MEDICINSKI FAKULTET SVEUILITA u RIJECI STRUNI STUDIJ SESTRINSTVA

KOLEGIJ: Bioetika u sestrinstvu Skripta za ponavljanje po katalogu znanja

Prema predavanjima prof. Igora Eterovia, Katedra za drutvene i humanistike znanosti izradio Mario Vidovi, student 1. godine

Rijeka, oujak 2013.

Katalog znanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. Moral i etika-slinosti i razlike Etika pitanja Moralna epistemologija Vrijednosti Odnos vrijednosti i morala/etike Vrijednosti u (bio)medicini i zdravstvene skrbi Medicinska etika Skrb Francis Peabody Etika zdravstvene skrbi Prepreke za skrb u zdravstvu i naini njihova premoenja Razlozi nastanka bioetike Van Rensselaer Potter i Andre Hellegers Institucionalizacija bioetike Bioetika kao znanost(odreenje) Podjela bioetike(Callahan) i discipline koje se nalaze u toj podjeli Faze razvoja bioetike i njihove karakteristike Interdisciplinarnost bioetike Pluriperspektivnost bioetike Integrativna bioetika Faze i oblici razvoja bioetike u Hrvatskoj Deontoloke etike teorije Konsekvencijalistike etike teorije Etike teorije vrlina Naelo autonomije Naelo dobroinstva Naelo nekodljivosti Naelo pravednosti Thomas Percival Sestrinska etika Etiki kodeksi medicinskih sestara Bioetike poruke o tijelu i osobnosti Paternalizam Obavijeteni pristanak

1. MORAL i ETIKA- slinosti i razlike MORAL -lat. mos, moris=obiaj, volja, pravilo; pl. mores=vladanje, ud -skup nepisanih pravila koja odreuju meusobne odnose ljudi i njihovo ponaanje -odreuje to je vrijednost, a to nije, tj. to je dobro, a to zlo -izmeu konvencije i zakona -formiranje gledita pomou kojih se procjenjuje to je dobro, a to loe; moralnih pravila koja odreuju to (ni)je moralno misliti i initi i sl. ETIKA -thos=obiaj, navada -filozofska disciplina koja istrauje izvore i propituje zasnovanost morala, odnosno istrauje porijekolo, motive, svrhu i norme moralnog prosuivanja i djelovanja -znanost o moralu -nastoji razumijeti kako bi ljudska bia trebala djelovati i kakav je ivot najbolji za ljude SLINOSTI: podrazumijevaju odreenu refleksiju(promiljanje, posjedovanje svijesti o emu) o pitanjima dobra(odnosno zla) djelovanja ili ponaanja RAZLIKE: -razliite vrtse i razine refleksije -moralna svijestpraktina moralna refleskijaslui iskljuivo moralnoj orijentaciji u djelovanju -etika svijestteorijska refleksija-podruje filozofske i znastvene refleksije

2. ETIKA PITANJA a)DESKRIPTIVNA-empirijska istraivanja, povijesna ili znanstvena, u cilju opisivanja ili objanjavanja fenomena morala ili uspostavljanja teorije o ljudskoj prirodi koja se odnosi na etika pitanja b)NORMATIVNA-razmiljanja kakva vodi onaj koji se pita to je ispravno, dobro ili obvezno, utvrujui tako normativni sud, pruajui razlog za taj sud ili normativni zakljuak na temelju rasprave o tome to je dobro ili ispravno c)METAETIKA-razmiljanja koja pokuavaju dati odgovor na pitanja poput: to je znaenje ili uporaba izraza moralno ispravno ili dobro? to je priroda morala? kakva je razlika izmeu moralnog i izvanmoralnog? i sl.

3. MORALNA EPISTEMOLOGIJA -sustavno i kritiko istraivanje moralnosti kao podruja znanja -bavi se pitanjima: kako se i mogu li se uope opravdati moralni sudovi?

postoje li moralne(objektivne) injenice? posjeduju li moralne injenice u strogom smislu istinitost? i sl.

-narav znanja o moralnim pitanjima bitan je preduvjet za kritiku evaulaciju neke etike teorije -nae epistemoloko polazite obino odreuje i etiku poziciju -epistemoloka pitanja kljuna u rjeavanju pitanja opravdanosti nekog rjeenja etikog problema -temeljno pitanje: kada netko opisuje osobu kao dobru ili kada kae da je neka radnja ono ispravno to treba uiniti, da li on upuuje na objektivnu znaajku osobe ili radnje ili izraava vlastitu subjektivnu reakciju?

-pravci u raspravi: a)INTUCIONIZAM -termini morala poput dobro i ispravno imenuju objektivna svojstva , odnose se na stvarne aspekte stvarnih stvari, dogaaja i osoba. -pristup tim svojstvima imamo putem direktnog uvida ili percepcije (sposobnost moralne intuicije). -George Edward Moore (Principia Ethica) i David William Ross (The Right and the Good) -kritike: mogunost moralnog neslaganja? nemogunost racionalne provjere? b)EMOTIVIZAM -dobro ili ispravno ne imenuju nikakve objektivne, intuicijom zahvatljive osobine. -rei da je neto dobro ili loe nije nita drugo doli izraziti subjektivan stav ili emocionalan odgovor prema tome. -zahtjev za moralnim znanjem je besmislen, jer je svaki moralni sud iracionalan i subjektivan. -Alfred Jules Ayer i Charles Leslie Stevenson -kritika: suavanje ljudskog znaaja moralnog govora, negirajudi da kad god netko izrie tvrdnju morala da ujedno mora ponuditi i potporu za tu tvrdnju izricanjem dobrih razloga za njenu obranu. c)PRESKRIPTIVIZAM -moralne zapovijedi nose sa sobom neke nezaobilazne racionalne znaajke. -moralni sudovi sadre preskriptivnu komponentu (naredbu), ali ujedno iskazuju univerzalnost koja obvezuju govornika da djeluje u skladu s tom tvrdnjom. -Richard Mervyn Hare -kritike: arbitrarnost preskripcija govornika protuprimjeri d)NATURALIZAM -za razliku od prethodnih pozicija koje se sve slau u tome da se treba ne moe izvesti iz jest, ova pozicija pokuava osporiti taj stav. -valjani moralni argumenti mogu izvesti vrijednosne tvrdnje iz injeninih tvrdnji. -Phillippa Foot, Peter Geach i John Searle -kritika:

skakanje u zakljuak (vrijednosne tvrdnje su ved sadrane u tobonjim injeninim tvrdnjama)

e)RACIONALIZAM -izbjegava raspravu izmeu prethodnih pozicija -moralni principi su opravdani tek istraivanjem naravi same racionalnosti. -svaki racionalni djelatnik mora pretpostaviti odreena temeljna dobra slobodu i stupanj blagostanja koja mu omoguuju da se ostvaruje kao djelatnik. -ako je tome tako, tada on mora njih traiti kao prava. -budui da su ta dobra izvedena iz temeljnih znaajki djelatnika, on mora priznati da ih svi drugi djelatnici trae kao prava, odnosno da postoji odgovarajuda obveza za njihovo priznavanje i potivanje. -Alan Gewirth -kritika: prava ne slijede nuno iz pojma temeljnih dobara -John Rawls Racionalno slaganje je mogude jedino uz pretpostavku hipotetske originalne pozicije u kojoj pojedini identiteti, elje i prednosti racionalnih djelatnika su namjerno prikrivena. Takvim velom neznanja je osigurana nepristranost sudionika moralnog dogovora. Stoga de racionalni dogovor biti osiguran u pogledu dva specifina principa pravednosti: jednaka sloboda i jednaka raspodjela dobara (osim u onim sluajevima kada nejednaka raspodjela dobara bi mogla biti od koristi najugroenijim drutvenim grupama) -kritika: nemogue je oljutiti racionalnog subjekta od svih njegovih specifinih (empirijskih) identiteta f)REALIZAM i ANTIREALIZAM -izbjegavanje prethodne rasprave i postavljanje diskusije na drugaije temelje. -moralni realist = tvrdi da postoje moralne injenice (poput onih znanstvenih), koje nisu svodive niti izvedive iz bilo kakvih drugih vrsta injenica; no za razliku od intuicionista, smatra da ne postoji specifina sposobnost moralne intuicije te da su sva moralna svojstva zamjetljiva tono na isti nain kao i empirijska svojstva -moralni antirealist = tvrdi da nas jezik morala sili da govorimo kao da postoje moralne injenice, meutim takve injenice su u krajnjoj liniji projekcije naih vlastitih stavova; moralni sudovi su opisi koji imaju iskljuivo instrumentalnu funkciju g)KRITIKA i ODBACIVANJE ITAVE RASPRAVE -od kraja 70-ih godina poinje ozbiljna kritika svih epistemoloki orijentiranih pravaca kao unaprijed promaenih (R. Rorty) -relativizam (G. Harman, B. Williams) -feministika kritika (C. Gilligan) gubitak vjere u mogunost uspostave univerzalne i nune etike teorije

4. VRIJEDNOSTI -pojmovi koje koristimo za objanjenje onoga to nam je vano -iskazuju dobro kojemu teimo -prema njima ravnamo nae ponaanje u miljenju i djelovanju

-povezane s inom vrednovanja(bez vrednovatelja/subjekt/, ne postoji nita to bi se nazivalo vrijednou) -prisno povezane s potrebama(vrijedno je ono to zadovoljava nae potrebe i ispunjava tenje) -osjetilne, organske, osobne, interpersonalne, drutvene(ekonomske, politike, legalne, profesionalne, obiteljske), kulturne(religijske, moralne, kognitivne, estetske), duhovne -najee se izlijevaju iz jednog u drugi skup vrijednosti(bolest moe graditi ili unitavati razliite vrste vrijednosti) -moralne vrijednosti okupljene oko osobnog identiteta meuljudskih odnosa, struktura grupa, profesija...(dostojanstvo, integritet, obostrano potovanje, odanost, prijateljstvo, drutvena kohezija...) -gdje su moralne vrijednosti osigurane moemo ostvariti irok raspon vrijednosti i obratno PRAVA-potraivanja koje drugi opravdano trae od nas DUNOSTI obveze-ono to moramo initi bez obzira na nae ostale ciljeve zabrane-ono to ne smijemo initi neovisno o irim ciljevima -vrijednosti vode odluivanje, potiui nas da odaberemo jedan put pred drugim 5. ODNOS VRIJEDNOSTI i MORALA/ETIKE -u svojim radnjama odgovaramo i za vrijednosti koje prebivaju u rezultatima naih radnji -vrijednosti, radnje i posljedice naih radnji dovoljno se podudaraju da bi vrijednosti igrale kljunu ulogu u etikoj refleksiji -elementarne, opaajne, organske i ekonomske vrijednosti(nude uvjete nune za pojavu viih vrijednosti) povezane su s politikim, duhovnim i kulturnim vrijednostima(daju znaenje i vanost elementarnim vrijednostima)preko moralnih vrijednosti 6. VRIJEDNOSTI u (BIO)MEDICINI i ZDRAVSTVENOJ SKRBI -temeljne vrijednosti vrijednosti iz kojih su izvedene sve ostale pozitivne: svijest, sposobnost, sloboda, zadovoljstvo negativne: smrt, bol, onesposobljenost, gubitak slobode i zadovoljstva u sreditu zdravstvene skrbi zaokupljene prevencijom i lijeenjem bolesti i smrti

-zdravstveni djelatnici esto rangiraju prevenciju zala kao vaniju od promoviranja dobra -vrijednosti i (bio)medicini. a)ORGANSKE(ivot, zdravlje, krepkost, snaga, okretnost, ...) -s jedne strane teimo organskim vrijednostima, s druge smo podloni bolesti, ozljedama, invaliditetu, smrti b)PROFESIONALNE

-zdravstveni djelatnici imaju specifino znanje i vjetine koje im omoguuju da pruaju drutveno vrijedne usluge c)EKONOMSKE -medicinska praksa je vrlo esto trina transakcija, a zdravstveni djelatnici postaju poslovni ljudi s ekonomskim interesima d)POLITIKE i ETIKE -politike vrijednosti se sukobljavaju oko organizacije zdravstvene politike -protuslovlja etikih vrijednosnih pitanja su naroito vidljiva u medicinskoj praksi e)MORALNE -zauzimaju posebno mjesto, objektivne(ljubaznost, potenje, pouzdanost, asnost) -ne postoje jedinstvene vrijednosti u zdravstvenoj skrbi, niti temeljne niti moralne -temelj etike u zdravstvenoj skrbi: iako zdravstveni djelatnici posjeduju jedinstveno zdravstveno iskustvo, znanja i vjetine, njihovo rangiranje ne moe imati nikakav privilegirani status ve rangiranje onih koji e trpjeti odreeno zlo(tetu) ima veu teinu

7. MEDICINSKA ETIKA -posebna ili podruna etika, ije je predmetno podruje medicinska praksa u najirem smislu te rijei -utemeljitelj Hipokrat

-naziv prvi upotrijebio Thomas Percival u Medical Ethics or a Code of Institutes and Precepts Adapted to the Proffesional Conduct of Physicians and Surgeons; dajui 72
medicinsko-etika naputka za razliite vidove medicinske prakse: suut i strpljivost u radu s pacijentima, povjerljivost i govorenje istine, profesionalnu uljudnost 8. SKRB -ideja da je nekome tko je zabrinut stalo do neega -pobrinuti se za potrebe drugih ljudi i za vlastite odgovornosti -povijest skrbi: Stari vijek: grko-rimski Mit o skrbi (Hygin, 2. st.); Galenovo inzistiranje da je uz medicinska potrebno znati i filozofska znanja Kasni stari i srednji vijek: kazuistika u sklopu brige o dui (cura animarum), utjena knjievnost, literatura o umijedu umiranja (ars moriendi) Knjievnost: Goethe u Faustu pie o Skrbi Filozofija: Sren Kierkegaard, Martin Heidegger i Milton Mayeroff Psihologija: Rollo May i Erik Erikson

9. ETIKA ZDRAVSTVENE SKRBI -prvi ju je pokuao odrediti Richard C. Cabot -zalae se za uvoenje brige za pacijenta kao vrijednosti u medicinsku etiku, te da se zadae medicinskog djelatnika definiraju kao preuzimanje brige za pacijenta -altruisti s Harvarda pokrenuli preokret ohrabrujui predstavnike humanistikih uvjerenja da istrae, govore i piu o pojmu brige za pacijenta -motivirali i pokrenuli zdravstvene djelatnike da u praktinom djelovanju pokazuju brigu za pacijenta -def.:disiciplina u kojoj se sustavno prouava etiko ponaanje i iskazivanje brige u odnosu prema pacijentu i njegovoj osobnosti 10. FRANCIS PEABODY -lan harvardske altruistike grupe -u lanku The Care of the Patient nudi odreenje etike zdravstvene skrbi: obveza preuzimanja svakog mogueg oblika brige za pacijenta svima onima koji se bave praktinom medicinom -2 vrste skrbi: profesionalna(briga o opasnostima na koje upuuje dijagnoza , boli, uzroku smanjenja funkcijske sposobnosti, naravi i koliini boli koju pacijent podnosi u odreenom postupku) etika(briga o tome da svojim odnosom prema pacijentu lijenik ne oteava ve dovoljno teak poloaj pacijenta) -zasluge: razluio 2 vrste skrbi postupak prema pacijentu svodi pacijenta na objekt, a briga o pacijentu smjeta medicinu u humanistike okvire 11. PREPREKE ZA SKRB U ZDRAVSTVU i NAINI NJIHOVA PREMOIVANJA -prepreke: zahtjevi znanstvenih i tehnolokih aspekata medicine, kombinirani s medicinskom fascinacijom boleu pacijenti i obitelji neskloni izraavati osjeaje zdravstvenim djelatnicima nedostatak timskog rada izmeu pruatelja zdravstvene skrbi vremenski pritisci na zdravstvene profesije osjeaj nedoraslosti kod samih zdravstvenih djelatnika uslijed nedostatka educiranosti o skrbi za kritino bolesne pacijente i njihove obitelji -naini premoenja: sluati pacijente s osobnom pozornou biti obazriv kako na fizike, tako i na emocionalne komponente bolesti nuditi maksimum razumijevanja, slobode i potpore svakom pojedinanom pacijentu pruati poporu oaloenoj i uznemirenoj obitelji 12. RAZLOZI NASTANKA BIOETIKE a) znanstveno-tehnoloki napredak u medicini b) drutvena klima(razliiti pokreti, te ukljuivanje drugih znanstvenika) c) medicinski razlozi: - Boji komitet(1962.) - Jewish Chronic Disease Hospital(1963.-1964.) - Willowbrook State School(1956.-1965.)

prva transplatacija srca(1967.)

13. VAN RENSSELAER POTTER -tvorac termina bioetika -biokemiar i onkolog - bios(gr. ivot) + ethics(eng. etika)= etika ivota -1971. Bioetika-most prema budunosti-odnos bioetike prema drugim znanostima ANDRE HELLEGERS -osniva i prvi ravnatelj The Joseph and Rose Kennedy Institute for the Study of Human Reproduction and Bioethics u Georgetownu -opstetritiar i fetalni fiziolog 14. INSTITUCIONALIZACIJA BIOETIKE -ameriki kongres pokree istragu o Tuskegee projektu, te je 1974. osnovana Nacionalna komisija za zatitu ljudskih ispitanika u biomedicini i bihevioralnim istraivanjima -sluaj Anne Quinlan -1976. sudska odluka: u budunosti takvi sluajevi u nadlenosti interdisciplinarnih etikih povjerenstava 15. BIOETIKA KAO ZNANOST(odreenje) -Enciklopedija bioetike 1978. i 1995.(gl. urednik Warren T. Reich) daje 2 definicije bioetike: 1. Bioetika je sustavno prouavanje ljudskog ponaanja na podruju znanosti o ivotu i zdravstvene skrbi, ukoliko je to ponaanje ispitivano u svjetlu moralnih vrijednosti i naela (1978.) 2. Bioetika je sustavno prouavanje moralnih dimenzija ukljuujui moralne poglede, odluke, ponaanje i djelovanje u sklopu znanosti o ivotu i zdravstvene skrbi, koje se pritom slui razliitim etikim metodologijama u interdisciplinarnom okruenju (1995.) 16. PODJELA BIOETIKE(Callahan) i DISCIPLINE u TOJ PODJELI -podjela po podrujima -klinika, teorijska, regulatorna i kulturalna bioetika 17. FAZE RAZVOJA BIOETIKE a) razvojna faza NOVE MEDICINSKE ETIKE metodoloki odreena principalizmom predmetno ograniena na zdravstvenu skrb i biomedicinska istraivanja b) razvojna faza GLOBALNE BIOETIKE metodoloko proirenje: etiki pluralizam i znanstvena interdisciplinarnost predmetno proirenje: problematika ivota c) razvojna faza INTEGRATIVNE BIOETIKE metodoloki proirena pluriperspektivizmom predmetno proirena zahvaanjem filozofsko-povijesnih dimenzija 18. INTERDISCIPLINARNOST BIOETIKE -poticanje dijaloga i iznalaenja modusa za suradnju svih ljudskih znanosti i djelatnosti relevantnih za bioetika pitanja -teologija, filozofija, sociologija, psihologija, antropologija, politika, pravo

19. PLURIPERSPEKTIVNOST BIOETIKE -objedinjavanje i dijaloko posredovanje ne samo znanstvenih, nego i neznanstvenih prinosa ukljuujui razliite naine refleksije, razliite misaone i kulturne tradicije, odnosno razliite poglede koji poivaju na kulturnim, religijskim, politikim i sl. posebnostima 20. INTEGRATIVNA BIOETIKA -zadaa/sposobnost bioetike da sve razlike o kojima je bilo rijei okupi u jedinstveni bioetiki pogled, radije negoli u disciplinarni i znanstveni okvir 21. FAZE i OBLICI RAZVOJA BIOETIKE u HRVATSKOJ a) poeci bioetike u Hrvatskoj(1991.-1998.) u sklopu medicinske etike I. egota MEDRI razvoj rijekog modela bioetike edukacije otvaranje kolegija iz medicinske etike na dr. fakultetima Katedra za drutvene znanosti MEDRIpredvodnica razvoja bioetike u Hrvatskoj bioetika biblioteka

b) etabliranje bioetike u Hrvatskoj(1998.-2004.) - 3 dimenzije bioetika edukacija(MEF RI, ZG, OS, ST) bioetiki znanstveno-struni skupovi(interdisciplinarni koncept) izdavaka djelatnost: Matuli, T.: Bioetika kljuna u etabliranju ovi, A.: Etika i bioetika prijelomnica za daljnji razvoj bioetike c) konceptualizacija i teorijsko razvijanje specifine i prepoznatljive ideje bioetike(2004.-...) 22. DEONTOLOKE ETIKE TEORIJE -etike teorije koje svoje utemeljenje imaju u dunostima, te svako ljudsko djelovanje procjenjuju prema tome koliko je ono odreeno kao dunost -fundamentalni etiki zadatak za osobu je initi ono to je ispravno -2 temeljna zadatka: a) formulirati i braniti odreeni set moralnih pravila b)razviti i braniti neku metodu odreivanja to initi kada relevantna moralna pravila dou u sukob -Immanuel Kant(1724.-1804.)kategoriki imperativ(temeljni princip moralnosti) Djeluj samo prema onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da tvojom voljom postane opi zakon. 23. KONSEKVENCIJALISTIKE ETIKE TEORIJE -etike teorije koje prosuuju ispravnost ili neispravnost popstupaka prema posljedicama odreenog djelovanja -fundamentalni etiki zadatak je djelovati tako da naim radnjama proizvodimo najvie onoga to se smatra najvrjednijim -3 temeljna zadatka: a) odrediti i braniti neku stvar ili popis stvari koje su dobre po sebi

b) ponuditi neku tehniku mjerenja i usporeivanja kvantitete tih dobrih stvari c) braniti neku praktinu strategiju za one sluajeve u kojima pojedinac nije u mogunosti odrediti koja bi radnja proizvela vie dobroga UTILITARIZAM-dobro je ono to proizvodi ukupno najveu sreu ili korist(blagostanje) za najvei broj ljudi -Jeremy Bentham i John Stuart Mill 24. ETIKE TEORIJE VRLINA -etike teorije koje u sredite analize stavljaju vrline koje bi ovjek trebao posjedovati da bi se mogao ispravno ponaati i u tom pravcu djelovati -osnovni zadatak: opisati idealaan ljudski karakter -fundamentalni etiki zadatak svake osobe je postati osoba koja ima odreene sklonosti da odgovara na situacije u svijetu na odreen nain -3 cilja: a) razviti i braniti neko poimanje idealne osobe b) razviti i branitit neku listu vrlina nunih za biti osobom takve vrste c) branitit neki pogled o tome kako osobe mogu doi do posjedovanja prikladnih vrlina -temeljne vrline: Stara Grka(razboritost, pravednost, umjerenost i hrabrost) Kranska etika(vjera, ufanje i ljubav) uvremena filozofija(dobronamjernost i pravednost) 25. NAELO AUTONOMIJE -podrazumijeva zadavanje zakona samome sebi, sposobnost vladanja nad samim sobom(autonomna osoba) -nadziranje vlastitog izbora, odluke, elje i djelovanja(autonomni izbor) -2 uvjeta: a) sloboda b) sposobnost djelovanja -potivanje samoodreenja osoba -obrana i zatita ljudskih osobnosti i moralnih identiteta -uvaavanje osobnih vrijednosti, temeljnih ljudskih prava, sposobnosti samoodreenja 26. NAELO NEKODLJIVOSTI -podrazumijeva dunosti neinjenja namjernog zla ili tete -pripada tradicionalnim principima medicinske etike(Hipokratova zakletva i enevska deklaracija) -4 zahtjeva: a) ne ubij b) ne prouzroi bol c) ne uini nesposobnim d) ne lii dobra 27. NAELO DOBROINSTVA -upuuje na moralnu dunost injenja dobra drugima POZITIVNO-injenje dobra prema jasno odreenim potvrdnim pravilima KORISNO-rezultat izrauna procjene rizika i pretpostavljenog dobra

28. NAELO PRAVEDNOSTI -podrazumijeva poten, jednak i prikladan tretman u svjetlu onoga to se duguje ili je obvezatno prema osobama -ukljuuje jednaku raspodjelu prava i obveza, ravnoteu izmeu dobra i zla, jednako postupanje prema svima, zasluenu kaznu zbog nepotivanja moralnih i pravnih normi -distributivna, retributivna i legalna pravednost 29. THOMAS PERCIVAL -utemeljitelj najutjecajnijeg medicinskog kodeksa, objavljenog 1803. pod naslovom Medical Ethics: A Code of Institutes and Precepts Adapted to the Professional Conduct of Physicians and surgeons -prvi moderni kodeks medicinske etike s kojim zapoinje koritenje termina medicinska etika -72 medicinsko-etike poruke -Percival zahtjeva promjenu dotadanjeg ponaanja lijenika -javno priznata potreba za etikim odnosom prema pacijentu i kolegama -istie da su dunosti lijenika vezane uz moral i etiku jednako profesionalne koliko i struno medicinsko znanje 30. SESTRINSKA ETIKA -posebna profesionalna etika -prua filozofski uvid u moralnu dimenziju sestrinske prakse -pregled etikih i bioetikih pitanja iz perspektive sestrinske teorije i prakse 31. ETIKI KODEKSI MEDICINSKIH SESTARA -zakletva Florence Nightingale(po uzoru na Hipokratovu zakletvu) -Etiki kodeks ANA-e, Meunarodni kodeks medicinskih sestara(po ICN-u) -Etiki kodeks medicinskih sestara Hrvatske(HUMS 1995., HKMS 2005.) -nude sestrama zatitu u legalnoj obrani -HKMS je regulacijsko tijelo u RH -kodeks je usklaen sa Zakonom o sestrinstvu -nudi standarde ispravnog ponaanja i djelovanja u sklopu sestrinske profesije 32. BIOETIKE PORUKE O TIJELU i OSOBNOSTI -zahtjev za drugaijim odnosom prema ovjeku -upozoravanje na neravnopravan poloaj pacijenta u odnosu na zdravstvenog djelatnika -inzistiranje da se u medicinskom postupku brine podjednako o tijelu i osobi -uvaavanje osobnosti pacijenta i prava da dobro obavijeten o svom stanju sam odluuje o prihvaanju ili neprihvaanju ponuenog tretmana ili intervencije 33. PATERNALIZAM -U praktinom smislu = osoba je u paternalistikom okruenju kada pojedinci, skupine ljudi ili predstavnici institucija kojima je osoba upuena radi zadovoljavanja neke potrebe ili traenja pomoi odreuju i osiguravaju njezino ponaanje bez uvaavanja njezinih stajalita i shvaanja o onome zbog ega im se obraa te o nainima postizanja toga -Odnos koji se opravdava injenjem dobra, tovie na prvo mjesto stavlja ouvanje i zatitu ivota, humani odnos i postizanje dobra (no brojni sluajevi zlouporabe, zlostavljanja, muenja i nepravdi to dovode u pitanje) -Pacijent kojemu bolest, oboljenje ili nesposobnost odreuje svakodnevicu, ve je u samom poetku u podreenom poloaju prema onome o kome ovisi njegovo ozdravljenje, uspjeh lijeenja i njegovanja

stoga se u medicini paternalizam jo tee i snanije doivljava

-Blagi ili opravdani paternalizam Doputa zdravstvenim djelatnicima djelovanje bez prethodnog pristanka pacijenata Hitni sluajevi, mentalno bolesne osobe -Strogi ili neopravdani paternalizam Opravdava se zatitom i injenjem dobra osobama prema shvaanjima zdravstvenih djelatnika Klasini oblik paternalizma kojime se kompetentne i autonomne osobe tite od njih samih, a protiv njihove volje 34. OBAVIJETENI PRISTANAK -Podrazumijeva pravo pacijenata na informiranost i pravo na pristanak i odbijanje medicinske intervencije i sudjelovanja u biomedicinskim istraivanjima i intervencijama -U praktinom smislu predstavlja promjenu paternalistike uloge zdravstvenog djelatnika i tradicionalne pozicije pacijenta -Odgovornost za takav odnos snose zdravstveni djelatnici oni zapoinju zahtjeve informed consenta realizirati u dijalogu s pacijentom, a pri postizanju rezultata (dobivanje suglasnosti) treba ukljuiti brojna znanja koja nadilaze iskljuivo medicinsku struku -Elementi obavijetenog pristanka : Temeljni elementi (preduvjeti) 1. Kompetencija (za razumjeti i odluiti) 2. Dobrovoljnost (u odluci) Elementi informacije 3. Otkrivanje (materijalnih informacija) 4. Preporuka (plana) 5. Razumijevanje (stavaka 3. i 4.) Elementi pristanka 6. Odluka (u korist plana) 7. Autorizacija/odobrenje (izabranog plana) -realizacija obavijetenog pristanka u praksi situacije u profesionalnom djelovanju u kojima zdravstveni djelatnici obrazlau dijagnostike postupke, usporeuju razlike u prijanjim stanjima, daju objanjenja i upute pacijentima