Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Kolegij: Fiziologija i patofiziologija III

Voditelj: Prof. dr. sc. Vesna Barac-Latas, dr. med.
Katedra: Katadra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Medicina
Godina studija: 3. godina
Akademska godina: 2015./2016.

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

Podaci o kolegiju (kratak opis kolegija, ope upute, gdje se i u kojem obliku organizira nastava,
potreban pribor, upute o pohaanju i pripremi za nastavu, obveze studenata i sl.):
Osnovna zadaa ovog kolegija jest omoguiti studentu da usvoji znanja o fiziolokoj konstrukciji i fiziolokim
mehanizmima gastrointestinalnoga i hepatobilijarnoga sustava, metabolizmu i regulaciji tjelesne temperature
te morfolokom i funkcionalnom ustrojstvu endokrinog sustava. Cilj ovog kolegija jest, takoer, omoguiti
studentu da usvoji znanja o patofiziolokim mehanizmima i naruenom djelovanju gastrointestinalnog i
hepatobilijarnoga sustava, poremeajima metabolizma osnovnih i specifinih metabolikih tvari te
endokrinopatijama. Poticanje horizontalne i vertikalne integracije znanja o prirodnim tokovima fiziolokih i
etiopatogenetskih procesa pridonijeti e razumijevanju specifinosti djelovanja etiolokih imbenika, odnosno
mehanizmu nastanka, tijeka te lokalnih i sustavnih posljedica razliitih bolesnih stanja.
Nastava se izvodi u turnusu tijekom deset tjedana, u obliku predavanja (34 sata), seminara (51 sat) i
vjebi (30 sati) i iznosi 10 ECTS. A) Predavanja su oblik nastave na kojem se daje uvod i pregled tematske
jedinice koja se detaljnije obrauje na seminarima i vjebama. Na B) seminarima i C) vjebama student s
nastavnikom aktivno razmatra i kritiki raspravlja o fiziolokim i patofiziolokim mehanizmima (odreenih
morfoloko-funkcijskih cjelina) koji se, pritom, nastoje objasniti na molekularnoj, mikrookolinoj, organskoj,
sustavnoj razini te na razini cijeloga organizma. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji
se dodatno postii D) prouavanjem prirodnih integratora etiopatogenetskih zbivanja, tzv. etiopatogenetskih
vorita , E) izvoenjem vjebi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju patoloka stanja i daju
klinike korelate odreenih bolesti, te F) izvoenjem prikaza pojedinih komponenti nastavnih sadraja (powerpoint prezentacije).
Student samostalno izrauje rad tj. power-point prezentaciju. Rad se odabire iz unaprijed definiranih tema
koje se odnose na odreenu nastavnu sadrajnu cjelinu. Student prezentira odabranu temu tijekom seminara
i/ili vjebi u vremenskom periodu od 10 minuta. Nakon zavrenog izlaganja, student predaje rad (u printanom
obliku) nastavniku-voditelju seminara i/ili vjebe. Osim prikaza izloenog nastavnog sadraja rad mora
sadravati i naslovnu stranicu na kojoj se navodi: a) naslov rada, b) ime i prezime studenta, c) grupa i vrijeme
izvoenja rada. Rad mora sadravati i literaturne podatke koji se navode na posljednjoj stranici (predloeni
literaturni izvor naveden u popisu unaprijed definiranih tema, te samostalno izabrani literaturni izvor). Voditelj
seminara i/ili vjebe procjenjuje izloeni rad, koji se pohranjuje u arhivu kolegija Fiziologija i patofiziologija
III.
Nazonost i sudjelovanje studenta, u svim oblicima nastave, su obvezni u skladu s Zakonom i
Statutom Medicinskog fakulteta u Rijeci. Sukladno tome provoditi e se provjera nazonosti studenta na
predavanjima, seminarima i vjebama. Jedino e opravdani izostanci uslijed, primjerice, bolesti, u okviru
1

doputenog, a prema Pravilniku o studiju, biti prihvatljivi.

Student je obavezan unaprijed pripremiti tono propisane, unaprijed definirane, dijelove nastavnog
gradiva o kojem se raspravlja na seminarima i vjebama. Nastavnik - voditelj kontinuirano provjerava
znanje i ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vjebi (pokazano znanje i sposobnost povezivanja
morfologijskih, ultrastrukturnih, biokemijskih i/ili funkcijskih imbenika u cjelovitu sliku fiziolokih funkcionalnih
sustava te odreenih bolesnih stanja). Studentska se aktivnost tijekom nastave (predavanja, seminari, vjebe)
bonificira u dnevniku rada.

Popis obvezne ispitne literature:

1. Guyton, A.C., Hall, J.E. : Medicinska fiziologija, (dvanaesto izdanje) Medicinska naklada Zagreb, 2012.
2. Gamulin, S., Marui, M., Kova, Z.: Patofiziologija, (sedmo izdanje) Medicinska naklada Zagreb, 2011.
3. Zdenko Kova i suradnici: Klinika patofiziologija etiopatogenetski vorovi (Knjiga trea: 1., 2., 3., 4. dio)
Medicinska naklada Zagreb, 2013.
4. Rukavina, D., Radoevi Stai, B., Luin, P., uk, M.: Prirunik za vjebe iz fiziologije, neurofiziologije i
imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patoloku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001.

Popis dopunske literature:

1. Ganong, W.F.: Review of Medical Physiology, (21. izdanje) Lange Medical Books / McGraw-Hill, Medical Pub.
Division, New York 2004.
2. Vrhovac B. i suradnici: Interna medicina, (etvrto izdanje) Naklada Ljevak, Zagreb 2008.
3. McPhee,S.J, Ganong, W.F.: Pathophysiology of Disease. An introduction to Clinical medicine, (peto izdanje)
Lange Medical Books / McGraw-Hill, Medical Pub. Division, New York 2006

Nastavni plan:
Popis predavanja (s naslovima i pojanjenjem):
Predavanje 1. Fiziologija probavnog sustava
Ishodi uenja:
Opisati opa naela grae gastrointestinalne stjenke.
Opisati elektrinu aktivnost gastrointestinalnoga glatkog miia.
Objasniti krvni optjecaj probavnog sustava.
Opisati funkcionalne kretnje probavnog sustava.
Opisati ivani nadzor gastrointestinalne funkcije (crijevni ivani sustav).
Objasniti unos hrane, vakanje i gutanje.
Opisati funkcije eludca, kretnje tankoga i debeloga crijeva.
Definirati opa i lokalno-specifina naela luenja u probavnom sustavu.
Objasniti probavu i apsorpciju razliitih hranidbenih tvari (ugljikohidrati, bjelanevine, masti) u pojedinim segmentima
probavnog sustava.
Predavanje 2. Patofiziologija probavnog sustava
Ishodi uenja:
Opisati poremeaje funkcija drijela, jednjaka i eludca.
Objasniti poremeaje egzokrine funkcije guterae.
Opisati poremeaje tankog i debelog crijeva.
Objasniti patofizioloke oblike i posljedice proljeva.
Objasniti mehanizam i posljedice povraanja.
Opisati uzroke i posljedice ileusa.

Predavanje 3. Metabolizam bjelanevina i ugljikohidrata

Ishodi uenja:
Opisati fiziologiju metabolizma bjelanevina.
Objasniti etioloke mehanizme i posljedice poremeenog metabolizma bjelanevina.
Razloiti uzroke i posljedice manjka bjelanevina.
Objasniti mehanizme te uinke primarne i sekundarne pothranjenosti.
Objasniti fiziologiju metabolizma ugljikohidrata i stvaranje adenozin-trifosfata.
Objasniti etioloke mehanizme i posljedice poremeenog metabolizma ugljikohidrata.
Opisati uzroke i uinke hiperglikemije.
Opisati uzroke i uinke hipoglikemije.
Objasniti poremeaje metabolizma glikogena.
Predavanje 4. Metabolizam lipida
Ishodi uenja:
Opisati fiziologiju metabolizma lipida.
Opisati uzroke, mehanizme te patofizioloke uinke poremeaja lipoproteina (primarne i sekundarne
hiperlipoproteinemije, ostali poremeaji metabolizma lipoproteina).
Opisati uzroke, mehanizme te patofizioloke uinke poremeaja odlaganja lipida (lipidoze, ateroskleroza, pretilost).
Predavanje 5. Fiziologija jetre
Ishodi uenja:
Objasniti makro i mikromorfoloko ustrojsvo jetre.
Opisati temeljnu funkcijsku jedinicu jetreni renji.
Objasniti protjecanje krvi kroz jetru i sustav jetrenih makrofaga.
Opisati sustav limfnih ila u jetri.
Opisati jetreni metabolizam ugljikohidrata, aminokiselina i amonijaka.
Objasniti sintezu i razgradnju proteina u jetri (glikoproteini, angiotenzinogen, imbenici koagulacije, hematopoetski
imbenici, proteini akutne faze).
Opisati mehanizme detoksikacije (lijekovi, toksine tvari).
Opisati metabolizam alkohola.
Objasniti metabolizam hormona.
Opisati metabolizam lipida (masne kiseline i trigliceridi) i kolesterola.
Objasniti metabolizam bilirubina.
Opisati uno stablo te stvaranje, izluivanje i ulogu ui u probavi i apsorpciji masti.
Opisati pohranu eljeza i vitamina u jetri.
Predavanje 6. Patofiziologija jetre - I. dio
Ishodi uenja:
Objasniti etiopatogenezu metabolikih i infiltrativnih poremeaja jetre (poremeaj metabolizma bilirubina, utica, masna
jetra).
Razumijeti etiopatogenezu virusnog hepatitisa (A, B, C, D, E) te autoimunog hepatitisa.
Definirati toksina i medikamentna oteenja jetre.
Objasniti patogenezu alkoholne bolesti jetre.
Predavanje 7. Patofiziologija jetre - II. dio
Ishodi uenja:
Opisati patogenezu alkoholne, posthepatike, primarne bilijarne, sekundatne bilijarne i kardijane ciroze jetre.
Razumijeti razvoj komplikacija ciroze jetre (portalna hipertenzija, ascites, spontani bakterijski peritonitis, hepatalna
encefalopatija, hepatorenalni sindrom, hepatopulmonalni sindrom, hipersplenizam, koagulopatija).
Opisati bolesti bilijarnog sustava (uni kamenci, kolangitis).
Predavanje 8. Egzokrine funkcije guterae akutni i kronini pankreatitis
Ishodi uenja:
3

Opisati fizioloku grau egzokrinog dijela guterae.

Opisati luenje vode i elektrolita.
Objasniti stvaranje i luenje probavnih enzima guterae.
Opisati nadzor nad luenjem guterae.
Opisati cistinu fibrozu guterae.
Objasniti etiopatogenetske imbenike, tijek i komplikacije (lokalne, sustavne) akutnog pankreatitisa.
Objasniti etiopatogenetske imbenike, tijek i komplikacije kroninog pankreatitisa.
Predavanje 9. Uvod u endokrinologiju, hormoni hipofize
Ishodi uenja:
Objasniti ustroj endokrinog sustava te mehanizme djelovanja hormona.
Objasniti mehanizme stvaranja i djelovanja hormona adeno i neuro hipofize te njihove kontrole hipotalamusom.
Razumjeti uzroke i posljedice pojaanog i smanjenog luenja hormona.
Razumjeti uzroke i posljedice poremeaja u ciljnom tkivu hormona.
Objasniti poremeaje metabolizma hormona i regulacije hormonskih sustava.
Objasniti poremeaje funkcije prednjeg i stranjeg renja hipofize.
Predavanje 10. Metaboliki hormoni titnjae
Ishodi uenja:
Objasniti stvaranje, luenje i fizioloke funkcije metabolikih hormona titnjae.
Razumjeti poremeaje funkcije titnjae: tireotoksikoza, hipertireoza, hipotireoza, gua.
Predavanje 11. Hormoni kore nadbubrenih lijezda
Ishodi uenja:
Objasniti stvaranje, luenje i fizioloke funkcije hormona kore nadbubrenih lijezda.
Razumjeti uzroke, tijek i posljedice hiperfunkcije te hipofunkcije kore nadbubrene lijezde.
Razumjeti poremeaje sri nadbubrene lijezde.
Predavanje 12. Paratireoidni hormon, kalcitonin, metabolizam kalcija i fosfata
Ishodi uenja:
Objasniti stvaranje, luenje te djelovanje paratireoidnog hormona i kalcitonina.
Razumjeti mehanizme odravanja metabolizma kalcija i fosfata.
Objasniti poremeaje prometa kalcija, fosfata i magnezija.
Objasniti poremeaje s poveanim i smanjenim stvaranjem paratireoidnog hormona.
Objasniti poremeaje s poveanim i smanjenim stvaranjem kalcitonina.
Predavanje 13. Inzulin, glukagon i eerna bolest
Ishodi uenja:
Razumjeti mehanizme stvaranja, luenja te metabolikih uinaka inzulina, glukagona i somatostatina.
Objasniti uzroke i posljedice poremeaja djelovanja inzulina, glukagona i somatostatina.
Razumjeti etiopatogenezu, razliitih tipova, eerne bolesti.
Objasniti tijek te akutne i kronine posljedice eerne bolesti.
Predavanje 14. Prediktori i klinike implikacije metabolikog sindroma
Ishodi uenja:
Definirati komponente metabolikog sindroma.
Opisati nasljedne i steene etiopatogenetske imbenike metabolikog sindroma.
Definirati ulogu pretilosti (djelovanje adipokina, oslobaanje neesterificiranih masnih kiselina iz masnog tkiva te njihovo
djelovanje i ektopino nagomilavanje u miinom tkivu, jetri i guterai) u razvoju metabolikog sindroma.
Opisati oslobaanje PAI-1, TNF, IL-6 i resistina iz masnog tkiva i ulogu tih imbenika u progresiji metabolikog
sindroma.
Definirati ulogu inzulinske rezistencije u metabolikom sindromu.
Opisati mehanizme i ulogu aterogene dislipidemije, hipertenzije, hiperglikemije, protrombotikog i propalnog stanja u
razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Predavanje 15. Reprodukcijske funkcije i spolni hormoni

Ishodi uenja:
Opisati funkcionalnu grau mukih spolnih organa.
Opisati spermatogenezu i spolni in mukarca.
Razumjeti kemijsku grau, luenje, metabolizam i uinke mukih spolnih hormona.
Opisati poremeaje mukih spolnih funkcija.
Razumjeti funkcionalnu anatomiju enskih spolnih organa.
Opisati sustav enskih spolnih hormona.
Opisati mjeseni ovarijski ciklus i funkciju gonadotropnih hormona.
Razjasniti funkcije hormona jajnika, estradiol i progesteron.
Opisati meudjelovanje hormona jajnika i hipotalamino-hipofiznih hormona.
Objasniti spolni in u ene.
Opisati trudnou, laktaciju te fiziologiju fetusa i novoroeneta.
Predavanje 16. Cjelovito reagiranje organizma na noksu
Ishodi uenja:
Opisati strategiju sustavnog patobiolokog odgovora organizma na noksu.

Objasniti stres spontano sustavno usmjeravanje reaktivnosti.

Opisati akutnofazni odgovor tijekom upalnog procesa.
Razumjeti sustavni upalni odgovor i viesustavno zatajenje organa.
Opisati imunoloke obrasce sustavnog reagiranja.
Razumjeti cjelidbene i fibrozacijske procese te promjenu tkivne arhitekture (remodeliranje).
Predavanje 17. Ope manifestacije poremeaja funkcije probavnog i endokrinog sustava
Ishodi uenja:
Razumjeti znakove bolesti u ustimai.
Objasniti disfagiju, dispepsiju (indigestiju), muninu i povraanje.
Objasniti proljev i opstipaciju.
Objasniti gastrointestinalno krvarenje (hematemeza, melena i hematohezija).
Razumjeti uticu, hepatomegaliju, porast opsega trbuha i ascites.
Objasniti poremeaje rasta.
Razumjeti guu i guavost.
Opisati poremeaje dlakavosti.
Objasniti poremeaje menstruacije i ginekomastiju.
Razumjeti mravost i porast tjelesne teine.

Popis seminara s pojanjenjem:

Seminar 1. Fiziologija probavnog sustava
Ishodi uenja:
Objasniti opa naela grae gastrointestinalne stjenke, krvnog optjecaja te pokretljivosti probavnog sustava.
Opisati ivani nadzor gastrointestinalne funkcije.
Objasniti funkcionalne kretnje, potiskivanje i mijeanje hrane u probavnom sustavu.
Definirati opa i lokalno-specifina naela luenja u probavnom sustavu.
Objasniti probavu i apsorpciju razliitih hranidbenih tvari (ugljikohidrati, bjelanevine, masti) u pojedinim segmentima
probavnog sustava.
Seminar 2. Patofiziologija probavnog sustava
Ishodi uenja:
Objasniti poremeaje funkcija drijela, jednjaka, eludca, egzokrinog dijela guterae, tankog i debelog crijeva.
Objasniti patofizioloke oblike proljeva i mehanizam povraanja.
Razumjeti uzroke i posljedice ileusa.
Seminar 3. Metabolizam ugljikohidrata i bjelanevina
Ishodi uenja:
5

Objasniti fiziologiju metabolizma ugljikohidrata i stvaranje adenozin-trifosfata.

Objasniti etioloke mehanizme i posljedice poremeenog metabolizma ugljikohidrata.
Razumjeti uzroke i uinke hiperglikemije.
Razumjeti uzroke i uinke hipoglikemije.
Objasniti poremeaje metabolizma glikogena.
Razumjeti fiziologiju metabolizma bjelanevina.
Objasniti etioloke mehanizme i posljedice poremeenog metabolizma bjelanevina.
Razumjeti uzroke i posljedice manjka bjelanevina.
Objasniti mehanizme i uinke primarne i sekundarne pothranjenosti.
Seminar 4. Metabolizam lipida
Ishodi uenja:
Razumjeti fiziologiju metabolizma lipida.
Opisati uzroke, mehanizme te patofizioloke uinke poremeaja lipoproteina.
Opisati uzroke, mehanizme te patofizioloke uinke poremeaja odlaganja lipida.
Seminar 5. Prehrana, metabolizam, termoregulacija
Ishodi uenja:
Razumjeti mehanizme i znaenje odravanja ravnotee u prehrani te regulacije unosa hrane (pretilost i gladovanje).
Opisati energetiku i intezitet metabolizma.
Objasniti mehanizme odravanja normalne tjelesne temperature.
Opisati odgovor organizma na temperaturne promjene okolia.
Objasniti patogenetske uzroke, tijek i posljedice hipertermije i hipotermije.
Seminar 6. Mijena specifinih metabolikih tvari
Ishodi uenja:
Objasniti metabolizam te mehanizme djelovanja vitamina i minerala.
Objasniti etiopatogenezu poremeaja prometa specifinih metabolikih tvari.
Razumjeti poremeaje mijene vitamina (hipovitaminoze, hipervitaminoze).
Razumjeti poremeaje mijene elemenata u tragovima.
Seminar 7. Opa endokrinologija, hipofiza
Ishodi uenja:
Objasniti ustroj endokrinog sustava te mehanizme djelovanja hormona.
Objasniti mehanizme stvaranja i djelovanja hormona adeno i neurohipofize te njihove kontrole hipotalamusom.
Razumjeti uzroke i posljedice pojaanog i smanjenog luenja hormona.
Razumjeti uzroke i posljedice poremeaja u ciljnom tkivu hormona.
Objasniti poremeaje metabolizma hormona i regulacije hormonskih sustava.
Objasniti poremeaje funkcije prednjeg i stranjeg renja hipofize.
Seminar 8. titnjaa, nadbubrene lijezde
Ishodi uenja:
Objasniti stvaranje, luenje i fizioloke funkcije metabolikih hormona titnjae.
Razumjeti poremeaje funkcije titnjae: tireotoksikoza, hipertireoza, hipotireoza, gua.
Objasniti stvaranje, luenje i fizioloke funkcije hormona kore nadbubrenih lijezda.
Razumjeti uzroke, tijek i posljedice hiperfunkcije te hipofunkcije kore nadbubrenih lijezda.
Razumjeti poremeaje sri nadbubrenih lijezda.
Seminar 9. Paratireoidne lijezde
Ishodi uenja:
Objasniti stvaranje, luenje te djelovanje paratireoidnog hormona i kalcitonina.
Razumjeti mehanizme odravanja metabolizma kalcija i fosfata.
Objasniti poremeaje prometa kalcija, fosfata i magnezija.
Objasniti poremeaje s poveanim i smanjenim stvaranjem paratireoidnog hormona.
6

Objasniti poremeaje s poveanim i smanjenim stvaranjem kalcitonina.

Seminar 10. Endokrini dio guterae, eerna bolest
Ishodi uenja:
Razumjeti mehanizme stvaranja, luenja te metabolikih uinaka inzulina, glukagona i somatostatina.
Objasniti uzroke i posljedice poremeaja djelovanja inzulina, glukagona i somatostatina.
Razumjeti etiopatogenezu, tijek te akutne i kronine posljedice eerne bolesti.
Seminar 11. Fiziki i kemijski etioloki imbenici
Ishodi uenja:
Objasniti reakciju organizma izazvanu mehanikom i toplinskom ozljedom.
Razumjeti etiopatogenezu ozljede izazvane elektrinom strujom, djelovanjem elektromagnetskih valova i estinog
zraenja.
Objasniti ulazak ksenobiotika u organizam.
Objasniti nain i posljedice djelovanja ksenobiotika u organizmu.
Seminar 12. Bioloki etioloki imbenici
Ishodi uenja:
Definirati pojam infekcije.
Objasniti svojstva patogenih mikroorganizama, mehanizme infekcije, putove irenja zaraze i organotropizam zaraznih
klica.
Objasniti patofizioloke mehanizme infektivnih bolesti.
Razumjeti reakciju domaina na infekciju i ishod infekcije.

Popis vjebi s pojanjenjem:

Vjeba 1.: Probavni sustav i metabolizam
Ishodi uenja:
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanjima (sadraj P 1., P 2., P 3., P 4.) i seminarima (sadraj S 1., S
2., S 3., S 4., S 5., S6.). To gradivo obuhvaa podruja fiziologije i patofiziologije probavnog sustava, normalnog i
poremeenog metabolizma bjelanevina, ugljikohidrata i lipida te podruje prehrane, energetike, inteziteta
metabolizma kao i termoregulacije.
II. Izvedbeni dio:
Opisati izvoenje i razumjeti uinke podraivanja vagusa i injiciranja histamina na luenje u elucu.
Rijeavanje etiopatogenetskih vorita probavnog sustava i metabolizma.
Vjeba 2.: Fiziologija i patofiziologija jetre
Ishodi uenja:
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanjima (sadraj P 5., P 6., P 7., P8. ). To gradivo obuhvaa
podruje fiziologije i patofiziologije hepatobilijarnog sustava te podruje fiziologije i patofiziologije guterae.
II. Izvedbeni dio:
Objasniti izvoenje i posljedice podvezivanja duktusa koledokusa u takora.
Rijeavanje etiopatogenetskih vorita fiziologije i patofiziologije jetre.
Vjeba 3.: Endokrinologija

Ishodi uenja:
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanjima (sadraj P 9., P 10., P 11., P 12., P13., P14.) i seminarima
7

(sadraj S7., S8., S9., S 10.) To gradivo obuhvaa podruje fiziologije i patofiziologije ope endokrinologije, hormona
hipofize, metabolikih hormona titnjae, hormona kore nadbubrenih lijezdi, paratireoidnog hormona, kalcitonina,
metabolizma kalcija i fosfata te inzulina, glukagona i eerne bolesti.
II. Izvedbeni dio:
Objasniti izvoenje i uinak hormona titnjae na potroak kisika.
Objasniti izvoenje i uinak izazivanja hipokalcijemine tetanije u takora.
Objasniti izvoenje i znaaj Thornov-og testa u takora.
Objasniti izvoenje i uinke inzulinske hipoglikemije u takora.
Objasniti izvoenje i znaaj testa tolerancije za glukozu.
Rijeavanje etiopatogenetskih vorita endokrinog sustava
Vjeba 4.: Reprodukcija
Ishodi uenja:
I. Teorijski dio:
Razumjeti gradivo o kojem se raspravljalo na predavanju (sadraj P 15.). To gradivo obuhvaa podruje fiziologije i
patofiziologije reprodukcijskih funkcija i spolnih hormona.
Opisati reprodukcijske i hormonske funkcije u mukarca.

Objasniti djelovanje epifize.

Razumjeti fiziologiju ene prije trudnoe i uinke enskih spolnih hormona.

Opisati trudnou i laktaciju.
Objasniti fiziologiju fetusa i novoroeneta.
II. Izvedbeni dio:
Opisati izvoenje i znaaj dokazivanja korionskog gonadotropina u mokrai trudnih ena Ascheim
Zondekovim testom.
Objasniti izvoenje i znaaj uinka spolnih hormona na citoloki nalaz vaginalnog razmaza u enki takora.
Rijeavanje etiopatogenetskih vorita reprodukcije.
Vjeba 5.: Fiziologija sporta
Ishodi uenja:
I. Teorijski dio:
Razumjeti djelovanje niskog tlaka kisika na organizam.
Objasniti fizioloke probleme pri dubinskom ronjenju i u ostalim uvjetima visokoga tlaka.
Opisati fiziologiju sporta.
II. Izvedbeni dio:
Objasniti izvoenje testova za dokazivanje naela bioloke povratne sprege ( biofeedback).
Opisati izvoenje i znaaj fiziologije aerobne vjebe.
UPOZORENJE: studenti na vjebu trebaju obavezno donjeti: a) kutu i b) Prirunik za
vjebe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, koji je u elektronikom obliku dostupan
na stranicama zavoda (moe se pruzeti sa Share point portala Zavoda)

Obveze studenata:
Student treba redovito pohaati sve oblike nastave (predavanja, seminare i vjebe). Student treba doi spreman na
seminare i vjebe tj pripremiti gradivo predvieno programom za pojedine seminare i vjebe.

Ispit (nain polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktinog dijela ispita, nain bodovanja, kriterij
ocjenjivanja):
Nain ocjenjivanja (ECTS bodovni sustav):
Rad studenata vrednovati e se i ocjenjivati tijekom izvoenja nastave, te na zavrnom ispitu. Od ukupno 100 bodova,
8

tijekom nastave student moe ostvariti 70 bodova, a na zavrnom ispitu 30 bodova.

I. Tijekom nastave vrednuje se (do 70 bodova):
a) usvojeno znanje (do 52 boda)
b) aktivnost u nastavi (do 10 bodova)
c) samostalni rad (do 4 boda)
d) pohaanje nastave (do 4 boda)
a) Usvojeno znanje (do 52 boda)
Tijekom nastave procjenjivati e se usvojeno znanje s pomou dva testa od 50 pitanja. Prvi test izvodi se na kraju
obrade nastavnog sadraja fiziologije i patofiziologije metabolizma, probavnog i hepatobilijarnog sustava. Drugi
test izvodi se na kraju obrade nastavnog sadraja fiziologije i patofiziologije endokrinog sustava. Na svakom testu
pristupnik moe maksimalno ostvariti 26 bodova kako slijedi:
Toni odgovori
48,49,50
45,46,47
42,43,44
40,41
38,39
36,37
34,35
32,33
31
30
29
28
27
26
25
24
23
22
21
20
19
18
17
16
15
14
0-13

Broj bodova
26
25
24
23
22
21
20
19
18
17
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0

b) Aktivnost u nastavi (do 10 bodova)

Znanje studenta ocjenjuje se, temeljem usmenog raspravljanja i/ili pismenog testa (zadanog nastavnog sadraja), na
svim seminarima i vjebama. Student ostvaruje bodove iz znanja na nastavi samo ukoliko je ocijenjen 10 puta od
ukupno 12 moguih ocjena seminara i 4 puta od ukupno 5 moguih ocjena vjebi.
Ostvarena prosjena ocjena pretvara se u bodove kako je prikazano:

Prosjena ocjena
4.26 5.0
3.76 4.25
3.26 3.75
2.76 3.25
2.00 2.75

Broj bodova
10
8
6
4
2

c) Samostalni rad (do 4 bodova)

Pozitivno ocjenjena prezentacija odreenog (unaprijed zadanog) nastavnog sadraja, izvedena tijekom seminara i/ili
vjebi evaluira se na slijedei nain:
Ocjena
Izvrstan (5)
Vrlo dobar (4)
Dobar (3)
Dovoljan (2)
Nedovoljan (1)

Bodovi
4 boda
3 boda
2 boda
1 bod
0 bodova

d) Pohaanje nastave (do 4 boda)

Nazonou studenta na svim oblicima nastave(predavanja, seminari, vjebe) bodovi se mogu ostvarit na slijedei
nain:
100%
4 boda
90%-99%
3 boda
80%-89%
2 boda
70%-79%
1 bod
II. Zavrni ispit (do 30 bodova)
Na zavrnom (pismenom) ispitu provjeravaju se kljune, specifine kompetencije koje se utvruju za svaku cjelinu.
Zavrni test ima 80 pitanja, a bodovi se na zavrnom testu dobivaju kad student rijei vie od 50% test pitanja kako
prikazuje tablica:
Toni
odgovori

Broj
bodova

Toni
odgovori

Broj
bodova

Toni
odgovori

Broj
bodova

79,80

30

58

19

48

77,78

29

57

18

47

75,76

28

56

17

46

73,74

27

55

16

45

71,72

26

54

15

44

69,70

25

53

14

43

67,68

24

52

13

42

65,66

23

51

12

41

63,64

22

50

11

40

61,62

21

49

10

59,60

20

10

Tko moe pristupiti zavrnom ispitu:

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 40-70 bodova obavezno pristupaju zavrnom multiple choice question
(MCQ) test- ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove.

Studenti koji su tijekom nastave ukupno ostvarili 30 do 39,9 bodova (FX kategorija), imaju pravo izai na
pismeni zavrni ispit koji se tada smatra popravnim ispitom. U tom sluaju studenti na popravnom ispitu
moraju rijeiti 56 i vie % testa te na taj nain dostii maksimalno 40 bodova i konana pozitivna ocjena u
tom sluaju moe biti samo ocjena dovoljan (2) E.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili izostali vie od 30% nastave nemaju
pravo izai na zavrni ispit (neuspjean F).

III. Konana ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na zavrnom ispitu, a utvrduje se na
temelju apsolutne raspodjele:
A (80-100%)
B (70-79,9%)
C (60-69,9%)
D (50-59,9%)
E (40-49,9%)
F (student koji je na zavrnom testu
rijeio manje od 50% testa)

Mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku:

Postoji mogunost izvoenja nastave na engleskom jeziku.
Ostale napomene (vezane uz kolegij) vane za studente:

11

izvrstan (5)
vrlo-dobar (4)
dobar (3)
dovoljan (2)
dovoljan (2)
nedovoljan (1)

SATNICA IZVOENJA NASTAVE (za akademsku 2015./2016. godinu)

Datum

Predavanja
(vrijeme i mjesto)

07.10.2015.
09.10. 2015.
12.10.2015.
12.10. 2015.
13.10. 2015.
13.10. 2015.
14.10. 2015.
14.10. 2015.
16.10.2015.
19.10. 2015.
19.10. 2015.
20.10. 2015.
20.10. 2015.
21.10. 2015.
21.10. 2015.
21.10. 2015.
22.10. 2015.
22.10. 2015.
23.10. 2015.
23.10.2015.
23.10. 2015.
26.10. 2015.
26.10. 2015.
27.10. 2015.
27.10. 2015.
28.10. 2015.
28.10. 2015.
28.10. 2015.
29.10. 2015.
29.10. 2015.
30.10. 2015.
30.10. 2015.
30.10. 2015.
02.11. 2015.

P 1 (11.15 13.00)
P 2 (12.15 14.00))

02.11. 2015.
02.11.2015.
02.11.2015.
03.11. 2015.
03.11. 2015.
03.11. 2015.

Seminari
(vrijeme i mjesto)

Vjebe
(vrijeme i mjesto)

S 1E (8.00 -11.15)
S 1 D (11.15-14.30)
S 1 A (8.00 -11.15)
S 1 C (11.15-14.30)
S 1 B (8.00 -11.15)
P 3 (11.15 - 13.00)
P 4 (12.15 14.00)
S 2 E (8.00 -11.15)
S 2 D (11.15-14.30)
S 2 A (8.00 -11.15)
S 2 C (11.15-14.30)
S 2 B (8.00 -11.15)
S 3 D (8.00 -11.15)
P 5 (11.15 13.00)
S 3 A (8.00 -11.15)
S 3 E (8.00 -11.15)
S 3 B (9.00 -12.15)
S 3 C (9.00-12.15)
P 6 (12.15 14.00)
S 4 E (8.00 -11.15)
S 4 D (11.15-14.30)
S 4 A (8.00 -11.15)
S 4 C (11.15-14.30)
S 4 B (8.00 -11.15)
S 5 D (8.00 -11.15)
P 7 (11.15 13.00)
S 5 A (8.00 -11.15)
S 5 E (8.00 -11.15)
S 5 B (9.00 -12.15)
S 5 C (9.00-12.15)
P 8 (12.15 14.00)
S 6 E (8.00 -11.00)
S 6 D (11.15-14.15)
V 1 C (8,15-12,45)
V 1 E (13.15.-17,45)
S 6 A (8,00-11,00)
S 6 C (11,15-14,15)
V 1 B (8,15-12,45)
12

Nastavnik
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof. dr. sc D. Muhvi, dr. med.
Doc.dr.sc. G. Blagojevi Zagorac , dr. med
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Doc.dr.sc. G. Blagojevi Zagorac , dr. med
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof. dr. sc Jagoda Ravli-Gulan, dr. med.
Prof. dr. sc. B. Mulac Jerievi
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc D. Muhvi, dr. med.
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc D. Muhvi, dr. med.
B. urko-Cofek, dr. med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Doc. dr. sc. H. Jakovac
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof. dr. sc Jagoda Ravli Gulan, dr. med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof. dr. sc Jagoda Ravli Gulan, dr. med.
Prof.dr.sc Z. Trobonjaa, dr. med.
B. urko-Cofek, dr. med.
Lj. Karleua, dipl. ing. bioteh.
Lj. Karleua, dipl. ing. bioteh.
B. urko-Cofek, dr. med.
Lj. Karleua, dipl. ing. bioteh.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof.dr.sc Z. Trobonjaa, dr. med.
Dr.sc. T. Grubi Kezele,dr.med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Dr.sc. T. Grubi Kezele,dr.med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Prof.dr.sc. I. Mrakovi-uti, dr.med.
B. urko-Cofek, dr. med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof.dr.sc. I. Mrakovi-uti, dr.med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
S. uurovi, mag. molek. biol.

03.11. 2015.
04.11. 2015.
04.11. 2015.
04.11. 2015.
06.11. 2015.
09.11. 2015.
09.11. 2015.

V 1 A (13,15-17,45)
S 6 B (8.00 -11.00)
P 9 (11.15 13.00)
V 1 D (14.15-18.45)
P10 (12.15 14.00)
S 7 E (8.00 -11.15)
S 7 D (11.15-14.30)

09.11. 2015.
09.11. 2015.
10.11. 2015.
10.11. 2015.

V 2 C (8.15-12.45)
V 2 E (13.15.-17.45)
S 7 A (8.00 11.15)
S 7 C (11.15-14.30)

10.11. 2015.
10.11. 2015.
11.11. 2015.
11.11. 2015.
11.11. 2015.
13.11. 2015.
16.11.2015.
16.11. 2015.

V 2 B (8.15-12.45)
V 2 A (13.15-17.45)
S 7 B ( 8.00 -11.15)
P 11 ( 11.15 13.00)
V 2 D (14,15-18.45)
P 12 ( 12.15 14.00)
S 8 E( 8.00 -11.15)
S 8 D (11.15-14.30)

17.11. 2015.

S 8 A (8.00-11.15)

17.11. 2015.
18.11. 2015.

S 8 C (11.15-14.30)
S 8 B (8.00 -11.15)

18.11. 2015.
18.11. 2015.
19.11. 2015.
19.11. 2015.
20.11. 2015.
20.11.2015.
20.11. 2015.
23. 11. 2015.
23. 11. 2015.
23. 11. 2015.
23. 11. 2015.

S 9 D (8.00 -11.15)
P 13 ( 11.15 13.00)
S 9 A (8.00 -11.15)
S 9 E (8.00 11.15)
S 9 B (9.00 -12.15)
S 9 C (9.00-12.15)
P 14 (12.15 14.00)
S 10 E (8.00 11.15)
S 10 D (11.15-14.30)
V 3 C (8.15-12.45)
V 3 E (13.15-17.45)

24.11. 2015.
24. 11. 2015.
24. 11. 2015.
24. 11. 2015.

S 10 A (8.00 11.15)
S 10 C (11.15-14.30)

25.11.2015.
25.11.2015.
25.11. 2015.

S 10 B (8.00 11.15)

V3 B (8.15-12.45)
V3 A (13.15-17.45)

P 15 (11.15 13.00)
V 3 D (14.15-18.45)

13

B. urko-Cofek, dr. med.

Prof.dr.sc. I. Mrakovi-uti, dr.med.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Doc. dr. sc. H. Jakovac, dr. med.
Dr.sc. T. Grubi Kezele,dr.med.
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Dr.sc. T. Grubi Kezele,dr.med.
Doc. dr. sc. H. Jakovac, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Doc. dr. sc. H. Jakovac, dr. med.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Prof.dr.sc Z. Trobonjaa, dr. med.
Prof.dr.sc. I. Mrakovi uti, dr. med.
Prof.dr.sc Z. Trobonjaa, dr. med.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof.dr.sc Z. Trobonjaa, dr. med.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof.dr.sc. I. Mrakovi uti, dr. med.
Prof.dr.sc. I. Mrakovi uti, dr. med.
Prof. dr. sc. G. Lakarin,dr.med
B. urko-Cofek, dr. med.
Doc. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Prof. dr. sc. G. Lakarin,dr.med
Prof.dr.sc. I. Mrakovi uti, dr. med.
B. urko-Cofek, dr. med.
Prof. dr. sc. H.Mahmutefendi, dipl. ing.
biol.
Prof.dr.sc. I. Mrakovi uti, dr. med.
Prof. dr. sc. G. Lakarin,dr.med
B. urko-Cofek, dr. med.

27.11. 2015.
30.11.2015.
30.11.2015.
30.11. 2015.
30.11. 2015.
01.12.2015.
01.12. 2015.
01.12. 2015.
01.12.2015.
02.12.2015.
02.12.2015.
02.12.2015.
07.12. 2015.
07.12. 2015.
07.12.2015.
07.12.2015.
08.12. 2015.
08.12. 2015.
08.12. 2015.
08.12. 2015.
09.12. 2015.
09.12. 2015.

P 16 (12.15 14.00)
S 11 E (8.00.11.00)
S 11 D (11.15-14.15)
V 4 C (8.15-12.45)
V 4 E (13.15-17.45)
S 11 A (8.00-11.00)
S 11 C (11.15-14.15)
V 4 B (8.15-12.45)
V 4 A (13.15-17.45)
S 11 B (8.00-11.00)
P 17 (11.15-13.00)
V 4 D (14,15-18,45)
S 12 E (8.00 -11.00)
S 12 D (11.15-14.15)
V 5 C (8.15-12.45)
V 5 E (13.15-17.45)
S 12 A (8.00 11.00)
S 12 C (11.15-14.15)
V 5 B (8.15-12,.45)
V 5 A (13.15.-17.45)
S 12 B (8.00 -11.00)
V 5 D (14.15-18.45)

Prof.dr.sc. I. Mrakovi uti, dr. med.

J. Kuhari, dr.med.
Dr.sc. T. Grubi Kezele,dr.med.
Prof. dr. sc. G. Lakarin
V. Pavii, dr.med.
Dr.sc. T. Grubi Kezele,dr.med.
J. Kuhari, dr.med.
Prof. dr. sc. G. Lakarin,dr.med
V. Pavii, dr.med.
J. Kuhari, dr.med.
Prof. dr. sc V. Barac-Latas, dr. med.
Prof. dr. sc. G. Lakarin,dr.med.
S. uurovi, mag. molek. biol.
Lj. Karleua, dipl. ing. bioteh.
Prof.dr.sc. Z. Trobonjaa, dr.med.
D. Kneevi, dr.med.
Lj. Karleua, dipl. ing. bioteh
S. uurovi, mag. molek. biol.
Prof.dr.sc. Z. Trobonjaa, dr.med.
D. Kneevi, dr.med.
Lj. Karleua, dipl. ing. bioteh
D. Kneevi, dr.med.

Popis predavanja, seminara i vjebi:

PREDAVANJA (tema predavanja)
P1
P2
P3
P4
P5
P6
P7
P8
P9
P10
P11
P12
P13
P14
P15
P16

Broj sati nastave

Mjesto odravanja

Fiziologija probavnog sustava

Predavaona br. 2.

Patofiziologija probavnog sustava

Predavaona br. 2.

Metabolizam bjelanevina i ugljikohidrata

Predavaona br. 2.

Metabolizam lipida

Predavaona br. 2.

Fiziologija jetre

Predavaona br. 2.

Patofiziologija jetre I. dio

Predavaona br. 2.

Patofiziologija jetre II. dio

Predavaona br. 2.

Egzokrine funkcije guterae akutni i kronini pankreatitis

Predavaona br. 2.

Uvod u endokrinologiju, hormoni hipofize

Predavaona br. 2.

Metaboliki hormoni titnjae

Predavaona br. 2.

Hormoni kore nadbubrenih lijezda

Predavaona br. 2.

Paratireoidni hormon, kalcitonin, metabolizam kalcija i fosfata

Predavaona br. 2.

Inzulin, glukagon i eerna bolest

Predavaona br. 2.

Prediktori i klinike implikacije metabolikog sindroma

Predavaona br. 2.

Reprodukcijske funkcije i spolni hormoni

Predavaona br. 2.

Cjelovito reagiranje organizma na noksu

Predavaona br. 2.

14

P17

Ope manifestacije poremeaja funkcije probavnog i endokrinog

sustava

Ukupan broj sati predavanja

34

SEMINARI (tema seminara)

Broj sati nastave

Predavaona br. 2.

Mjesto odravanja

S1
S2
S3

Fiziologija probavnog sustava

4.15

Seminarska dvorana

Patofiziologija probavnog sustava

4.15

Seminarska dvorana

Metabolizam ugljikohidrata i bjelanevina

4.15

S4
S5

Metabolizam lipida

4.15

Seminarska dvorana,
predavaona br. 5 i 6.
Seminarska dvorana

Prehrana, metabolizam, termoregulacija

4.15

S6
S7
S8
S9

Mijena specifinih metabolikih tvari

4.00

Seminarska dvorana,
predavaona br. 5 i 6.
Seminarska dvorana

Opa endokrinologija, hipofiza

4.15

Seminarska dvorana

titnjaa, nadbubrene lijezde

4.15

Seminarska dvorana

Paratireoidne lijezde

4.15

S10
S11
S12

Endokrini dio guterae, eerna bolest

4.15

Seminarska dvorana,
predavaona br. 5 i 6.
Seminarska dvorana

Fiziki i kemijski etioloki imbenici

4.00

Seminarska dvorana

Bioloki etioloki imbenici

4.00

Seminarska dvorana

Ukupan broj sati seminara

51

Broj sati
nastave

VJEBE (tema vjebe)

V1
V2
V3
V4
V5

1.
2.
3.
4.
5.

Mjesto odravanja

Probavni sustav i metabolizam

Vjebaona

Fiziologija i patofiziologija jetre

Vjebaona

Endokrinologija

Vjebaona

Reprodukcija

Vjebaona

Fiziologija sporta

Vjebaona

Ukupan broj sati vjebi

30

ISPITNI TERMINI (zavrni ispit)

17.12.2015.
12.01.2016.
08.07.2016.
08.09.2016.
22.09.2016.

15