Tematska priprema

KRETANJE ŽIVIH BIĆA

Ime i prezime učitelja: Razred: 7.

Trajanje: 5 školskih sati

Nastavna tema: 5.1. Kretanje čovjeka

Biološki koncepti:
 porast složenosti i razvoj novih svojstava na višim organizacijskim razinama
 procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini organizma
 procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice
 održavanje ravnoteže u organizmu
 međuovisnost živoga svijeta i okoliša
 prirodoznanstveni pristup
Ishodi nastave:
A.7.2 povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih
organizama.
A.7.2.8. opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskoga organizma
A.7.2.9. povezuje građu i ulogu organa / organskih sustava ukazujući na njihovu
promjenjivost, usložnjavanje i prilagodbe
B.7.1.uspoređuje osnovne životne funkcije pripadnika različitih skupina živoga
svijeta.
B.7.1.2. objašnjava ulogu kretanja u preživljavanju organizma 
B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i rizičnih čimbenika na zdravlje organizma
ističući važnost prepoznavanja simptoma bolesti i pravovremenoga poduzimanja
mjera zaštite.
B.7.2.1. povezuje životne navike i rizične čimbenike s ozljedama i razvojem bolesti
ukazujući na važnost prevencije i pružanja prve pomoći primjenjujući odgovarajuće
postupke
B.7.2.3. prepoznaje znakove koji upućuju na poremećaje i ozljede sustava organa za
kretanje – veza MT Zdravlje (C.3.2.A, C.3.2.B) 
C.7.2. Uspoređuje energetske potrebe različitih organizama uzimajući u obzir
potrebnu vrstu i količinu hrane za očuvanje zdravlja.
C.7.2.1. povezuje prisutnost kisika i hranjivih tvari s disanjem i prehranom te s
oslobađanjem energije ukazujući na važnost zadovoljavanja energetskih potreba
D.7.1. Primjenjuje osnovne principe znanstvene metodologije i objašnjava dobivene
rezultate.
D.7.1.1. promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja
D.7.1.2. proučava različite izvore procjenjujući točnost informacija u odnosu prema
usvojenome znanju
D.7.1.3. odabire pouzdane izvore informacija
D.7.1.4. postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na osnovi
predloška
D.7.1.6. odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje
D.7.1.7. provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koristeći opremom i
mjernim instrumentima za prikupljanje podataka
D.7.1.8. prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafičkim prikazima ukazujući
na važnost srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka
D.7.2. Objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život.
D.7.2.1. opisuje važnost bioloških otkrića za svakodnevni život na jednostavnim primjerima
Očekivanja međupredmetnih tema:
Održivi razvoj 
A.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti. 
C.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit. 
Osobni i socijalni razvoj  
A 3.1. Razvija sliku o sebi. 
A 3.3. Razvija osobne potencijale. 
B 3.2. Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima.  
B 3.4. Suradnički uči i radi u timu. 
C 3.1. Razlikuje sigurne od rizičnih situacija i ima razvijene osnovne strategije
samozaštite.  
Poduzetništvo 
A.3.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. 
B.3.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije. 
B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima. 
C3.1. i C.3.2. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije. 
Zdravlje 
A.3.2.C Opisuje važnost i način prilagođavanja prehrane godišnjem dobu i podneblju.  
A.3.2.D Opisuje važnost redovitoga tjelesnog vježbanja kao važnog čimbenika regulacije
tjelesne mase.  
Vrednovanje:

Vrednovanje za učenje:
- razgovorom i s pomoću digitalnih alata Padlet ili Lino virtualne ploče učitelj traži od
učenika povratnu informaciju o razumijevanju gradiva tijekom obrade
- učitelj provjerava razgovorom i uvidom u radne bilježnice koliko su učenici uspješno
proveli istraživanje o sastavu kosti
- Minuta za kraj: Učitelj postavlja konkretna pitanja, a učenici usmeno odgovaraju i ukratko
ponavljaju služeći se bilješkama i rješenjima u radnoj bilježnici
- popunjavanjem izlazne kartice 3 – 2 – 1 dobije se dodatna povratna informacija koliko su
učenici razumjeli naučeno o mišićima i njihovoj građi i ulozi (u prilogu)
- učenici izrađuju umnu mapu u Mindmeisteru (ili Cooglu, Poppletu, u PPT-u ili
jednostavno na papiru) o temi Kretanje čovjeka kao plan učeničkog zapisa.

Vrednovanje kao učenje:

- učenici ispunjavaju analitičku rubriku za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje
izvedenog praktičnog rada (u prilogu).

Vrednovanje naučenoga:
- učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi
- učitelj može sam izraditi kviz u digitalnom alatu Kahootu ili Mentimeru i podijeliti ga sa
učenicima.

Nastavni sadržaji koji se obrađuju:

 kostur čovjeka; načini povezivanja kostiju
 sastav kosti
 mišići i pokret
 kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje
Aktivnosti - scenariji poučavanja:

1. sat
Kostur čovjeka, veze među kostima
Uvodni dio sata:
Uvodnu aktivnost učitelj započinje rubrikom Potaknimo znatiželju (96. str. u udžbeniku).
Učitelj zamoli jednog učenika da ustane i kreće se po učionici. Ostale učenike uputi da
promatraju kretanje učenika koji hoda učionicom i odgovore koji organski sustavi su ključni
za kretanje.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Učenici gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi o kretanju čovjeka.
Prije toga učitelj podijeli učenicima papiriće sa sljedećim pitanjima: Koji organi omogućuju
kretanje čovjeka? Kako? Zašto?.
Zadatak: Učenici trebaju zapisati svoja razmišljanja i odgovore na pitanje koji organi
omogućuju kretanje učenika/čovjeka. Metodom piši – upari – podijeli razmijene zapažanja
koja neki učenici izlože.
Učitelj potiče razgovor kojim učenici dolaze do zaključka da su kosti pasivni dio sustava
organa za kretanje, a za njihovo aktivno pokretanje potrebni su mišići.
Nakon uvodne aktivnosti učenici samostalno istražuju prema uputama u 10. zadatku na
75. str. radne bilježnice. Rezultati istraživanja mogu se iskoristiti u obradi sastava kosti (2.
sat).
Glavne kosti učenici pojedinačno pokazuju na modelu kostura čovjeka. Proučavanjem
modela čovjeka odrede smještaj organa sustava za kretanje, uočavaju povezanost
smještaja organa sa zaštitom i funkcijom.
Gledaju videozapis na IZZI digitalnoj platformi. Učitelj pita učenike čemu služi pokretljivost
jedine pokretljive kosti glave i koja je to kost.
Učenici proučavaju simulaciju / animaciju / videozapis anatomske građe i funkcije sustava
organa za kretanje čovjeka i raspravljaju o građi navedenih organa (Kretanje čovjeka):
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/3b8a4b4e-
84b0-4580-aa6f-e38efe028ed9/biologija-8/m06/index.html i 
www.biodigital.com
te na IZZI digitalnoj platformi.
Učenici na tabletima proučavaju građu kostura čovjeka.
Učenici pojedinačno dolaze na ploču (Lino ili Padlet pametna ploča) i otvaraju te pokazuju
određene kosti i njihov položaj u tijelu čovjeka. Riješe 3. zadatak na 72. str. radne
bilježnice.
Učitelj podijeli radni listić (1. prilog) na koji učenici upisuju nazive traženih kosti ili oboje
određene skupine kostiju. Radni listić učenici zalijepe u bilježnicu.
Učitelj projicira kratki videozapis o građi zgloba i o različitim vrstama zglobova (dostupno
na platformi IZZI), učenici pogledaju 5.4.sliku Građa koljena na kojoj uoče osnovne
dijelove zgloba, zaključe da je zglob pomična vrsta veze povezane ligamentima.
Prema mogućnostima poželjno je pokazati svježu teleću bedrenu kost sa zglobnom
glavicom obloženu hrskavicom koju učenici nacrtaju u bilježnicu i označe položaj zgloba
na kosti.
Učenik demonstrira model zgloba (učitelj može ranije zadati zainteresiranim učenicima da
prema radnom listiću (2. prilog) naprave i donesu modele zgloba na ovaj sat). Zadatak se
može ocijeniti prema rubrici vršnjačkog vrednovanja i samovrednovanja praktičnog rada
(3. prilog). Učitelj razgovorom uputi učenike na promišljanje o ulogama dijelova zgloba te
na njihovu povezanost s građom zgloba (4. prilog). Učenici primjećuju da lagano
pokrećemo ruku ili nogu zahvaljujući hrskavici i tekućini unutar zgloba, što smanjuje trenje.
Na slici ili posteru učitelj prikazuje i ostale vrste veza među kostima (šav, hrskavica) te
razgovorom vodi učenike do spoznaje o njihovoj ulozi.
U videozapisu učenici gledaju o povezanosti organa za kretanje s mišićnim i živčanim
sustavom.
S pomoću puzzli učenici razmještaju na slici/posteru kostura različite dijelove koji
predstavljaju pojedine veće kosti (kosti glave, trupa i udova) i zglobne veze (šavove
lubanje, hrskavice rebara te zglob lakta, zapešća, gležnja i koljena). Izvedu zaključak
navodeći primjere pomičnih i nepomičnih vrsta veza. Slike se naprave od postojeće slike
kostura. Učenici ponove gradivo tijekom razgovora s pomoću virtualne ploče.
Završni dio sata:
Povratnu informaciju o razumijevanju naučenoga možemo dobiti izlaznom karticom
(5. prilog).

2. sat
Sastav kosti
Uvodni dio sata:
U uvodnoj se aktivnosti učitelj koristi opisom istraživanja, demonstracijom materijala i
analizom rezultata samostalnog istraživanja Dokazivanje kemijskog sastava kosti prema
uputama u 10. zadatku na 75. str.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Usporedbom spužvastog koštanog tkiva i konstrukcije mosta učenici zaključuju da
spužvasta građa smanjuje masu, zadržava čvrstoću i povećava veliku mogućnost
opterećenja kosti.
Učenici pokušavaju savinuti svježu kost kako bi ustanovili je li savitljiva.
Pitanjima Zašto su kosti starih ljudi krhke i lakše se lome? i Ima li ljudsko novorođenče
razvijeno koštano tkivo? učitelj potiče učenike na razmišljanje.
Poželjno je od mesara nabaviti uzdužno prerezanu teleću kost na kojoj učenici pokazuju
sljedeće dijelove: koštanu srž, pokosnicu, čvrsto i spužvasto koštano tkivo prema slici u
udžbeniku ili slici projiciranoj na platnu ili pametnoj ploči te ponuđenom grafičkom
organizatoru (6. prilog).
Učitelj razgovorom i uvidom u radne bilježnice provjerava koliko su učenici uspješno
proveli istraživanje.
U drugome dijelu sata učenici ponavljaju gradivo o kosturu i kostima rješavanjem zadataka
u bilježnici (7. prilog).
Završni dio sata:
Povratnu informaciju o naučenom učenici i učitelj mogu dobiti Kahoot kvizom (ili nekom
drugom aplikacijom npr. Learning Appsom i sl.) u koji se učenici uključe mobitelima.

Zainteresirani učenici neka na sljedeći sat donesu kuhani pileći batak (za svaku skupinu) i
jedan sirovi pileći batak (za demonstraciju).

3. sat
Mišići i pokret
Uvodni dio sata:
Učenici u skupinama trebaju izvesti aktivnosti pri kojima se vidi rad mišića (jedna skupina
učenika izvodi nekoliko čučnjeva, druga skupina stišće i opušta šaku, treća skupina podiže
knjigu u ruci podizanjem podlaktice, četvrta skupina učenika mirno sjedi i sl. Učitelj ih
pitanjem Miče li se što na vašim rukama, nogama i u unutrašnjosti tijela? usmjeri na
donošenje zaključka da se čak, i dok na prvi pogled mirujemo, mnogi dijelovi našeg tijela
miču. Kuca naše srce, rade naša pluća i crijeva. Svi ti pokreti obavljaju se s pomoću
mišića.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Kako rade naši mišići? (8. prilog)
Radeći u paru, učenici će izmjeriti mišiće nadlaktice u različitim stanjima. Učitelj upućuju
učenike da prouče tekst u udžbeniku na 99. str., a zatim učenici izvode praktični rad u
paru u kojem pružaju i podižu podlakticu te mjere opseg nadlaktice i uspoređuju opseg
nadlaktice u oba položaja podlaktice. Mišići rade u paru. Pritom se jedan mišić steže, a
drugi opušta. U prethodnom pokusu dvoglavi se mišić nadlaktice stegnuo i pritom skratio i
nabrekao. Mišić se nije povećao, njegov je volumen ostao isti. Nakon opisane aktivnosti
učenici gledaju videoisječak i animaciju o radu mišića u paru na platformi IZZI digitalnoj
platformi. Učenici u paru provjere koliko su razumjeli prethodni zadatak.
Što je mišićima potrebno za rad? Vođeni poticajnim pitanjima učenici će zaključiti da je
mišićima za njihov rad potrebna energija.
Učenicima učitelj postavlja sljedeća pitanja: Sigurno ste ponekad osjetili mišićni umor.
Kada je to bilo? Što uzrokuje upalu mišića i mišićni umor?. Učitelj objašnjava da mišićni
umor uzrokuje štetna tvar u mišićima – mliječna kiselina.
Učenici raspravljaju o tome što sve još pogoduje radu mišića (više kisika, više energije za
rad mišića, time se sporije umaraju).
Učenici odgovaraju na sljedeća problemska pitanja: Zašto je bitno baviti se redovito
tjelesnom aktivnošću? Kako tjelesna aktivnost utječe na radnu sposobnost mišića
(kondiciju)? Kako tjelesna aktivnost utječe na srce? U razgovoru zaključe da je bitno
redovito se baviti tjelesnom aktivnošću jer se pritom mišići opskrbljuju s više kisika, dobiva
se više energije i mišići se sporije umaraju. Povežu dobivanje energije s brojem
mitohondrija u stanicama.
Kako upravljati radom mišića? Učitelj pokaže učenicima na projiciranoj slici ili posteru kako
su mišići građeni (mišićni snopići, mišićna vlakna, povezanost s kosti tetivama). Učenici će
uočiti i povezanost mišićnog sustava sa živčanim sustavom. Učenici upoznaju građu
poprečno-prugastog mišića na pilećem batku te proučavanjem teksta u udžbeniku na 101.
i 102. str. i 5.10. slike na 102. str. Učitelj podijeli učenike na skupine. Svaka skupina
dobiva na pladnju kuhani pileći batak (kako bi učenici jasnije vidjeli veze mišića s kostima,
učitelj im to demonstrira na sirovom batku), promatraju ga i izvode praktičan rad prema
uputama za rad na radnom listiću (9. prilog). Učenici mogu zaključiti da se poprečno-
prugasti mišići nalaze uz kosti te da sudjeluju u pokretanju našeg tijela. Učenicima se
naglasi da ti mišići rade pod utjecajem naše volje, a glatki i srčani mišići nisu pod
utjecajem naše volje.
Nakon izvedenog praktičnog rada učenici sistematiziraju naučeno s pomoću grafičkog
organizatora (10. prilog).
Prema uputama na virtualnoj ploči učenici mikroskopiraju tri vrste mišićnog tkiva kako bi
uočili njihovu građu i povezali je s ulogom svakog mišićnog tkiva. Učitelj organizira
mikroskopiranje i omogućuje učenicima da pronađu i izoštre sliku pripremljenih
mikroskopskih preparata. Zatim učenici proučavaju drugi odlomak, analiziraju 5.10. sliku
na 102. str. u udžbeniku te uočavaju razliku u građi glatkog, poprečno-prugastog i srčanog
mišićnog tkiva, gdje se nalaze i koja im je uloga u tijelu.
Završni dio sata:
Minuta za kraj: Učitelj postavlja konkretna pitanja, a učenici usmeno odgovaraju služeći se
bilješkama i rješenjima u radnoj bilježnici.
 4. sat
Kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje?
Uvodni dio sata:
Rad kod kuće (može se primijeniti Obrnuta učionica): učenici će provesti istraživanje o
bolestima organa za kretanje, važnosti prevencije i posljedicama nepravovremenog
liječenja, o biološkim otkrićima koji olakšavaju život ljudima s invaliditetom (npr.
različite proteze).
U uvodnoj aktivnosti učenici gledaju videozapis o najčešćim ozljedama kostiju (prijelom
kosti, iščašenje i uganuće zgloba), proučavaju na IZZI digitalnoj platformi materijale o
zaštiti sustava organa za kretanje, o ozljedama kostiju, o nepravilnostima koštanog
sustava te o bolestima sustava organa za kretanje (podatke o uzrocima bolesti,
simptomima, sprečavanju nastanka bolesti (prevenciji) te o liječenju bolesti.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Učenici u skupinama izrađuju bilješke na posteru prema uputama na virtualnoj ploči:
naslov (Kako sačuvati zdravlje sustava organa za kretanje?), podnaslovi (Zaštita sustava
organa za kretanje, Ozljede, nepravilnosti koštanog sustava te Bolesti sustava organa za
kretanje (podatke o uzrocima bolesti, simptomima, sprečavanju nastanka bolesti
(prevenciji) te o liječenju bolesti), uzročnici, simptomi, načini sprečavanja nastanka bolesti:
prevencija, načini prenošenja, liječenje.
Završni dio sata:
Učenici u skupinama prezentiraju svoje uratke, potiče se razgovor i/ili rasprava kako bi se
donijeli valjani zaključci.

5. sat
Kretanje čovjeka- ponavljanje
Uvodni dio sata:
Učitelj potiče učenike na razgovor o tome kakav je položaj njihove kralježnice dok sjede,
koje su posljedice nepravilnog nošenja školske torbe za kralježnicu. Učitelj može zamoliti
jednog učenika da demonstrira kako treba pravilno sjediti. Predloži učenicima, ako je
potrebno, da isprave držanje tijela pri sjedenju. Učitelj naglašava važnost pravilnog
držanja tijela već sada u školskoj dobi.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Prema uputi učitelja učenici će promotriti videozapis za uvježbavanje prepoznavanja
simptoma koji ukazuju na ozljedu sustava organa za kretanje i pružanje prve pomoći.
Učenici će pogledati videozapis na poveznici: https://www.youtube.com/watch?
v=sUReDYqTDTw
i uvježbati postupak pružanja prve pomoći pri prijelomu podlaktice (11. prilog).
Završni dio sata:
Učenici ponavljaju o kretanju čovjeka tako što popunjavaju umne mape na virtualnoj ploči,
učitelj postavlja učenicima pitanja, a oni dopunjavaju svoje umne mape u bilježnici- plan
učeničkog zapis. Prijedlog plana učeničkog zapisa nalazi se na poveznici:
https://www.mindmeister.com/1307927214.
Učenici rješavaju kviz na IZZI digitalnoj platformi (s pomoću tableta).

Materijal i pribor:
 udžbenik (tiskani i digitalni)
 radna bilježnica
 pribor za pisanje
 bilježnica
 model zgloba (i/ili potrebni materijali za izradu modela zgloba)
  pribor za izvođenje pokusa (upute u radnoj bilježnici)
 trajni mikroskopski preparat koštanog tkiva, mikroskopi
 računalo i projektor
 hamer-papir
 flomasteri
 škare
 ljepilo
Osvrt na provedenu nastavu:
1. prilog
RADNI LISTIĆ: GRAĐA KOSTURA
3. prilog
RADNI LISTIĆ: IZRADA MODELA ZGLOBA I SIMULACIJA RADA ZGLOBA
Tijek rada:
Pribor i materijal:
 priručni pribor za izradu modela zgloba (loptice, karton, udlage, žice, umjetne kosti
- modeli, plastični i gumeni modeli zgloba iz dječjeg seta anatomije čovjeka i sl.)
Zadatak:
1. Sastavi model zgloba u prirodnom položaju.
2. Objasni dijelove zgloba.

Simuliraj pokretanje zgloba. Objasni kako se kosti pokreću u zglobu.

3. prilog
LISTA UČENIKA ZA VREDNOVANJE PRAKTIČNOGA RADA: MODEL ZGLOBA
prezentiranje, samostalno, uz manje dobro, uz jedva
objašnjavanje detaljno, korekcije, pomoć (3) razumljivo,
rada točno i detaljno, pogreške u
razumljivo manje objašnjavanju
(5) nejasnoće (2)
(4)

izgled potpuno, potpuno, uglavnom površno

(preciznost, precizno, manje potpuno, ali napravljeno i
funkcionalnost, funkcionalno precizno ali manje nefunkcionalno
prepoznatljivost) (5) funkcionalno precizno i (2)
(4) nije u
potpunosti
funkcionalno
(3)

dojam uspješno korektno uglavnom slabo, trebalo

izvedeno i izvedeno (4) dobro s je uložiti više
predstavljen propustima truda(2)
o (5) (3)
4. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO SU POVEZANI GRAĐA I ULOGA ZGLOBA?

Odgovori na sljedeća pitanja:

1. Opiši vrste zglobova koje vidiš na slikama. Usporedi ih.
2. Objasni položaj kuglastog zgloba u ramenu, a valjkastog u laktu.
3. Zašto je dobro da su kralješci povezani kliznim zglobovima?

Rješenje:
Zglobovi ovisno o građi omogućuju gibanje kostiju u jednom ili više smjerova. Zglob ima
onoliko stupnjeva slobode koliko ima smjerova u kojima se može pokretati.
Ovaj radni listić može poslužiti kod ponavljanja i proširivanja gradiva.
5. prilog
IZLAZNA KARTICA 3- 2- 1

3 informacije za koje mislim da znam

2 informacije koje mi treba objasniti

1 informacija u koju sam potpuno siguran/ sigurna

6. prilog
GRAFIČKI ORGANIZATOR

GRAĐA KOSTI

DIO KOSTI GDJE SE NALAZI? ČEMU SLUŽI?

POKOSNICA

ČVRSTO
KOŠTANO TKIVO

SPUŽVASTO
KOŠTANO TKIVO

KOŠTANA SRŽ

HRSKAVICA

7. prilog
PROBLEMSKA PITANJA O KOSTURU (I KOSTIMA) ČOVJEKA
1. Kosti novorođene bebe u lubanji pomične su, a kosti tvoje lubanje čvrsto su srasle.
Zašto su kosti u bebe pomične?
2. Gdje je koštano tkivo najčvršće?
 a) neposredno ispod pokosnice
b) u spužvastom dijelu
c) u pokosnici
d) u koštanoj srži
Kako to objašnjavaš?
3. Možemo li po obliku kostiju odrediti spol odraslog čovjeka?

8. prilog
RADNI LISTIĆ: KAKO RADE MIŠIĆI?
Promotri sliku i izvedi vježbu u paru prema uputama.

Neka jedan učenik u paru opusti i ispruži ruku. Drugi učenik neka izmjeri opseg nadlaktice
učenika u paru s pomoću metra. Zatim učenik savije tu istu ruku i napne mišić. Ponovno
izmjerite opseg nadlaktice. Kolika je razlika u opsegu?_____________________________
Što se dogodilo s mišićem i uzrokovalo takvu promjenu? Je li se mišić povećao ili se samo
skratio i nabrekao?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

9. prilog
PRAKTIČAN RAD: SECIRANJE PILEĆEG BATAKA
Prema uputama učitelja rasporedite se na skupine. Tražene podatke bilježi u bilježnicu.
Upoznaj građu poprečno-prugastog mišića na kuhanom pilećem batku koji je pripremio
učitelj te proučavanjem teksta u udžbeniku na 101. i 102. str. i 5.10. slike na 102. str.
Promatraj pileći batak na pladnju i izvedi praktičan rad prema uputama za rad.
• Skalpelom pažljivo skini kožicu s batka.
• Uoči ovojnicu koja obavija mišić i tetive koje povezuju mišić s kosti.
• Razdvoji mišić do najtanjih mišićnih vlakana.
• Povećalom prouči mišićna vlakna.
• Izmjeri i zabilježi duljinu vlakna.
• Nacrtaj vlakna u svoju bilježnicu.
 Zapiši opažanja i zaključak koje će nakon završetka rada predstavnik svake skupine
izvijestiti u razredu.
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________

10. prilog
GRAFIČKI ORGANIZATOR

MIŠIĆI
• zajedno s kostima tijelu daju oblik i omogućuju pokretanje
• građeni su od mišićnog tkiva poprečno-prugastog
glatkog
srčanog

vrste mišića gdje se nalaze jesu/nisu pod utjecajem naše volje

1. poprečno-prugasti mišići kostura pod utjecajem naše volje
2. glatki izgrađuju stijenku
unutarnjih organa nisu pod utjecajem naše volje
3. srčani gradi srce

Građa poprečno-prugastih mišića

Mišići i pokret
• pokretima mišići upravljaju u parovima

dvoglavi i troglavi mišić nadlaktice

podiže ruku ispruža ruku

• za rad mišići troše energiju

• mišićni umor – uzrokuje štetna tvar u mišićima – mliječna kiselina

11. prilog
LISTA ZA SAMOPROCJENU USPJEŠNOSTI PRUŽANJA PRVE POMOĆI  
 pokazatelji + / -  
Tijekom gledanja videa razumio sam sve etape pružanja prve   
pomoći.  
Izvođenju vježbe pristupio sam ozbiljno i odgovorno.     
Sve etape pružanja prve pomoći proveo sam točnim redoslijedom.     
Mogu pokazati pravila pružanja prve pomoći pri prijelomu podlaktice.   
Mogu pokazati pravila pružanja prve pomoći pri prijelomu   
potkoljenice.
Zainteresiran sam da naučim više o postupcima pružanja prve   
pomoći.