pregledni znanstveni lanak moe se
temeljiti na ve objavljenim rezultatima istraivanja, ali su u njemu originalne spoznaje,
rezultata i analiza ili sinteza, novi odnosi meu stvarima i pojavama, ili nove hipoteze
predoene s argumentiranim prijedlozima za potpunija i daljnja znanstvena istraivanja. U
takvoj kategoriji znanstvenog lanka vrlo esto ima i novih, originalnih i neobjavljenih
autorovih rezultata istraivanja, koji obino ne predstavljaju bitan element (rezultat, spoznaju)
predmeta istraivanja.
Autor preglednog lanka duan je navesti sve bibliografske jedinice koje je koristio u obradi
odreene teme, a po mogunosti navesti i sve druge radove koji bi mogli pridonijeti
rezultatima daljnjeg istraivanja. Pri pisanju preglednoga lanka istraiva nastoji pregledno i
kritiki dati ocjenu podataka, informacija i rezultata istraivanja koje opisuje, uz istodobno
navoenje cjelovitog pregleda literature o tretiranoj materiji radi novih zakljuaka, spoznaja
ili hipoteza. Za ovu vrstu lanka gotovo su podjednako zainteresirani i znanstvenici iz
znanstvenog podruja koje obuhvaa predmet istraivanja kao i znanstvenici iz srodnih
znanstvenih podruja i znanstvenih polja. Takvi lanci po svojoj sistematizaciji, ocjenama,
komentarima, zakljucima i prezentiranju tuih i vlastitih rezultata istraivanja imaju izrazito
instruktivan karakter.
2.2.4

Izlaganje sa znanstvenih skupova

Izlaganje sa znanstvenih skupova (eng. Conference paper)9 je posebna vrsta znanstvenog

lanka. Jo ih nazivaju i konferencijsko priopenje, jer se, u pravilu, takvi lanci izlau na
znanstvenim skupovima i printaju u zbornicima radova takvih skupova. Ako takvi lanci
imaju sva obiljeja znanstvenog lanka (izvornog, prethodnog priopenja ili preglednog
lanka) i ako su kao takvi kategorizirani pismenim recenzijama ili javnom kritikom
(recenzijom) na znanstvenom skupu, ubrajaju se u znanstvene lanke (znanstvena djela). U
suprotnom sluaju radi se o strunom lanku.
8
9

http://unvi.edu.ba/Files/uputstva/UPUTSTVO_ZA_PISANJE_NAUCNIH_I_STRUCNIH_CLANAKA.pdf
http://unvi.edu.ba/Files/uputstva/UPUTSTVO_ZA_PISANJE_NAUCNIH_I_STRUCNIH_CLANAKA.pdf

Znanstvenim lancima treba smatrati i znanstvena predavanja za koja organizator

znanstvenog skupa odredi prigodnu aktualnu temu predavanja i odabere afirmiranog
predavaa.
Konferencijsko priopenje - znanstveno predavanje (naziva se jo kongresni referat), moe
biti izvorni znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni lanak ili struni lanak.
Kategorizaciju lanaka predlae njegov autor, recenzent je utvruje, a konano miljenje
donosi uredniki ili redakcijski odbor. Odgovarajua kategorizacija ispisuje se u gornjem
desnom uglu lanka.

2.3

Pitanja o znanstvenom lanku na koja treba odgovoriti prije pisanja

Prije no to se odlui pisati ili uope planirati lanak, autor bi trebao odgovoriti na est
pitanja.

ta elim rei?

lanak je zanimljiv itatelju ako mu da odgovor na pitanje koje i njega zanima. O pitanju,
odgovoru na njega i dokazima koji ga podupiru, ovisi i vrsta znanstvenog rada koji treba
napisati (izvorni znanstveni lanak, pregledni lanak, prikaz bolesnika itd.).

Treba li lanak uopte napisati?

Pisanje je teak posao i nema smisla pisati o neemu to se ve zna, tj. o emu su ve
objavljeni radovi. Zato je pretraivanje literature nuno jo u tijeku planiranja eksperimenta i
postavljanja istraivakih ciljeva. Mnogo biste vremena i truda izgubili kad biste tek pri
pisanju rada pregledom literature otkrili da je o problemu na kojemu radite ve tri godine
samo u posljednjoj godini objavljeno pet radova ili da je problem neobian i jedinstven za vas
ve opisan u deset radova na tri svjetska jezika. Pretraga literature otkrit e postoji li ve rad o
problemu (tu se vidi vanost pisanja prijave teme pismenoga rada, tj. magisterija ili doktorata,
ak ako se formalno i ne prijavljuje nego se planira bilo koje istraivanje: jasno i saeto
predstavljanje problema, postavljanje hipoteze i naina istraivanja mogu pomoi u
promiljanju i poboljanju istraivanja). No, ak ako rad i nije nov, moe biti objavljen u
prikladnom asopisu ako proiruje ili utvruje ve objavljene poruke.
Na kraju, ako o problemu i nema radova, vrlo je vano da se vlastiti rezultat kritiki razmotri:
kakav je njegov uinak - hoe li promijeniti postavke ili praksu.
9

Jesam li neto slino ve objavio?

Etika pravila znanstvenoga rada ne doputaju objavljivanje rezultata koje je autor ve

objavio u cijelosti ili u nekome drugome obliku. Nekad je ak i bilo mogue objaviti
usporedne publikacije ako su asopisi bili namijenjeni razliitim itateljima, ali danas
elektroniko pretraivanje literature omoguava dostupnost novim informacijama pa
recenzenti rada obino otkriju usporednu publikaciju.
To autoru donosi u najmanju ruku gubitak vremena jer lanak nee biti objavljen, a vjerojatno
e ga stajati i znanstvenog ugleda.
est je izazov da se rezultati iz jednoga istraivanja objave u vie lanaka. U nekim je
sluajevima to opravdano. Primjerice, istraivanje epidemijske bolesti prouzroene novom
bakterijom moe dovesti do objavljivanja jednoga rada o svojstvima novootkrivene bakterije
u bakteriolokom asopisu, drugog o laboratorijskim uvjetima uzgoja i dokazivanja nove
bakterije u asopisu posveenom bakteriolokoj metodologiji, te treega u klinikome
asopisu o klinikim obiljejima bolesti koju uzroi novootkrivena bakterija. S druge strane,
umjetno razdvajanje rezultata nije poeljno. Ako svi radovi jednog naunika zajedno tvore
jedinstven odgovor na poetno pitanje, a mogu stati u lanak primjerena obima, viestruka
publikacija nije opravdana.

Koji je prikladan oblik za rad?

Obino je lako odluiti se za odgovarajui oblik publikacije: izvorni znanstveni lanak, prikaz
odreenih problema, itd. No, katkad najprimjereniji oblik za prikaz rezultata i nije oit.
Primjerice, naunik koji se bavio odreenom problematikom ne mislei na svrhu takvog rada,
nema jasne poruke i prikaz problema, te bi njegov rad bio besmislen jer ne donosi nita novo.
No, ako je literatura o tome problemu oskudna, a on je svojim radom prikupio znanja koja bi
mogla zanimati mlade/ostale kolege u istome podruju, pregledni lanak s prikazom vlastitih
iskustava bio bi najprimjereniji oblik rada.
Ope je pravilo da treba izabrati to krai oblik izvjetaja. Takmienje za objavu lanka u
asopisima vrlo je veliko pa e se, primjerice, rad o novim i neobinim nepoeljnim uincima
nekoga lijeka prije prihvatiti u kvalitetnomu asopisu ako se pripravi u obliku pisma uredniku
ili neke druge krae forme znanstvenoga rada - kratkoga priopenja ili klinike zabiljeke.

10

Kome je rad namijenjen?

Ovo je jo jedna provjera prije pisanja rada: kome e biti zanimljivi vai odgovori na pitanja o
problemu. Veina autora misli da je njihov rad namijenjen mnogo irem broju italaca nego
to on to zapravo jeste, no treba se pitati Ko e vjerojatno proitati lanak?, a ne Ko bi ga
trebao proitati?. Odgovor na to pitanje ima veliki uticaj na objavljivanje: ako precijenite
broj italaca, izgubit ete vrijeme piui za visokotirani i prestini asopis koji e rad odbiti.

Koji je pravi asopis?

asopis je vrlo vano odabrati na samomu poetku pisanja rada jer formalni izgled teksta
(razdioba odjeljaka, citiranje literature, duina teksta, vrsta i broj priloga) ovisi o zahtjevima
asopisa. asopisi u svakom ili prvomu godinjem broju donose upute autorima. U tim su
uputama opisane i namjena i svrha asopisa, te publika i itaoci kojimaje namijenjen. Nije
lahko odabrati asopis: danas ih je esto i po nekoliko stotina za pojedinu disciplinu.
Preporuljivo je napraviti popis asopisa u koje bi se mogao poslati lanak i onda odabrati
naprikladniji.

2.4

Pisanje znanstvenog lanka

Prije samoga pisanja lanka, treba imati na umu dva vana savjeta:

Piite lanak pomou raunara. Ovo zapravo nije savjet nego nunost. Ne samo zato
to lanak izgleda ljepe printan na papiru, nego to od prvog priblinoga nacrta do
konane verzije doivi velike promjene, pa je jednostavnije na raunaru mijenjati tekst
nego ga svaki put iznova pisati runo.

Odluite prije pisanja lanka ko su autori. Odluku o autorima lanka i koji e biti
njihov redoslijed treba donijeti to prije, najbolje prije poetka samoga istraivanja.
ak ako i jeste jedini autor, dobro je provjeriti misli li moda netko da i on zasluuje
autorsko mjesto na lanku. Autorstvo znanstvenih radova danas je predmetom
rasprave u znanstvenome svijetu i podlono je potivanju strogih etikih pravila.
Uzrok tome jest proireno pravilo da se akademsko napredovanje osniva na broju (za
razliku od kakvoe) objavljenih radova. Stoga se kod odluke o autorima lanka
posebice srogo treba drati pravila odgovorne provedbe istraivanja.

11

2.4.1

Stil znanstvenoga lanka

Prihvaanje lanka u dobrom asopisu najvie ovisi o poruci koju nudi. Ako urednici asopisa
smatraju da je lanak vaan za njihov asopis, prihvatit e ga ako i nije napisan tenim stilom.
No sudbinu lanka esto moe odluiti i njegov stil.
Dobra znanstvena proza ima pet obiljeja: rjeitost, jasnou, tanost, umjerenost i skladnost.

Rjeitost

Rjeitost se odnosi na tenost i neprekinut slijed reenica i misli njima izraenih, povezanosti
dijelova teksta i jasnog razvoja misli u samom odjeljku. Dobar znanstveni tekst nema zastoja
ili prekida toka misli.

Jasnoa

Jasnoa znai jasan ustroj i tok prie lanka (slino kao i kod rjeitosti). Na razini odjeljka
znai jasnou njegova cilja od samoga poetka teksta, ogranienost na tu poruku i izostanak
drugih elemenata koji ne pridonose iskazivanju namjere odjeljka. Prema Georgu Orwellu,
dobra proza je poput prozorskoga stakla - pogreke i grubosti znanstvene proze mrlje su na
staklu koje stoje izmeu pisca i itatelja.

Tanost

Tanost u ovome smislu ne znai tanost prikazanih podataka, ve pravilnu upotrebu rijei.
To znai da odabrane rijei moraju biti tane i najbolje za opisivanje pojma. U engleskom
jeziku posebno je vano paljivo provjeriti pisanje neke rijei kako prilikom tipkanja ne bi
dolo do drugoga znaenja (primjerice, da engleska rije za iz- from postane oblik form).

Umjerenost

Umjerenost znai dobru iskoritenost rijei, ne samo zato to je printanje asopisa skupo i
urednici nastoje svoje stranice iskoristiti na najbolji mogui nain, nego zato to i italac ima
malo vremena za itanje, a previe ga rijei usporava i zamagljuje poruku lanka.

12

Skladnost

Skladnost se ogleda u dosljednoj primjeni etiri prethodna kvaliteta - skladan tekst vodi
itaoca misaonom crtom istraivanja, ne nadrauje niti dosauje. Autor ne treba zadiviti
itaoca vlastitom pameu i erudicijom, ve mu ponuditi da razumljivu poruku lanka.
Razliiti su naini kako se moe pisati znanstveni rad. S vremenom svaki autor pronae svoj
lini nain pristupa tom poslu. Pisanje je posao, ak i za profesionalne pisce. Prvi nacrt lanka
koji se napie tek je poetak. Autori koji ele jasnou i istou svog pismenog izraza
popravljaju lanak vie puta. lanak obino pie jedan od autora, ako ih je vie, a drugi autori
mu kritiki itaju lanak i predlau promjene. Moe se dogovoriti i podjela pisanja: neko
moe napisati dio postupaka, prirediti tablice i slike, a drugi mogu preuzeti pisanje uvoda i
rasprave.

2.4.2 Pisanje znanstvenih lanaka za izlaganje na znanstvenim skupovima

Jedan od naina strunog osposobljavanja i osobnog strunog razvitka je sudjelovanje na
strunim i znanstvenim skupovima. Na takvim skupovima

sudionici imaju prilike uti

rezultate najnovijih istraivanja i razmijeniti iskustava sa strunjacima ija su im izlaganja

bila poticajna. Stoga je za strunjake svih vrsta koji ele biti u toku i pratiti napredak struke
vano da sudjeluju na strunim i znanstvenim skupovima. Samo tako mogu doi do zaista
najnovijih spoznaja, jer e do njihovog objavljivanja u strunim i znanstvenim asopisima
proi mjeseci, a moda i godine, a kada te spoznaje budu objavljene u knjigama ve e biti
moda ne sasvim zastarjele ali ipak i ne vie nove. U svijetu pak u kojem se drutveni i
privredni prosperitet gradi na novim znanjima presudno je biti na njihovom izvoru.

13

Izlaganje sa znanstvenih skupova (eng. Conference paper) je posebna vrsta znanstvenog

lanka. Jo ih nazivaju i konferencijsko priopenje, jer se, u pravilu, takvi lanci izlau na
znanstvenim skupovima i printaju u zbornicima radova takvih skupova. Ako takvi lanci
imaju sva obiljeja znanstvenog lanka (izvornog, prethodnog priopenja ili preglednog
lanka) i ako su kao takvi kategorizirani pismenim recenzijama ili javnom kritikom
(recenzijom) na znanstvenom skupu, ubrajaju se u znanstvene lanke (znanstvena djela). U
suprotnom sluaju radi se o strunom lanku.
Pripremanje za izlaganje na strunom, a pogotovo znanstvenom skupu zahtijeva od sudionika
da ovladaju mnogim vjetinama i znanjima koja nastavnici trebaju imati i kojima bi trebali
pouiti svoje uenike. ele li pripremiti dobro izlaganje moraju znati:

gdje i kako pronai obavijesne izvore,

kako prethodno razluiti relevantne od irelevantnih izvora,

kako itati izvore; kritiki ih ralanit, kako usporeivati i

provjeravati podatke, kako razluiti vrijede od nevrijednih i korisne od nekorisnih

podataka,

kako sustavno prikupljanje podataka,

kako izraditi nacrt izlaganja,

kako napisati izlaganje: njegov izgled i nain njegove izrade,

kako izraditi Power Point prezentaciju ili

pripremiti usmeno izlaganje.

14

ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu uspjeno je elaborirana tematika koja se odnosi na
definiciju i podjelu znanstvenih lanaka, najvanija obiljeja istih te samo pisanje
znanstvenog lanka. Ponuene su odreene smjernice za uspjeno pisanje i objavljivanje
znanstvenog lanka. Znanstveni lanak je prvo objavljivanje originalnih rezultata znanstvenih
istraivanja (opaanja) u publikaciji koja je lako dostupna meunarodnoj znanstvenoj
javnosti, a napisan je tako da se istraivanja mogu ponoviti i zakljuci provjeriti. Znanstveni
lanak mora imati ove najvanije elemente: 1) naslov, 2) saetak, 3) uvod,

4) historijski

teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio, 5) analitiko eksperimentalni dio, 6) perspektivni

dio, 7) zakljuak, 8) literatura. Tematika koja se predstavlja u znanstvenim lancima
prilagoena je, u pravilu, klasificiranju znanstvenih asopisa, koji su najee klasificirani
prema poljima znanosti, odnosno znanstvenim podrujima. Prilikom pisanja znanstvenog
lanka mora se voditi posebno rauna da isti zadovoljava nekoliko kriterija, a prije svega da
bude rjeit, jasan, taan, umjeren, te skladan. Pisanje znanstvenih lanaka nije jednostavan
posao, ak i za profesionalce. Znaaj istih je nedvojben jer objavljeni lanci, kao rezultat
istraivanja nude nova dostignua i rjeenja za razne oblasti, te na iste treba obratiti znaajnu
panju.

15

LITERATURA

Priredio: Prof.dr.efkija eki, Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog

i strunog djela, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraaj i komunikacije,
Sarajevo

Prof. dr. sc. Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog
djela (etvrto izdanje), Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000

Internet stranice

http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/pisanje_znanstvenog_clanka.pdf

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Kako_napisati_clanak_-_FER_2012__slides.pdf

http://unvi.edu.ba/Files/uputstva/UPUTSTVO_ZA_PISANJE_NAUCNIH_I_STRUC
NIH_CLANAKA.pdf

16