INTENZIFIKACIJA SATA TJELESNOG VJEBANJA Ciljeve koji se postiu primjenom razliitih rjeenja u realizaciji nastavnog procesa a samim tim

u realizaciji nastave tjelesnog odgoja, moemo podijeliti na: 1. indirektne ciljeve (posredni) -razliiti odgojni efekti, formiranje navika, stavova, unapreenje zdravlja, crte linosti, pozitivnih emocija. 2. direktne ciljeve - uticaj na morfoloke i funkcionalne sposobnosti, promjene u organizmu, razvoj sposobnosti, formiranje motorikih znanja preko znanja za savladavanje otpora, prepreka i prostora, usvajanje teoretskih znanja(zdrav ivot, uticaji fizike kulture) Nastava tjelesnog odgoja prema svojoj specifinosti , posjeduje irok spektar ciljeva i zadataka koji su postavljeni te se na primjeren nain postiu. Jedan od vrlo vanih ciljeva na satu tjelesnog odgoja je i INTEZIFIKACIJA SATA TJELESNOG VJEBANJA. Uz pomo MOOR se doprinosi intezifikaciji tjelesnog odgoja. Njihova funkcija se moe posmatrati kroz potrebu za doprinos intezifikaciji tjelesnog vjebanja na satu tjelesnog odgoja, kroz krajnje efekte vjebanja te stvaranju optimalnih uslova za provoenje vjebanja. Bez dobrog izbora i primjene MOOR ne moe se oekivati niti dobra organizacija i realizacija oblika tjelesnog vjebanja a jo manje intezifikacija procesa tjelesnog vjebanja. Pod Intezifikacijom sata tjelesnog odgoja podrazumjevaju se sve one mjere koje trebaju da doprinose veem uticaju vjebanja na organizam uenika i to treba da se odrazi kroz poboljanje psihofizikih osobina i sportsko-tehnikih znanja tj. uspjeniji rad.

Zahtjevi za aktivnim ueem uenika u rjeavanju postavljenih zadataka i njihovom egzaktnom praenju kao i valorizaciji rezultata vjebanja uslovljava intelektualno optereenje a istovremeno i osjeaj sigurnosti i radosti koji nastaju kao posljedica saznanja da je uenik savladao svoj unutranji otpor, da je danas bolji nego to je bio jue, dovodi do poveanja i emocionalnog optereenja. Intezifikacija sata tjelesnog odgoja se moe postii na kroz sljedee naine: - racionalizacija rada-poveana gustina sata-aktivno vrijeme vjebanja -variranje veliine fiziolokog optereenja-doziranje optereenja. A) Racionalizacija vremena vjebanja na satu tjelesnog odgoja Primjena MOOR na satu tjelesnog odgoja i njihov uticaj na aktivno vrijeme vjebanja na satu Istraivanjem razliitih autora izmeu ostalih i Stanojevia, u oblasti apsolutnog aktivnog vremena na satu tjelesnog odgoja dolo se do podataka da se za stvarni rad sa uenicima na asu utroi od ukupnog raspoloivog vremena trajanja od 45 min, svega 36,33 min od ega znatno vremena odlazi na sljedee segmente kao to je prikazano na grafikonu: M- maksimalno mogue vrijeme koje
ostaje uenicima za vjebanje

A- stvarno aktivno vrijeme

4,32 P 9,60% 1,33 O 2,95% 9,04 A 20,08% vjebanja uenika

30,34 M 67,42%

O- vrijeme koje nastavnik koristi

za objanjavanje

I-

vrijeme koje se koristi za as

P- vrijeme koje se koristi za

postrojavanje i pripremanje sprava

Grafikon 1.

(prema

Stanojeviu) I 36,33 min 80,73% 2

Iz ovog prikazanog dobija se podatak da od svega 20% vremena koje se koristi za as odnosno 9,04 min od ukupnog trajanja sata od 45 min, uenicima ostaje za vjebanje. Kada bi se izraunala satnica vjebanja uenika na predvienim satima tjelesnog odgoja tokom godine, dobio bi se obeshrabrujui podatak manji od 10 sati vjebanja. Ovakva dobijena vrijednost je zanemarljiva u odnosu na stvarne potrebe uenika za tjelesnim kretanjem-vjebanjem.

45 min 100%

27,36min. 66,77%

19,32min 41,87min 46,14% 93,04%

Trajanje sata

Stvarno trajanje sata

Maksimalno vrijeme koje ostaje na raspolaganju za vjebanje

Efektivno vrijeme vjebanja

Grafikon 2. (prema Findaku) Distribucija vremena vjebanja

Autori Ivani i Ackovi su svojim istraivanjima u razredima VI-VIII O, potvrdili ove dobivene podatke o stvarnom vjebanju uenika tj.aktivnom vremenu sljedeim podacima: VI razred O I dio sata 2,30 min ili 5,18% II dio sata 3,30 min. ili 7,78% III dio sata 2,37min ili 5,81% IV dio sata 0,23 min. ili 0,85% Ukupno 8,20min.ili 19,63%

 VII razred O I dio sata 1,45min.ili 3,88% II dio sata 3,45min.ili 8,38% III dio sata 1,50min.ili 4,07% IV dio sata 1,18min.ili 2,88% Ukupno 7,58min.ili 19,16% VIII razred O I dio sata 1,58min.ili 4,40% II dio sata 5,04 min. ili 11,26% III dio sata 3,03 min. ili 6,78% IV dio sata 0,23 min. ili 0,85% Ukupno 9,89 min. ili 23,29% Razloge neefikasnosti sata tjelesnog odgoja naroito na glavnom dijelu sata ije aktivno vrijeme u prosjeku iznosi oko 5,55% od raspoloivog vremena za rad, moemo nai u sljedeem: - ne raspolaganje oiglednim sredstvima rada - loe organizacije nastavnog sadraja u opte - nedovoljne upotrebe ili nedostatka rekvizita - prije svega nedovoljan rad zbog loe organizacije rada na satu Prvi interes za ovaj aspekt sata tjelesnog odgoja pokazao je Thiess. Ovaj njemaki autor je uspio da od ukupnog vremena trajanja sata tjelesnog odgoj ,ak 48,89% vremena iskoristi za aktivno vjebanje. Takoe, Dietrich je vrio ispitivanje u ovom smislu te prilikom odravanja 220 asova koristio metod tada poznat kao dopunske vjebe na glavnom dijelu sata na samo tri asa uspio ovakvim oblikom organizacije rada, da povea aktivno vrijeme vjebanje preko 50%(ak do 58% od ukupnog trajanja sata).
4

Jo jedan njemaki autor, Gunter, je organizujui sat tjelesnog odgoja putem stanica,uspio da dovede angaovanost uenika na asu do 25,23 min(sadraj sportske gimnastike) i do 29,02min(sadraj sportskih aktivnosti). Autor Stanojevi, bavei se intezifikacijom nastavnog rada i poveanjem angaovanosti uenika prilikom tjelesnog vjebanja, je koristei na asovima metodike organizacione oblike rada kao to su rad po stanicama i rad sa dopunskim vjebama postigao sljedee rezultate: Rad po stanicama 23,24 min. ili 51,86% Rad sa dopunskim vjebama 27,55 ili 61,22% Ovakvi podaci nam pokazuju da se, bez dvojbe,20% aktivnog vjebanja uenika na satu tjelesnog odgoja moe poveati i to uz primjenu i izbor optimalnog i adekvatnog metodiko organizacijskog oblika rada naravno uz strunost i kreativnost samog nastavnika. Znai, ovakvim pristupom nastavnika ne samo da se poveava kvantit rada-racionalizacija vremena- ve se utie i na kvalitet rada na asu. Na osnovu ovog moemo rei da se racionalizacija vremena rada prije svega odnosi na postupke i mjere koje omoguavaju postizanje to veeg uinka vjebanja tj. to su postupci koji omoguavaju i doprinose da se na najbolji nain koristi vrijeme, nastavna sredstva, prostor i uenici. Konkretno, to pdrazumjeva da nastavnik koristi ivu rijemetod objanjavanja, oigledna nastavna sredstva(trenutno se tome ne posveuje puno panje i to se svodi na minimalno). Raspolaganje oiglednim sredstvima za rad je u nekim kolama minimalno to stvara problem racionalizaciji vremena u radu na satu tjelesnog odgoja. Danas se u naem radu koristi, pomalo stidljivo,grafoskop. esto se deava da se racionalizacija prostora i vremena sprovodi kroz smanjen broj uenika koji istovremeno rade, jedna grupa radi dok druga odmara.
5

Uvoenjem veeg broja radnih mjesta postie se smanjivanje broja uenika u grupi to omoguava da se skrati vrijeme ekanja izmeu dva vjebanja. Svi navedeni naini postizanja racionalizacije vremena i prostora je dakako mogue ostvariti kroz adekvatnu primjenu odreenih MOOR na satu tjelesnog odgoja tj. glavnom dijelu sata. Zadrat emo se jo na racionalizaciji vremena i prostora tokom rada na satu tjelesnog odgoja. Uticaj primjene MOOR na kvantitet rada se odnosi na na poveanje iskoristljivog vremena koje stoji na raspolaganju nastavniku u obliku sata tjelesnog odgoja tj. poveanje aktivnog vremena vjebanja. Nema sumnje da e pozitivne posljedice vjebanja biti vee ukoliko je racionalnije iskoriteno vijeme, u ovom sluaju, 55%-60% ili 25min.-30min. glavnog dijela sata. Efikasnost sata tjelesnog odgoja se ipak ne moe suditi samo i iskljuivo na bazi efektivnog vremena vjebanja. Iako je krajnji cilj svakog strunjaka da sudionici u procesu vjebanja to vie raspoloivog vremena provedu u vjebanju, da se efektivno vrijeme stalno poveava, oito je da ne mogu svo raspoloivo vrijeme provesti u vjebanju. Razlog tome ne lei samo u problemu organizacije rada na satu(primjene adekvatnih MOOR) ve i zbog nekorespondiranja sa ciljevima i zadacima sata tjelesnog odgoja tj. glavnog dijela sata sa doziranjem i distribucijom optereenja.

Razlikujemo: Opa efikasnost-djelatnost koju organizira i usmjerava nastavnik u cilju rjeavanja postavljenih zadataka: - vrijeme potrebno za zauzimanje odreene formacije (opisivanje, demonstracija, objanjavanje, izvoenje vjebe uenika, pauze za oporavak,) Motorika efikasnost-odnos vremena koje uenik provede u aktivnom vjebanju i vremena koje se utroi na organizaciju. Obje navedene efikasnosti MOOR ovise prije svega od nastavnika tjelesnog odgoja, njihove dobre pripreme za rad, interpretacije, eksploatacije izabranih MOOR. Pored istraivanja od V do VIII razreda O, koje je obavio Stanojevi, dr. Vladimir Findak je dobivenim podacima iz sprovedenog istraivanja potvrdio jo jednom da efektivno vrijeme vjebanja na satu tjelesnog odgoja, pored itavog niza subjektivnih i objektivnih razloga, ovisi i od adekvatne primjene i provoenja MOOR. Ono to se i iz ovog istraivanja moe vidjeti i potvrditi jo jednom je da se vrijeme predvieno za sat tjelesnog odgoja 45 min., u potpunosti ne iskoristi. Razlozi su sljedei: - kasni se sa poetkom asa prosjeno 2,38 min. - ranije se putaju uenici sa asa u prosjeku 45 sec. Ukupno vrijeme koje se odmah gubi je 3,13 min. ili 6,96 % tako da nastavnik dalje operira sa 41,87 min. vremena za sat tjelesnog odgoja. Kada od tog vremena odbijemo vrijeme koje se potroi na : postrojavanje, pozdrav, zauzimanje potrebne formacije, opisivanje, demonstraciju, prijelaz na sljedei dio sata, postavljanje i raspremanje sprava, dobijemo vrijeme koje ostaje uenicima na raspolaganju za vjebanje. To maximalno vrijeme iznosi 27,96 min. ili 66,77%.
7

organizacije i

To nije vrijeme koje uenici stvarno provedu u vjebanju. Na taj dio otpada 13,91 min kao to je i prikazano u sljedeim tabelama Dr. Vladimir Findaka : Pregled stvarnog vremena trajanja sata i njegove iskoritenosti za vjebanje: Dio sata Uvodni dio Pripremni dio Glavi A dio Glavni B dio Glavni dio Zavrni dio Ukupno Min. 4,58 5.95 14,10 14,46 28,56 2,78 41,87 % 10,94 14,21 33,67 34,54 68,21 6,64 100%

a) pregled stvarnog i efektivnog vremena trajanja sata

Dio sata Efektivno vrijeme provedeno u vjebanju min Stvarno vrijeme trajanja sata min Vrijeme utroeno na sve drugo min

I II III A III B IV Ukupno

2,36 3,01 4,26 9,22 0,47 19,32

4,58 5,95 14,10 14,46 2,78 41,87

2,22 2,94 9,83 5,23 2,29 22,55

Kao to vidimo iz tabele, efektivno vrijeme vjebanja uenika na satu tjelesnog odgoja iznosi svega 19,32 min. od toga na glavni dio sata otpada 13,48 min. to je ne dovoljno da se realizuju osnovni ciljevi i zadaci tjelesnog odgoja na satu i u nastavnom procesu. Razlozi ovakvih deavanja, dr. Findak smatra da mogu biti subjektivnog i objektivnog karaktera.
8

Na ukupnu efikasnost nastave od objektivnih razloga utiu: brojnost uenika u razredu, da li je razred mjeovit ili nije, raspored sati tjelesnog odgoja unutar sedminog i dnevnom rasporedu, tip sata, materijalni uvjeti rada, mikroklimatski uvjeti, godinje doba i drugo. Od subjektivnih faktora koji utiu na smanjenje ili poveanje efektivnog vremena vjebanja su prije svega organizacija i realizacija sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja odnosno ne postojanje velikih razlika u efektivnom vremenu vjebanja na pojedinim satima. Na temelju komparativne analize, najvie vremena na asu otpada na stajanje uenika. To vrijeme naroito dugo traje na glavnom dijelu sata njegovom A dijelu. Bez daljne sumnje, odmori i pauze su sastavni dio nastavnog procesa ali ako one traju i do 7,20 min.,onda je to znatno vei dio od vremena potrebnog za odmor. Daljom analizom se utvruje ipak ono bitno, da je osnovni razlog tim pauzama neadekvatan izbor metodiko organizacijskih oblika rada i njihova slaba interpretacija. Utvreno je da jo uvijek dio nastavnika u manjoj mjeri primjenjuje sloenije metodiko organizacijske oblike rada, dok se njihova organizacija rada na glavnom dijelu sata svodi na upotrebu jednostavnijih grupnih oblika rada. Takav rada sa, u prosjeku 30 uenika u razredu, i ne omoguava povoljnije iskoritavanje vremena za rad. I u sluaju koritenja sloenijih MOOR, oni se neprimjenjuju na adekvatan nain tako da dolazi do rasipanja vremena na satu i to u dijelovima sata gdje bi uenici morali najvie raditi-glavni dio sata. Pored svih navedenih subjektivnih i objektivnih faktora koji utiu na efektivno vrijeme vjebanja na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja, tj. njegovu organizaciju, tok i ritam, moemo navesti i ostale faktore jednako subjektivni i objektivni. Ono to je sigurna da e se eliminacijom subjektivnih faktora uticati ne samo na eliminaciju nekih objektivnih faktora ve e se doprinijeti poveanju efektivnog

vremena vjebanja te unapreenju nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture u cjelini. B) Doziranje optereenja na satu tjelesnog odgoja Kada se radi o moguem i potrebnom utjecaju MOOR na kvalitet rada, moe se rei da se on prvenstveno svodi na to da se uz pomo izabranog i primijenjenog MOOR osigura svim sudionicima nastavnog procesa vjebanje u uvjetima optimalnog optereenja. Optimalno optereenje organizma na satu tjelesnog odgoja je jedno od najvanijih pitanja intezifikacije rada. Vrlo vano pitanje za nastavnika tjelesnog odgoja prilikom primjene bilo kojeg MOOR na satu tjelesnog odgoja tj. glavnom dijelu sata je ne samo znanje naziva MOOR koji se eli primijeniti, u koju grupu on spada ve i da li on omoguava postizanje uvjeta rada u kojima e uenici biti podvrgnuti optimalnom optereenju. To je vano iz tri razloga: a) organizam ovjeka kao to znamo reaguje na podraaje to opet ovisi od inteziteta i trajanja podraaja te vremena oporavka. Ako je trajanje djelovanja podraaja i reakcija na podraaje kratka onda se organizam poslije tjelesne aktivnosti-vjebanje vraa u prvobitno stanje-stanje kakvo je bilo prije tjelesne aktivnosti. Ako se podraaji ponavljaju esto i traju dovoljno dugo, tada u organizmu (funkcionalno) dolazi do trajnih promjena. Na temelju dosadanjih istraivanja zakljueno je da mala optereenja nemaju posebnu vrijednost za organizam odnosno da prevelika optereenja mogu imati negativan uticaj po organizam. Znamo da tjelesno vjebanje dovodi do pojave zamora i smanjivanje funkcionalnih sposobnosti CNS, unutranjih organa i lokomotornog aparata. Meutim, te promjene istodobno stimulira procese oporavljanja za vrijeme koje dolazi, kao i pozitivnih promjena, morfolokih i funkcionalnih, koje se deavaju pod odreenim uvjetima te pojave
10

prilagoavanja. Ovim dolazimo do bitnog zakljuka :pri doziranju optereenja moramo paziti da ono bude u granicama moguih i potrebnih prilagoavanja sposobnosti svakog subjekta. Takav nain osigurava pozitivan uticaj na poveanje sposobnosti adaptacije organizma i njegovih funkcija na ista ili nova tj. poveana optereenja. b) Veliina ukupnog rada-obim ovisi od intenziteta rada(koliine rada u jedinici vremena) i frekvencije rada. To znai da je optereenje proizvod intenziteta i frekvencije vjebanja .Tjelesno vjebanje ,tj. izvoenje odreenih motorikih gibanja, povezano je sa utrokom energije koja opet ovisi od intenziteta i frekvencije vjebanja. Intenzitet ovisi o teini, sloenosti, broju vjebi izvedenih i jedinici vremena, a frekvencija ili trajanje o efektivnom vremenu vjebanja. INTENZITET optereenja je stepen angairanja snage u odreenoj vremenskoj jedinici a pod frekvencijom se najee podrazumijeva ukupna koliina optereenja i izraava se trajanjem odreene aktivnost. Postoji funkcionalna veza izmeu ova dva parametra tj. direktni odnosi prilikom razvoja umora to prilikom realizacije sata tjelesnog odgoja trebamo imati u vidu. Racionalna motorika aktivnost je tjelesna aktivnost koja osigurava subjektu optimalnu razinu obavljanja njegovih funkcija (osnovnih). Takva aktivnost pozitivno utie na emocionalni tonus, stvaranje pozitivnog i stabilnog raspoloenja te shodno tome stvaranju povoljnih uvjeta za suprostavljanje umoru. c) Postizanje i osiguranje optimalnog optereenja izuzetno je vano za izazivanje transformacionih procesa u organizmu, provoenja procesa uenja
11

kao i transformacije antropolokog statusa sudionika u procesu tjelesnog vjebanja. Efekti vjebanja ovise prije svega od energetskoj komponenti i informatikoj komponenti kao i njihovoj meu-relaciji, individualnim karakteristikama i potrebama uenika na satu tjelesnog odgoja. U odreivanju volumena optereenja emo biti blii svakom ueniku pojedinano, ukoliko ga maksimalno pribliimo njegovim stvarnim potrebama i mogunostima. Volumen optereenja ,njegova informatika i energetska komponenta e biti primjerenija onima s kojima radimo ukoliko kod njih izaziva promjene i ima za posljedicu potrebu njegovog poveanja. Kada i u kojoj mjeri e doi do poveanja volumena optereenja ovisi od vie faktora. Jedan od znaajnih je uvjerenje nastavnika o vanosti volumena optereenja i njegovog odnosa prema njemu. Uvjerenje nastavnika je prije svega njegova spoznaja da se u nastavnom procesu ne mogu oekivati pozitivni eljeni efekti bez adekvatnog volumena optereenja. Naravno, spoznaja nastavnika o potrebi pravilnog doziranja, dobroj distribuciji i stalnoj kontroli optereenja nije dovoljna za postizanje pravih efekata u edukaciji, tj. na satu tjelesnog odgoja ve i je potrebna njegova spremnost i da to realizuje kroz primjenu adekvatnih MOOR u svakodnevnom radu. Trenutno je opte prihvaena mjerna jedinica optereenja broj sranih otkucaja u jedinici vremena. Na toj osnovi je stvorena mogunost prikazivanja kretanja optereenja na satu tjelesnog odgoja kroz njegove faze tj. da se prikae kriva fiziolokog optereenja:

Prikaz idealne krive fiziolokog optereenja

12

Ovakva prikazana kriva fiziolokog optereenja predstavlja zamiljeni ideal koji se u praksi nije nikada dostigao niti e se prema dosadanjim istraivanjima, moi postii. Veliina optereenja, rekli smo, da je uvjetovana obimom (fiziki pokazatelj) i intezitetom (fizioloki pokazatelj) i moe se izraunati ako se vrijeme izvoenja neke aktivnosti, gibanja pomnoi sa intenzitetom. Uopteno, na satu tjelesnog odgoja ,fizioloko optereenje se dobija kao proizvod intenziteta sa efektivnim vremenom trajanja sata. Prikazana krivulja fiziolokog optereenja se u praksi tradicionalno prihvata. Ona se temelji na didaktikom principu postupnosti to se podudara sa klasinom vremenskom strukturom sata tjelesnog odgoja bez obzira na tip ili tipsku etapu sata. Ovakvo podizanje stepena optereenja i oblikovanja krivulje mogue je samo u tipu sata ponavljanja i usavravanja ali ne i kod tipa sata uenja. Kada preovladava tipska etapa uenja u glavnom dijelu sata, ova kriva e promijeniti izgled skladno nivou uloenih tjelesnih napora.(8dominirat e skladno sloenosti kretne strukture koja se ue, vie mentalna angaovanost). Vrijednosti fiziolokog optereenja ne mogu niti moraju dostizati svoj maximum u sata tjelesnog tj. u glavnom dijelu sata. Istraivanjima je dokazano da esto fizioloko optereenje svoju maximalnu razinu dostie u drugom dijelu sata. Slika b) Kriva fiziolokog optereenja

13

Kasnije u toku sata, dolazi do osciliranja nivoa optereenja, koje vie ne premauje dostignute vrijednosti u prvim minutama nastavne aktivnosti. Programiranom kineziolokom aktivnosti podstiemo dinaminost ive materije to se ogleda u njenoj intenzivnoj razmjeni, pojaanoj potronji energije ali i potrebom da se ona i obnovi prirodnim putem. Prije svega trebamo rei da se intenzifikacija nastavnog procesa moe osigurati na razliite naine a posebno putem vjebanja u uvjetima progresivno-diskontinuiranog optereenja. To ukljuuje primjenu odreenog MOOR u kojem se volumen optereenja poveava i smanjuje u vremenskim intervalima koji sukladni specifinostima obnavljanja energije, odnosno sposobnostima organizma da primi nove podraaje. Obnavljanje optereenja u odreenim vremenskim intervalima pogoduje uinkovitosti faze super kompenzacije to ima odraza na transformacije biolokih temelja, odnosno vie razine motorne i funkcionalne sposobnosti. Samim tim prilikom planiranja i programiranja volumena optereenja treba voditi brigu o doziranju, tj. distribuciju vremena potrebnog za oporavak. To vrijeme ovisi od mnogo faktora, izmeu ostalog: volumen (veliina)optereenja (u ovisnosti od unutranjih-individualnihfaktora te vanjskih inilaca) broj i duina pauza funkcionalno stanje organizma i drugi egzogeni i endogeni faktori Ovo nas dovodi do isto tako bitnog segmenta a to je kontrola optereenja jer bez povratne informacije o efektima vjebanja ne moemo upravljati transformacionim procesima, suditi o njima niti eventualno intervenirati u program. Naravno bez toga nema ni pribliavanja tjelesnog vjebanja na satu tjelesnog odgoja potrebama uenika. Kontrola tjelesnog vjebanja se moe ostvariti na satu tjelesnog odgoja na dva naina i to:.
14

1. znanje strunjaka o nainu kontrole 2. provoenje kontrole uz pomo MOOR koji provjeravanje u optimalnim uslovima. Odreivanje fiziolokog optereenja se odreuje sa velikom tanou, jer se fizioloke manifestacije mogu registrirati. Tjelesne aktivnosti na satu tjelesnog odgoja izazivaju kod uenika mnogobrojne funkcionalne promjene u organizmu koje se manifestuju kroz pojaan rad kardiovaskularnog i respiratornog sistema te intenzivnoj izmjeni materije-utroak O2,stvaranje CO2.to je tjelesno vjebanje intenzivnije to je vea izmjena materija, potreba za O2 i odstranjivanje CO2 a naravno i intenziviran rad plua(ritam i dubina disanja) i srca(kontrola pulsa).Kontrola pulsa se moe pratiti prije, u toku i poslije vjebanja. Na osnovu tih podataka se moe dati intenzitetu vjebanja. To ipak nije dovoljno. Da bi tjelesna aktivnost ostvarila i izazvala pozitivne adaptacijske promjene u organizmu, KV sistemu, intenzitet rada mora prei kritinu vrijednost praga koja nije kod svih uenika jednaka. Radi dobivanja potpunijeg odgovora o tome da li je primijenjeno optereenje odgovarajue, u obzir uzimamo i druge pokazatelje na osnovu kojih moemo kontrolisati i pratiti optereenje. Jedan od takvih naina je kontrola i praenje reakcija organizma kroz vanjske simptome umora. orijentacijska ocjena o omoguuju praenje i

15

ZNAKOVI UMORA

MALI

UMJERENI

VELIKI

Jako crvenilo, Boja koe Blago crvenilo Pojaano crvenilo Pojaano znojenje iznad pasa Osjetno povean broj udaha, povremeno na usta Nesiguran korak, zanoenje u kretanju bljedoa, modre mrlje po koi Vrlo jako znojenje, ispod pojasa Jako ubrzan, plitki udah, stalno na usta, zadihan Usporeno zaostajanje iza grupe, naruena koordinacija pokreta Sporo reagiranje na uputstva i izvravanje zadataka, reaguje samo na glasna uputstva Uz aljenje na umor, glavobolja, bol u prsima, munina, povraanje

Znojenje

Malo Ubrzano Ujednaeno

Disanje

Pokreti i kretnje

Male promjene

Dobra uputstva se Panja izvravaju bez greke

Neprecizno izvravanje zadataka, greke u mjenjanju pravca kretanja

ali se na umor, bolovi Samoosjeanje Dobro, ne ali se u nogama, ubrzan puls i oteano disanje Tabela vanjskih znakova umora prema V.A. Sotovu

Pored ostalih pokazatelja, naina praenja i provjeravanja, potrebno je u toku tjelesnog vjebanja uvaavati i pokazatelje kao to su vanjski znakovi umora ,pomou kojih je mogue uspjeno dozirati i distribuirati volumen optereenja. Potrebno je uvijek na vrijeme upozoriti sve uenike da u procesu vjebanja vjebaju u granicama svojih mogunosti, toliko dugo koliko im vjebanje ini zadovoljstvo tj. da prekinu sa vjebanjem kada osjete umor. Uz upozoravanje svih uenika koji vjebaju, posebno treba ovo naglasiti uenicima koji su se tek ukljuili u neki od oblika vjebanja. Ovakav nain je osnovni uvjet za uspjeno ukljuivanje u jednostavnije grupne metodike organizacijske oblike rada tzv. sloenije oblike grupnog rada ili u neki od individualiziranih naina vjebanja.
16

Postavimo li se prema tom nainu kao osnovni put uvoenja u MOOR, kao najpogodniji i za upoznavanje uenika sa samokontrolom i samoocjenjivanjem njihovog vjebanja, onda im treba omoguiti da to urade na najefikasniji nain. To znai i osiguranje uvjeta za tjleseno vjebanje i kontrolu efekata tjelesnog vjebanja u optimalnim uslovima uz pomo MOOR. Iz svega reenog moemo zakljuiti sljedee: Poznavajui cilj programirane motorne aktivnosti; izazivanje odgovarajuim postupcima transformacije nekih antropologijskih dimenzija, esto se, kao to smo mogli vidjeti iz prethodno reenog, takav cilj ne moe ostvariti na satu tjelesnog odgoja zbog odsustva minimalnog praga nadraja da bi se izazvale bilo kakve promjene stanja sposobnosti i spremnosti. Moemo zakljuiti da bez obzira na kratkou sata tjelesnog odgoja, nije mogue obezbjediti neprekidnu aktivnost uenika to ne bi bilo svrsishodno ni sa pedagokog aspekta ni sa zdravstvenog aspekta. Sukladno pripremljenosti uenika postoji neko racionalno vrijeme aktivnosti koje koje bi u datom vremenu bilo prikladno. To racionalno vrijeme nije neko posjeno vrijeme aktivnosti uenika. Treba primjenjivati takve MOOR gdje e dobro motivirani uenik iskoristiti raspoloivo vrijeme, na najbolji mogui nain sukladno svojim mogunostima. Uenik gibanje izvodi maximalnim ritmom i tempom sa pravom na oporavak neovisno o diktatu nastavnika. Nastavnik koji poznaje problem obima, intenziteta i oporavka, stvaralaki bira MOOR koja e uvijek isticati uenika kao subjekta odgoja i obrazovanja koji uz njegovu pomo sam iskazuje svoj odnos prema motornom zadatku. Zadatak nastavnika je da skladno karakteru gibanja, insistira na brzini izvoenja, promjeni ritma, teine gibanja, polaznog poloaja itd. Sve zahtjeve uenik prilagoava svojim mogunostima, a izraava u maksimalnoj formi.
17

koje bi zadovoljilo potrebe

svih

uenika ,pa ono ukazuje izravno na znaaj izbora formi i organizacije tjelesne

Nastavnik tolerira uzimanje pauza od strane uenika, pazei da one ne traju predugo prekratko. Vrijedi pravili, openito to je intenzitet aktivnosti vei vrijeme gibanja je krae i obratno. I moemo rei da dobro izabran i pravilno primjenjen MOOR je onaj koji doprinosi ne samo intenzifikaciji i optimalizaciji rada nego i individualizaciji rada, a na taj nain istodobno i humanizaciji procesa tjelesnog vjebanja.

18