1.

Definiraj cilj i zadaće glavnog dijela sata

Cilj je stvoriti optimalne uvjete za ostvarivanje postavljenih zadataka primjenom sadržaja propisanih programa
Antropološki zadatci: poticati skladan rast i razvoj, poticati razvoj motoričkih sposobnosti, utjecati na povećanje
funkcja tjelesnih sustava Obrazovni zadatci: usvajanje različitih biotičkih motoričkih znanja, poboljšanje motoričkih
postignuća i teoretskih znanja potrebnih za razumijevanje svrhe vjeibanja, na ve banja i pravila primjene u s
vakodnevnom životu. Odgojni zadatci: utjecati na razvoj pozitivnih osobina ličnosti i formirati pozitivna stajališta
učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi
2. Uvodni dio sata
Cilj: osiguravanje neophodnih pretpostavki za rad (fiziološka, emocionalna i organizacijska preiprema učenika)
Antropološki zadatci: učenike postupno pripremiti za povećane napore na satu aktivnostima koje utječu na
povećanje tjelesnih funkcija, jačanje mišića i razvoj motorike Obrazovni zadatci: utjecati na povećanje fonda motoričkih
znanja i postignuća Odgojni zadatci: stvoriti ugodno raspoloženje i motivirati učenike za rad
Pripremni dio sata
Cilj; opće pripremnim vježbama pripremiti učenike za veća opterećenja i zadatke u glavnom dijelu
sata Antropološki zadatci: funkcionalno pripremiti aparat za daljnje napore, povećati pokretljivost zglobova, utjecati
na smanjenje živčano-mišićne napetosti i utjecati na pravilno drianje tijela Obrazovni zadatci: usavršavanje motoričkog
funkcioniranja - kvalitetno oblikovanje pokreta, osvjestiti važnost opce pripremnih vježbi za pravilno držanje tijela
Odgojni zadatci: razvijati smisao za rad, svjesnu disciplinu, upornost u radu i samostalnost
Završni dio sata
Cllj: smiriti organizam u fiziološkom, intelektualnom i emoci Antropološki zadatci: utjecati na smanjenje rada svih
fizioloških funkcija obrazovni zadatci: usvajanje motoričkih znanja koji imaju utjecaj na opću koordinaciju i fleksibilnost, te
stjecanje znanja o očvanju i unapređenju zdravlja pojedinca i okoline odgojni zadatci: razvijanje higjenskih navika i formiranje
stajališta prema održavanju osobne higijene i brige o zdravlju razvijanje radnih navika, smisla za red, točnost
3. Objasni organizaciju u glavnom dijela sata.
Prije same izvedbe učenike treba uključiti u pripremanje prostora za vježbanje. Zatim se raspoređuju u formaciju te slijedi
Znajava zadatka, objašnjenje i demonstraclja. Sadrżaji koj se obraduju u glavnom A dijelu unaprijed su definirani u Nastavnom
planu i programu. Broj tema na satu ovisi o uzrastu (povećava se s prelaskom u viši razred). U izvedbi se mogu primijeniti različiti
oblici rada (paralelni, lzmjenični, odjeljenská, ponekad frontalni individualini). Ulčitelj mora imati pregled nad svim učenicima kako
bi nadzirao rad i ispravio pogreške. Prijelaz s jednog na drugi zadatak mora biti brz, u smjeru kazaljke na satu. Na kraju glavnog
A dijela sata pospremaju se rekviziti. Slijedi najava aktivnosti koja će se raditi u B dijelu sata, po potrebi objašnjavanje i
demonstracija. Najčešće se koriste aktivnosti natjecateljskog karaktera (npr. štafetne igre)
4. Navedi trajanje i sadržaje za svaki dio sata.
Uvodni dio: 3-5 min Sadržaii: Jednostavne dinamičke aktivnosti, koje ne traże preveliku koncetraciju (trčanja, dinamičke
elementarne igre, momčadske igre,..)
Pripremni dio: 7-10 min Sadržail: opće pripremne vježbe, ili elementi estetske gimnastike
Glavni dio: 25-30 min Sadržaji: A dio (u trajanju 2/3 glavnog dijela) biotička motorička znanja, igre, plesne strukture B dio
(1/3 glavnog dijela igre (elementarne, Štafetne, momčadske, sportske) i poligoni. Završni dio: 3-5 min Sadržaji: aktivnosti
manjeg intenziteta i sporijeg tempa - hodanja, mirnije elementarne igre, razgovor o održanoj aktivnosti
5. Objasni pojam opće pripremnih vježbi- njihova podjela i utjecaj.
Opće pripremne vježbe su osnovni sadržaji koji se izvode u pripremnog dijelu sata tjelesne i zdravstvene kulture. Dijele se
na vježbe jačanja, labavljenja i istezanja. Opće pripremne vježbe imaju za cilj osposobiti aparat za kretanje pa je nijihov glavni
utjecaj usmjeren na mišiće i zglobove
6. Opiši (naziv, opis, utjecaj i broj ponavljanja) I nacrtaj jednu kompleksnu vježbu.
Preskok je gimnastička disciplina u kojoj se preskače preko sprave zaletom, sunožnim odrazom i uporom rukama o spravu.
Osnovne gimnastičke sprave za izvodenje su konj i sprava za preskok. Mjesto za doskoke je zaštićeno strunjačama, a za izvedbu
skokova upotrebljava se odskočna daska koja se nalazi ispred sprave. Faze izvebe su: zalet, naskok na odraznu dasku, od raz,
faza prvog leta, faza postavljanja i odraza rukama o spravu, faza drugog leta i doskok Ova vježba ima utjecaj na razvoj koordinacije,
snage i ravnoteže. Ponavijanja nisu određena.
7. Objasni pojam metodički principi i za svaki daj primjer
Metodički principi su jedan od temeljnih uvjeta za učinkovitost cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada u tjelesnom i zdravstvenom
području, a također su smjernice za rad. Treba ih se pridržavati u realizaciji plana i programa, i tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
princip odgojnosti i zdravlja - briga o tome da učenici vježbaju u higijenskim i povoljnim klimatskim uvjetima .
princip jasnoće - neposredno li posrebno davanje uputa, da su one kratke, jasne I govorno razumljive
princip zornosti – demonstrirati motoričko gibanje
princip svjesnosti i aktivnosti –svjesno uključivanje I aktivno sudjelovanje
princip sustavnosti i postupnosti - planiranje I programiranje nastavnih jedinica (odabrati nastavne cjeline pa nastavne teme I nastavne jedinice)
princip raznovrsnosti-odvijanje nastave na raznim mjestima. Npr. Dvorana, igralište, bazen,šuma
princip svestranosti-uzimati teme koje imaju različit utjecaj na organizam
princip primjerenosti I praktične primjenjivosti-primjereno dobi, zdravlju I razini motoričkog znanja te ostvarivati aktivnosti koje su primjenjive
princip individualizacije-djelovati u skladu sa antropološkim stanjem svakog učenika posebno
8. Nabroji nastavne cjeline za 3. razred oš i nijihov utjecaj na razvoj kinantropo
Hodanja i trčanja, skakanja, bacanja, kolutanja, penjanja i puzanja, upiranja, vučenja i potiskivanja, ritmičke i plesne strukture, igre
9. Nabrojite i objasnite razine usvojenosti motoričkih znanja?10. Objasnite razine usvojenosti motoričkih znanja kroz primjer učenja?
1.Stupanj usvojenosti motoričkog znanja. Kada subjekt ima simboličku, a ne motoričku informaciju. Informacija nije na razini programa
i subjek ne može ostvariti određeno kretanje iako zna kako izgleda i kako se izvodi.
Npr. preskakanje vijače. -Učenik za kako to treba izgledati ali ne može ostvariti pokret preskakanja vijačom.
2.Stupanj – motorička informacija je primljena. Pri izvođenju pokreti su grubi i nespretni pa i najmanja smetnja onemogućava izvođenje
kretnje. Utrošak energije i vremena pri izvođenju gibanja na razini usvojenosti je velik.
-Učenik ne izvodi cijelo preskakanje nego preskakuje vijaču na podu, da polako uvoji kako mora preskočiti vijaču.
3.Stupanj – gibanje se izvodi s visokim stupnjem sigurnosti i racionalnim utroškom energije i vremena. Pojedini elementi se izvode
pravilno i tečno, dok kod preostalih postoje odstupanja.
-Učenik sada već preskače vijaču ali prekače po jedan preskok, nema usklađenog skakanja, npr. 5 za redom
4.Stupanj – određene strukture gibanja izvode se pravilno, ali postoje izvjesna nebitna odstupanja od idealne putanje gibanja.
-Učenik spaja više slika, odnosno preskače vijaču, ali odstupa od idealnog, npr. preskoči pet puta pa zapne.
5.Stupanj – razina usvojenosti podrazumijeva izvođenje gibanja bez odstupanja od idealnog puta kretanja.
-Učenik izvodi koliko preskoka treba bez prestanka.
11. Objasni pojam metode rada.
Metode rada su međupovezani skupovi postupaka pomoću kojih nastavnik priprema i provodi svaki motorički ili tjelovježbeni
zadatak. U širem smislu navedeno podrazumijeva da se metodama rada pripremaju i provode sve vrste rada u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi jer se one sastavljaju od tjelovježbenih ili motoričkih zadataka. Pritom se pojam vrste rada odnosi na sve
načine provedbe odgojno-obrazovnog rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja.
12. Nabroji i podijeli metode rada
Skupine metoda su: metode prikazivanja- usmeno izlaganje, imitacija I dramatizacija, pokazivanje (demonstracija), postavljanje I rješavanje.
Metode učenja -sintetička, analitička, kombinirana, situacijska
metode uvježbavanja -usvajanja, usavršavanja
metode viežbanja-intervalna, varijablna, kontinuirana
metode sigurnosti sprječavanje, čuvanje, pomaganje
metode nadzora- praćenje vježbanja, usmjereno vježbanje, zaustavljanje vježbanja.
13. Objasni metodu usmenog izlaganja?
Metoda usmenog izlaganja sastoji se od više sastavnica. Najčešće se upotrebljavaju (a) najavljivanje, (b) opisivanje i (c) objašnjavanje
motoričkog zadatka, a dodatno tijekom rada nastavnik uključuje i ostale postupke ove metode: obrazlaganje i raspravljanje. Usmeno i
zlaganje mora biti primjereno uzrastu i predznanju učenika. Nakon usmenog izlaganja treba provjeriti Isključivo jesu li ga učenici shvatili
(na upit ponove ukratko).
14. Objasni metodu pokazivanja.
Metoda pokazivanja ili demonstracije potpuno je neverbalna metoda. To je zorni postupak (1.) neposrednog (uživo) ili (2.) posrednog
(video zapisom) pokazivanja tjelovježbenog zadatka. Obje vrste pokazivanja mogu se u tjelesnom i zdravstvenom području provoditi sa
svim dobnim skupinama. Pritom treba istaknuti da u predškolskom odgoju i tijekom razredne nastave dominantno treba koristiti pokazivanje
gibanja uživo jer takav pristup kod djece privlači mnogo veću pozornost čime osigurava veću učinkovitost.. Neposredno se odnosi na
pokazivanje zadatka uživo - standardno ili modelirano. Standardno je demonstriranje tipičnog izvodenja motoričkog gibanja po standardima
nekog sporta. Modelirano podrazumijeva da nastavnik za pokazivanje koristi druge načine prikazivanja (simulirajuća, karikirajuća
i imitirajuća demonstracija). Posredno se odnosi na pokazivanje motoričkog zadatka video zapisom. Osnovni preduvjeti pokazivanja
su vidljivost izvodenja i pozornost učenika (cilj je da zapamti)->zadatak se mora pokazati tako da ga vide svi učenici, pokazuje se
najmanje dva puta, pokazivanje bez usmjeravanja pozornosti je besmisleno.
15. Objasni pojam metode učenja i nabroji ih.
Metode učenja trebaju se sagledavati dvostrano, kako s motrišta nastavnika koji odlučuje koju će metodu postaviti tijekom učenja određene
strukture motoričkog gibanja, tako i s motrišta učenika koji će usvajati i usavršavati znanje nekom od njih. Učenje motoričkog znanja je, kao
što je već istaknuto, sastoji se od njegova usvajanja i usavršavanja koje se temelji na fiziološkim procesima kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja.
Navedeno nedvojbeno ukazuje da su metode učenja načini kojima se nepoznato (novo) motoričko znanje usvaja ili poznato usavršava.
Svrha svih metoda učenja je učinkovito učenje motoričkoga znanja, zbog čega njihov smisao treba u cijelosti razmatrati i povezivati s
metodama uvježbavanja motoričkog zadatka.Postoje četiri osnovne i jedna dopunska metopa učenja sintetička analitička .
kombinirana situacijska vizualna (dopunska)
17. Nabroji metode usvajanja i metode usavršavanja.Po čemu se razlikuju?
Uvježbavanje nepoznatog, učenicima novoga motoričkog zadatka povezano je samo s prvom fazom učenja, fazom usvajanja motoričkoga znanja.
Navedeno podrazumijeva da se ove metode koriste samo na satima učenja novoga gradiva, a na svim ostalim satima načelno se ne koriste . Metode
usvajanja: metoda standardnog izvodenja, metoda metodickog postupka, metoda ponavljanja poznatog.
Izvođenje učenicima poznatog motoričkog zadatka povezano je sa svim fazama unaprjeđenja, odnosno usavršavanja motoričkog znanja. Ovim
metodama učenik započinje izvoditi motorički zadatak kada se njegovo znanje nalazi u nekoj od faza: početnog usavršavanja, naprednog usavršavanja,
stabilizacije ili automatizacije. Metode usavršavanja: metoda standardno-iterativnog izvodenja, metoda situacijskog izvođenja I metoda
varijabilnog izvodenja,
18. Nabroji i objasni metode vježbanja
Metode vježbanja razmatraju tjelovježbenu aktivnost učenika sa stajališta I ekstenziteta i intenziteta opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene kulture.
a) Intervalna metoda vježbanja - način fiziološkog opterećenja organizma fazama vježbanja i fazama odmora. b) Varijabilna metoda vježbanja
- način fiziološkog opterećenja organizma promjenjivim intenzitetima opterećenja bez prekida aktivnosti. c) Kontinuirana metoda vježbanja -
način fiziološkog opterećenja organizma istim intenzitetom opterećenja bez prekida aktivnosti.
19. Nabroji i objasni metode sigurnosti. Metoda sprječavanja-mjere prevencije kojima se minimalizira mogučnost ozlijedivanja vježbača-
Metoda zaštite- postupci s ciljem zaštite vježbača od ozlijedivanja (pasivna zaštita) Metoda pomaganja-istoddobna prevencija ozljedivanja
i pomoć učeniku kod usvajanja i usavršavanja motoričkog gibanja
20. Kakva mogu biti odjeljenja? Objasni ih.
Heterogena odjeljenja: formiraju se prema spolu. Visini, težini I sl. Posljedica toga je da se u grupi nalaze učenici s različitim sposobnostima.
Treba ga izbjegavati jer se zadovoljavaju potrebe sam onih učenika koji spadaju u prosjek kada je riječ o motoričkim sposobnostima.
homogenizirana odjeljenja: formiraju se prema dobivenim rezultatima (inicijativno. Tranzitivno, finalno provjeravanje). Učenici su svr stani
prema kriteriju sličnosti ili razlika. Svi vježbaju u optimalnim uvjetima.
Varijabilna odjeljenja: formiraju se na osnovi opažanja nastavnika, a kao kriterij se uzima potreba koja proizlazi iz organizacije rada.
U ovim odjeljenjima nedostaje uvjeta za kontinuirano vježbanje te praćenje.